Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu kurikuluma međupredmetne teme Održivi razvoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Zavod za unapređivanje zaštite na radu D. Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama, 1. odgojno-obrazovni ciklus Opaska: U tablici I.B.2. dodati u 5. stupcu - Dodatna nastava priroda i društvo: edukacija učenika o zaštiti prilikom obavljanja različitih aktivnosti (osobna zaštita npr. korištenje rukavica prilikom sadnje bilja, zaštita kože - od insekata, sunca, njega kože ruku itd.) Prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u raspravi i komentarima. Opaska će biti unesena u nastavni sadržaj za poučavanje o MPT Održivi razvoj.
2 Zavod za unapređivanje zaštite na radu  , D. Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama Opaska: U tablici I.A.2. dodati u 5. stupac- Škola u prirodi: – npr. Škola u šumi, šuma u školi, ljetni kamp o zaštiti zdravlja i sigurnosti itd. Sat razrednika – korištenje Napo filmova (npr. priča o Napovim praznicima) Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u raspravi i komentarima. Opaske smatramo hvalevrijednima, ali bez potrebe da ih se unosi u trenutni dokument s obzirom da idu detaljnije u same metode i sadržaj poučavanja teme. Obje opaske bit će unesene u metodičke i druge priručnike za ovu MPT te će postati dio sadržaja za poučavanje o održivom razvoju.
3 Zavod za unapređivanje zaštite na radu  , A. Opis međupredmetne teme Održivi razvoj Opaska: 16. red – Iza ...aktivan rad,...dodati: ...rad na siguran način 20. red -Iza ...odgovornost prema okolišu... dodati:... odgovornost prema vlastitom zdravlju… Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u raspravi i komentarima. Prva opaska se ne unosi u dokument, jer se u konkretnoj rečenici nikako ne mogu povezati aktivan rad u smislu aktivne primjene održivog razvoja i rad na siguran način. Druga opaska se prihvaća te se unosi promjena u dokument.
4 Udruga U ime obitelji   Predmet: Primjedbe na Nacrt prijedloga kurikula međupredmetne teme Održivi razvoj Nije jasan kriterij odabira niti smisao kurikula međupredmetnih tema, koje su predložene u sustav nacionalnih kurikulnih dokumenata, i koje su navedene prije kurikula pojedinih predmeta. Dvije međupredmetne teme odnose se na samu metodologiju podučavanja: Učiti kako učiti i Uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Dvije međupredmetne teme odabrane su iz spektra vrijednosti: Zdravlje i Poduzetnost. Dvije međupredmetne teme odabrane su iz generičkih kompetencija: Građanski odgoj i Osobni i socijalni razvoj, dok se za međupredmetnu temu Održivi razvoj ne može sasvim utvrditi koji cilj, vrijednost ili generičku vještinu teži doseći. NIGDJE NIJE OBRAZLOŽENO ZBOG ČEGA SU PREDLOŽENE BAŠ TE, A NE NEKE DRUGE, kao npr. Međupredmetna tema SVIJEST O NACIONALNOM IDENTITETU, kao jedan od ciljeva i jedna od vrijednosti na kojima počiva odgoj i obrazovanje (str. 11 i 12 ONK-a), a koja bi uključivala sadržaje o nacionalnoj povijesti, o nacionalnim prirodnim bogatstvima, o nacionalnim istaknutim povijesnim ličnostima koje su zadužile narod svojim postignućima u kulturi, znanosti, i sl., o tradicijskoj baštini i slično, o vrijednoj nacionalnoj književnosti; ili međupredmetna tema PRIVLAČNOST STEM PODRUČJA, kojom bi se istakla usmjerenost CKR-a usklađivanju sa važećom Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnološkog razvoja, a koja bi uključivala međupredmetnu nastavu vezanu uz predmete ključne za stvaranje predznanja budućih STEM stručnjaka; ili međupredmetna tema PISANO I USMENO IZRAŽAVANJE, kojom bi se istakla važnost jedne vještine koja je zajednička svim predmetima, može se i treba uvježbavati i koristiti u stjecanju znanja u svim predmetima, i važna je i za osobni i za socijalni razvoj pojedinca; ili međupredmetna tema ČOVJEK KAO KULTURNO BIĆE, koja bi odgajala mlade ljude u ljubavi i gladi za kulturom u svim njenim oblicima; ili međupredmetna tema ČAST I MORAL, koja bi na visokom mjestu u svijesti mladih ljudi ugradila te dvije ključne vrijednosti, nasušno potrebne da društvo krene na bolje; u okviru ove međupredmetne teme moglo bi se u djecu ugrađivati vrijednosti da se dana riječ mora držati, da se dogovoreno mora poštivati, da se mora pridržavati obećanih rokova, da se posuđeno mora vraćati, da se ne smije lagati, da stisak ruke nešto znači, i slično. Svi sadržaji navedeni u kurikulu međupredmetne teme Održivi razvoj u potpunosti su pokriveni, i daleko se opširnije, temeljitije i sadržajnije obrađuju u pojedinim predmetnim kurikulima, posebice u srednjoj školi. Stoga je potpuno nepotrebno te sadržaje objedinjavati i posebno ispisivati u izdvojenu međupredmetnu temu Održivi razvoj. Predlažemo: Međupredmetnu temu Održivi razvoj U CIJELOSTI IZOSTAVITI IZ SUSTAVA KURIKULNIH DOKUMENATA. Naime, praćenje istih stvari po više različitih osnova i grupirano u više različitih tematskih sadržaja, u direktnoj je suprotnosti s ciljem da se učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ostalim djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova osigura osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza, koje navodi Okvir nacionalnog kurikuluma. Međupredmetna suradnja je temeljni koncept zacrtan još u HNOS-u i već se lijepo primjenjuje u nastavi. Međupredmetna suradnja će biti jako dobro ostvarena ukoliko predmetni kurikuli budu dobro međusobno usklađeni. Udruga U ime obitelji Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u raspravi. Komentar se uglavnom ne odnosi specifično na ovu MPT. Dio koji se tiče direktno ove MPT se ne prihvaća jer smatramo kako je održivi razvoj danas jedno od temeljnih područja za razumijevanje svijeta te kao takvo i presudno za potrebna rješenja prema pravednijim i održivijim društvima. U nacionalnim kurikulumima drugih naprednih zemalja koji su se proučavali prilikom rada na CKR-u, održivom razvoju je dano i istaknutije mjesto te smatramo kako je pozicija međupredmetne teme minimum za 21. stoljeće.
5 Sveučilište u Rijeci, Studiji politehnike  , B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja međupredmetne teme Održivi razvoj Održivi razvoj se zasniva na nužnosti ljudskog djelovanja i rada kako bi društvo moglo dugoročno prosperirati, te se u tom kontekstu i ciljevi međupredmetne teme trebaju promatrati. Dakle, ciljevi su ovdje preopćeniti i na razini koju učenici, na žalost, ne mogu dosegnuti. Drugim riječima, iz ciljeva se (osim "verbalne indoktrinacije" koja neće polučiti uspjeh) ne mogu razaznati eventualne aktivnosti učenika kojima bi se oni ostvarili. Osim toga u ciljevima se naglašava samo razvoj svijesti prema okolišu i ljudima (koja se ne može razviti bez djelovanja i uvida u stvarnost), ali ne i nužnost međudjelovanja ... jer ljudi će i dalje morati iskorištavati prirodna bogatstva te raditi i proizvoditi kako bi živjeli, a za to im je iznimno važna tehnologija (i tehnika) koju će koristiti... Zbog svega gore navedenog, domene trebaju uključivati i spoznaje o tehnologiji jer bez nje nema održivog razvoja (uzalud su znanja o ekosustavima i djelovanju na zaštitu tih sustava kad se nitko od nas ne želi odreći potrebe za energijom, hranom i svim proizvodima koji nam život čine komotnim). Dakle, promišljanja koje čine primjerenu raznotežu između nužnih potreba čovjeka i društva; prirode i okoliša kao resursa koje nužno koristimo i trebamo očuvati; tehnike i tehnologije koju trebamo da bi smo to ostvarili; te tek potom ekonomije (koja je pri tom najveći "kamen smutnje"); čine okosnicu onoga što danas podrazumijevamo pod održivim razvojem! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u raspravi i komentarima. Načelna opaska da ciljeve međupredmetne teme učenici neće moći dosegnuti se ne prihvaća s obzirom da su u izradi odgojno-obrazovnih očekivanja sudjelovali i nastavnici i nastavnice osnovnih i srednjih škola koji najbolje poznaju situaciju i spoznajne kapacitete svojih učenika i učenica te su ciljevi usklađeni s realnom situacijom, ali i otvoreni za potrebu poboljšanje poimanja i prakse održivog razvoja. Također, prilikom Stručne rasprave na kojoj su sudjelovali nastavnici i nastavnice iz cijele Republike Hrvatske ciljevi međupredmetne teme su prepoznati kao poželjni i ostvarivi. Zahvaljujemo na opasci o nedovoljnom pridavanju važnosti tehnologije u primjeni održivog razvoja te će se dodatno naglasiti njena važnost, kako u glavnom dokumentu, tako i konkretnije u odgojno-obrazovnim očekivanjima.
6 Petar Marija Radelj   U Prijedlogu se 81 put spominje riječ kurikulum, koja ne pripada hrvatskom standardnom jeziku. Predlažem da se ona zamijeni domaćom istovrijednicom uputnik, sukladno članku 36. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila (NN 74/15). Razlozi su izneseni u studiji Curriculum u hrvatskom (http://www.vjeraidjela.com/curriculum-u-hrvatskom/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/curriculum-u-hrvatskom.docx). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u raspravi, ali komentar se ne odnosi na ovaj dokument.
7 ODRAZ-Održivi razvoj zajednice  , A. Opis međupredmetne teme Održivi razvoj ODRAZ – Održivi razvoj zajednice je organizacija civilnog društva koja je u svom 16-godišnjem radu posvećena promociji održivog razvoja te obuci dionika iz različitih sektora o načelima, planiranju i provedbi održivog razvoja. Prije svega, želja nam je ovim putem podržati Prijedlog nacionalnog kurikuluma međupredmetne teme "Održivi razvoj". Smatramo kako je iznimno bitno ,,usaditi'' načela održivog razvoja i razviti senzibilitet za održiv način života, počevši od ranog djetinjstva te kontinuirano kroz život, koristeći integriran pristup (trans-kurikularno). Također, podržavamo i individualne inicijative izrade izbornih predmeta Održivog razvoja jer smo mišljenja kako fokusirano učenje o održivom razvoju doprinosi boljem postizanju ishoda učenja. S druge strane, kompleksnost i multidimenzionalnost održivog razvoja nalaže primjenu međupredmetnog načela, bez kojeg bi učenici ostali zakinuti za cjelovit (iako predmetno fragmentiran) uvid u problematiku održivog razvoja. Iz navedenog proizlazi kako su među-nastavnička suradnja, strateško planiranje i koordinacija nastavnih procesa nužni preduvjeti za koherentno provođenje međupredmetne teme "Održivi razvoj". Drugim riječima, na svakom školski kolektivu je da zajednički prione razradi provedbe ove međupredmetne teme. Poziv na javno savjetovanje iskoristit ćemo kako bismo ukazali na neke manjkavosti postojećeg Prijedloga, uputili nekoliko prijedloga i podržali daljnju razradu postojećeg Prijedloga. ODRAZ ističe sljedeće opće preporuke Stručnoj radnoj skupini: 1. Jedan od ishoda učenja polaznika nastave Politike i gospodarstva (PiG) trebala bi biti izgradnja odgovornih potrošača vođenih principima održivog razvoja. Nakon inicijalnog upoznavanja koncepta i dimenzija održivog razvoja, učenike valja upoznati s konceptom ,,političkog konzumerizma'' i na primjerima pokazati kako potrošačeve informirane odluke mogu poslati snažnu političku poruku, a ujedno svojim odabirom poslati signal poslovnoj zajednici o društveno poželjnim poslovnim praksama i odgovornom poslovanju. Učenici moraju osvijestiti da njihovo individualno i kolektivno potrošačko djelovanje može potaknuti promjene poslovnih praksi, ali i utjecati na promjene javnih politika i regulatornih okvira. Nastava kreativnim putem treba potaknuti i učiniti poželjnim potrošački aktivizam i bojkot ekonomsko-ekološki-društveno neodgovornih proizvođača, organiziranje potrošača i ukazati na potrebu odgovora vlasti i proizvođača na kritiku javnosti. Isto tako, učenici moraju biti sposobni raspoznati i razdvojiti obmanjujuće marketinške pokušaje koji za cilj imaju stvaranje pogrešne percepcije o ,,zelenom'' poslovanju (tzv. greenwashing) od poslovanja koje se uistinu temelji na primjeni principa održivog razvoja. 2. Učenike na nastavi PiG-a valja upoznati s načinima procjene društvenog i okolišnog utjecaja pri djelovanju javnih institucija, organizacija civilnog društva i poslovne zajednice. Učenik se upoznaje s razlozima donošenja studija o utjecaju na okoliš, razumije što su izvješća iz sjene i spoznaje kako poslovne aktivnosti utječu na održivost lokalne sredine. Učenici istražuju odnose moći i proučavaju sukobe velikih korporacija s lokalnim stanovništvom oko okolišnih dozvola u sklopu provedbe velikih infrastrukturnih zahvata (npr. Belo Monte brana u Brazilu). 3. Potrebno je više pažnje posvetiti razumijevanju utjecaja javnih politika na održivi razvoj (komponenta IV.A.4.) o čemu učenici trebaju učiti ne samo na integriranoj nastavi iz Geografije i Povijesti, već primarno iz Politike i gospodarstva. Prvo, učenik mora razumjeti značenje okolišne politike i način na koji država regulira društvene djelatnosti koje stvaraju negativan trošak po zajednicu (tzv. negativne eksternalije). Na primjerima negativnih eksternalija (npr. ispuštanje emisija CO2), potrebno je predočiti kojim instrumentima javnih politika (kvote, porezi, cijena tone CO2, trgovina emisijama…) raspolažu vlade u stremljenju k održivom razvoju. Drugo, učenike se treba poticati da samostalno analiziraju i raspoznaju kakve učinke državne politike i njeni instrumenti imaju u borbi protiv zagađenja okoliša, klimatskih promjena, ekoloških katastrofa, smanjenja bioraznolikosti, loše kvalitete zraka i drugih nepovoljnih uvjeta. Treće, učenik razvija svijest kako je potrebno sudjelovati u donošenju javnih politika bilo putem političkog djelovanja, aktivizma, sudjelovanja putem savjetovanja i javnih rasprava, znanstveno putem stručno-savjetodavnih aktivnosti, akademski i putem aktiviranja javnog mnijenja. Učenik shvaća da tijekom izbornog odabira mora vrednovati programska obećanja političkih stranaka na temelju jasno i transparentno naznačenih ciljeva i mjera javnih politika koje pojedina opcija namjerava provesti u djelo. Osim analize po zemljama, učenike će se poticati da analiziraju kako suradnja na regionalnoj (EU) i globalnoj (UN) razini pomaže u rješavanju kolektivnih problema održivog razvoja. Isto tako, učenici će učiti o povijesnim nepravdama, kolonijalnim eksploatacijama. Debatama će se poticati razmišljanje o potrebi vraćanja ,,povijesnog duga'' slabo razvijenim zemljama od strane visokorazvijenih te koliko je opravdano kršiti načela održivog razvoja kako bi se dosegla razina društveno-ekonomskog razvoja nalik visokorazvijenim zemljama. 4. Međupredmetna materija održivog razvoja predavat će se tzv. Y i Z generacijama mladih – naraštaju koji vješto barata digitalnim (pametnim i 3D) tehnologijama. Samim time, nastavni sadržaj treba biti prilagođen visokim digitalnim kompetencijama i kapacitetima današnje mladeži. Pored toga, nastavni program održivog razvoja mora ići ukorak s vremenom i posvetiti dovoljno pažnje i prostora novim modelima ekonomskog razvoja - digitalnoj ekonomiji i kružnoj ekonomiji. Zajedno, ta dva koncepta osuvremenjuju načine postizanja održivog razvoja pomoću pametnih tehnologija (vidi: tzv. Internet of Things). Učenike treba poticati, prvenstveno u sklopu nastave Informatike, na proučavanje postojećih digitalnih tehnologija za (1) učinkovitije, održivije i optimalnije upravljanje poljoprivrednim i stočarskim procesima; (2) analizu i optimizaciju potrošnje prirodnih resursa u urbanim sredinama (hrana, struja, voda itd.); (3) prevenciju i smanjivanje klimatskih promjena i ekoloških katastrofa (izljevi nafte, poplave, suše, zagađenje vode i tla, podvodno gomilanje otpada itd.): (4) razvoj javnih politika temeljenih na podacima i praćenju i evaluaciji trendova. Zadaća je donositelja odluka osigurati dovoljno materijalnih sredstava da bi se učenicima omogućili Junior poduzetnički inkubatori u kojima bi srednjoškolci razvijali ideje o promicanju održivog razvoja uz sustavnu pomoć educiranog i kompetentnog kadra. Učenici bi u zajedničkim ili individualnim projektima, a u suradnji s ostalim školama, razvijali i testirali tehnološka rješenja (npr. aplikacije za smartphone uređaje, robote, mjerne uređaje) namijenjena primjeni održivog razvoja. 5. Vezano uz metode poučavanja, pozdravljamo inicijativu o uspostavi suradnje s gospodarskim, javnim i civilnim subjektima orijentiranih prema održivom razvoju. Napominjemo, da pored okolišnih organizacija civilnog društva treba uključiti i organizacije koje se bave društvenim poduzetništvom, organiziranjem zajednice, pomaganjem marginaliziranim skupinama, pružanjem socijalnih usluga i sl. U prijedlogu kurikuluma navode se, među ostalim, stručne posjete i gostujuća predavanja kao način poučavanja. Smatramo kako je angažirano učenje (tzv. service learning) - pri kojem učenik prvo stječe znanje, primjenjuje ga na ,,licu mjesta'' uz stručnu podršku i po povratku u razredni kolektiv razmjenjuje iskustva, analizira i zaključuje, najučinkovitiji pristup za postizanje obrazovnih ishoda. Gostovanja i posjete za neke učenike mogu biti prijelomni trenutci (a-ha efekt), za druge pak posjet organizacijama i osobama koji promoviraju i provode aktivnosti usmjerene k održivom razvoju u praksi olakšava bolje razumijevanje održivog razvoja. No, najbitnije od svega, praktično iskustvo, dodir s dionicima i odmak od teorijskih apstrakcija učenicima približava važnost održivog razvoja na pristupačan i poticajan način. Stoga, izvanučionička nastava i aktivnosti, interaktivna i primijenjena nastava, radioničke aktivnosti, aktivno sudjelovanje, terensko istraživanje i stručni posjeti trebali bi biti norma, a ne iznimka u provođenju ove međupredmetne teme. Apeliramo na izdvajanje dovoljno financijskih sredstava za primjenu navedenih metoda rada. 6. Vrednovanje učeničkog postignuća u sklopu međupredmetne teme "Održivi razvoj" ne smije uzimati u obzir samo potencijal za društveno i okolišno odgovorno ponašanje (str. 28. – kritičko mišljenje, osjećaj odgovornosti, adekvatne vještine), već i akcijski moment – stvarni učenički angažman u školskim i razrednim projektima, uključivanje u lokalnu zajednicu potaknuto nastavom, iniciranje i organiziranje školskih akcija, izrada inovativnih rješenja i slične kreativne manifestacije. Učenik mora biti nagrađen za angažman, jer održivi razvoj ne opstaje na retoričkoj predanosti, već društvenoj uključenosti i angažmanu. Prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u raspravi i komentarima. Komentari pod brojem 1., 2. 4., su hvalevrijedni, a kao dio nastavnih sadržaja će biti dio daljnjeg provođenja kurikularne reforme za ovu MPT. Komentar broj tri se prihvaća te će predmet Politika i gospodarstvo biti uključen u Preporuke za ostvarivanje očekivanja. U sklopu vrednovanja učeničkog postignuća ispunjena je preporuka iznesena u komentaru pod rednim brojem 6 u pojašnjenju vrednovanja za razvoj pod c.
8 Forum za slobodu odgoja   Forum za slobodu odgoja je u ime GOOD inicijative za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja analizirao prijedloge 18 kurikularnih dokumenata koji su nastali radom stručnih radnih skupina unutar Cjelovite kurikularne reforme. Analiza se može preuzeti sa sljedeće poveznice https://goo.gl/H2HxJL i ona je sastavni dio komentara. Ovdje bismo izdvojili sljedeće naglaske: Radne skupine pojedinih predmeta i međupredmetnih tema trebale bi zajednički proučiti određene teme u kurikulumima, uskladiti terminologiju, te raspored određenih tema kroz cikluse kako bi se postigla veća međupredmetnost i na taj način osigurala provedba međupredmetnih tema. Ovo se posebno odnosi na teme „ljudska prava“, „rješavanje sukoba i nenasilna komunikacija“ i „volontiranje“. U postupku ujednačavanja tema iz političke i ljudsko-pravne dimenzije, kurikulum MPT GOO bi trebao imati jasno oblikovanu i konkretnu viziju tih dviju dimenzija, te biti stožerna točka koordinacije tih dimenzija u drugim predmetima i međupredmetnim temama. Potrebno je tijekom revizije kurikuluma kvalitetnije obraditi teme „izbori i izborni sustav“, „Europska unija“, „prava nacionalnih manjina“, „prava radnika“. Isto tako, temu „prava djece“ jasno povezati s temom „ljudska prava“. Kurikulumi bi trebali sadržavati i ishode vezane za teme koje analiza nije identificirala poput „rodne ravnopravnosti“, „različitih obitelji“ i „skupina u nepovoljnom položaju“. Posebno je važno da se tema „siromaštvo“ ojača i da postane više prisutna u kurikulumima drugih predmeta. I dok je međureligijski dijalog kvalitetno pokriven u nastavi Katoličkog vjeronauka, od presudne je važnosti tijekom revizije kurikuluma ojačati, jasno definirati i učiniti životnijim interkulturalni dio kurikuluma gdje se druge kulture i različitosti neće tretirati samo na tehničkoj razini poznavanja normi, običaja i folklora. Kurikulum bi trebao omogućiti susret s drugima, razumijevanje drugih i život s drugima bilo da se radi o osobama druge kulture, jezika i sl. Na kraju, gdje god je to moguće kurikulum treba poticati kritičko mišljenje, propitivanje, raspravu i dijalog, uočavanje problema i predlaganje njihova rješenja. Želimo napomenuti kako je Cjelovita kurikularna reforma je hvalevrijedan i značajan nacionalni projekt u sektoru koji treba biti nositelj razvoja Hrvatske i njezinih ljudskih potencijala. Buduća hrvatska škola treba razvijati, između ostaloga, i društvene i građanske kompetencije odnosno treba biti mjesto življenja demokracije. Kao što je vidljivo u Okviru nacionalnog kurikuluma, kurikularna reforma se temelji na vrijednosti aktivnog građanstva što daje temelj da se oblikuje takva demokratska škola. Analiza je utvrdila da postoje određene dimenzije i teme koje idu u smjeru razvijanja aktivnog građanstva, te temeljnih socijalnih i građanskih kompetencija. Kao što je vidljivo, određene teme treba unaprijediti kako bi učenici imali zaokruženiju sliku, te zadovoljavajuće razvijene kompetencije. Analiza također potvrđuje nužnost i neophodnost uvođenja obvezanog predmeta u trećem i četvrtom ciklusu. Naime dosadašnja međupredmetna provedba Građanskog odgoja i obrazovanja često bi bila samo na administrativnoj razini, a odgovornost za provedbu bila je rasplinuta i nejasna. Međupredmetna provedba zajedno s postojanjem obveznog predmeta bila bi najidealniji oblik provedbe građanskog odgoja i obrazovanja odnosno najidealniji oblik dostizanja vizije učenika koja je sadržana u prijedlogu Cjelovite kurikularne reforme. Takđer, ovim putem napominjemo i na niz drugih proceduralnih nepravilnosti poput toga da nisu objavljeni rezultati dosadašnjih javnih rasprava što narušava transparentnost i ozbiljnost pristupa obrazovnoj reformi, da je tijekom ljetnih mjeseci ove godine naknadnim priopćenjem omogućeno anonimno komentiranje, čime je dodatno narušena transparentnost procesa koji je i tako narušen izigravanjem procedura, netransparentnim promjenama stručnjaka i sličnim postupanjem iza očiju javnosti; da ne postoji zakonska osnova za donošenje kurikuluma predmeta, već samo nastavnog plana i programa na što smo više puta zajedno s drugim obrazovnim stručnjacima upozoravali i prethodnu Vladu, javna rasprava ima smisla samo ako postoji zakonski okvir za provedbu kurikuluma koji su trenutno na javnom savjetovanju; te da nije jasno tko će odgovarati na komentare i mijenjati prijedloge kurikuluma nakon javne rasprave s obzirom na to da da je Ministarstvo prekinulo suradnju sa stručnjacima koji su izradili dokumente koji se nalaze na javnom savjetovanju. S poštovanjem. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u raspravi i komentarima. Glavnina komentara je načelne prirode vezane za međupredmetne teme i ne odnosi se na ovaj dokument. Prilikom izrade dokumenta ostvareno je konzultiranje i usuglašavanje između svih MPT. Dio preporuka iz komentara, a koji je povezan s odgojno-obrazovnim očekivanjima iz ove MPT kao što su ljudska prava ili socijalna i ekonomska pitanja, integrirane su u ovaj dokument.