Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt Pravilnika o provedbi mjera Nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od 2017. do 2019. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 STJEPAN GORIČANAC PRAVILNIK Predlaže se izmjena članka 19. Pravilnika 1. Predlaže se izmjena podstavka a), stavka (1) u kojem se, iza riječi: … matica, iza zareza, dodaju riječi: pčelarima upisanim u evidenciju. 2. Predlaže se dodavanje novog stavka (3) koji glasi: (3) Prodajnu cijena selekcionirane matice, određuje Agencija u suradnji sa HPS-om i Udrugom uzgajivača selekcioniranih matica, za svaku godinu. Prodajna cijena ne može prelaziti iznos potpore. ili 3. Predlaže se izmjena stavka (3) , u kojem se, iza riječi: … kuna, iza zareza, dodaju riječi: a pčelarima u iznosu od 50% nabavne cijene. Dosadašnjni stavci (3), (4)i (5), postaju stavci (4), (5) i (6). Obrazloženje: Ako je cilj ove mjere obnavljanje pčelinjeg fonda, tada je on promašen, a postoji mogućnost i da je mjera tendenciozna. Obnavljanje pčelinjeg fonda, jačanje otpornosti pčela na bolesti i posljedice promjene klime, može se postići, najvećim dijelom, sufinaciranjem nabave selekcioniranih matica u iznosu od 50% nabavne cijene, ili ograničenjem nabavne cijene za svaku godinu, a koja ne bi trebala prelaziti 50,00 kuna za 2017.godinu, po oplođenoj matici, a ne samo, i isključivo, trženjem. Sve ostale potpore se isplaćuju nabavom, pa zašto se obnova pčelinjeg fonda sufinancira isključivo trženjem. Nelogično je, pa čak i zakonski upitno, isplaćivati fiksnu potporu onima koji slobodno određuju cijene na tržištu, i to u rasponu od 10 do 12 €. Preračunato, potpora se kreće u iznosu od 80- 67% od prodajne cijene. Tko to, u okviru programa potpora još ostvaruje po jednoj jedinki, i koliko pčelara to može platiti jer se radi o značajnom iznosu? Ako se doda iznos potpore od 60,00 kuna, uzgajivač za maticu, bez obzira na kvalitetu koju sami kontroliraju (uzorke za analizu ne uzimaju ovlašteni laboratoriji slučajnim odabirom na oplodnoj stanici, već uzorke dostavljaju sami jedan drugom), dobija od 135 – 150 kuna. Mnogi pčelari, zbog visoke cijene, sami uzgajaju matice, nabavljaju matice od neregistriranih uzgajivača, kupuju matičnjake, ili nabavljaju jeftinije matice iz susjednih zemalja. Posljedica toga su nekvalitetne matice „konfekcionirane“ od samih, registriranih, uzgajivača jer nemaju interes poboljšanja kvalitete zbog zagarantirane cijene, nekvalitetne matice nabavljene iz drugih izvora, nabava nekontroliranih matica iz susjednih zemalja, te nekvalitetne matice iz samostalnog uzgoja. Najgora posljedica takovog postupanja je sasvim suprotna od „navodnog“ cilja koji se želi postići ovom mjerom, a to su sve neotpornije pčelinje zajednice, i sve veći broj stradavanja pčelinjih društava jer nije samo promjena klime uzrok velikom broju stradavanja, već i ovakovo, netransparetno, sufinanciranje. Predlaže se stoga navedena izmjena, jer samo ograničenje nabavne cijene matice za pčelare može biti razvojna mjera. S druge strane, više će se pčelara odlučiti na „legalnu“ nabavu matica, pa će, u krajnjem, i registrirani uzgajivači biti na istom, kada su u pitanju prihodi. Neupitna je potreba potpore uzgajivačima matica, pa i u većem iznosu, ali sama cijena za pčelare mora biti pristupačna. Primljeno na znanje 1. nije potrebno raditi izmjene jer je u članku 19., stavku 2. navedeno da korisnici ove mjere moraju biti upisani u Evidenciju. Također je u članku 2., točki 2. navedena definicija korisnika koja podrazumijeva upis u Evidenciju. 2. Prodajnu cijenu selekcionirane matice pčela ne mogu odrediti Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, HPS niti Udruga uzgajivača selekcioniranih matica pčela. Cijenu regulira „slobodno tržište“. Mjera je kao i u proteklom programskom razdoblju usmjerena k uzgajivačima matica. U izradi mjere aktivno su sudjelovali svi gore navedeni dionici. Sve navode iz obrazloženja smo primili na znanje te će u slučaju neučinkovitosti provedbe mjere sukladno indikatorima provedbe navedenim u Nacionalnom pčelarskom programu za razdoblje 2017.-2019. biti uzeti u razmatranje od strane Povjerenstva za praćenje provedbe programa.
2 PČELARSTVO ONLINE I. OPĆE ODREDBE, Članak 9. Članak 9. zbog dosadašnjih protuustavnih i protuzakonitih radnji HPS-a treba mijenjati da glasi: Hrvatska poljoprivredna agencija (u daljnjem tekstu: HPA) je dužna do 10. ožujka tekuće pčelarske godine, za potrebe ovoga Pravilnika, Agenciji za plaćanja dostaviti u elektronskom obliku sve podatke iz Evidencije pčelara i pčelinjaka (u daljnjem tekstu: Evidencija) za pčelare čiji je broj košnica ažuriran zaključno s 9. ožujka tekuće pčelarske godine, a prikupljen je sukladno Uredbi iz članka 1., stavka 2., podstavka 2. ovoga Pravilnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 PČELARSTVO ONLINE PRAVILNIK 1.Sve sa HPS zamjeniti sa HPA 2.Sve gdje se spominje "Hrvatski pčelarski savez" zamjeniti sa Hrvatska poljoprivredna agencija Obrazloženje: Potpuno je nerazumno da se jednom neprofitnom savezu koji ne poštuje ni vlastiti Statut, a po svemu sudeći ne zna koliko ima članova (čitaj ne vodi popis članstva), daju ovlasti zastupanja i uvida u privatne podatke svih pčelara koji žive i rade na području Republike Hrvatske. Tražimo kao nezavisna pčelarska udruga pčelara i građana pravno gledajući i prema važećem Zakonu o udrugama jednaka kao i HPS da se isprave sve stavke u kojima se bez ikakve potrebe ističe "HPS - Hrvatski pčelarski savez" zbog dokazanog protuustavnog i protuzakonitog djelovanja, protuzakonitog prikupljanja nekoliko desetaka miljuna kuna u gotovini bez ikakvog cjenika i bez polaganja na Žiro račun (obvezno Zakonom) nakon čega im se gubi svaki trag, udruge članice HPS-a izdaju nevažeće potvrde bez broja, najnovija saznanja upućuju u sumnju u tešku subvencijsku pronevjeru prijevaru koja je propračun Hrvatske oštetila u iznosu od nekoliko dodatnih desetaka miljuna kuna i ostalog već objavljenog a čime su nanjeli nepopravljivu izravnu i neizravnu štetu i pčelarima i Državi Hrvatskoj. Ne samo da šire dezinformacije, lažno se u medijima i javnosti predstavljaju kao krovna udruga svih pčelara, ciljano u usmjereno provode rasna i vjerska ograničenja, ograničavaju slobodu rada i kretanja registriranim pravnim osobama u Hrvatskoj, dijele po internetu privatne podatke pčelara prikupljene za potrebe evidencije u vlasništvu HPA i slično. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 NIKOLA BIĆANIĆ PRAVILNIK Smatram da je dobar dio promjena u pravilniku rađen u interesu velikih pčelara te HPS i ljudi okupljeni oko HPS i Hrvatske pčele a na uškrb najvećeg dijela pčelara. Uvođenjem novih mjera a posebno dodavanjem raznih podmjera kojima je u pravilu korisnik HPS a čime se predlaže financiranje aktivnosti koje mogu financirati i provoditi druge institucije ili se traži financiranje časopisa Hrvatska pčela, mrežnih stranica i putovanja van zemlje vodstva HPS koje se dosad financiraju iz pretplate i naših članarina je još jedan veliki ugriz u kolač koji je bio namjenjen pčelarima i modernizaciji našeg pčelarstva. Ako se samo površno pogleda lako se može izračunati da te novo predložene mjere i podmjere mogu iznositi 1,5 -2 milijuna kuna. U isto vrijeme se uskraćuje pravo npr. pčelarima s manje od 30 košnica bilo kakva potpora kod racionalizacije troškova selećeg pčelarstva iako ta skupina pčelara čini gotovo polovicu (49,98%) ukupnih pčelara. Mala iskoristivost nekih mjera nije zbog malog interesa pčelara nego zbog lošeg sustava gdje pčelar ne zna ni približno koliki će mu biti povrat i koji može varirati od par postotaka pa do maksimalnih 60%. Treba osmisli sustav koji će omogućiti pčelarima što bolju iskoristivost dosadašnjih mjera a ne da se novac vraća, očito da su prijedlozi u pravilniku trebali ići u tom smjeru. Predlažem da se razmotri mogućnost da taj iznos potpore bude fiksan a ako ukupan iznos u zahtjevima premašuje predviđenu svotu za tu godinu da se taj dio prenese i bude isplaćen u narednoj godini. Sredstva će biti iskorištena, dio pčelara će pričekati isplatu ali će moći planirati svoje poslovanje jer će znati na koliku potporu može računati. Isto tako mora postojati mogućnost preljevanja novca iz jedne mjere u drugu ako sredstva ostaju neiskorištena. Primljeno na znanje Sve navode iz obrazloženja smo primili na znanje te će u slučaju neučinkovitosti provedbe mjera sukladno indikatorima provedbe navedenim u Nacionalnom pčelarskom programu za razdoblje 2017.-2019. biti uzeti u razmatranje od strane Povjerenstva za praćenje provedbe programa. Zainteresirana javnost bila je uključena u rad Povjerenstva za izradu pravilnika o provođenju mjera Nacionalnog pčelarskog programa u razdoblju 2017.-2019. godine, pravodobno je informirana o mjerama i provedbi Programa na sastanku Upravnog odbora HPS-a, koji je održan prilikom prezentacije NPP-a u Ministarstvu poljoprivrede. Člankom 2. , alineja 3. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati pčelarska vozila („Narodne novine“, broj 93/2013), pčelarsko vozilo može biti samo ono vozilo čiji je vlasnik ili korisnik temeljem ugovora o leasingu, pčelar upisan u Evidenciju pčelara i pčelinjaka kao seleći pčelar sukladno propisu o držanju pčela i katastru pčelinje paše te ima najmanje 30 pčelinjih zajednica o čemu posjeduje važeću Potvrdu koju je dužan predočiti prilikom registracije ili produljenja roka važenja prometne dozvole pčelarskog vozila. Nadalje, članak 3. upućuje da je Hrvatski pčelarski savez dužan uspostaviti Registar pčelarskih vozila, a članak 4. da Potvrdu o upisu u Registar pčelarskih vozila izdaje Hrvatski pčelarski savez na temelju zahtjeva pčelara i podataka iz članka 3. Izvore informacija na koje se pozivate vezano na udio selećih pčelara u ukupnom broju pčelara ne možemo komentirati jer te izvore niste naveli. Uredbama Europske komisije i Programom je propisano da ministar poljoprivrede može s ciljem maksimalnog iskorištenja raspoloživih sredstava, imajući u vidu interese pčelara u Republici Hrvatskoj, donijeti Odluku o raspodjeli neiskorištenih sredstava između pojedinih mjera Programa pod uvjetom da se ne prelazi ukupno predviđeni iznos u godini provedbe Programa. Ministar spomenutu Odluku donosi temeljem Izvještaja kojeg Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanja) dostavlja Ministarstvu poljoprivrede nakon obrade svih zahtjeva iz kojeg je razvidno da predviđena sredstva za pojedinu mjeru nisu iskorištena.
5 NIKOLA BIĆANIĆ 1. Tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara, Članak 10. Mišljenja sam da se novac koji se predlaže za edukaciju pčelara a kroz održavanje stručnih predavanja od strane Udruga, Saveza udruga i HPS-a može puno bolje iskoristiti sufinanciranjem školovanje naših pčelara ali u pčelarskim školama gdje se njihova usvojena znanja verificiraju svjedodžbom a ne kroz predavanja koja čini mi se idu na ruku predavačima pogotovo onima okupljenim oko HPS. Naravno da su predavanja dobro došla ali ih kao i do sada mogu organizirati Udruge i financirati kroz svoje projekte uz pomoć svojih lokalnih zajednica. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 NIKOLA BIĆANIĆ PRAVILNIK, 5. Obnavljanje pčelinjeg fonda Pčelarima treba omogućiti kupnju pčela a ne samo matica kako bi mogli lakše proširiti svoje pčelinjake i nadoknaditi eventualne zimske gubitke. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Mjera Obnavljanje pčelinjeg fonda je kao i u proteklom programskom razdoblju usmjerena k uzgajivačima matica. U izradi mjere aktivno su sudjelovali predstavnici pčelara i uzgajivača matica pčela. Obrazloženje smo primili na znanje te će u slučaju neučinkovitosti provedbe mjere sukladno indikatorima provedbe navedenim u Nacionalnom pčelarskom programu za razdoblje 2017.-2019. biti uzeti u razmatranje od strane Povjerenstva za praćenje provedbe programa.
7 NIKOLA BIĆANIĆ PRAVILNIK, 3. Racionalizacija troškova selećeg pčelarenja Stavak 6 u čl. 15. je najbolji pokazatelj da je ovaj pravilnik u suprotnosti s proklamiranim ciljevima NPP. Nepravedno je da pčelari s manje od 30 košnica nemaju pravo na nikakvu potporu u sklopu mjere racionalizacija troškova selećeg pčelarenja. Pa zar oni ne trebaju nekakvu prikolicu, platformu i sl. da bi mogli seliti svoje košnice. o Primljeno na znanje Člankom 2. , alineja 3. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati pčelarska vozila („Narodne novine“, broj 93/2013), pčelarsko vozilo može biti samo ono vozilo čiji je vlasnik ili korisnik temeljem ugovora o leasingu, pčelar upisan u Evidenciju pčelara i pčelinjaka kao seleći pčelar sukladno propisu o držanju pčela i katastru pčelinje paše te ima najmanje 30 pčelinjih zajednica o čemu posjeduje važeću Potvrdu koju je dužan predočiti prilikom registracije ili produljenja roka važenja prometne dozvole pčelarskog vozila. Nadalje, članak 3. upućuje da je Hrvatski pčelarski savez dužan uspostaviti Registar pčelarskih vozila, a članak 4. da Potvrdu o upisu u Registar pčelarskih vozila izdaje Hrvatski pčelarski savez na temelju zahtijeva pčelara i podataka iz članka 3.
8 NIKOLA BIĆANIĆ 3. Racionalizacija troškova selećeg pčelarenja, Članak 15. Krajnje je vrijeme da se pčelarima dozvoli uvoz rabljenih vozila za potrebe pčelarstva jer ni jednom pčelaru nije rentabilno kupiti kamion samo za prijevoz košnica na nekoliko paša godišnje. Time bi se postigla veća sigurnost u prometu, smanjila potrošnja goriva a s obzirom na dosadašnju starosti pčelarski vozila i ekološki učinak sigurno nije zanemariv. Najvjerojatnije bi se povećao broj seleći pčelara a samim time bi porasla i proizvodnja meda. Ako je u okviru mjere 6.1 potpora mladim poljoprivrednicima dozvoljena kupnja nove i rabljene poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme od fizičkih i pravnih osoba ne vidim razloga zašto to pčelarima nije dozvoljeno. Primljeno na znanje Na popisu nove opreme koja se koristi u pčelarstvu za koju je moguće podnijeti zahtjev za sufinanciranje (obrazac u Prilogu III dio B Pravilnika) u okviru mjere Racionalizacija troškova selećeg pčelarenja nije navedena mogućnost kupovine novog ili rabljenog vozila koje se koristi u selećem pčelarenju. U slučaju neučinkovitosti provedbe mjere sukladno indikatorima provedbe navedenim u Nacionalnom pčelarskom programu za razdoblje 2017.-2019. prijedlog bi se mogao razmotriti od strane Povjerenstva za praćenje provedbe programa uvažavajući mogućnost uvrštavanja u prihvatljive troškove i nabave istog kroz mjere Programa ruralnog razvoja. Navedeni Program trenutno prihvatljivim aktivnošću opisanom u Pravilniku za provedbu podmjera 6.1, 6.2, 6.3 u okviru mjere 06 pod kupovinom poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme ne podrazumijeva nabavu/kupovinu kamiona koji bi se koristili u selećem pčelarstvu.
9 NIKOLA BIĆANIĆ 1. Tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara, Članak 11. Smatram da je krajnje neprihvatljiv ovakav rasporeda razreda po košnicama i predviđeni iznos za pčelare pogotovo s manjim brojem košnica jer je suprotan ciljevima NPP u kojem se kaže da, “neophodno je i mladim pčelarima, ali i onima s iskustvom, osigurati bolje tehničke uvjete za pčelarenje…” Svi znamo da baš početku pčelarenja treba najviše sredstava za nabavu osnovne opreme i košnica jer oni s preko 200- 300 i više košnica sigurno imaju svu potrebnu opremu koju su pribavili ranijih godina bar jednim dijelom i uz pomoć ove mjere. Više je nego očita intencija da se pogoduje pčelarima s velikim brojem košnica. Primljeno na znanje Dodatno stupnjevanje i podjelu na razrede prema broju košnica, tj. prema stupnju ozbiljnije i profesionalnije proizvodnje u pčelarstvu predloženo je od samih pčelara, predstavnika županijskih saveza pri čemu su u manjini iznesene i preporuke da se vodi briga o malim pčelarima čiji broj košnica ne prelazi 15 ili 30. Dakle, stupnjevanje je izvršeno temeljem zahtjeva i informacija od strane zainteresirane javnosti koja je bila uključena u rad Povjerenstva za izradu pravilnika o provođenju mjera Nacionalnog pčelarskog programa u razdoblju 2017.-2019. godine, a koja je pravodobno informirana o navedenom stupnjevanju na sastanku Upravnog odbora HPS-a, koji je održan prilikom prezentacije NPP-a u Ministarstvu poljoprivrede. Cilj mjere Tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara nesumnjivo je pomoć mladim pčelarima i onima koji su se tek počeli baviti pčelarstvom, no iskustvo proteklog programskog razdoblja provođenja mjere pokazalo je da je prije svega potrebno dati priliku onima koji se zaista žele posvetiti pčelarenju jer se u suprotnom neučinkovito troše financijska sredstava alocirana unutar mjere na pčelare početnike koji nakon kraćeg vremenskog razdoblja i korištenja sredstava iz fonda odustaju od proizvodnje, a razlog odustajanja nije nerentabilnost ili neodrživost proizvodnje već su razlozi odustajanja osobne prirode. Na taj način se financijska sredstva troše neučinkovito, a provođenje mjere nema svrhu. Proces razvoja proizvodnje i ozbiljnijeg bavljenja pčelarstvom ima smisla jedino ako se odvija planirano, u etapama i kroz duže vremensko razdoblje. Ovdje se radi o nekoj vrsti probnog razdoblja. Za primjer, neke države članice EU pčelarima i proizvođačima pčelinjih proizvoda smatraju isključivo one pčelare koji imaju veće brojeve košnica.
10 Mladen Vupora PRAVILNIK, 3. Racionalizacija troškova selećeg pčelarenja Članak 15. (1) Mjerom Racionalizacija troškova selećeg pčelarenja sufinancira se kupnja nove opreme koja se koristi za selidbu košnica. Tko je toliko LUD da kupi NOVO vozilo za transport košnica i opreme u pčelarstvu ? Ovdje bi trebala postojati i mogućnost kupnje polovnog vozila ali ne od privatne osobe već samo od registriranih trgovaca koji mogu izdati pravovaljani račun ( R 1 ili R 2 ) .pa bi tako SVE bilo po zakonu i bez "malverzacija" ... Primljeno na znanje Na popisu nove opreme koja se koristi u pčelarstvu za koju je moguće podnijeti zahtjev za sufinanciranje (obrazac u Prilogu III dio B Pravilnika) u okviru mjere Racionalizacija troškova selećeg pčelarenja nije navedena mogućnost kupovine novog ili rabljenog vozila koje se koristi u selećem pčelarenju. U slučaju neučinkovitosti provedbe mjere sukladno indikatorima provedbe navedenim u Nacionalnom pčelarskom programu za razdoblje 2017.-2019. prijedlog bi se mogao razmotriti od strane Povjerenstva za praćenje provedbe programa uvažavajući mogućnost uvrštavanja u prihvatljive troškove i nabave istog kroz mjere programa ruralnog razvoja.
11 Matija Copak 1. Tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara, Članak 11. Predlažem izmjenu članka 11. stavak 3. jer je sramotno da se apsolutno svim provedenim mjerama ponajviše pogoduje velikim proizvođačima. Uvođenjem razreda prema broju košnica onemogućiti će se početnicima, malim i mladim proizvođačima da si poboljšaju ili povećaju proizvodnju jer su iznosi za a) i b) razred sramotno smiješni. Prijašnja mjera od 50% za sve pčelare bez primjene razreda bila je daleko pravednija u raspodjeli sredstava jer je pogodovala svima zainteresiranim korisnicima mjere, a ova mjera će pogodovati isključivo velikim proizvođačima. Kao što sam u tekstu spomenuo predlažem ukidanje razreda prema broju košnica i definiranje jedinstvene stope povrata za sve pčelare. Primljeno na znanje Dodatno stupnjevanje i podjelu na razrede prema broju košnica, tj. prema stupnju ozbiljnije i profesionalnije proizvodnje u pčelarstvu predloženo je od samih pčelara, predstavnika županijskih saveza pri čemu su u manjini iznesene i preporuke da se vodi briga o malim pčelarima čiji broj košnica ne prelazi 15 ili 30. Dakle, stupnjevanje je izvršeno temeljem zahtjeva i informacija od strane zainteresirane javnosti koja je bila uključena u rad Povjerenstva za izradu pravilnika o provođenju mjera Nacionalnog pčelarskog programa u razdoblju 2017.-2019. godine, a koja je pravodobno informirana o navedenom stupnjevanju na sastanku Upravnog odbora HPS-a, koji je održan prilikom prezentacije NPP-a u Ministarstvu poljoprivrede. Cilj mjere Tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara nesumnjivo je pomoć mladim pčelarima i onima koji su se tek počeli baviti pčelarstvom, no iskustvo proteklog programskog razdoblja provođenja mjere pokazalo je da je prije svega potrebno dati priliku onima koji se zaista žele posvetiti pčelarenju jer se u suprotnom neučinkovito troše financijska sredstava alocirana unutar mjere na pčelare početnike koji nakon kraćeg vremenskog razdoblja i korištenja sredstava iz fonda odustaju od proizvodnje, a razlog odustajanja nije nerentabilnost ili neodrživost proizvodnje već su razlozi odustajanja osobne prirode. Na taj način se financijska sredstva troše neučinkovito, a provođenje mjere nema svrhu. Proces razvoja proizvodnje i ozbiljnijeg bavljenja pčelarstvom ima smisla jedino ako se odvija planirano, u etapama i kroz duže vremensko razdoblje. Ovdje se radi o nekoj vrsti probnog razdoblja. Za primjer, neke države članice EU pčelarima i proizvođačima pčelinjih proizvoda smatraju isključivo one pčelare koji imaju veće brojeve košnica i profesionalnije se bave pčelarstvom.
12 Igor Bilić PRAVILNIK Mislim da bi Pravilnik trebalo proširiti na način da obuhvati i one pčelare koji više ne namjeravaju investirati u seleće pčelarstvo ili im nije potrebna tehnička pomoć pošto su došli do granica svojih želja ili mogućnosti. Predlažem mjeru SUFINANCIRANJE OPĆEKORISNE FUNKCIJE PČELA u okviru koje bi se mogao ostvariti "poticaj" po proizvodnoj zajednici pčela baš radi toga što je općekorisna funkcija važna svima no o njoj brinu i vode računa isključivo pčelari, kako oni s 5 zajednica tako i oni s 505 zajednica. Primljeno na znanje Jedan od akata koji čine pravni osnov za donošenje Nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od 2017. do 2019. godine je i Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (Službeni list L 347, 20.12.2013.) ( u daljnjem tekstu: Uredba). Člankom 55. točkom 4. navedene Uredbe propisane su mjere koje mogu sadržavati pčelarski programi koje predlažu države članice. Obzirom na navedeno predložena mjera se ne može realizirati. Prijedlog potpore po zajednici pčela mogao bi se razmotriti eventualno u okviru mjere 5. Obnova pčelinjeg fonda u čijem fokusu je trenutačno sufinanciranje trženja matica pčela (kroz uzgoj) te provođenje testiranja pčela iz uzgojnih zajednica i matica sukladno uzgojnom programu.
13 Igor Bilić 3. Racionalizacija troškova selećeg pčelarenja, Članak 16. Predlažem da se čl 16. st 2. izmijeni te da glasi: "Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilažu se preslika originala plaćenog računa i dokaz iz članka 4. stavka 5. ovoga Pravilnika, izdani u razdoblju od 21. travnja protekle kalendarske godine do 20. travnja tekuće kalendarske godine." Isto kao i kod mjera Tehnička pomoć i Suzbijanje štetnika. Primljeno na znanje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obrađuje zaista velik broj zahtjeva za isplatu potpore te je nužno osigurati potrebno i dostatno vremensko razdoblje u kojem će se svi pristigli zahtjevi propisno obraditi inače bi moglo doći do problema s isplatom potpore. Dodatno, na sastancima Povjerenstva za izradu pravilnika o provođenju mjera Nacionalnog pčelarskog programa u razdoblju 2017.-2019. godine razmatran je i model zaprimanja i obrade zahtjeva te isplate potpore prema obrascu kolokvijalno zvanom „first come first served“ (tko prvi podnese zahtjev za isplatu potpore bit će prvi obrađen i potpora će mu biti isplaćena ako zadovoljava uvjete). Međutim, donesen je zaključak da bi to moglo izazvati negodovanja većih razmjera te da će se oni profesionalniji, bolje organiziraniji pčelari prvi prijaviti i iskoristiti sva sredstva alocirana unutar mjere što bi drugima uskratilo pravo na potporu. Takav model bi se mogao provoditi kvartalno i sl., no obzirom da je u primjeni ovakav model podnošenja zahtjeva za isplatu potrebno je Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju osigurati dostatno vrijeme obrade svih pristiglih zahtjeva. Sve aktivnosti predviđene mjerama predmetnog programa moraju se provoditi sukladno članku 2. Provedbene Uredbe Komisije (EU) 2015/1368 оd 6. kolovoza 2015. o utvrđivanju pravila primjene Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu potpore u pčelarskom sektoru u okviru pčelarske godine koja traje od 1. kolovoza tekuće godine do 31. srpnja sljedeće godine. Dakle, tzv. pčelarska godina, administrativan je pojam reguliran i dogovoren na razini EU te je nije moguće mijenjati na vlastitu inicijativu, a vrijedi za sve države članice.
14 Igor Bilić 2. Suzbijanje štetnika i bolesti pčela, naročito varooze, Članak 14. VMP se uvijek nabavljao u lipnju da bi se mogao primijenjivati početkom srpnja no i ovdje su rokovi za izdane račune od 1. kolovoza, Predlažem da se stavak 2. članka 14. izmijeni na način da glasi: "Zahtjevu se prilaže preslika originalnog računa i dokaz iz članka 4. stavka 5. ovoga Pravilnika, izdani u razdoblju od 21. travnja protekle kalendarske godine do 20. travnja tekuće kalendarske godine, koji moraju sadržavati podatke o kupljenom VMP-u." Jasno je da tzv. "pčelarska godina" počinje 1. kolovoza no to s nabavom VMP nema nikakve veze a i namjera je zakonodavca da svi pčelari jednom godišnje organizirano i istovremeno liječe pčele propisanim VMP pa bi po mom mišljenju bilo dobro da se umjesto termina "pčelarska godina" koristi termin "kalendarska godina" te da pokrivenost računima bude moguća tijekom svih 12 mjeseci koliko kalendarska godina i traje, bez obzira što tzv. "pčelarska godina" pokriva razdoblje koje obuhvaća dvije kalendarske godine. Primljeno na znanje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obrađuje zaista velik broj zahtjeva za isplatu potpore te je nužno osigurati potrebno i dostatno vremensko razdoblje u kojem će se svi pristigli zahtjevi propisno obraditi inače bi moglo doći do problema s isplatom potpore. Dodatno, na sastancima Povjerenstva za izradu pravilnika o provođenju mjera Nacionalnog pčelarskog programa u razdoblju 2017.-2019. godine razmatran je i model zaprimanja i obrade zahtjeva te isplate potpore prema obrascu kolokvijalno zvanom „first come first served“ (tko prvi podnese zahtjev za isplatu potpore bit će prvi obrađen i potpora će mu biti isplaćena ako zadovoljava uvjete). Međutim, donesen je zaključak da bi to moglo izazvati negodovanja većih razmjera te da će se oni profesionalniji, bolje organiziraniji pčelari prvi prijaviti i iskoristiti sva sredstva alocirana unutar mjere što bi drugima uskratilo pravo na potporu. Takav model bi se mogao provoditi kvartalno i sl., no obzirom da je u primjeni ovakav model podnošenja zahtjeva za isplatu potrebno je Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju osigurati dostatno vrijeme obrade svih pristiglih zahtjeva. Sve aktivnosti predviđene mjerama predmetnog programa moraju se provoditi sukladno članku 2. Provedbene Uredbe Komisije (EU) 2015/1368 оd 6. kolovoza 2015. o utvrđivanju pravila primjene Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu potpore u pčelarskom sektoru u okviru pčelarske godine koja traje od 1. Kolovoza tekuće godine do 31. Srpnja sljedeće godine. Dakle, tzv. pčelarska godina, administrativan je pojam reguliran i dogovoren na razini EU te je nije moguće mijenjati na vlastitu inicijativu, a vrijedi za sve države članice.
15 Igor Bilić 1. Tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara, Članak 12. Smatram da je nepotrebno ispušteno razdoblje od 21. travnja do 31. srpnja tekuće godine i da bi bilo prihvatljivo da se priznaju računi za opremu nabavljenu tijekom čitave godine. To je vrijeme pune pčelarske sezone i pčelari moraju imati mogućnost nabave opreme i u tom razdoblju, jednako kao što i obrtnici i proizvođači moraju moći izdavati račune za robu isporučenu u tom "nepokrivenom" razdoblju. Predlažem da se stavak 2. članka 12. izmijeni te da glasi: "Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilažu se preslike originala plaćenih računa i dokazi iz članka 4. stavka 5. ovoga Pravilnika izdani u razdoblju od 21. travnja protekle kalendarske godine do 20. travnja tekuće kalendarske godine." Tzv. "pčelarska godina" je pojam usko vezan uz biologiju pčela no mislim da bi pčelari trebali imati mogućnost nabave opreme tijekom čitave kalendarske godine, dakle bez nepokrivenog tromjesečnog razdoblja, te da bi odgovarajući termin trebao biti "kalendarska godina". Primljeno na znanje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obrađuje zaista velik broj zahtjeva za isplatu potpore te je nužno osigurati potrebno i dostatno vremensko razdoblje u kojem će se svi pristigli zahtjevi propisno obraditi inače bi moglo doći do problema s isplatom potpore. Dodatno, na sastancima Povjerenstva za izradu pravilnika o provođenju mjera Nacionalnog pčelarskog programa u razdoblju 2017.-2019. godine razmatran je i model zaprimanja i obrade zahtjeva te isplate potpore prema obrascu kolokvijalno zvanom „first come first served“ (tko prvi podnese zahtjev za isplatu potpore bit će prvi obrađen i potpora će mu biti isplaćena ako zadovoljava uvjete). Međutim, donesen je zaključak da bi to moglo izazvati negodovanja većih razmjera te da će se oni profesionalniji, bolje organiziraniji pčelari prvi prijaviti i iskoristiti sva sredstva alocirana unutar mjere što bi drugima uskratilo pravo na potporu. Takav model bi se mogao provoditi kvartalno i sl., no obzirom da je u primjeni ovakav model podnošenja zahtjeva za isplatu potrebno je Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju osigurati dostatno vrijeme obrade svih pristiglih zahtjeva. Sve aktivnosti predviđene mjerama predmetnog programa moraju se provoditi sukladno članku 2. Provedbene Uredbe Komisije (EU) 2015/1368 оd 6. kolovoza 2015. o utvrđivanju pravila primjene Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu potpore u pčelarskom sektoru u okviru pčelarske godine koja traje od 1. Kolovoza tekuće godine do 31. Srpnja sljedeće godine. Dakle, tzv. pčelarska godina, administrativan je pojam reguliran i dogovoren na razini EU te je nije moguće mijenjati na vlastitu inicijativu, a vrijedi za sve države članice.
16 Damir Rogulja PRAVILNIK Hrvatski pčelarski savez je osnovan po Zakonu o udrugama, dakle kao udruga civilnog društva i davati mu funkciju paradržavnog tijela u bilo kojem segmentu pčelarstva je protuzakonito, a u krajnosti štetno za hrvatsko pčelarstvo. Bilo koju evidenciju, kao službenu obvezu iz koje proizlaze i službene potvrde, treba raditi verificirana, certificirana ili na drugi način kontrolirana ustanova ili društvo koje raspolaže adekvatnim resursima i stručnim kadrom. Stoga i iz ovog dokumenta treba ukloniti Hrvatski pčelarski savez kao instituciju koja prelazi okvire svoje pozicije udruge civilnog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
17 Damir Rogulja PRAVILNIK Hrvatski pčelarski savez nije opravdao svoju ulogu poštene strukovne udruge koja bi trebala okupljati sve najbolje u hrvatskom pčelarstvu. Kako su nesumnjivo učestvovali u velikoj subvencijskoj prevari s lijekovima za pčele toj organizaciji ne treba davati bilo kakvu ulogu u kojoj može manipulirati sredstvima poticaja. Stoga treba podržati onu odredbu koja će biti samoregulatorna, a to je varijanta u kojoj se određuje poticaj od 50% od nabavne cijene, a svakom pčelaru je u interesu da dobije što kvalitetniju maticu po što manjoj cijeni. Primljeno na znanje Svi jedinični iznosi sufinanciranja predlagani su, razmatrani i određeni dogovorno između članova predmetnog povjerenstva i zainteresirane javnosti koja je bila uključena u izradu pravilnika, a čiji su predstavnici pčelari i uzgajivači matica pčela, sa svrhom što učinkovitijeg iskorištavanja financijskih sredstava alociranih unutar programom predviđenih mjera i ostvarivanja zadanih ciljeva programa.
18 Alen Mikola PRAVILNIK, 3. Racionalizacija troškova selećeg pčelarenja Zašto se kroz mjeru racionalizacije troškova selećeg pčelarenja ne bi otvorila mogućnost kupovine novih guma, akumulatora itd... za pčelarska vozila? Primljeno na znanje Primljeno na znanje. U okviru provođenja mjera Nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje 2017.-2019. godine predmet sufinanciranja trebale bi biti robe i usluge koje su neposredno vezane za područje pčelarstva i s njime se nedvosmisleno dovode u vezu.