Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o obrascu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva kulture i medija za 2026. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 SAVEZ UDRUGA - HRVATSKI SABOR KULTURE Savjetovanje o obrascu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva kulture i medija za 2026. godinu Na temelju autorovog istraživanja i donesene strategije očuvanja i razvitka kulturno-umjetničkog amaterizma (uključuje 3 izrađena prijedloga zakona) koji se nalaze na poveznici https://share.google/jBY5QsooJVvedricO te dugogodišnjeg autorovog rada i iskustva, predlaže se nadopuna obrasca na način da se u njega uvrsti donošenje Zakona o amaterskoj kulturno-umjetničkoj djelatnosti. Usvajanje Zakona o amaterskoj kulturno-umjetničkoj djelatnosti ključno je iz nekoliko međusobno povezanih razloga koji proizlaze iz stvarnog stanja, analiza i prijedloga razvoja kulturnog sustava u Hrvatskoj. 1. Očuvanje nematerijalne kulturne baštine Bez jasnog zakonodavnog okvira: • nestaju izvorni oblici glazbe i plesa, • raste broj neautentičnih scenskih interpretacija, • gube se lokalne specifičnosti. Zakon bi omogućio: • standarde za rad folklornih i glazbeno-umjetničkih udruga, • sustavnu edukaciju voditelja putem provođenje programa verificiranog obrazovanja • kontrolu kvalitete izvedbi, • mehanizme zaštite izvorne tradicije. Država bi dobila alat za zaštitu vlastite baštine, što je obveza prema UNESCO-u i hrvatskom kulturnom identitetu. 2. Ujednačeno i pravedno financiranje Trenutačno: • financiranje udruga ovisi o volji pojedinih općina, gradova i županija, odnosno o dobroj volji njihovih odabranih predstavnika • mnoge udruge nemaju sredstva ni za najam prostora, instrumente ili nošnje, • seminari i edukacije postaju financijski nedostupni. Zakon bi: • definirao minimalne standarde financiranja, • spriječio nejednakosti financiranja jedinica lokalnih i regionalnih samouprava • stabilizirao rad udruga koje su nositelji kulturnog života mnogih sredina. Država bi osigurala ravnopravnost kulturnog razvoja bez obzira na mjesto stanovanja. 3. Uklanjanje birokratskih prepreka koje ugrožavaju opstanak udruga Sadašnji propisi: • odbijaju nositelje ove djelatnosti (amatere) od angažmana, • uvode administrativne obveze koje male udruge ne mogu ispuniti, • stvaraju rizik likvidacije zbog formalnih pogrešaka. Zakon bi mogao: • prilagoditi obveze stvarnim kapacitetima udruga, • jasno definirati što se može, a što ne, • rasteretiti volontere i fokus vratiti na kulturno-umjetnički rad, a ne papirologiju. Udruga bi postala sigurna i održiva organizacijska forma, umjesto administrativnog tereta. 4. Smanjenje rizika nestanka amaterskih društava u manjim sredinama U mnogim mjestima kulturno-umjetničko društvo je: • jedina kulturna institucija, • jedino mjesto okupljanja mladih, • jedini čuvar lokalnog identiteta. Bez sustavne podrške: • udruge se gase, • sela i manji gradovi gube kulturni život, • smanjuje se društvena povezanost i kvaliteta života. Zakon bi osigurao: • prostorne uvjete, • opremu, • stručnu potporu, • edukaciju voditelja, • financijsku održivost. To izravno doprinosi demografskoj revitalizaciji i ostanku ljudi u Hrvatskoj. 5. Jačanje stručnosti i profesionalizacija voditeljskog kadra Glavni problem sustava su: • nestručni voditelji, • nedostatak pedagoških, etnomuzikoloških, etnokoreoloških i drugih kompetencija potrebnih za rad s udrugama kulturno-umjetničkog amaterizma različitih kulturnih djelatnosti, • “univerzalni” voditelji koji rade s tradicijama koje ne poznaju. Zakon bi: • omogućio standardizaciju edukacije jer se formalno obrazovanje ne provodi • regulirao rad voditelja i osposobljavanje istih putem verificiranih programa • spriječio nepravilnosti i improvizacije koje štete baštini. Time se podiže i kvaliteta izvedbi i kvaliteta očuvane baštine. 6. Omogućavanje strateškog planiranja kulturnog razvoja Hrvatska trenutno: • nema centralni registar aktivnih kulturno-umjetničkih udruga - postojeći Registar udruga nije ažuran • nema praćenje rada ovih organizacija (udruga KUA), • nema sustavnu evaluaciju smotri i stručnog rada, • nema koordinaciju između općina, županija i države. Zakon bi dao: • obvezu praćenja stanja, • jasnu strukturu (lokalno – županijsko – nacionalno), • uspostavu piramidalnog sustava smotri (općinske, gradske, županijske, državne) • čvrst okvir za planiranje i praćenje kvalitete. Konačno bi se dobio stabilan i logičan sustav kulturne politike. 7. Amaterizam ima važnu društvenu, edukativnu i zdravstvenu funkciju Dokument na poveznici jasno pokazuje da glazbeni, folklorni i amaterizam drugih amaterskih grana: • gradi zajedništvo i socijalnu koheziju, • smanjuje izoliranost stanovništva, • razvija kulturnu publiku, • otkriva i izgrađuje buduće profesionalce, • potiče mentalno i emocionalno zdravlje. Zakonom bi se te društvene koristi: • priznalo, • vrednovalo, • sustavno poticalo. Radi se o javnom dobru, ne o hobiju. ZAKLJUČNO Republika Hrvatska treba usvojiti Zakon o amaterskoj kulturno-umjetničkoj djelatnosti jer time: - štiti nematerijalnu kulturnu baštinu - osigurava pravedno i stabilno financiranje udruga kulturno-umjetničkog amaterizma (KUA), njihove djelatnosti i njihovih krovnih organizacija na razini županija (Zajednica) - uklanja birokratske prepreke koje guše udruge KUA - sprječava nestanak kulturnog života u manjim sredinama - profesionalizira voditeljski kadar - uspostavlja strateško upravljanje i nadzor - prepoznaje golemu društvenu i odgojnu vrijednost amaterizma. To je zakon koji bi osigurao opstanak, razvoj i dostojanstvo najboljeg što hrvatska kultura ima — zajednicu ljudi koji stvaraju iz ljubavi prema tradiciji, kulturi i umjetnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 DINA GLIGO Savjetovanje o obrascu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva kulture i medija za 2026. godinu Poštovani, nije jasno zašto u planu za 2026. nije i "Zakon o obavljanju umjetničke djelatnosti i poticanju umjetničkog stvaralaštva" koji je bio u Obrascu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva kulture i medija za posljednji kvartal 2025. godine. Radna skupina Zakona formirana je u proljeće 2023. godine, međutim otad nije sazvana niti jednom. U posljednjem procesu, 2020., u mnogim presudnim stavkama tog Zakona nije postojao konsenzus struke te je važno novom procesu pristupiti iznova, uključujućim i decentralizirajućim procesima. Donošenje tzv. "Zakona o umjetnicima" participativnim procesom i sa širim konsenzusom struke neophodno je za istinsko unaprijeđenje prava umjetnika_ca i kulturnih radnika_ca kao i umirovljenih profesionalnih umjetnika_ca koji nakon gotovo pola radnog vijeka s "zaboravljenim" mirovinskim koeficijentom 0.8 preživljavaju s mirovinama u visini 230-330€. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
3 CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE Savjetovanje o obrascu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva kulture i medija za 2026. godinu, OBRAZAC ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Razlozi i ciljevi za pokretanje zakonodavnih aktivnosti u području Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i Zakona o medijima nisu jasno, konkretno ni dostatno navedeni. Obrazac ne definira stvarne probleme koje je potrebno riješiti, ne opisuje posljedice postojećeg stanja, ne postavlja mjerljive ciljeve te ne sadrži procjenu učinaka na slobodu izražavanja, medijski pluralizam, uredničku neovisnost, pristupačnost informacija niti usklađenost s obvezama koje proizlaze iz Europskog akta o slobodi medija. U takvom obliku dokument ne ispunjava osnovne zahtjeve iz metodologije procjene učinaka propisa niti osigurava transparentnost zakonodavnog planiranja u području od iznimnog demokratskog interesa. Stoga predlažemo da predlagatelj precizno definira konkretne probleme koji se namjeravaju riješiti, obrazloži razloge izmjena, navede mjerljive ciljeve te uključi procjenu učinaka na: (1) ljudska prava i slobodu izražavanja, (2) pluralizam i nezavisnost medija, (3) uredničku autonomiju, (4) sprječavanje koncentracije vlasništva i političkih utjecaja te (5) pristupačnost i uključivost ranjivih skupina. Primljeno na znanje Ističemo da je navedeno da će Zakoni biti dodatno usklađeni s odredbama Europskog akta o slobodi medija, a na prijedlozima radit će radna skupina.