Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Regionalna VPP udruga I. OPĆE ODREDBE, Značenje pojmova Molimo definirati pojam "Infrastruktura" Nije prihvaćen Zahvaljujemo na primjedbi. U skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine 74/2015), čl. 1, st.1. objašnjenje (definiranje) pojmova potrebno je ako se oni koriste u užem ili širem smislu od uobičajenih. U smislu ovog Zakona pojam „infrastruktura“ se koristi u uobičajenom smislu, pa se ovim Zakonom ne definira.
2 Regionalna VPP udruga Nacionalni okvir politike, Članak 4. U točki 8. alineja 5. tvrdi se da NOP uzima u obzir (prema potrebi) interese tijela javnog sektora, kao i interese zainteresiranih dionika. Odgovorno tvrdimo da u predloženom NOP-u to nije istina jer ne uzima u obzir navode u svezi UNP infrastrukture u RH koja je "relativno" razvijena, a na većem dijelu RH slabo i/li djelomično razvijana, te konačno - na otocima potpuno nerazvijena i nepoticana, štoviše raznim parafiskalnim davanjima i propisima teško opterećena, čak destimulirajuća o čemu najbolji svjedoči i skoro povlačenje članice SHV grupacije iz poslovanja sa i na otocima hrvatskog Jadrana! Umjesto poticaja imamo devastiranje razvoja tog alternativnog goriva za potrebe otočnog gospodarstva i turizma. Ističemo: UNP-a za potrebe prometa i pomorstva u RH imamo dvostruko iz vlastitih, domaćih proizvodnih kapaciteta. Tu smatramo da se ne poštuje i preporuka EU u svezi maksimalne energetske neovisnosti jer umjesto poticaja i razvoja infrastrukture za domaći energent želimo poticati uvozna goriva. I za kraj, isti taj NOP nike usklađen s najnovijim strategijama u području energetike i zaštite okoliša jer isti još nisu niti doneseni. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na primjedbi. U skladu s čl. 4 st.8. ovog Prijedloga Zakona, donošenje Nacionalnog okvira politike uslijedit će nakon donošenja ovog Zakona.
3 Regionalna VPP udruga IX. OVLASTI NADLEŽNIH TIJELA, Članak 11. Europska komisija je krajem listopada prošle godine predstavila Strategiju unutarnjeg tržišta koja predviđa dodatno otvaranje i produbljivanje europskog tržišta, uklanjanje preostalih regulatornih prepreka te slobodan pristup tržištu za nove poslovne modele kako u EU, tako i u Hrvatskoj. Stavom koji je iznesen u ovom Zakonu stječe se dojam da nadležno ministarstvo selektivno prihvaća rečenu strategiju, uvažavajući interese samo dijela gospodarstvenika, ne uzimajući pri tome u obzir socio-ekonomske, gospodarske, zemljopisne i populacijske specifičnosti Hrvatske kakvu preporučuje i Direktiva 94/14 i na koju svaka zemlja članica EU-a ima pravo. To se prije svega odnosi na UNP, SPP i bioplin, odnosno biogoriva kao takva. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na primjedbi. Napominjemo da je Republika Hrvatska članica Europske unije (EU) i u tom svjetlu je za nju pravno obvezujuća primjena sve pravne stečevine EU. Ovaj zakonski prijedlog obuhvaća pravne odredbe u skladu sa zahtjevima koje pred zemlje članice EU stavlja Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva („Direktiva“) koja u svom obuhvatu uključuje razvoj infrastrukture za sve vidove prometa, te alternativna goriva koja obuhvaćaju goriva ili izvore energije koji služe, barem djelomično, kao nadomjestak za izvore fosilnih goriva u opskrbi prometa energijom i koji imaju potencijal doprinijeti dekarbonizaciji prometnog sustava te poboljšati okolišnu učinkovitost prometnog sektora, koji između ostalog uključuju: električnu energiju, vodik, biogoriva (tekuća ili plinovita biogoriva namijenjena prometu proizvedena iz biomase), sintetička i parafinska goriva, prirodni plin, uključujući bioplin, u plinovitom (stlačeni prirodni plin – SPP) i ukapljenom obliku (ukapljeni prirodni plin – UPP) te ukapljeni naftni plin (UNP).
4 Regionalna VPP udruga VII. OPSKRBA PROMETA PRIRODNIM PLINOM, Članak 9. U ovom članku treba definirati i mogućnosti uporabe SPP-a za pogon plovila kako na morskim tako na unutarnjim vodnim površinama. Ovaj članak bi se mogao redefinirati i kao članak koji definira "plinska goriva" pa bi se trebao zvati "Opskrba plinskim gorivima" u koji svakako treba uključiti i bioplin, i SPP, i UPP, ali i UNP-om koji je također alternativno gorivo koje nema čak ni minimalnu infrastrukturu na otocima hrvatskog Jadrana, slabu ili djelomično razvijenu infrastrukturu u ruralnim krajevima, brdsko-planinskim područjima, dalmatinskoj Zagori, primorsko-goranskom kraju, Lici, središnjoj Slavoniji, na rijekama, priobalju za potrebe kratkih i/li brzih trajektnih linija, na i uz područja zaštićenih vodenih područja, zatim Parkovima prirode itd. U sklopu NOP-a treba voditi računa i o ovim područjima te postaviti (kao što to piše u točki 9. ovog članka) primjeren broj punionica UNP-a. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na primjedbi. Tekst ovog prijedloga Zakona je u potpunosti usklađen s Direktivom 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014.), pa tako i ove kategorije koje su u Direktivi zadane čl. 6., st.7. na str. 14.
5 Regionalna VPP udruga NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O USPOSTAVI INFRASTRUKTURE ZA ALTERNATIVNA GORIVA, VII. OPSKRBA PROMETA PRIRODNIM PLINOM U članku 9. treba posebno obratiti pozornost i definirati sve uz pojam "bioplin" koji nije posebno uvršten, a može i treba biti dio ovog zakona. Bioplin se sve više proizvodi, ali i ne koristi za pogon motornih vozila jer nije prepoznat u našem zakonodavstvu kao alternativno, ekološki prihvatljivo gorivo koje se dobiva s poljoprivrednih farmi, odlagališta otpada i sl. Isto tako treba definirati pojam transporta i mjesta za punjenje, odnosno način rada tzv. prenosivih spremnika za SPP putem "trailera" (kamiona sa spremnicima za SPP koji se pune na tzv. matičnim postajama), tehničke podatke o istima i sl. Isti su pogodni za mjesta gdje neće u skoroj budućnosti doprijeti distribucija prirodnog plina putem cjevovoda. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na primjedbi. Tekst ovog prijedloga Zakona je u potpunosti usklađen s Direktivom 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014.), pa tako i ove kategorije koje su u Direktivi zadane čl. 6., na str. 11.-12.
6 Regionalna VPP udruga III. IZVJEŠĆIVANJE, Članak 5. Smatramo da se citiranim Zakonom trebaju navoditi i definirati jednako sva alternativna goriva i težiti njihovom ravnomjernom teritorijalnom i populacijskom rasporedu. Broj punionica UNP-a nije jedini niti najkvalitetniji pokazatelj „ravnomjerne rasprostranjenosti“ niti je posljedica „povlaštenog položaja“ UNP-a kako neki navode. Zbog toga ni ne može biti izgovor da se UNP izbaci iz Zakona u dijelu koji pojašanjava i definira infrastrukturu. Tražimo da se uvaže činjenice, argumenti kao i okolnost da Hrvatska ukapljenog naftnog plina ima za vlastite potrebe sada i u budućnosti iz vlastitih izvora dvostruko više od trenutačne potrošnje (!) u odnosu na druga alternativna goriva koja djelomično ili u cijelosti ovise o uvozu. UNP je bio i sada je prethodnica svih alternativnih goriva i diskriminirajućim odnosom dovodi se u opasnost cjelokupni razvoj infrastrukture u ruralnim krajevima, primorsko-goranskim područjima, na jadranskim otocima, Dalmatinskoj Zagori, brdsko-planinskim područjima kao i u urbanim sredinama koje zbog niza razloga još uvijek nemaju punionice u samim gradovima već isključivo na rubnim područjima, što najrječitije govori i o neravnomjernoj infrastrukturi UNP-a u RH, pa je zbog toga još treba razvijati. U Studiji EI „Hrvoje Požar“ (za potrebe izrade podloge za NOP) piše da je …”ključan faktor pri donošenju odluke o prelasku na UNP dostupnost odgovarajuće infrastrukture za punjenje“ te da je kao što je prikazano u poglavlju 4.4., iste te Studije – „infrastruktura za punjenje vozila UNP-om na području Republike Hrvatske relativno dobro razvijena“. Ističemo riječ „relativno“! Ne piše niti vrlo dobro, niti odlično… To bi se trebalo uzeti u obzir kod pisanja Zakona o infrastrukturi za alternativna goriva. Nadalje, prema brojnim inozemnim studijama vrhunskih sveučilišta i istraživačkih skupina, u sektoru pomorstva i riječnog transporta postoji ZNATNA potreba razvoja UNP infrastrukture, posebice za potrebe tzv. kratkih i/li brzih plovidbenih trajektnih linija te za potrebe razvoja turističkih plovila na rijekama, moru i jezerima. UNP je tu vrlo podoban i zahvalan jer ga je moguće lako i brzo dobaviti uz manje investicije u nepostojeću hrvatsku infrastrukturu u odnosu na druga skuplja alternativna goriva poput LNG-a ili vodika. Kada smo spomenuli da je UNP prethodnica za druga alternativna goriva, to smo izrekli na temelju ekonomskih i izvedbenih procjena koje tvrde da u razdoblju do 2020.godine bez UNP-a nije moguće na zadovoljavajući način i u cijelosti toliko razraditi i postaviti prometnu infrastrukturu za CNG, LNG i vodik, te shodno tome postići Direktivom 94/14 postići ciljeve: dekarbonizaciju prometnog sustava, smanjivanje ovisnosti o fosilnim gorivima, povećanje energetske i okolišne učinkovitost prometnog sektora. Prihvaćen Zahvaljujemo na primjedbi. Članak 5. obuhvaća izvješćivanje o stanju i svim poduzetim mjerama potpore izgradnji infrastrukture za sva alternativna goriva.
7 Regionalna VPP udruga Značenje pojmova, Članak 3. U predloženom Zakonu k tome ne primjenjuju se dijelovi Direktive 94/14 koja ističe da se niti jedno gorivo ne smije favorizirati na štetu drugog, što u slučaju izbacivanja UNP-a iz Zakona to može biti slučaj. To znači da bi Hrvatska mogla imati diskriminirajući odnos prema UNP-u iz vlastitih, domaćih izvora, a u koristi uvoznih energenata i goriva!?! Primljeno na znanje Tekst ovog prijedloga Zakona je u potpunosti usklađen s Direktivom 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014.). Odredbe ovog Zakona ne prenose u hrvatski pravni sustav odredbe Direktive 94/14/EC.
8 Regionalna VPP udruga I. OPĆE ODREDBE, Značenje pojmova Definirati i pojam "infrastrukture" i za sva ostala alternativna goriva. Nije prihvaćen U skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine 74/2015), čl. 1, st.1. objašnjenje (definiranje) pojmova potrebno je ako se oni koriste u užem ili širem smislu od uobičajenih. U smislu ovog Zakona pojam „infrastruktura“ se koristi u uobičajenom smislu, pa se ovim Zakonom ne definira.
9 Regionalna VPP udruga I. OPĆE ODREDBE, Značenje pojmova Objasniti pojam "infrastruktura" Nije prihvaćen U skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine 74/2015), čl. 1, st.1. objašnjenje (definiranje) pojmova potrebno je ako se oni koriste u užem ili širem smislu od uobičajenih. U smislu ovog Zakona pojam „infrastruktura“ se koristi u uobičajenom smislu, pa se ovim Zakonom ne definira.
10 Regionalna VPP udruga Predmet Zakona, Članak 1. Potrebno je nakon definicije što su to alternativna goriva definirati i pojam koji objašnjava što se podrazumijeva pod pojmom „infrastruktura“. Obrazloženje: Jedna od definicija tvrdi sljedeće. „Prometna infrastruktura predstavlja, uz opskrbu s energijom, jezgru privredne infrastrukture. Nju čine prometni putovi, objekti i uređaji stalno fiksirani za određeno mjesto koji služe proizvodnji prometne usluge te reguliranju i sigurnosti prometa. Infrastrukturu pomorskog prometa čine svi objekti i uređaji stalno fiksirani za određeno mjesto koji služe proizvodnji prometne usluge i održavanju plovnosti putova u obalnom moru i funkcioniranju signalnog sustava sigurnosti plovidbe, kao što su: - svjetionici, obalna i lučka svjetla, signalne i balisažne oznake, uređaji za maglu, radio-farovi, radio-reflektori i ostali predajnici. U infrastrukturu pomorskog prometa može se ubrojiti i radioslužba, zgrade ustanova koje su u funkciji unapređenja i održavanja infrastrukture, kao i zgrade pomorsko-inspekcijskih organa na moru. Pomorskoj infrastrukturi pripadaju i svi objekti lučke infrastrukture na lučkom teritoriju i akvatoriju: - prilazni kanali, operativne obale, zatvoreni dokovi, lukobrani, energetska, vodovodna i kanalizacijska mreža. Lučku infrastrukturu čini i dio infrastrukture cestovnog, željezničkog, cjevovodnog i poštansko telekomunikacijskog prometa koja je locirana na lučkom teritoriju. Također, u lučku infrastrukturu mogu se pribrojiti lučka skladišta, lučki terminali, carinske zone i dijelovi robnotransportnih centara, koji se nalaze na lučkom prostoru, mosne lučke dizalice, itd. Infrastrukturu cestovnog prometa čine sve vrste i kategorije cesta i putova uključivo i mostove, vijadukte, tunele, i sl., i uređaje stalno fiksirane za određeno mjesto koji služe proizvodnji prometne usluge, te cjelokupna signalizacija i uređaji koji služe reguliranju i sigurnosti cestovnog prometa, uz kamionske i autobusne kolodvore. U infrastrukturu cestovnog prometa treba ubrojiti i zgrade s fiksiranim uređajima koji služe održavanju i servisiranju suprastrukture i infrastrukture u cestovnom prometu.“ Zakon nije cjelovit ako se ne definiraju pojam, klasifikacija, status i oblici infrastrukture za sva alternativna goriva. Ako ostane u predloženom obliku, Zakon će se moći tumačiti na različite načine. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na primjedbi. U skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine 74/2015), čl. 1, st.1. objašnjenje (definiranje) pojmova potrebno je ako se oni koriste u užem ili širem smislu od uobičajenih. U smislu ovog Zakona pojam „infrastruktura“ se koristi u uobičajenom smislu, pa se ovim Zakonom ne definira.
11 Regionalna VPP udruga X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE,         Članak 13. 1) Predloženi Zakon nigdje ne sadrži kaznene ili prekršajne sankcije u slučaju njegova ne provođenja tako da bi u vezi toga trebalo izvršiti njegovu nadopunu. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na primjedbi. Prekršajne i kaznene sankcije nisu predviđene ovim prijedlogom Zakona .
12 Regionalna VPP udruga X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 12. Prema već ranijem prijedlogu izbaciti naziv "električni autobusi" jer se i oni smatraju motornim vozilima pokretanim električnom energijom. Djelomično prihvaćen Ovim zakonom su već propisane tehničke specifikacije za ona prijevozna sredstva za koje to već propisuje Direktiva u svom Prilogu II. Stoga će Pravilnik donijeti preostale tehničke specifikacije, nakon što odgovarajuća legislativa bude usuglašena i donesena na nivou EU.
13 Regionalna VPP udruga NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O USPOSTAVI INFRASTRUKTURE ZA ALTERNATIVNA GORIVA, VII. OPSKRBA PROMETA PRIRODNIM PLINOM Prema preporukama EK treba navesti na svakih koliko kilometara udaljenosti treba biti postavljena minimalno jedna SPP odnosno LNG punionica /150-200 km/. Odgovarajući broj relativizira kvalitetu mreže punionica u RH i ne jamči stvarni razvoj infrastrukture. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na primjedbi. Tekst ovog prijedloga Zakona je u potpunosti usklađen s Direktivom 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014.), pa tako i ove kategorije koje su u Direktivi zadane čl. 6., na str. 11.-12.
14 Regionalna VPP udruga IV. TEHNIČKE SPECIFIKACIJE, Članak 6. Obrazloženje: riječi poput „električnih autobusa“ nije potrebno posebno naglašavati jer se oni svrstavaju u skupinu motornih vozila, a što se tiče riječi „za opskrbu prirodnim plinom“, predlažemo da se napravi izmjena sa riječima -alternativnim gorivima. Djelomično prihvaćen Ovim zakonom su već propisane tehničke specifikacije za ona prijevozna sredstva za koje to već propisuje Direktiva u svom Prilogu II. Stoga će Pravilnik donijeti preostale tehničke specifikacije, nakon što odgovarajuća legislativa bude usuglašena i donesena na nivou EU.
15 Regionalna VPP udruga IV. TEHNIČKE SPECIFIKACIJE, Članak 6. U članku 6. riječi „Pravilnikom o tehničkim specifikacijama mjesta za punjenje električnom energijom motornih vozila, električnih autobusa, morskih brodova i plovila na unutarnjim vodnim putovima, te mjesta za opskrbu prirodnim plinom“ – trebalo bi zamijeniti sa riječima – Pravilnikom o tehničkim specifikacijama mjesta za punjenje električnom energijom motornih vozila, morskih brodova i plovila na unutarnjim vodnim putovima te mjesta za opskrbu alternativnim gorivima“. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na primjedbi. Tekst ovog prijedloga Zakona je u potpunosti usklađen s Direktivom 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014.), pa tako i ove kategorije koje su u Direktivi zadane prilogom II, na strani 20., SL L 307.
16 Regionalna VPP udruga Značenje pojmova, Članak 3. U točki 9. Istog članka – umjesto „opskrba električnom energijom s kopna“ – trebalo bi stajati- opskrba električnom energijom na privezu. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na primjedbi. Tekst ovog prijedloga Zakona je u potpunosti usklađen s Direktivom 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014.), pa tako i ova definicija koja je u Direktivi zadana člankom 2., st.6. na strani 10., SL L 307.
17 Regionalna VPP udruga Značenje pojmova, Članak 3. U točki 6. izbaciti riječ "jedno" i koristiti samo riječi "električno vozilo" Nije prihvaćen Zahvaljujemo na primjedbi. Tekst ovog prijedloga Zakona je u potpunosti usklađen s Direktivom 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014.), pa tako i ova definicija koja je u Direktivi zadana člankom 2., st.3. na strani 10., SL L 307.
18 Igor Kolovrat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O USPOSTAVI INFRASTRUKTURE ZA ALTERNATIVNA GORIVA Govorim s pozicije čelnog čovjeka male tvrtke koja je postavila ili inicirala postavljanje više od pola sveukupnih punionica u Hrvatskoj, te sa iskustva vožnje po Hrvatskoj gotovo svih vrsta električnih vozila u sklopu našeg projekta "Nikola Tesla Ev Rally Croatia". Prije svega upućujem na najveću prepreku postavljanju infrastrukture električnih vozila u Hrvatskoj,a to je HEP . Osim suludo visokih i demotivirajućih naknada u iznosima od 1450 kn po kwh, te drugih nikad sasvim jasnih troškova sa čekanjem od 500 i više dana na suglasnost, te suludo trošenje javnog novca na besmisleno postavljanje punionica bez smisla i reda: Koprivnica sa 5 fast chargera je tipičan primjer neznanja i još koječega, gdje se ustanovilo da se nitko ne puni na njima , jer su trebale biti postavljene deset puta jeftinije AC 2x44 kw punionice umjesto u ovom trenutku za Koprivnicu potpuno nepotrebnih DC ABB chargera. Opstrukcija djelovanja drugih da ih se onemogući u ovom poslu je vidljiva i kroz odugovlačenje sa izdavanjem suglasnosti i druge aktivnosti, a o kojima neću na ovom mjestu. Upravo zbog opstrukcije u HEP-u i nemogućnosti komunikacije , proizveli smo vlastitu solarnu punionicu u suradnji sa partnerima i dali joj ime "Sunčica". Sunčica ima battery energy storage kapaciteta 50kwh do 200 kwh, free wi-fi i 3d infotainment uz laku prilagodnu na e-scooter ili e-bike sharing sustav. Osim proizvodnje električne energije u sklopu projekta "Sunčica" , battery energy storage onemogućava i izbijanja na mreži u slučaju kada je spojena na tu istu mrežu. Sva ta rješenja , inicijative i zamolbe, nisu naiše ni na kakav odaziv u HEP-u, ali ni u drugim državnim institucijama, uključivo i ovdje nadležno ministarstvo. Sva rješenja i tehnologija, isključivo je rad hrvatskih tvrtki i stručnjaka. Na posljednjoj punionici koju smo prije desetak dana postavili u sklopu jednog hotela vodeće hrvatske turističke grupacije, u roku od 6 sata pojavile su se dvije Tesle iz inozemstva(Slovenija i Nizozemska), a isto je i na drugim lokacijama , za koje su stručnjaci poput Tine Jakaše iz HEP-a, ustanovili da su neperspektivne. napominjem kako se radi o punionicama na lokacijama MC Nikola Tesla u Smiljanu, ispred jednog hotela u Rovinju (proglašen najboljim hotelom na svijetu prije par godina), te u Paklenici, Poreču, Opatiji i slično. Sve punionice koje postavlja u ovom momentu HEP, postavljaju se potpuno krivo . najnoviji Elen projekt ispred poglavarstva grada Zagreba na Trgu Stjepana radića, najsvježiji je primjer nebrige za javni ineters: oko milijun kuna skupa instalacia punit će vozila i putem 700 000 kuna vrijednog tzv. solarnog jedra, koje pak ima kapacitet tek nekoliko kwh i ne može puniti ni bicikl, a kamoli električno vozilo kapaciteta 85 ili više kw koliko imaju novi Tesla modeli.No to jedro vrlo efektno izglefda iako nikakve od njega koristi, no gospodu u HEP-u to ništa ne zabrinjava.Ponudili smo nekoliko puta inovativan projekt postavljanja punionica na turističkim lokacijama s obzirom na sve veći broj električnih vozila u našem neposrednom okruženju i prateći trendove na području e-mobilnosti, definitvno je u tijeku golemi rast potaknut ponajprije djleovanjem Tesla Motors, a s čijim vozilima nam i dolazi 80 posto tzv. "električnih" turista i gostiju.Prevelika reguliranost i davanje ovlasti HEP-u i stavljanje naglaska na širenju e-mobilnosti i punionica na lokalne jedinice vlasti i državne institucije, neće pomoći u prikupljanju europskih sredstava raspoloživih za ovu namjenu, jer je u svim projektima naglasak na privatnom ili pak javno-privatnom partnerstvu. natječaji Fonda za zaštitu okoliša su nedorečeni i u nekim elementima ne pogoduju ni javnom ni gospodarskom interesu. Sredstva su limitirana na maksimalnih 40 posto ili 200 000 kn po projektu i uz obvezne suglasnoti HEP-a. Pobogu, što će nam suglasnt HEP-a ako smo off the grid i ako se radi o Solarnim punionicama. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na primjedbama, i napominjemo kako ovaj zakonski prijedlog ne ulazi u pitanja određena drugim zakonima, te stoga nismo u mogućnosti razmatrati primjedbe vezane na područja, koja u skladu s predloženim u čl. 1., st. 3., propisuju drugi zakoni. Slažemo se s Vašom ocjenom kako je ključan preduvjet poticanja e-mobilnosti pronalaženje odgovarajućih mjera koje će s jedne strane postići cilj smanjenja negativnih utjecaja prometa na okoliš i zadovoljiti rastuće potrebe tržišta za prometnim uslugama, a s druge strane omogućiti optimalan razvoj prometne i energetske infrastrukture potrebne za ostvarenje tog cilja. Stoga se u daljnjem razvoju mjera poticanja kreće od procjene trenutačnog stanja i budućeg razvoja tržišta, a i postupka kontinuirane revizije pojedinačnih mjera poticanja. Napominjemo kako smo u ovaj prijedlog Zakona, u okviru tehničkih specifikacija vezanih za električnu energiju, u potpunosti preuzeli specifikacije zadane Prilogom II. Direktive (koje možete pronaći u Službenom listu EU od 28.10.2014. godine, broj L 307 na 20. stranici), a za one koje još nisu zadane predvidjeli smo donošenje odgovarajućeg Pravilnika.
19 Hrvatske autoceste d.o.o. X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 12. članak 12. stavak (2) vjerojatno: "nakon što će tehničke specifikacije" Prihvaćen Zahvaljujemo na primjedbi, u prijenosu teksta se izgubio pomoćni glagol, tekst treba glasiti: „...što će tehničke …”
20 Hrvatske autoceste d.o.o. VIII. INFORMACIJE ZA KORISNIKE, Članak 10. članak 10. stavak (5) greška: "takve informacija" Prihvaćen Zahvaljujemo na primjedbi. Izričaj je usuglašen u odnosu na korištenje jednine i množine, tekst treba glasiti: "..takva informacija..".
21 Hrvatske autoceste d.o.o. V. OPSKRBA PROMETA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, Članak 7. Petar Cota, HAC članak 7. stavak (1) Potrebno je naglasiti turističke prometne pravce, jer nisu svi dio osnovne TEN-T mreže. Stavak (7) uvodi pojam "Operatora javno dostupnih mjesta za punjenje". Pojam "Operator" Zakon o tržištu električne energije, NN 22/13, koristi u druge svrhe, te bi ovakva upotreba tog pojma mogla dovesti do zbrke. Nadalje, Zakon o tržištu električne energije, NN 22/13, u članku 3. utvrđuje: "(2) U ovom se Zakonu koriste i izrazi koji u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje: 35. opskrba električnom energijom – kupnja električne energije i prodaja električne energije, uključujući preprodaju ektrične energije krajnjim kupcima," Nije li ova odredba Zakona o tržištu električne energije u sukobu s odredbama članka 7. stavaka (7), (8), (9), (10), (11) i (12) ovog Nacrta prijedloga Zakona? Zakon o tržištu električne energije u članku 4. utvrđuje: "(1) Energetske djelatnosti u smislu ovoga Zakona, su: 5. opskrba električnom energijom, (3) Pravne i fizičke osobe mogu obavljati elektroenergetske djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka samo na temelju rješenja kojim se dozvoljava obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: dozvola) sukladno zakonu kojim se uređuje energetski sektor, osim ako drugačije nije propisano ovim Zakonom." Nisu li i ove odredbe Zakona o tržištu električne energije u neskladu s odredbama članka 7. stavaka (7), (8), (9), (10), (11) i (12) ovog Nacrta prijedloga Zakona? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na primjedbi, i u odnosu na procjene stanja i budućeg razvoja tržišta kojeg će kontinuirano obuhvaćati Nacionalni okvir politike svakako će biti uzeti u obzir potrebe tranzitnog i turističkog prometa u Republici Hrvatskoj. Nadalje, u konzultacijama s nadležnim tijelima državne uprave za područja koja nisu regulirana ovim Zakonom izvješćujemo kako Zakon o tržištu električne energije, NN 22/13 navodi operatora mreže/sustava a ne operatora javno dostupnih mjesta za punjenje. U skladu s tim izraz operator javno dostupnih mjesta za punjenje je opis subjekta koji označava onoga tko je između ostalog i kupac električne energije.
22 Hrvatske autoceste d.o.o. IV. TEHNIČKE SPECIFIKACIJE, Članak 6. Komentar izbrisan Primljeno na znanje Primljeno na znanje
23 Hrvatske autoceste d.o.o. III. IZVJEŠĆIVANJE, Članak 5. Petar Cota, HAC članak 5. stavak (2) Da li je greška: "prikaznih aktivnosti"? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na primjedbi, i izvješćujemo kako se ne radi o pogrešci, već se radi o obvezi koju RH ima u izvještavanju o godišnjim proračunskim sredstvima koja su dodijeljena za potporu istraživanju, tehnološkom razvoju i aktivnostima koje služe za prikaz nekog tehnološkog rješenja. Službeni (u Službenom listu Europske unije od 28. listopada 2014. godine, na stranici L307/19 hrvatskog izdanja, u Prilogu 1. Direktive 2014/94, točka 4.) prijevod izraza „Research, technological development and demonstration“ je „Istraživanje, tehnološki razvoj i prikazne aktivnosti“, te ga stoga koristimo i u Zakonu.
24 Hrvatske autoceste d.o.o. Nacionalni okvir politike, Članak 4. Petar Cota, HAC članak 4., stavak (2), točke 5. i 6. Nedovoljno je naglašena potreba javno dostupnih mjesta za punjenje i mjesta za opskrbu na turističkim prometnim pravcima, zbog turističke orijentacije s jedne strane, a zbog relativno malog broja registriranih električnih vozila (ivozila na SPP) s druge strane. Time je situacija u Republici Hrvatskoj specifična, obzirom na odredbe Direktive 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva. Mjesta za punjenje električnih vozila i mjesta za opskrbu SPP-om potrebnija su na turističkim prometnim pravcima nego u gradskim/prigradskim aglomeracijama i drugim gusto naseljenim područjima. stavak (7), greška: "ijelima" bi trebalo biti "tijelima" Primljeno na znanje Zahvaljujemo na primjedbi, i u odnosu na procjene stanja i budućeg razvoja tržišta kojeg će kontinuirano obuhvaćati Nacionalni okvir politike svakako će biti uzeti u obzir potrebe tranzitnog i turističkog prometa u Republici Hrvatskoj. U prijenosu teksta se iz riječi „tijelima“ izgubilo slovo „t“, tekst treba glasiti: „..drugim tijelima javnog..”
25 Hrvatske autoceste d.o.o. Predmet Zakona, Članak 1. Zoran Ferić, HAC u članku 1., stavku (3), definira se da se „Na odnose koji nisu uređeni ovim Zakonom primjenjuju se propisi ...“, međutim, postojeću regulativu treba uskladiti (izmijeniti i dopuniti), obzirom da postojeća regulativa na području energetike ne regulira ovo područje. U užem smislu, to su Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti, Zakon o tržištu električne energije, Zakon o biogorivima za prijevoz, Zakon o cestama, Zakon o gradnji, i njima propisani pravilnici i tehnički propisi. Primjer 1: Općim uvjetima za opskrbu električnom energijom nije regulirana usluga punjenja električnih vozila, zatim Metodologije određivanja zajamčenih cijena električne energije, Tarifni stavovi, itd. Primjer 2: Tehničkim propisima za niskonaponske električne instalacije ne obrađuje opremu i sustave električnih vozila, niti punionica električnih vozila Primjer 3: Pravilnik o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti nije određen u odnosu na korištenje cestovnog zemljišta za usluge punjenja električnih vozila Primjer 4: Pravilnik o jednostavnim građevinama i drugim građevinama i radovima bi trebalo dopuniti kako bi se omogućilo izgradnju varijanti punionica bez nadstrešnica s fotonaponskim panelima itd. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na primjedbi, i u odnosu na obuhvat ovog Zakona, predviđeno je daljnje usklađivanje s pravnim okvirom koji regulira minimalne zahtjeve za izgradnju infrastrukture, kao i tehničke specifikacije mjesta za punjenje.
26 Hrvatske autoceste d.o.o. Predmet Zakona, Članak 1. Petar Cota, HAC, Članak 1. stavak (1), vjerojatna greška: "o nafti e ublažio" Prihvaćen Zahvaljujemo na primjedbi, u prijenosu teksta se iz veznika „te“ izgubilo slovo „t“, tekst treba glasiti: „... ovisnost o nafti te ublažio…”
27 Grga K NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O USPOSTAVI INFRASTRUKTURE ZA ALTERNATIVNA GORIVA Ovaj zakon potrebno je uskladiti s Zakonom o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka. Umjesto objašnjenja molim pogledajte linkove: https://youtu.be/xew6qI-6wNk https://youtu.be/dYqXeTqdF84 http://www.nipp.hr/ Prihvaćen Zahvaljujemo na primjedbi, uz konzultacije s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja, te Državnom geodetskom upravom dopunili smo odgovarajuća mjesta u tekstu (prvenstveno čl. 1. st. 3.) , pa je sada za odnose koji nisu uređeni ovim Zakonom nabrojano i područje infrastrukture prostornih podataka.
28 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O USPOSTAVI INFRASTRUKTURE ZA ALTERNATIVNA GORIVA Poštovani, Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham) u svibnju 2016. god. objavila je Stajalište "Preporuke za razvoj e-mobilnosti u Hrvatskoj", koje između ostalog uključuje prijedloge za razvoj infrastrukture električnih punionica. Cjelokupni tekst Stajališta predstavljamo u sklopu Javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva. Uvod Brza industrijalizacija i tehnološki razvoj u zadnjih 150 godina suočili su globalnu zajednicu s ozbiljnim izazovima vezanim za ograničene izvore fosilnih goriva i globalno zagrijavanje izazvano prekomjernim emisijama CO2. U drugoj polovici 20. stoljeća postaje jasno da ljudsko djelovanje značajno utječe na promjene u okolišu s potencijalno negativnim posljedicama na ekološki sustav, klimu, ali i zdravlje ljudi te kvalitetu života. Razvijene zemlje stoga sve više stavljaju naglasak na zeleno gospodarstvo, koje karakterizira održivo korištenje obnovljivih, kao i mudro korištenje neobnovljivih resursa. Kroz energetsku i resursnu učinkovitost potiče se zamjena fosilnih goriva ‘čistom’ energijom s niskim emisijama stakleničkih plinova, čime se ublažavaju i usporavaju klimatske promjene, te potiče razvoj zelenih radnih mjesta i smanjuje energetska ovisnost o uvozu. Europska unija (EU) je posljednjih godina pokrenula veći broj projekata zelenog održivog gospodarstva, dok se u Hrvatskoj radi na strategiji razvoja niskougljičnog gospodarstva. Međutim, elementi zelenog gospodarstva u Hrvatskoj su tek donekle zastupljeni u energetici, dok se u industriji još uvijek dovoljno ne prepoznaju kao razvojna mogućnost za konkurentniju proizvodnju i veću zaposlenost. Promet kao ljudska aktivnost u Hrvatskoj i globalno ima udio u emisiji CO2 od oko 30%, te mjere za smanjenje emisije CO2 u tom segmentu itekako imaju smisla. Sve do nedavno nije bila dostupna tehnologija koja bi značajno pridonijela ispunjavanju ekoloških zahtjeva korištenjem nisko karbonskih goriva po prihvatljivoj cijeni. No znanstveni i tehnološki razvoj i pad cijene baterija omogućili su da prvi serijski električni automobil ugleda svjetlo dana 2009. godine. Time je omogućen veliki napredak u području smanjenja emisije CO2, posebice u urbanim sredinama, što je prepoznato od strane mnogih naprednih država u svijetu. Stoga se sve više javlja potreba za vozilima s pogonom neovisnim o fosilnim gorivima, niskom ili nultom emisijom CO2 te za pripadajućom infrastrukturom za punjenje istih, tj. e-mobilnošću. AmCham smatra da je za razvoj e-mobilnosti u Hrvatskoj ključan dobar regulatorni okvir koji bi s jedne strane omogućio strateško planiranje razvoja potrebne infrastrukture, a s druge strane dodatno poticao građane i poslovne subjekte na korištenje električno pokretanih vozila. Međunarodna pravna postignuća Međunarodna klimatska politika utemeljena je 1997. godine Protokolom iz Kyota, donesenim na Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime. Ugovorne strane obvezale su se na smanjivanje emisija šest štetnih stakleničkih plinova: ugljičnog dioksida, metana, dušikovog oksida, hidrofluorugljika, perfluoriranih ugljikovodika i sumporovog heksafluorida (SF6). U Durbanu 2011., godine postignut je dogovor o produljenju Protokola iz Kyota sve do 2020. te se počelo raditi na novom međunarodnom sporazumu koji bi globalno zagrijavanje ograničio na 2°C iznad predindustrijskih prosječnih temperatura. U skladu s izmjenom Protokola iz Kyota u Dohi 2012. godine, EU se tijekom drugog obvezujućeg razdoblja Protokola iz Kyota obvezala smanjiti emisije stakleničkih plinova do 20% u usporedbi s razinama iz 1990. Isto je gotovo ispunjeno smanjenjem od 19% do kraja 2013 godine. „Pozivom iz Lime na poduzimanje klimatskih mjera” iz 2014. godine traži se sklapanje međunarodnog pravno obvezujućeg sporazuma kojim bi se „na uravnotežen način započelo s rješavanjem pitanja kao što su ublažavanje klimatskih promjena, prilagodba, financiranje, razvoj i prijenos tehnologije, izgradnja kapaciteta te transparentno djelovanje i potpora.” Time bi se prvi put obuhvatilo svih 195 zemalja članica Klimatske konvencije UN-a te izrazilo načelo „zajedničkih, ali različitih odgovornosti i odgovarajućih sposobnosti” svake zemlje. Teme od velike važnosti za EU u okviru međunarodnih pregovora o klimatskim promjenama su: ambiciozni i pravno obvezujući ciljevi, snažni mehanizmi praćenja, multilateralizam te oslanjanje na znanstvene dokaze. E-mobilnost E-mobilnost predstavlja okruženje u kojem je dostupno i regulirano korištenje električne energije iz mreže za punjenje pogonskih baterija vozila, koja se potom koriste za individualne i poslovne potrebe u transportu. E-mobilnost se sastoji od „software-a“ i „hardware-a“. Software predstavlja čitav niz poticajnih mjera, aktivnosti ali i pravne regulative nužnih za razvoj kako samog tržišta električno pokretanih vozila (EPV), tako i infrastrukture za punjenje. Pod hardware-om podrazumijevamo mrežu raznolikih, javno dostupnih punionica za električna vozila. EPV su vozila koja za pokretanje koriste u potpunosti ili dijelom energiju iz pogonskih baterija koje imaju mogućnost punjenja iz električne mreže, a dijele se na: električna vozila (EV), „plug in“ hibridna električna vozila (PHEV) i „plug in“ hibridna vozila (PHV). Vozila koja nemaju mogućnost korištenja energije iz električne mreže za punjenje pogonskih baterija, npr. hibridna vozila (HV), ne spadaju u e-mobilnost. Za razliku od EV, koja koriste isključivo električnu energiju za pogon, PHEV i PHV koriste električnu energiju i fosilna goriva prema zahtjevu korisnika. PHEV i PHV su zapravo nastala kao odgovor industrije za prevladavanje najčešćih prigovora korisnika, a to su ograničenje dosega sa jednim punjenjem te relativno dugo vrijeme punjenja baterija. U trenutku kada se pogonske baterije iscrpe, automatski ili na zahtjev dolazi do aktivacije konvencionalnog motora koji tada osigurava potrebnu energiju za pokretanje vozila. U bliskoj budućnosti se očekuje sve veći udio EPV u prometu, posebice PHEV i PHV, radi mnogih prednosti koje donosi e-mobilnost: • Poboljšanje kvalitete života u gradovima smanjenjem zagađenja i buke; • Smanjenje emisija stakleničkih plinova i njihovog utjecaja na okoliš; • Veća integracija obnovljivih izvora energije; • Smanjenje troškova i ovisnosti o fosilnim gorivima; • Povećanje energetske učinkovitosti; • Smanjenje ovisnosti o drugim energentima. Korištenje električnih automobila u prometu i razvijena mreža punionica otvaraju i perspektivu stvaranja sustava „pametnih energetskih mreža“, koje karakterizira inteligentna interakcija vozila i elektro-energetske mreže. Pošto suvremeni električni automobili posjeduju baterijske sustave relativno velikog kapaciteta, korisnik bi mogao dati na raspolaganje distributeru električne energije određeni udjel u kapacitetu baterije svog vozila, ovisno o njegovim dnevnim potrebama, a distributer bi povlačio energiju iz vozila za vrijeme „manjka“ električne energije i vraćao je za vrijeme „viška“. Time bi se u velikoj mjeri učinkovito premostio temeljni nedostatak proizvodnje električne energije iz energije vjetra i sunca. Proizlazi dakle da korištenje električnih vozila nudi veliki potencijal za razvoj učinkovitog sustava za pohranu energije, što se postavlja i kao krajnji cilj e-mobilnosti. Preporuke za razvoj e-mobilnosti u Hrvatskoj • Osnivanje glavnog nadležnog tijela za razvoj e-mobilnosti E-mobilnost trenutačno spada u nadležnost tri ministarstva: Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Ministarstva gospodarstva i Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Vrlo brzo će se ukazati i potreba za uključivanjem Ministarstva turizma, budući da EPV postaju sve popularniji u razvijenim članicama Europske unije (procjenjuje se tržišni udio EPV od 20% u prodaji novih vozila do 2020. god.) čiji državljani predstavljaju najpoželjnije goste a u Hrvatsku često putuju automobilom. Interesi sva četiri ministarstva bi stoga trebali biti zastupani u jednom nadležnom tijelu – primjerice Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA). To bi omogućilo ubrzavanje razvoja e-mobilnosti, strateško sagledavanje šire slike na jednom mjestu, te učinkovitije rješavanje ključnih pitanja za snažniji rast e-mobilnosti (povlačenje sredstava iz EU fondova, optimizacija parafiskalnih nameta, rješavanje pitanja koncesija na autocestama itd.). Nadležno tijelo trebalo bi provesti sveobuhvatnu analizu postojećeg zakonodavnog sustava i njegove usklađenosti sa EU pravilima i smjernicama, identificirati glavne prepreke i omogućiti organizirano djelovanje svih dionika na njihovom rješavanju i daljnjem planiranju razvoja e-mobilnosti. Uz to, trebala bi pružati potporu svim dionicima u rješavanju regulatornih i praktičnih problema sustava e-mobilnosti. • Stvaranje infrastrukture e-mobilnosti u skladu s nacionalnim i EU prioritetima Republika Hrvatska mora stvoriti pravni okvir za uporabu alternativnih energenata za razvoj prometnog sustava u skladu s Direktivom 2014/94/EU. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture stoga priprema Nacionalni okvir politike za uspostavu infrastrukture za alternativna goriva Republike Hrvatske (NOP). EU je ambiciozna po pitanju razvoja e-mobilnosti. Ciljevi su smanjiti uporabu konvencionalnih vozila u urbanom transportu za 50% i razviti “CO2-free” gradsku logistiku u glavnim urbanim centrima do 2030., postupno “izbaciti” motore s unutarnjim izgaranjem iz gradova do 2050., te dugoročno povezati ”čista goriva" i urbanu mobilnost. S druge strane, u Hrvatskoj postoje značajne zapreke za razvoj e-mobilnosti, uključujući nedefiniranu razliku između „privatnih“ i „javnih“ punionica, koje proizlaze iz nepostojanja nacionalne strategije koja bi optimizirala resurse i usmjerila napore prema postizanju navedenih ciljeva. Radi boljeg razumijevanja izazova optimizacije resursa, navodimo glavne karakteristike tri tipa punjača za EPV: • Wall box – snaga 3,7 kW, cijena cca. 10.000 kn; vrijeme punjenja: 5h – 10h • AC – snaga 10 kW do 20 kW, cijena cca. 30.000 kn; vrijeme punjenja: 4h – 8h • DC (ChaDeMo & Combo) – snaga 22 KW do 50 kW, cijena cca. 200.000 kn; vrijeme punjenja (do 80%): 15min – 30 min Troškovima nabavke samog punjača potrebno je nadodati i trošak instalacije i ugradnje te instalirane snage (oko 1.800 kn/kW). Nepostojanje strategije vidljivo je na primjeru broja brzih DC punionica u Hrvatskoj. Iako je u travnju 2016. godine službeno otvorena stota punionica za električna vozila u Hrvatskoj , ukupno je instalirano (ili je u fazi instalacije) samo deset takvih punionica, i to sve u urbanim sredinama a niti jedna na magistralnim pravcima. Tih deset punionica bi s druge strane u potpunosti riješilo potrebnu infrastrukturu na auto cesti Zagreb – Split u oba smjera, a s dodatnih dvadeset DC punionica bili bi riješeni svi magistralni pravci. S obzirom na navedeno, predlažemo slijedeće mjere: • Usklađivanje tehnologije (AC, DC ChaDeMo i Combo standardi) i prioritetnih lokacija prema nacionalnim potrebama kroz Nacionalni okvir politike za uspostavu infrastrukture za alternativna goriva Republike Hrvatske (NOP) – npr. postavljanje DC punionica pretežito na magistralnim pravcima (autocestama) u razmaku od 50 – 100 km, vodeći računa o nacionalnim interesima i sa aspekta razvoja turizma. • Omogućavanje izgradnje EPV punionica na autocestama tržišnim akterima – primjerice kroz model davanja u koncesiju čestica za izgradnju punionica. • Omogućavanje naplaćivanja električne energije svim vlasnicima EPV punionica koji nisu tvrtke-distributeri električne energije. • Oslobađanje EPV punionica od naknade za instaliranu snagu. U sklopu izgradnje mreže punionica koja bi pridonosila e-mobilnosti također treba uzeti u obzir druge oblike ekološki prihvatljivih pogonskih goriva. Primjer je stlačeni prirodni plin (CNG), koji nudi niz prednosti pred konvencionalnim gorivima (benzin, dizel) uključujući nižu emisiju CO2, a potrebna mu je stabilna i adekvatna električna mreža za rad kompresora stanice za brzo punjenje. Trenutačno u Europi ima oko 1,2 miliona CNG vozila, a predviđa se rast do 10 miliona vozila u slijedećih 5-6 godina. • Optimizacija poticajnih mjera u korist električno pokretanih vozila Hrvatska od 2014. godine spada u red zemalja koje subvencijama potiču kupnju ekoloških vozila, u koja se službeno ubrajaju i HV. Ekološka vozila u prometu se pojavljuju od 2007. godine, da bi od uvođenja izdašnih poticaja 2014. i 2015. godine doživjela eksponencijalni rast. Slijedom toga, u 2015. godini je u Hrvatskoj registrirano 1.347 HV, 156 EV i 70 PHEV/PHV (podaci se odnose na osobna i laka gospodarska vozila). Premda su postojeći državni poticaji za kupnju EPV i hibridnih vozila hvalevrijedni te po iznosu spadaju među veće u EU, činjenica je da se do sada većina (oko 80%) raspoloživih sredstava utroši za poticanje kupnje HV niže klase. HV, kao što je rečeno, ne spadaju u EPV budući za pogon koriste isključivo fosilno gorivo, a ne energiju iz električne mreže. Mada su HV cjenovno bitno dostupnija široj populaciji nego EV, imaju lošija ekološka svojstva nego EPV i zagađuju okoliš bukom. Tablica koja prikazuje rast uporabe HV i EPV u RH u periodu od 2007. do 2015. godine nalazi se u originalnom Stajalištu na str. 8, i dostupna ja na slijedećoj poveznici: http://www.amcham.hr/files/224/Preporuke%20za%20razvoj%20e-mobilnosti%20u%20Hrvatskoj0.pdf. Smatramo da je s aspekta e-mobilnosti potrebno razdvojiti direktne (financijske) poticaje za električno pokretana vozila od onih za hibridna vozila, na način da se unutar predviđenog budžeta unaprijed definira omjer za poticanje kupnje u skladu sa nacionalnom strategijom, npr. 60% EPV vs. 40% HV ili slično. Uz to, predlažemo i slijedeće indirektne poticajne mjere: • Oslobađanje električno pokretanih vozila od naknada - prema Pravilniku o gospodarenju otpadnim vozilima - za baterije koje se uvoze kao rezervni dio - prilikom godišnje registracije, za EV u 100% iznosu a za PHEV/PHV prema čisto električnom dosegu, • Oslobađanje od poreza na primitke u naravi u slučaju korištenja službenog EPV u privatne svrhe, • Rezervirana parkirna mjesta za EPV, • Korištenje rezerviranih voznih traka za javni prijevoz, • Povlaštene tarife na autocestama, • Besplatno punjenje na javnim punionicama, • Popust za parkirne karte u javnim garažama (na bazi satnog parkiranja). Edukacija o društvenim koristima e-mobilnosti E-mobilnost je relativno nepoznat pojam čak i u stručnim krugovima, te je stoga potrebno kontinuirano raditi na pojašnjavanju društvene koristi od e-mobilnosti, posebice u lokalnoj upravi. Kod prosječnih korisnika prisutan je i strah od primjene novih tehnologija te karakterističan „strah od ograničenog dosega“. Potrebno je stoga naglašavati da sva EPV imaju i više nego dostatan doseg sa jednim punjenjem obzirom na svoju namjenu, a ubrzo će se razvojem tehnologije njihov doseg značajno povećati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na dostavljenom Stajalištu i vašim Preporukama za razvoj e-mobilnosti u Hrvatskoj. Napominjemo da je Republika Hrvatska članica Europske unije (EU) i u tom svjetlu je za nju pravno obvezujuća primjena pravne stečevine EU. Ovaj zakonski prijedlog obuhvaća pravne odredbe u skladu sa zahtjevima koje pred zemlje članice EU stavlja Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva („Direktiva“) koja u svom obuhvatu, osim e- mobilnosti, uključuje razvoj infrastrukture za sve vidove prometa, te alternativna goriva koja obuhvaćaju goriva ili izvore energije koji služe, barem djelomično, kao nadomjestak za izvore fosilnih goriva u opskrbi prometa energijom i koji imaju potencijal doprinijeti dekarbonizaciji prometnog sustava te poboljšati okolišnu učinkovitost prometnog sektora, koji između ostalog uključuju: električnu energiju, vodik, biogoriva (tekuća ili plinovita biogoriva namijenjena prometu proizvedena iz biomase), sintetička i parafinska goriva, prirodni plin, uključujući bioplin, u plinovitom (stlačeni prirodni plin – SPP) i ukapljenom obliku (ukapljeni prirodni plin – UPP) te ukapljeni naftni plin (UNP). Svakako se slažemo s vašom ocjenom kako je ključan preduvjet poticanja e-mobilnosti pronalaženje odgovarajućih mjera koje će s jedne strane postići cilj smanjenja negativnih utjecaja prometa na okoliš i zadovoljiti rastuće potrebe tržišta za prometnim uslugama, a s druge strane omogućiti optimalan razvoj prometne i energetske infrastrukture potrebne za ostvarenje tog cilja. Stoga se u daljnjem razvoju mjera poticanja kreće od procjene trenutačnog stanja i budućeg razvoja tržišta, a i postupka kontinuirane revizije pojedinačnih mjera poticanja. Ovaj zakonski prijedlog predlaže, na tragu vaše preporuke, uspostavu daljnjih koraka za razvoj ciljeva i mjera kroz obavezu donošenja Nacionalnog okvira politike kojim će se konkretizirati daljnje aktivnosti, kao i nositelji tih aktivnosti. Uzimajući u obzir pravni sustav EU, kao i praksu zemalja članica, Republika Hrvatska je u okviru tzv. energetskog paketa već donijela niz zakona vezanih za energetiku, te ovaj zakonski prijedlog predviđa korištenje već uspostavljenih tijela vezanih za provedbu regulatornog okvira energetske učinkovitosti i za podršku provedbi ovog Zakona. Uzimajući u obzir gore navedeno, za nadležno tijelo državne uprave koje je pripremalo ovaj zakonski prijedlog, u skladu s odgovarajućom odlukom Koordinacije Vlade Republike Hrvatske, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza bilo je zaduženo za imenovanje Radne skupine koja se sastojala od predstavnika svih nadležnih tijela državne uprave, te tako i predstavnika Ministarstva gospodarstva. Također je, u želji da se u što većoj mjeri smanji osnivanje novih državnih agencija i tijela, ovim zakonskim prijedlogom predviđeno da postojeći Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija obavlja funkciju Nacionalnog koordinacijskog tijela za razradu i praćenje pojedinačnih ciljeva i mjera koji se žele postići. Slažemo se s vašim napomenama kako će razvoj infrastrukture i tržišta alternativnih goriva predstavljati izazov u budućem periodu, te je stoga, u zavisnosti od procjene stvarnog stanja predviđena kontinuirana prilagodba (pravnim okvirom EU predviđena su izvješća svakih 3 godine) postavljenih ciljeva i mjera njihovog postignuća. Napominjemo kako smo u ovaj prijedlog Zakona, u okviru tehničkih specifikacija vezanih za električnu energiju, u potpunosti preuzeli specifikacije zadane Prilogom II. Direktive (koje možete pronaći u Službenom listu EU od 28.10.2014. godine, broj L 307 na 20. stranici), a za one koje još nisu zadane predvidjeli smo donošenje odgovarajućeg Pravilnika. Konkretne mjere poticanja ne propisuju se ovim Zakonom, već se propisuje način njihovog donošenja i razvijanja, a svakako se slažemo s vašim konstatacijama kako je njihova provedba, osim na razini RH, izuzetno značajna i na razini lokalne ili područne (regionalne) samouprave. U tom smislu, radi kumulativnog i sinergijskog učinka mjere razvoja infrastrukture alternativnih goriva koje će proizaći iz ovog Zakona i njime predviđenog Nacionalnog okvira politike pridružuju se, već postojećim mjerama koje se po Nacionalnoj strategiji energetske učinkovitosti i njoj pripadnim akcijskim planovima već provode u RH. Stoga je još i opravdanije naše nastojanje da Nacionalno koordinacijsko tijelo predviđeno ovim Zakonom bude jedinstveno već postojećem u okviru Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija.