Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Sociologija

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Petar Marija Radelj Prijedlog Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Sociologija, A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA SOCIOLOGIJA 1. U Prijedlogu se 15 puta spominje imenica „kurikulum“ koja ne pripada hrvatskomu standardnomu jeziku. Predlažem da se zamijeni domaćom istovrijednicom uputnik, sukladno članku 36. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila (NN 74/15). Razlozi su izneseni u studiji Curriculum u hrvatskom (http://www.vjeraidjela.com/curriculum-u-hrvatskom/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/curriculum-u-hrvatskom.docx). 2. „Ishodi učenja“ isključuju odgojnu sastavnicu škole, što je neprihvatljivo. Vidjeti o tom studiju Jamesa McKernana, Razlozi protiv naobrazbe temeljene na učincima, http://www.vjeraidjela.com/razlozi-protiv-naobrazbe-temeljene-na-ucincima/, čiji se tekst u wordu može preuzeti s https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/james-mckernan-razlozi-protiv-naobrazbe-temeljene-na-ucincima.docx 3. Odgoj nije valjano uključen. Vidjeti o tom studije: 1. Prognani odgoj, http://www.vjeraidjela.com/prognani-odgoj/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/prognani-odgoj.docx 2. Mjesto odgoja u Cjelovitoj uputničnoj reformi, http://www.vjeraidjela.com/mjesto-odgoja-u-cjelovitoj-uputnicnoj-reformi/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/mjesto-odgoja-u-cjelovitoj-uputnic48dnoj-reformi.docx Primljeno na znanje Poštovani gospodine Radelj, Zahvaljujemo Vam na doprinosu javnoj raspravi, ali Vam kao Stručna radna skupina ne možemo odgovoriti obzirom da se Vaš komentar ne odnosi na sadržaj Prijedloga Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Sociologija.
2 NATALIJA PALČIĆ Prijedlog Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Sociologija ŽUPANIJSKO STRUČNO VIJEĆE NASTAVNIKA POLITIKE I GOPODARSTVA I SOCIOLOGIJE SPLITSKO DALMATINSKE ŽUPANIJE održano 12.09.2016. ZAKLJUČCI: -program je preambiciozan i preidealan - odgojno obrazovni ishodi su tesko ostvarivi osim u slučaju proširenja gradiva sto zapravo nije ni bio cilj reforme - nemoguće je u satnici od jednog školskog sata dovesti učenike do razine da su sposobni istraživati društvo ili napraviti istraživanje - kako motivirati učenike da u ovako maloj satnici koriste različite izvore - vidljiva je neusklađenost obrade gradiva među različitim predmetima (korelacija) - naziv posebne domene Suvremeno društvo označava da se suvremeno društvo obrađuje samo u toj domeni sto nije tocno jer se obrađuje kroz cijelo gradivo pa nije potrebno kao posebna domena - neobično je da su odgojno obrazovni ishodi jednaki za satnicu od jednog sata tjedno i od 2 sata tjedno Primljeno na znanje Poštovana kolegice Palčić, Zahvaljujemo Vam na doprinosu javnoj raspravi, a u svezi Vaših komentara i prijedloga Stručna radna skupina zadužena za izradu navedenog prijedloga zauzima sljedeće stavove: 1. Predloženi kurikulum sociologije slijedi ishodišnu paradigmu, a ne sadržajnu odnosno programsku što nameće i potpuno drugačiji pristup planiranju i izvođenju nastave. U praksi to znači da kurikulum ima poslužiti kao okvir ukupnih aktivnosti a ne kao niz preciznih uputa kojima se propisuje koje sadržaje, kojim slijedom i kako trebaju ostvarivati. U tom pogledu, podsjećamo da je platforma za izradu ovog kurikuluma bila integrativan pristup učenju i poučavanju, relevantnost i aktualnost sadržaja poučavanja, usmjerenost učenicima i autonomija što dakako može zazvučati preambiciozno ali zapravo takva platforma služi kao skup načela bez kojih nije moguće osmisliti kvalitativne iskorake. Stoga, koliko god da prijedlog izgleda idealistično, on je proizvod detaljnog promišljanja s ciljem stvaranja onih okolnosti koji će u cjelini potaknuti sve dionike obrazovanja da od toga obrazovanja zahtijevaju više. Uostalom, to je ono što našim mladima i dugujemo i što, uvjeren sam, možemo postići. 2. Povezano s točkom 1. a dotiče se ishoda. Ishodi su generički oblikovani tako da svaki nastavnik sociologije sam određuje do koje će razine ostvariti određeni ishod u skladu s očekivanjima spram učenika (što rješava i problem satnice, jer su ishodi zamišljeni kao jezgra ostvariva u satnici od 35 sati, a sve ostale varijante uključuju proširenje i produbljenje). Isto tako, ishodi nemaju slijed niti sekvenciju; to znači da se prema sadržaju poučavanja ishodi mogu ponavljati i kombinirati prema autonomnoj procjeni nastavnika. Dakle, naglašavamo autonomiju nastavnika u izboru sadržaja i definiranju broja ishoda koji će biti obuhvaćeni tim izborom. To nas vodi prema dodatnoj pripremi nastavnika za ovakav pristup što, ukoliko smo realistični, predstavlja najveći stručni izazov za njih jer je doista riječ o krupnim promjenama (koje će zahtijevati i dodatno vrijeme, energiju i volju za svakog nastavnika) ali i velikoj prilici da učenje i poučavanje sociologije podignemo na značajno višu razinu. 3. Navedeni princip autonomije možemo primijeniti u svakom pojedinačnom slučaju izbora i određivanja sadržaja što uključuje Vaše primjedbe povezane s temom istraživanja u sociologiji, korelacije s drugim predmetima i korištenja alternativnih izvora. Drugim riječima, opseg spomenutih sadržaja će ovisiti o procjeni nastavnika s osnovnim ciljem da zadovolji određeni ishod na određenoj razini. 4. U svezi odgojnog potencijala sociologije u potpunosti se slažemo s Vama da na ovoj razini obrazovanja može biti daleko bolje iskorišten. Upozoravamo da u Programskoj inačici iz 1994. godine odgojni potencijal sociologije nije niti definiran niti postavljen kao precizan cilj pa ovaj pokušaj držimo važnim iskorakom. S druge strane, uzimajući afektivnu i svjetonazorsko-vrijednosnu prirodu odgojnih ciljeva treba naglasiti da se oni ni ne mogu biti dijelom standardne procjene ishoda već je riječ o procesima koji se moraju "pratiti i razvijati". U tom pogledu izbor sadržaja poučavanja je od presudne važnosti kao i izvedba nastavnika što nikako ne podrazumijeva proširenje gradiva već posve suprotno; njegovu racionalizaciju i precizniju upotrebu. 5. U svezi domene Analiza suvremenog društva treba reći da se Stručna skupina pri predlaganju sadržaja poučavanja vodila idejom njihovog oslanjanja na aktualne i relevantne događaje/promjene/procese. Stoga, iako se čini posve prirodnim/implicitnim da se sociologija bavi suvremenim društvom, držimo da je važno dodatno naglasiti da sadržaji ne budu tek protokolarno suvremeni već i relevantni za učenike. Tim naglaskom osiguravamo da će učenici sociološka znanja i vještina lakše i čvršće vezati za svoja osobna iskustva što će u konačnici značajno pridonijeti boljem obrazovnom iskustvu njih samih ali i njihovih nastavnika. Zahvaljujemo još jednom na korisnim i inspirativnim komentarima.
3 Forum za slobodu odgoja Prijedlog Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Sociologija Forum za slobodu odgoja je u ime GOOD inicijative za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja analizirao prijedloge 18 kurikularnih dokumenata koji su nastali radom stručnih radnih skupina unutar Cjelovite kurikularne reforme. Analiza se može preuzeti sa sljedeće poveznice https://goo.gl/H2HxJL i ona je sastavni dio komentara. Ovdje bismo izdvojili sljedeće naglaske: Radne skupine pojedinih predmeta i međupredmetnih tema trebale bi zajednički proučiti određene teme u kurikulumima, uskladiti terminologiju, te raspored određenih tema kroz cikluse kako bi se postigla veća međupredmetnost i na taj način osigurala provedba međupredmetnih tema. Ovo se posebno odnosi na teme „ljudska prava“, „rješavanje sukoba i nenasilna komunikacija“ i „volontiranje“. U postupku ujednačavanja tema iz političke i ljudsko-pravne dimenzije, kurikulum MPT GOO bi trebao imati jasno oblikovanu i konkretnu viziju tih dviju dimenzija, te biti stožerna točka koordinacije tih dimenzija u drugim predmetima i međupredmetnim temama. Potrebno je tijekom revizije kurikuluma kvalitetnije obraditi teme „izbori i izborni sustav“, „Europska unija“, „prava nacionalnih manjina“, „prava radnika“. Isto tako, temu „prava djece“ jasno povezati s temom „ljudska prava“. Kurikulumi bi trebali sadržavati i ishode vezane za teme koje analiza nije identificirala poput „rodne ravnopravnosti“, „različitih obitelji“ i „skupina u nepovoljnom položaju“. Posebno je važno da se tema „siromaštvo“ ojača i da postane više prisutna u kurikulumima drugih predmeta. I dok je međureligijski dijalog kvalitetno pokriven u nastavi Katoličkog vjeronauka, od presudne je važnosti tijekom revizije kurikuluma ojačati, jasno definirati i učiniti životnijim interkulturalni dio kurikuluma gdje se druge kulture i različitosti neće tretirati samo na tehničkoj razini poznavanja normi, običaja i folklora. Kurikulum bi trebao omogućiti susret s drugima, razumijevanje drugih i život s drugima bilo da se radi o osobama druge kulture, jezika i sl. Na kraju, gdje god je to moguće kurikulum treba poticati kritičko mišljenje, propitivanje, raspravu i dijalog, uočavanje problema i predlaganje njihova rješenja. Želimo napomenuti kako je Cjelovita kurikularna reforma je hvalevrijedan i značajan nacionalni projekt u sektoru koji treba biti nositelj razvoja Hrvatske i njezinih ljudskih potencijala. Buduća hrvatska škola treba razvijati, između ostaloga, i društvene i građanske kompetencije odnosno treba biti mjesto življenja demokracije. Kao što je vidljivo u Okviru nacionalnog kurikuluma, kurikularna reforma se temelji na vrijednosti aktivnog građanstva što daje temelj da se oblikuje takva demokratska škola. Analiza je utvrdila da postoje određene dimenzije i teme koje idu u smjeru razvijanja aktivnog građanstva, te temeljnih socijalnih i građanskih kompetencija. Kao što je vidljivo, određene teme treba unaprijediti kako bi učenici imali zaokruženiju sliku, te zadovoljavajuće razvijene kompetencije. Analiza također potvrđuje nužnost i neophodnost uvođenja obvezanog predmeta u trećem i četvrtom ciklusu. Naime dosadašnja međupredmetna provedba Građanskog odgoja i obrazovanja često bi bila samo na administrativnoj razini, a odgovornost za provedbu bila je rasplinuta i nejasna. Međupredmetna provedba zajedno s postojanjem obveznog predmeta bila bi najidealniji oblik provedbe građanskog odgoja i obrazovanja odnosno najidealniji oblik dostizanja vizije učenika koja je sadržana u prijedlogu Cjelovite kurikularne reforme. Takđer, ovim putem napominjemo i na niz drugih proceduralnih nepravilnosti poput toga da nisu objavljeni rezultati dosadašnjih javnih rasprava što narušava transparentnost i ozbiljnost pristupa obrazovnoj reformi, da je tijekom ljetnih mjeseci ove godine naknadnim priopćenjem omogućeno anonimno komentiranje, čime je dodatno narušena transparentnost procesa koji je i tako narušen izigravanjem procedura, netransparentnim promjenama stručnjaka i sličnim postupanjem iza očiju javnosti; da ne postoji zakonska osnova za donošenje kurikuluma predmeta, već samo nastavnog plana i programa na što smo više puta zajedno s drugim obrazovnim stručnjacima upozoravali i prethodnu Vladu, javna rasprava ima smisla samo ako postoji zakonski okvir za provedbu kurikuluma koji su trenutno na javnom savjetovanju; te da nije jasno tko će odgovarati na komentare i mijenjati prijedloge kurikuluma nakon javne rasprave s obzirom na to da da je Ministarstvo prekinulo suradnju sa stručnjacima koji su izradili dokumente koji se nalaze na javnom savjetovanju. S poštovanjem. Primljeno na znanje Poštovani, Zahvaljujemo Vam na doprinosu javnoj raspravi i konstruktivnim komentarima, međutim u slučaju Prijedloga Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Sociologija Stručna radna skupina smatra da se komentari i prigovori koje iznosite ne odnose na navedeni kurikulum jer su već uključeni u njegov sadržaj. Primjerice, domene A3 i C3 zastupaju sadržaje vezane uz „rodnu nejednakost“, „skupine u nepovoljnom položaju“, „siromaštvo“, dok domena B2 zastupa ishod koji uključuje „ različite obitelji“. Također naglašavamo da poglavlje F Učenje i podučavanje nastavnog predmeta već sadrži Vaše prijedloge. Još jednom zahvaljujemo na Vašim komentarima.