Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o prijedlogu Uredbe o izmjeni Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Razvojna organizacija zaštite potrošača UREDBU, Članak 1. Člana nije u skladu sa Zakonom o ovlasti vlade republike hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga Sabora koji ovlašćuje se Vlada Republike Hrvatske da uredbama uređuje pitanja tekuće GOSPODARSKE politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora. Ova Uredba je isključivo političke naravi i neme veze sa gospodarskom politikom, pa će u slučaji donošenja biti protuzakonito, a to u naravi znaći Državni udar. Nemojmo se igrati sa Hrvatskom, zbog pogodovanja stranačkim ljudima! Nije prihvaćen Predlaže se donijeti navedenu Uredbu na temelju Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora s obzirom na to da je riječ o pitanju tekuće gospodarske politike, budući da je Hrvatska radiotelevizija značajan gospodarski subjekt, s velikim brojem zaposlenika i značajnim prihodima te je pitanje osobe koja je predstavlja i zastupa sukladno zakonu, nužno žurno riješiti. Donošenje Uredbe nema za cilj rješavanje političkih pitanja već konkretnog pitanja osiguranja da javna ustanova ima zakonskog zastupnika u prijelaznom razdoblju.
2 Miroslav Grgić UREDBU 1. listopada 2015. godine stupio je na snagu Zakon o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 102/15), temeljem kojeg Vlada želi donijeti Uredbu o izmjeni Zakona o HRT-u, a prema odredbi članka 88. stavka 3. Ustava Republike Hrvatske, sve uredbe koje Vlada donese temeljem tog Zakona prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, dakle 30. rujna 2016., obzirom da je zakon kojim je ovlast dana stupio na snagu 1. listopada 2015. Nadalje, obzirom da je člankom 88. stavkom 2. Ustava određeno da uredbe Vlade donesene temeljem zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag (retroaktivno), takvom uredbom se ne bi mogla mijenjati Odluka o imenovanju vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a koju je Hrvatski sabor donio 4. ožujka 2016., a tom odlukom je vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a imenovan na rok od šest mjeseci sukladno članku 19a. stavku 4. Zakona o HRT-u koji je vrijedio u vrijeme donošenja predmetne odluke Hrvatskoga sabora. Samim time, sadašnjem vršitelju dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a, 5. rujna 2016. ističe rok na koji je imenovan odlukom Hrvatskoga sabora, neovisno o tome donese li Vlada predloženu uredbu ili ne. Ako Vlada želi da se Uredba o izmjeni Zakona o HRT-u, kada stupi na snagu, primijeni na sadašnjeg vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a, tada bi trebala donijeti još jednu uredbu kojom će ga imenovati na dodatni rok. Bez obzira na sve, obje uredbe prestale bi vrijediti 30. rujna 2016., po sili Ustava Republike Hrvatske. Očito je da Vlada zbog odredbe članka 88. stavka 2. i 3. Ustava Republike Hrvatske, ne može uredbama donesenim temeljem zakonske ovlasti riješiti pitanje tzv. „krize upravljanja u HRT-u“ iz razloga što nakon 30. rujna 2016. niti jedna od tih uredbi neće vrijediti, a toga bi dana prestala i dužnost vršitelju dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a po sili Ustava Republike Hrvatske, kada bi kojim slučajem Vlada odlučila novom uredbom imenovati vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a. Zbog kratkoće vremena u kojem bi takva uredba bila primjenljiva (25 dana, op.a.), njeno donošenje ne bi opravdalo svrhu zbog koje je Hrvatski sabor rečenim Zakonom dao ovlast Vladi za donošenje uredbi temeljem zakonskih ovlasti, niti bi riješilo problem upravljanja HRT-om nakon 30. rujna 2016. Djelomično prihvaćen U Prijedlog uredbe unesen je novi članak 2. koji glasi: „Vršitelj dužnosti Glavnog ravnatelja HRT-a koji je imenovan Odlukom Hrvatskog sabora o imenovanju vršitelja dužnosti Glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije („Narodne novine“, br. 21/16) obavljat će svoju dužnost do 1. listopada 2016. godine.“ Činjenica je da se Uredbom neće riješiti pitanje upravljanja HRT-om nakon 30. rujna 2016. godine ali će se svakako smanjiti razdoblje u kojem nema zakonskog zastupnika javne televizije koji je ovlašten zastupati javnu televiziju u svim pravnim poslovima i postupcima pred svim državnim i sudskim tijelima. U tom smislu se želi prevenirati eventualna značajnija šteta koja bi nastala uslijed ovakvog stanja stvari, koje su nastupile zbog stjecaja niza okolnosti, koje se sada ne mogu izmijeniti. S obzirom da nema drugog valjanog rješenja, svakako treba poduzeti ono što je jedino moguće i nužno da bi se za kratko vrijeme spriječilo nastupanje štetnih posljedica. S obzirom da se radi o pravnoj osobi koja ima velik broj zaposlenih i raspolaže značajnim financijskim sredstvima, što uključuje poslovanje tijekom kojeg se moraju donositi i odluke o određenim pitanjima koja imaju i financijske posljedice, neophodno je osigurati redovito funkcioniranje HRT-a kao javne televizije, produljenjem dužnosti v.d. glavnog ravnatelja HRT-a.
3 Igor Miošić UREDBU, OBRAZLOŽENJE Posve je izvjesno da je manja šteta da HRT nakon 4. rujna bude neko vrijeme bez ovlaštenog potpisnika, nego da posao v.d. Glavnog ravnatelja nastavi obnašati gospodin koji je na toj dužnosti do 4. rujna. Tome u prilog svjedoči pad gledanosti i kredibiliteta HRT u posljednjih pola godine mandata v.d. Glavnog ravnatelja. Također, potpuno je izvjesno da nakon rujanskih izbora navedeni gospodin više neće obavljati dužnost Glavnog ravnatelja. Stoga iza prijedloga ove uredbe ne stoji briga kako osigurat redovito i nesmetano funkcioniranje Hrvatske radiotelevizije kao javne ustanove od interesa za Republiku Hrvatsku u danim okolnostima, nego pokušaj da se na čelu HRT-a i uredništvima zadrže kadrovi koji su nedavno postavljeni po ključu pripadnosti jednom narodu, jednoj vjeri, jednoj stranci i jednom vođi. Nije prihvaćen Ne može se zanemariti moguće štete koje bi nastale ako nema ovlaštenog potpisnika odnosno zakonskog zastupnika HRT-a. Radi se o kraćem vremenskom razdoblju u kojem treba premostiti nastalu situaciju te se iz tog razloga predlaže donošenje navedene Uredbe. Nakon konstituiranja novog saziva Hrvatskog sabora, isti će preuzeti aktivnosti koje su propisane Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji.
4 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP UREDBU Mišljenja smo da se Zakonom o HRT-u diskriminiraju potrošači fizičke osobe kojima se želi naplatiti HRT pristojba za računala ili mobilne uređaje ako nemaju radio ili TV prijemnik. To se ne radi za pravne osobe mada prema Zakonu o HRT-u pravne osobe trebaju plaćati za svaki ure4đaj. Ne znamo za slučaj da ijedna pravna osoba plaćapristojbu za svoja računala ili mobilne uređaje pa zašto bi onda to trebale plaćati fizičke osobe. Da li netko smatra u HRT-u da gizičke osobe mogui preko svojih računala ili mobilnih uređaja pratiti radijske ili TV proglrame, a pravne osobe ne mogu to pratiti ili se tu radi o diskriminaciji. Kako netko u HRT može neko u HRT-u može smatrati da se uređaji isključivo služe u poslovne svrhe, a da racunalni uređajo kod fizičkih osoba služe da mogu ili da prate i radio i TV programe? Kada govorimo o izmjenama zakona nadamo se da nećete napisati da to niste predložili je izmjene onda mogu predložiti i ostali a ne samo predlagač zakona Nije prihvaćen Uredba o izmjeni Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji donosi se s ciljem osiguranja redovitog i nesmetanog funkcioniranja Hrvatske radiotelevizije kao javne ustanove od interesa za Republiku Hrvatsku, do imenovanja Glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije temeljem raspisanoga javnog natječaja objavljenog u Narodnim novinama br. 57/16. Slijedom navedenog, radi se o pitanju tekuće gospodarske politike, s obzirom da je Hrvatska radiotelevizija značajan gospodarski subjekt, s velikim brojem zaposlenika i značajnim prihodima te je pitanje osobe koja je predstavlja i zastupa sukladno zakonu, nužno žurno riješiti. Pitanje uređenja pristojbe može se razmatrati jedino u redovitom postupku izmjena Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji pred Hrvatskim saborom. Financiranje Hrvatske radiotelevizije propisano je u skladu s Preporukom Vijeća Europe R(96) 10 o jamstvu neovisnosti javne radiodifuzije, koja pristojbu predviđa kao način financiranja javne televizije u kontekstu osiguranja njezine neovisnosti od političkog utjecaja. Prema odredbama Preporuke, pristojba se ne smije smanjivati bez konzultacija s javnom televizijom, a nikako ne na štetu njezinog poslovanja i razvoja. Tako je smanjenje pristojbe na način da se dovodi u pitanje funkcioniranje javne televizije protivno navedenoj Preporuci Vijeća Europe. Slijedom navedenoga, izmjena pristojbe može se provesti samo u redovitom zakonodavnom postupku tijekom kojega mogu sudjelovati svi zainteresirani sudionici.