Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Zavod za unapređivanje zaštite na radu C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME, DOMENA C - „Ja i društvo“ NADOPUNA(VELIKIM SLOVIMA): ● Učenje strategija zaštite od potencijalnih opasnosti,ZAŠTITE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI UČENIKA Primljeno na znanje Zahvaljujmo na povratnim komentarima i primjedbama na Nacrt prijedloga kurikuluma međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj. Prijedlog je primljen na znanje.
2 Zavod za unapređivanje zaštite na radu C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME, DOMENA C - „Ja i društvo“ Nadopuna (velikim slovima): Učenici razvijaju svijest o svojoj kulturi i poštuju kulturu svoje i drugih zajednica. Kritički se odnose prema društvenim pojavama i procesima, osnaženi su tražiti i podržavati ideje i rješenja za bolji svijet oko sebe. KAKO BI SE UČENIK PRIPREMIO ZA ULAZAK U SVIJET RADA I IZBJEGAO PRVE OZLJEDE RADU POTREBNO GA JE UPOZNATI VEĆ SADA SA ZAŠTITNOM OPREMOM, ERGONOMIJOM I PRAVILNIM KORIŠTENJEM TEHNOLOGIJE. TA IZOBRAZBA MOŽE IMATI OBLIK INFORMIRANJA I UPUTA, A MORA SE ODNOSITI NA KONKRETNO UČENJE I AKTIVNOSTI. OBRAZLOŽENJE: Suočeni smo s novim oblicima učenja, novim tehnologijama i novim znanjima koji radno okruženje čine sve složenijim, a ujedno i rizičnijim. Također mora biti prilagođena u skladu s razvojem postojećih rizika i pojavom novih rizika. Učenik mora dobiti odgovarajuće upute u odnosu na rizike po zdravlje i sigurnost kojima su izloženi dok obavljaju svoje aktivnosti kod kuće i u školi. Uvođenje osnova zaštite na radu, odnosno zaštite pri radu od najranije dobi osposobit će mlade da lakše krenu u proces rada nakon završenog školovanja i bolje se upoznaju sa metodama prevencije i zaštitom na radu. Primljeno na znanje Zahvaljujmo na povratnim komentarima i primjedbama na Nacrt prijedloga kurikuluma međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj. Prijedlog je primljen na znanje. Komentar se većim dijelom ne odnosi na dokument MT OISR. Prijedlog možemo integrirati u tekst tako što ćemo uključiti i zaštitu na radu.
3 Zavod za unapređivanje zaštite na radu PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ, C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME NADOPUNA: 15. red: Učenje strategije zaštite od potencijalnih opasnosti, ZAŠTITE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI UČENIKA OBRAZLOŽENJE: Cilj je integrirati zaštitu i zdravlje na radu u školski proces. Načela analize rizika i prevencije te svijesti o zdravlju i sigurnosti učenika trebaju postati sastavnim dijelom procesa učenja te sastavnim dijelom ponašanja u školi i u svakodnevici. Uvođenje osnova zaštite na radu, odnosno zaštite pri radu od najranije dobi osposobit će mlade da lakše krenu u proces rada nakon završenog školovanja i bolje se upoznaju sa metodama prevencije i zaštitom na radu. Primljeno na znanje Zahvaljujmo na povratnim komentarima i primjedbama na Nacrt prijedloga kurikuluma međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj. Prijedlog je primljen na znanje. Komentar se većim dijelom ne odnosi na dokument MT OISR. Prijedlog možemo integrirati u tekst tako što ćemo uključiti i zaštitu na radu.
4 Udruga U ime obitelji PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ Predmet: Primjedbe na Nacrt prijedloga kurikula međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj Nije jasan kriterij odabira niti smisao kurikula međupredmetnih tema, koje su predložene u sustav nacionalnih kurikulnih dokumenata, i koje su navedene prije kurikula pojedinih predmeta. Dvije međupredmetne teme odnose se na samu metodologiju podučavanja: Učiti kako učiti i Uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Dvije međupredmetne teme odabrane su iz spektra vrijednosti: Zdravlje i Poduzetnost. Dvije međupredmetne teme odabrane su iz generičkih kompetencija: Građanski odgoj i Osobni i socijalni razvoj, dok se za međupredmetnu temu Održivi razvoj ne može sasvim utvrditi koji cilj, vrijednost ili generičku vještinu teži doseći. NIGDJE NIJE OBRAZLOŽENO ZBOG ČEGA SU PREDLOŽENE BAŠ TE, A NE NEKE DRUGE, kao npr. Međupredmetna tema SVIJEST O NACIONALNOM IDENTITETU, kao jedan od ciljeva i jedna od vrijednosti na kojima počiva odgoj i obrazovanje (str. 11 i 12 ONK-a), a koja bi uključivala sadržaje o nacionalnoj povijesti, o nacionalnim prirodnim bogatstvima, o nacionalnim istaknutim povijesnim ličnostima koje su zadužile narod svojim postignućima u kulturi, znanosti, i sl., o tradicijskoj baštini i slično, o vrijednoj nacionalnoj književnosti; ili međupredmetna tema PRIVLAČNOST STEM PODRUČJA, kojom bi se istakla usmjerenost CKR-a usklađivanju sa važećom Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnološkog razvoja, a koja bi uključivala međupredmetnu nastavu vezanu uz predmete ključne za stvaranje predznanja budućih STEM stručnjaka; ili međupredmetna tema PISANO I USMENO IZRAŽAVANJE, kojom bi se istakla važnost jedne vještine koja je zajednička svim predmetima, može se i treba uvježbavati i koristiti u stjecanju znanja u svim predmetima, i važna je i za osobni i za socijalni razvoj pojedinca; ili međupredmetna tema ČOVJEK KAO KULTURNO BIĆE, koja bi odgajala mlade ljude u ljubavi i gladi za kulturom u svim njenim oblicima; ili međupredmetna tema ČAST I MORAL, koja bi na visokom mjestu u svijesti mladih ljudi ugradila te dvije ključne vrijednosti, nasušno potrebne da društvo krene na bolje; u okviru ove međupredmetne teme moglo bi se u djecu ugrađivati vrijednosti da se dana riječ mora držati, da se dogovoreno mora poštivati, da se mora pridržavati obećanih rokova, da se posuđeno mora vraćati, da se ne smije lagati, da stisak ruke nešto znači, i slično. „Odgojno-obrazovna očekivanja međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj ostvaruju se u svim predmetnim kurikulumima i u svim odgojno-obrazovnim ciklusima. Uklopljeni su u redovitu nastavu i sadržaje predmetnih kurikuluma, satove razrednika ili se ostvaruju kao zasebni projekti. Ostvarivanje ishoda omogućuju educirani učitelji i stručni suradnici.“ kako navodi prijedlog kurikula. Stoga nije jasno zbog čega se ovaj sadržaj izdvaja u zasebnu temu kao predmetom bavljenja. Budući da su sve ovdje spomenute potencijalne međupredmetne teme, kao i one navedene u prijedlogu ONK-a, bilo sadržajem, bilo metodologijom, u cijelosti pokrivene predmetnim kurikulima, smatramo da su kurikuli svih međupredmetnih sadržaja suvišni, uključujući i kurikul Osobni i socijalni razvoj, i PREDLAŽEMO IH U CIJELOSTI IZOSTAVITI IZ SUSTAVA KURIKULNIH DOKUMENATA. Naime, praćenje istih stvari po više različitih osnova i grupirano u više različitih tematskih sadržaja, u direktnoj je suprotnosti s ciljem da se učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ostalim djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova osigura osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza… Međupredmetna suradnja će biti jako dobro ostvarena ukoliko predmetni kurikuli budu dobro međusobno usklađeni. Međupredmetna suradnja je utvrđena kao koncept još u HNOS-u i prilično dobro živi već i sada u sustavu obrazovanja. Udruga U ime obitelji Primljeno na znanje Zahvaljujemo na povratnim komentarima i primjedbama na Nacrt prijedloga kurikuluma međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj Udruge U ime obitelji. Međupredmetna tema Osobni i socijalni razvoj bila je predložena kao međupredmetna tema Nacionalnog okvirnog kurikuluma koji se koristio kao jedan od polaznih dokumenata u izradi Okvira nacionalnog kurikuluma. U ovom dokumentu iz 2011. godine stoji: “Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose međusobnomu povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta u skladnu cjelinu. Njima se razvijaju različite temeljne kompetencije učenika. Međupredmetne su teme obvezatne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojnobrazovne djelatnosti u školi obvezni su ih ostvarivati.“ Međupredmetna tema Osobni i socijalni razvoj izdvaja se kao zasebna jer kao generička kompetencija predstavlja kombinaciju znanja, vještina i stavova koji su preduvjet uspješnoga učenja, rada i života osoba u 21. stoljeću, a koje će odgojno-obrazovne ustanove implementirati, prilagođavati i dodatno razvijati u skladu s posebitostima vlastitog rada i okruženja. MPT osiguravaju prostor odgoju koliko i obrazovanju, osiguravaju svakom učeniku bolje snalaženje u životu i pripremu za profesionalnu ulogu u promjenljivom svijet. Školski kurikulum je mjesto opisa načina ostvarivanja pojedine međupredmetne teme. Na odgojno-obrazovnim djelatnicima je da aktivno organiziraju primjerenije uvjete za učenje učenika, definiraju i povezuju različite ishode učenja i stvaraju kurikulume koji motiviraju i potiču učenike da postignu najbolje moguće rezultate s obzirom na vlastite mogućnosti i okolnosti. Danas u školama ne postoji sustavan način praćenja osobnog i socijalnog razvoja djeteta i mlade osobe. Niti je definirano što, tko, kada i na koji način prati; niti važeća pedagoška dokumentacija predviđa bilježenje adekvatnih podataka koji bi koristili učiteljima i roditeljima. Stoga, ne prihvaćamo prijedlog o izostavljanju ove i ostalih međupredmentih tema. Smatramo da tek ovako izdvojena svojim sveobuhvatnim sadržajem pomaže odgojno-obrazovnim djelatnicima u planiranju i vrednovanju odgojno-obrazovnih očekivanja pomoću ishoda pripremljenih prema razvojnim ciklusima učenika. Međupredmetnom suradnjom učitelji i odgojno-obrazovni djelatnici sami stvaraju smislenu povezanost odgojno-obrazovnih očekivanja te na fleksibilniji način programiraju i planiraju odgojno-obrazovni rad. Za uspješnu realizaciju teme u skladu s očekivanjima nužna je edukacije učitelja, nastavnika i stručnih suradnika stoga je potrebno naglasiti osnaživanje i podržavanje učitelja kroz edukacije, radionice te nove načine organiziranja rada u školama i osiguravanje dostupne i kvalitetne kolegijalne i stručne pomoć.
5 Forum za slobodu odgoja PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ Forum za slobodu odgoja je u ime GOOD inicijative za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja analizirao prijedloge 18 kurikularnih dokumenata koji su nastali radom stručnih radnih skupina unutar Cjelovite kurikularne reforme. Analiza se može preuzeti sa sljedeće poveznice https://goo.gl/H2HxJL i ona je sastavni dio komentara. Ovdje bismo izdvojili sljedeće naglaske: Radne skupine pojedinih predmeta i međupredmetnih tema trebale bi zajednički proučiti određene teme u kurikulumima, uskladiti terminologiju, te raspored određenih tema kroz cikluse kako bi se postigla veća međupredmetnost i na taj način osigurala provedba međupredmetnih tema. Ovo se posebno odnosi na teme „ljudska prava“, „rješavanje sukoba i nenasilna komunikacija“ i „volontiranje“. U postupku ujednačavanja tema iz političke i ljudsko-pravne dimenzije, kurikulum MPT GOO bi trebao imati jasno oblikovanu i konkretnu viziju tih dviju dimenzija, te biti stožerna točka koordinacije tih dimenzija u drugim predmetima i međupredmetnim temama. Potrebno je tijekom revizije kurikuluma kvalitetnije obraditi teme „izbori i izborni sustav“, „Europska unija“, „prava nacionalnih manjina“, „prava radnika“. Isto tako, temu „prava djece“ jasno povezati s temom „ljudska prava“. Kurikulumi bi trebali sadržavati i ishode vezane za teme koje analiza nije identificirala poput „rodne ravnopravnosti“, „različitih obitelji“ i „skupina u nepovoljnom položaju“. Posebno je važno da se tema „siromaštvo“ ojača i da postane više prisutna u kurikulumima drugih predmeta. I dok je međureligijski dijalog kvalitetno pokriven u nastavi Katoličkog vjeronauka, od presudne je važnosti tijekom revizije kurikuluma ojačati, jasno definirati i učiniti životnijim interkulturalni dio kurikuluma gdje se druge kulture i različitosti neće tretirati samo na tehničkoj razini poznavanja normi, običaja i folklora. Kurikulum bi trebao omogućiti susret s drugima, razumijevanje drugih i život s drugima bilo da se radi o osobama druge kulture, jezika i sl. Na kraju, gdje god je to moguće kurikulum treba poticati kritičko mišljenje, propitivanje, raspravu i dijalog, uočavanje problema i predlaganje njihova rješenja. Želimo napomenuti kako je Cjelovita kurikularna reforma je hvalevrijedan i značajan nacionalni projekt u sektoru koji treba biti nositelj razvoja Hrvatske i njezinih ljudskih potencijala. Buduća hrvatska škola treba razvijati, između ostaloga, i društvene i građanske kompetencije odnosno treba biti mjesto življenja demokracije. Kao što je vidljivo u Okviru nacionalnog kurikuluma, kurikularna reforma se temelji na vrijednosti aktivnog građanstva što daje temelj da se oblikuje takva demokratska škola. Analiza je utvrdila da postoje određene dimenzije i teme koje idu u smjeru razvijanja aktivnog građanstva, te temeljnih socijalnih i građanskih kompetencija. Kao što je vidljivo, određene teme treba unaprijediti kako bi učenici imali zaokruženiju sliku, te zadovoljavajuće razvijene kompetencije. Analiza također potvrđuje nužnost i neophodnost uvođenja obvezanog predmeta u trećem i četvrtom ciklusu. Naime dosadašnja međupredmetna provedba Građanskog odgoja i obrazovanja često bi bila samo na administrativnoj razini, a odgovornost za provedbu bila je rasplinuta i nejasna. Međupredmetna provedba zajedno s postojanjem obveznog predmeta bila bi najidealniji oblik provedbe građanskog odgoja i obrazovanja odnosno najidealniji oblik dostizanja vizije učenika koja je sadržana u prijedlogu Cjelovite kurikularne reforme. Takđer, ovim putem napominjemo i na niz drugih proceduralnih nepravilnosti poput toga da nisu objavljeni rezultati dosadašnjih javnih rasprava što narušava transparentnost i ozbiljnost pristupa obrazovnoj reformi, da je tijekom ljetnih mjeseci ove godine naknadnim priopćenjem omogućeno anonimno komentiranje, čime je dodatno narušena transparentnost procesa koji je i tako narušen izigravanjem procedura, netransparentnim promjenama stručnjaka i sličnim postupanjem iza očiju javnosti; da ne postoji zakonska osnova za donošenje kurikuluma predmeta, već samo nastavnog plana i programa na što smo više puta zajedno s drugim obrazovnim stručnjacima upozoravali i prethodnu Vladu, javna rasprava ima smisla samo ako postoji zakonski okvir za provedbu kurikuluma koji su trenutno na javnom savjetovanju; te da nije jasno tko će odgovarati na komentare i mijenjati prijedloge kurikuluma nakon javne rasprave s obzirom na to da da je Ministarstvo prekinulo suradnju sa stručnjacima koji su izradili dokumente koji se nalaze na javnom savjetovanju. S poštovanjem. Djelomično prihvaćen Zahvaljujmo na povratnim komentarima i primjedbama na Nacrt prijedloga kurikuluma međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj. Prijedlog se djelomično prihvaća. Slažemo se da bi se raspored određenih tema trebao razmotriti kako ne bi značajnije odstupali kroz cikluse u različitim međupredmetnim temama. Obzirom da se ne radi o istim ishodima, mišljenja smo da ih nije potrebno unificirati po ciklusima jer pojedine MT-e nemaju naglasak na istom sadržaju ni ishodu (sadržaj je obojen dominantnom MT). Međupredmetne teme su usmjerene na razvoj generičkih kompetencija, i to onih koje nisu neposredan sastavni dio disciplinske jezgre nekog područja kurikuluma ili predmeta. Nije potrebno razmatrati dodatno obrađivanje tema (ljudska prava, rješavanje sukoba i nenasilna komunikacija, volontiranje, različite obitelji, interkulturalni dio tj. druge kulture i različitosti) jer su ugrađene u MT OISR. Komentar se djelomično odnosi na MPT OiSR. Prihvaćamo prijedlog ugrađivanja teme siromaštva kroz rečenicu na str 38. , Uloga učitelja i nastavnika, zadnje poglavlje, iza rečenice dodati: Partnerstvo škole, roditelja i zajednice uvjet je za osobni i društveni razvoj pojedinca. Svakoj mladoj osobi koja se nalazi u ekonomski nepovoljnom položaju potrebno je pružiti pomoć te osigurati pravednost i podršku u sustavu odgoja i obrazovanja. str. 32., kroz ishode: C 3.3. (stavovi) Briga o darovitim pojedincima koji se nalaze u ekonomski nepovoljnim okolnostima korisna je za društvo u cjelini.