Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Akcijskom planu za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita za razdoblje od 2017. do 2019. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Zemljani - Are You Syrious? Cilj: Unaprijediti pristup obrazovanju svim dobnim skupinama s ciljem nastavka obrazovanja i zapošljivosti , Mjera 10.5. Omogućiti osobama starijima od 15 godina koje u svojim zemljama nisu imale priliku završiti obrazovanje besplatan završetak osnovnog ili srednjeg obrazovanja u sustavu obrazovanja odraslih MZOŠ godinama sustvno ignorira svoje obveze, stoga je ovako općenita mjera osuđena na propast u startu. Tijekom 2016. godine je bilo potrebo duže od 6 mjeseci da se djeca tražitelji azila uključe u osnovne škole, a to je napravljeno isključivo zbog zalaganja neladinih organizacija i spremnosti ojedinih škola, dok MZOS nije napravilo nista. Stoga je tesko za ocekivati provodenje ovakve mjere bez jasno definiranih detaljnih preduvjeta i pojedinih koraka za ispunjenje cilja. Prihvaćen Primljeno na znanje.
2 Zemljani - Are You Syrious? Cilj: Unaprijediti pristup obrazovanju svim dobnim skupinama s ciljem nastavka obrazovanja i zapošljivosti , Mjera 10.4. Osigurati priznavanjeobrazovnih kvalifikacija i ranije stečenih kompetencija osobama (koje zbog kriznog i nesigurnog stanja u zemljama porijekla) ne mogu pribaviti stečene diplome i druge dokumente kojima potvrđuju prethodnu razinu obrazovanja Deinirati tko pokriva troškove prijevoda dokumentacije o ranije stečenim kompetencijama te tko pokriva troškove nostrifikacije. Prihvaćen Troškove pokriva Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3 Zemljani - Are You Syrious? Cilj: Unaprijediti pristup obrazovanju svim dobnim skupinama s ciljem nastavka obrazovanja i zapošljivosti , Mjera 10.3. Prilagoditi informacijski sustav za upis na visoka učilišta osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita Visoka učilišta trenutno osobe s međunarodnom zaštitom tretiraju kao strance, a ne kao hrvatske građane što im je zajamčeno nadležnim aktima. Te u skladu s time školovanje uvjetuju plaćanjem visokim školarina, a često i studijem na stranom jeziku. Prihvaćen Ako visoko učilište zatraži subvenciju za studenta koji je osoba pod međunarodnom zaštitom, subvencija se odobrava.
4 Zemljani - Are You Syrious? AKCIJSKI PLAN ZA INTEGRACIJU, UVOD Molimo uključiti jasne podatke o broju odobrenih zaštita u 2015. i 2016. godini, te ukupan broj osoba pod međunarodnom zaštitom koje u trenutku objave plana žive u Hrvatskoj. Prihvaćen Prihvaćen.
5 Zemljani - Are You Syrious? AKCIJSKI PLAN ZA INTEGRACIJU Smatramo da bi se ovaj Akcijski plan trebao temeljiti na rezultatima provedbe prethodog plana za razdoblje 2013 - 2015. Neophodno je uključiti analizu uspješnosti provedbe tog plana, te sukladno tome prilagoditi planirane aktivnosti. Za mnoge od predloženih mjera na temelju dosadašnjeg iskustva je jasno da su neučinkovite, a ovim planom nije napravljen iskorak prema učinkovitijem sustavu integracije. Također, veliki broj aktivosti oslanja se na djelovanje nevladinih organizacija i volontera, a nigdje nije definirano da li će nadležna državna tijela osigurati sredstva za aktivnosti koje će provoditi nevladine organizacije (npr putem raspisivanja javnog natječaja) ili se očekuje da će nevladine organizacije same osigurati sredstva za provedbu. Predloženi koncept Akcijskog plana nedorečen je, ne definira jasne i mjerljive kriterije uspješnosti provedbe, u mnogim slučajevima jasno ne definira financiranje provedbe i u ovom obliku predstavlja puko zadovoljavanje fore, a ne istinsku namjeru države da učinkovito integrira u društvo osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita. Prihvaćen Primljeno na znanje.
6 Zemljani - Are You Syrious? Ostvarivanje prava iz sustava zdravstvene zaštite , Cilj: Upoznati osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita s pravima iz sustava zdravstvene zaštite Predlažemo uvođenje dodatnog informiranja žena o mogućnosti besplatnih ginekoloških pregleda te posvećivanje pažnje svladavanju mogućih kulturoloških barijera, kao što je inzistiranje na ženskom liječniku. Prihvaćen Primljeno na znanje.
7 Zemljani - Are You Syrious? Cilj: Doprinijeti lakšem ostvarivanju prava na rad , Mjera 12.1. Aktivirati, motivirati i upućivati osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita u program učenja hrvatskog jezika prilikom individualnih savjetovanja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) Smatramo da prije motivacije i upućivanja osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita za program učenja hrvatskog jezika prilikom individualnih savjetovanja u HZZ, nužno je za početak taj isti program učenja jezika napokon realizirati i provesti. Prihvaćen Obzirom da je za program učenja hrvatskog jezika zaduženo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, HZZ će motivirati i upućivati osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita u program učenja hrvatskog jezika pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
8 Zemljani - Are You Syrious? AKCIJSKI PLAN ZA INTEGRACIJU, ZAPOŠLJAVANJE Predlažemo postojanje nekakve internetske stranice, društvene mreže ili posebnog odjeljka na već postojećoj internetskoj stranici burze rada na kojoj će biti oglasi za poslove na engleskom jeziku na jednom mjestu kako bi osobe koje su dobile međunarodnu zaštitu, a još nisu svladale hrvatski jezik, mogle se lakše snalaziti pri traženju poslova. Na toj istoj internetskoj stranici bi se onda mogli stavljati i oglasi koji posebno mogu biti zanimljivi osobama koje su dobile međunarodnu zaštitu uzimajući u obzir prikupljene informacije o kvalifikacijama tih osoba i njihovom prethodnom radnom iskustvu koje se namjerava provesti u Mjeri 16.1. Prihvaćen Zahvaljujemo na prijedlogu, međutim dio web stranice HZZ-a namijenjen tražiteljima zaposlenja iz EU/EEA i trećih zemalja već postoji u dijelu EURES. Preveden je na engleski jezik za lakše snalaženje. Na stranici se nalaze i kontakti EURES savjetnika koje se može kontaktirati ukoliko osobe govore engleski jezik. Oglasi za poslove hrvatskih poslodavaca nalaze se na portalu Burza rada. Smatramo da je puno važnije osobe uključiti u tečajeve učenja hrvatskog jezika, kako bi ih integrirali na tržište rada obzirom da hrvatski poslodavci traže osobe s poznavanjem hrvatskog jezika te da natječaje nije potrebno prevoditi na engleski jezik.
9 Zemljani - Are You Syrious? UČENJE JEZIKA I OBRAZOVANJE, Cilj: Provoditi učenje hrvatskoga jezika za sve dobne skupine kao prvog preduvjeta uspješne integracije Budući zakonska obveza organiziranja tečaja hrvatskog jezika nije provedena već godinama, postoji nažalost opravdana sumnja hoće li ova mjera zaista napokon biti organizirana i provedena u praksi. Stoga smatramo ovakvo paušalno definiranje ove mjere neprihvatljivim. Nepoznavanje jezika odražava se na sve aspekte života osoba sa zaštitom u Hrvatskoj: nemogućnost pronalaska zaposlenja, nemogućnost financijskog uzdržavanja, nemogućnost komunikacije s institucijama te, jedna od najvažnijih posljedica, nemogućnost napretka u društvu. Iako je u Hrvatskoj prvi Zakon o azilu stupio na snagu 2004. godine, a prvi azil u Hrvatskoj odobren prije 11 godina tj. 2006 godine, nije organiziran ni jedan kontinuirani tečaj hrvatskog jezika za osobe koje su dobile međunarodnu zaštitu od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja. Tečaj hrvatskog jezika mora biti organiziran kontinuirano tj. svaki radni dan i mora biti organiziran od strane profesora koji će biti dorasli izazovu da uče hrvatski jezik osobe koje dolaze iz različitih govornih područja. Jedini tečaj koji je bio organiziran od strane države u privatnoj školi u Vodnikovoj i koji je trajao samo nekoliko mjeseci nije bio na adekvatnoj razini s obzirom na iskustva korisnika. Pri učenju jezika azilanata treba se uzeti u obzir i njihova specifična situacija u kojoj se nalaze pa ih tako najprije učiti onaj vokabular koji im je potreban i nužan da se što prije i lakše mogu snaći u svakodnevnom okruženju. Predlažemo da se u ovoj mjeri obuhvate i sve one osobe koje su dobile međunarodnu zaštitu i prije nekoliko godina u Hrvatskoj s obzirom da za njih nije bio organiziran nikakav tečaj i da je njihovo znanje hrvatskog jezika na žalost često osnovno i nedovoljno za pronalazak posla i normalno funkcioniranje u društvu. Prihvaćen Tvrdnja da organizacija tečaja hrvatskog jezika nije provedena godinama nije istinita. Tijekom 2015. i 2016. godine proveden je tečaj hrvatskoga jezika u 6 gradova (Zagreb, Velika Gorica, Kutina, Split, Pula, Poreč), a od 74 osobe koje su imale obvezu pohađati tečaj i za koje je Ministarstvo osiguralo financijska sredstva, 21 osoba uredno je izvršavala svoje obveze i uspješno je završila program u trajanju od 70 sati. Ministarstvo će i u narednim godinama kontinuirano osiguravati financijska sredstva za provedbu tečaja hrvatskoga jezika. Ove godine (2017.), prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova u Hrvatskoj trenutačno 94 osobe imaju pravo na učenje hrvatskoga jezika. MZO je u završnoj fazi provođenja postupka nabave usluge za provedbu tečaja hrvatskoga jezika za odrasle azilante u 9 gradova:  Zagreb – 76 polaznika  Velika Gorica – 2 polaznika  Kutina – 8 polaznika  Pula – 1 polaznik  Split – 2 polaznika  Zaprešić – 1 polaznik  Sisak – 2 polaznika  Karlovac – 1 polaznik  Crikvenica – 1 polaznik Početak provedbe tečaja očekuje se u drugoj polovici travnja. Za tu namjenu u Državnom proračunu za 2017. godinu osigurano je 500.000,00 kuna.
10 Zemljani - Are You Syrious? AKCIJSKI PLAN ZA INTEGRACIJU, SMJEŠTAJ I STANOVANJE Nepravedno je da je smještaj pokriven 2 godine od trenutka dobivanja azila, a ne 2 godina od useljavanja u stan. Vrlo često prođe više mjeseci između dobivanja rješenja i useljavanja. Prihvaćen Pravo na smještaj definirano je Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN 70/15) čl.67 stavak 4. Nadalje, sukladno Pravilniku o načinima i uvjetima ostvarivanja prava na smještaj azilanata, stranaca pod supsidijarnom zaštitom i stranaca pod privremenom zaštitom te sudjelovanja azilanata, stranaca pod supsidijarnom zaštitom i stranaca pod privremenom zaštitom u plaćanju troškova smještaja (NN 3/16) čl.2 stavak 3. azilant odnosno stranac pod supsidijarnom zaštitom ostaje smješten u Prihvatilištu za tražitelje azila dok se ne osigura smještaj u primjerenom smještajnom prostoru u najkraćem mogućem roku pod uvjetom da je u roku od 3 dana od dana prijave prebivališta podnio zahtjev za smještaj. Centri za socijalnu skrb ulažu kontinuirane napore da u okviru postojećih resursa i situacije na tržištu najma postupaju u okviru gore navedenih propisa.
11 Zemljani - Are You Syrious? Cilj: Upoznati osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita s pravima iz sustava zdravstvene zaštite, Mjera 3.1. Informiranje osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita o korištenju zdravstvene zaštite prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj U stalnoj komunikaciji s osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita primjećujemo da žene nisu informirane o mogućnosti ginekološkog pregleda nakon što dobiju azil. Azilantice nitko ne informira o tome gdje se ginekološki pregled može napraviti, a da troškove pokriva država. Privatni ginekološki pregledi za većinu azilantica nisu opcija zbog visokih financijskih troškova. Isto tako nužno je da se ovdje velika pažnja posveti pri savladavanju mogućih kulturoloških barijera kao što je inzistiranje na ženskom doktoru. Prihvaćen Sukladno važećim zakonskim odredbama stranac u konkretnom slučaju azilantica ostvaruje pravo na punu zdravstvenu zaštitu što znači i pravo na besplatne zdravstvene usluge. Iste će ostvariti kod najbližeg ginekologa prema mjestu stanovanja.
12 Zemljani - Are You Syrious? Cilj: Upoznati osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita s pravima iz sustava socijalne skrbi, te tradicijom, kulturom i kulturnim obrascima u Republici Hrvatskoj , Mjera 1.1.  Edukativna predavanja u prihvatilištu za tražitelje azila o pravima osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita te tradiciji, kulturi i kulturnim obrascima u Republici Hrvatskoj Da li su edukativna predavanja namijenjena samo tražiteljima azili ili i osobe kojima je prethodno dodijeljen azil ili supsidijarna zaštita? Predlažemo da se dio edukacije posveti i o osobitostima gradova u kojima azilanti žive ili će živjeti s obzirom da se većina integracije ne događa na državnom već na lokalnom nivou. Kako bi tražitelji azila, azilanti i osobe pod supsidijarnom zaštitom bili najbolje informirani o svemu navedenom u ovoj mjeri, neophodno je omogućiti im ovakva edukativna predavanja na njihovim materinjim jezicima. Također, kako bi se navedeno realizirano moguće je uključiti u sam proces edukacije osobe koje su prethodno dobile azil u Hrvatskoj te mogu svoje iskustvo prnijeti novopridošlim osobama. Prihvaćen U Prihvatilištu za tražitelje azila - Porin sve aktivnosti uključujući edukativne radionice namijenjene su tražiteljima azila s obzirom da su korisnici uglavnom tražitelji azila ali isto tako u Prihvatilištu se nalazi i jedan manji broj osoba koje su dobile status međunarodne zaštite (osobe koje dobiju azil ili supsidijarnu zaštitu najčešće se nakon dobivanja statusa zadrže još oko mjesec i pol do dva u Prihvatilištu). Djelatnici HCK koji uglavnom provode navedene radionice ne rade razliku vezanu za status te svi oni koji se nalaze u Prihvatilištu mogu prisustvovati ponuđenim aktivnostima. Naravno, kada se presele u privatan smještaj tada su im radionice osigurane u integracijskoj kući HCK-a.
13 Zemljani - Are You Syrious? PODIZANJE SVIJESTI O PROBLEMATICI OSOBA KOJIMA JE ODOBRENA MEĐUNARODNA ZAŠTITA,      Cilj.: Podržati inicijative medija, civilnog društva i građana u kreiranju prostora za susret, razmjenu i osnovno informiranje o integraciji te uključivanju u hrvatsko društvo Jasnije definirati način provedbe. Da li će Ministartsvo raspisati natječaj za financiranje projekata? Prihvaćen Na temelju Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi Ministarstvo kulture Republike Hrvatske svake godine, a za sljedeću godinu, objavljuje Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske. U proračunu Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za javne potrebe u kulturi, a to su djelatnosti u kulturi, aktivnosti, manifestacije i projekti u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku. Od interesa za Republiku Hrvatsku smatrat će se programi i projekti koji hrvatsku kulturu stavljaju u europski kontekst, promiču interkulturni dijalog, razvoj civilnoga društva, koji su stručno utemeljeni, visoke razine kvalitete, ekonomični, profilirani u odnosu na osnovnu djelatnost organizatora, oni koji se odvijaju kontinuirano te oni koje sufinancira program EU Kreativna Europa. Javni poziv se dijeli na više kategorija koje se odnose na pojedine kulturne djelatnosti, a posebna se pozornost pri evaluaciji posvećuje projektima u koje su uključene sve vrste manjinskih i ugroženih skupina društva.
14 Zemljani - Are You Syrious? Cilj: Cjelovito informiranje osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita o njihovim pravima i obvezama , Mjera 20.2. Izmjene i dopune te tiskanje Vodiča za integraciju stranaca te njegovo prevođenje na potrebne jezike Zašto tako kasni rok provedbe? Prihvaćen Djelomično prihvaćen. Rok provedbe je 2018. i 2019. godina. Nismo stavili rok provedbe 2017. godinu iz razloga što nema dovoljno sredstava u državnom proračunu za provođenje ove mjere ali nije ni potrebno. Naime Vodič za integraciju stranaca prisutan je na web stranici Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH te se kontinuirano prevodi na brojne jezike te objavljuje online. Također moguće ga je u svakom trenutku ili čitati online ili u print verziji. Nadalje u našem Uredu još uvijek imamo i tiskane Vodiče te ih dijelimo na zahtjev. Ova mjera je predviđena samo u slučaju da će se mijenjati tekst te tiskati novi primjerci.
15 Zemljani - Are You Syrious? Cilj: Cjelovito informiranje osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita o njihovim pravima i obvezama , Mjera 20.1.  Izrada, tiskanje i prijevod kataloga prava i usluga propisanih za osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita Zašto je rok tek 2019. godina? Važno je ovo pripremiti što prije. Prihvaćen Prihvaćen. Rok za ovu mjeru odnosit će se i na 2018. godinu.
16 Zemljani - Are You Syrious? Cilj: Unaprijediti pristup obrazovanju svim dobnim skupinama s ciljem nastavka obrazovanja i zapošljivosti , Mjera 10.2. Omogućiti osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita koje su upisane na visoka učilišta u RH prijavu na natječaje za studentski smještaj i državne stipendije za studente slabijeg socijalno-ekonomskog statusa pod uvjetima koji se primjenjuju na državljane RH Koliki broj osoba s međunarodnom zaštitom je upisan na visoka učilišta? Omogućiti i prijavu na državne stipendije za izvrsne studente. Prihvaćen Prema podacima prikupljenim od visokih učilišta, u akademskoj godini 2015./2016. na visoka učilišta bilo je upisano 5 studenata koji su osobe pod međunarodnom zaštitom.
17 Zemljani - Are You Syrious? Cilj: Unaprijediti pristup obrazovanju svim dobnim skupinama s ciljem nastavka obrazovanja i zapošljivosti , Mjera 10.1. U najkraćem mogućem roku djecu i mlade uključiti u odgojno-obrazovni sustav na svim razinama (predškolski odgoj, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, visoko obrazovanje) Važno je osigurati i uključenje djece svih statusa u sve razine obrazovanja, te naglašavamo da je iznimno važno u vrtiće uključiti i mlađu djecu, ne samo predškolce. "Najkraći mogući rok" je paušalna izjava kojoj nije mjesto u Akcijskom planu. Ovo područje jasno je definirano nadležnim zakonima, a u Akcijskom planu trebalo i razraditi detalje za koje znamo da u raksi ne funkcioniraju. Od rujna 2016. određeni broj djece u Zagrebu pohađa nastavu i vrtiće, te treba uzeti u obzir rezultate i iskustva steknute u tom periodu i na temelju njih definirati nove mjere. Prihvaćen U skladu sa stečenim iskustvima, Ministarstvo znanosti i obrazovanja će kontinuirano unaprjeđivati integraciju djece i mladih u partnerstvu s drugim relevantnim institucijama.
18 Zemljani - Are You Syrious? Cilj: Provoditi učenje hrvatskoga jezika za sve dobne skupine kao prvog preduvjeta uspješne integracije, Mjera 9.1. Osigurati učenje hrvatskoga jezika, povijesti i kulture u svim gradovima u kojima će osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita biti smještene neposredno nakon stjecanja međunarodne zaštite Nije definirano na koji način će se utjecati na dosadašnje oglušivaje nadležnog ministarstva na zakonsku obvezu organiziranja tečaja jezika? Prihvaćen Primljeno na znanje i odgovoreno prethodno.
19 Zemljani - Are You Syrious? SMJEŠTAJ I STANOVANJE, Cilj: Unaprijediti zakonsku regulativnu vezano uz područje stanovanja Predlažemo dodavanje nove mjere kojom bi se ubrzala procedura izrade ugovora između Cetra za socijalnu skrb i vlasnika privatnog smještaja. Danas se nakon pronalaska smještaja i potpisivanja izjava od strane azilanta i stanodavca, ugovor čeka i nekoliko tjedana. Prihvaćen Polazeći od izloženog u poglavlju „Smještaj i stanovanje“ ukazujemo kako je u tijeku proces donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti kojim će osiguravanje smještajnih prostora osobama s odobrenom međunarodnom zaštitom koje ostvaruju pravo na smještaj prijeći u nadležnost Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje (SDUOSZ). Naime, intencija je unaprjeđenje sustava osiguravanja prava na smještaj budući da SDUOSZ raspolaže adekvatnim administrativnim i infrastrukturnim resursima koji će doprinijeti, između ostalog, i bržoj realizaciji prava na smještaj.
20 Zemljani - Are You Syrious? AKCIJSKI PLAN ZA INTEGRACIJU, Ostvarivanje prava iz sustava zdravstvene zaštite Provedba sustava zdravstvene zaštite azilanata nailazi na moge probleme u praksi, primarno zbog toga što nisu osiguranici HZZOa. Budući većina azilanata ispunjava uvjete za zdravstveno osiguranje po drugim osnovama, npr kao nezaposleni ili kao osobe koje se školuju, zašto se ne pronađe način da i oni postanu osiguranici? Trošak za državu je jednak, a primjena u praksi puno jednostavnija za svih, i za azilante, djelatnike u zdravtsvu i sve nadležne institucije. Druga mogućnost je da se azilantima izradi posebna zdravstvena iskaznica na temelju koje će ih prepoznavati i zdravstveni djelatnici, te posebna šifra pod kojom će ih se voditi u računalnim programima koje koriste liječnici obiteljske medicine. Plan se ne dotiče problema s izdavanjem uputnica za specijalističke preglede, izdavanja recepata za nabavku lijekova, te pokrivanja troškova participacije. Prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH, čiji tekst je prošao e-savjetovanje i mišljenja nadležnih tijela i koji će uskoro biti upućen u proceduru VRH stvoreni su uvjeti za donošenje podzakonskog akta kojima će se utvrditi način i postupak ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom
21 Zemljani - Are You Syrious? SOCIJALNA SKRB I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, Cilj: Osigurati ispunjavanje preduvjeta za život i suživot u lokalnim zajednicama Predlažemo da se doda mjera kojom će se ubrzati obrada zahtjeva za isplatu minimalne mjesečne naknade te obrada zahtjeva za dječji doplatak, budući su vrlo često to jedini izvori za život, no azilanti na njih čekaju po nekoliko mjeseci tijekom kojih jedva preživljavaju. Također, sukladno povećanom broju azilanata potrebno je povećati i broj educiranih zapslenika u svim navedenim službama te po potrebi omogućiti prevoditelje. Prihvaćen Na temelju izvješća sa terena vezanih za navedeni problem Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku dostavilo je naputak centrima za socijalnu skrb o potrebi žurnog rješavanja zahtjeva za ostvarenje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, upravo iz razloga koje navodite. Što se tiče povećanja broja zaposlenika isto je uređeno Pravilnikom o minimalnim uvjetima prostora, opreme i broja potrebnih stručnih i drugih radnika centra za socijalnu skrb i podružnice (NN 57/14). Također, podsjećamo da je na snazi Odluka o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama (NN 70/16) zbog čega nije moguće zapošljavanje većeg broja novih stručnih radnika. U slučajevima potrebe za angažiranjem prevoditelja centri za socijalnu skrb raspolažu financijskim sredstvima za tu namjenu.
22 Ured pučke pravobraniteljice PODIZANJE SVIJESTI O PROBLEMATICI OSOBA KOJIMA JE ODOBRENA MEĐUNARODNA ZAŠTITA,      Cilj.: Podržati inicijative medija, civilnog društva i građana u kreiranju prostora za susret, razmjenu i osnovno informiranje o integraciji te uključivanju u hrvatsko društvo Predlažemo osigurati izvore financiranja i za one organizacije civilnog društva koje pružaju pravnu pomoć tražiteljima međunarodne zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
23 Ured pučke pravobraniteljice Cilj: Unapređenje postojećih procedura postupanja i okvira integracije, Mjera 19.2. Evaluacija Akcijskog plana za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita Predlažemo odrediti rok za provođenje ove mjere, budući da trenutno izostaje. Prihvaćen Prihvaćen.
24 Ured pučke pravobraniteljice Cilj: Osnažiti kapacitete i provedbu integrativnih aktivnosti u obrazovnom sustavu , Mjera 11.1. Provoditi stručno usavršavanje i pružati podršku odgojno-obrazovnim i andragoškim radnicima prilikom uključivanja djece i mladih u odgojno-obrazovni sustav  te odraslih osoba u sustav obrazovanja odraslih Smatramo kako bi ova mjera trebala biti razdvojena u dvije zasebne od kojih bi se jedna odnosila na aktivnosti provođenja stručnog usavršavanja osoblja u odgojno-obrazovnim institucijama, dok bi se druga odnosila na pružanje podrške osoblju u radu s djecom/odraslim osobama koje se uključuju u programe u odgojno-obrazovnim institucijama (u vidu asistenata u nastavi ili slično). Prihvaćen U odgojno-obrazovnim ustanovama su zaposleni stručni suradnici (pedagozi, psiholozi i dr.) koji pružaju stručnu pomoć i učenicima i djelatnicima ustanova. Njihova je obveza stalno stručno usavršavanje pa i u području integracije izbjeglica u škole.
25 Ured pučke pravobraniteljice Cilj: Unaprijediti zakonsku regulativnu vezano uz područje stanovanja, Mjera 6.1. Donošenje Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti u kojem će se definirat nadležnost Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a ista se odnosi na osiguranje smještajnih kapaciteta osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita   Predlažemo provjeriti ispravnost predviđenog roka za donošenje Zakona budući da je on trenutno „nakon donošenja Zakona u roku 15 dana“. Prihvaćen Primljeno na znanje.
26 Ured pučke pravobraniteljice AKCIJSKI PLAN ZA INTEGRACIJU, SMJEŠTAJ I STANOVANJE S obzirom na naglašavanu potrebu međuresorne suradnje u osiguravanju stanovanja, smatramo potrebnim navesti također i Ministarstvo unutarnjih poslova kao instituciju koja treba u ovom pitanju surađivati s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje i Ministarstvom državne imovine, a budući da ono raspolaže s nejrecentnijim informacijama o broju tražitelja međunarodne zaštite te odobrava ove zahtjeve. U dijelu u kojemu se naglašava nužnost suradnje Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Ministarstva zdravstva s ostalim dionicima koji trebaju osigurati stanovanje, a kako bi se adekvatno zbrinule ranjive skupine predlažemo izmijeniti formulaciju „eventualno prihvaćanje osoba sa teškim zdravstvenim oboljenjima“ pretpostavljajući kako se radi o omašci, odnosno kako se njihovo prihvaćanje ne dovodi u pitanje, a što sugerira termin 'eventualno'. Prihvaćen Prihvaćen.
27 Ured pučke pravobraniteljice AKCIJSKI PLAN ZA INTEGRACIJU, UVOD Budući da se u tekstu navodi kako su trenutno važećim Zakonom o strancima „proširene kategorije stranaca kojima za rad u Republici Hrvatskoj nije potrebna dozvola za rad i boravak“ bilo bi potrebno navesti u odnosu na koji prijašnji propis su proširene, odnosno godinu u kojoj je ova izmjena donesena te broj Narodnih novina u kojima je aktualni Zakon o strancima objavljen. Isti odlomak je potrebno tehnički prepraviti budući da se na dva mjesta pojavljuje ista informacija o tome kojim kategorijama stranaca, za uključivanje u tržište rada, nije potrebna dozvola za rad i boravak. Tekst ostavlja nejasnim broj osoba kojima je trenutno u Hrvatskoj odobrena međunarodna zaštita. Naime, u prvoj se rečenici može pronaći podatak o ukupno 178 osoba tijekom 2014., 2015. i 2016. dok se u fusnoti broj 5 nalazi rečenica „Do sada je u Republici Hrvatskoj odobreno 50 azila i 38 supsidijarnih zaštita“. S obzirom da se mjere iz ovog dokumenta fokusiraju upravo na ove osobe, kojih je vrlo mali broj, bitno je u njegovom Uvodu navesti o koliko se točno osoba radi, u trenutku sastavljanja dokumenta. Prihvaćen Prihvaćen.
28 Ured pučke pravobraniteljice AKCIJSKI PLAN ZA INTEGRACIJU Od 2013. godine do danas pučka pravobraniteljica u svojim Godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru ukazuje na mnoga istraživanja koja navode kako u RH postoji negativan stav prema useljavanju ekonomskih migranata, stranaca koji dolaze na školovanje, tražitelja azila i imigranata općenito, prema kojima građani iskazuju visoki postotak ksenofobije, a koji se ogleda u primjerima diskriminacije ovih osoba. Ukazujemo i kako je jedan od učinkovitijih načina ukidanja ovih praksi uključivanje imigranata u društvo, odnosno provođenje dosljedne migracijske i integracijske politike. Kada je početkom 2013. godine Hrvatski sabor usvojio Migracijsku politiku za razdoblje 2013. – 2015., upozorili smo kako taj dokument, odnosno njime usvojena strategija, migracije ponajviše promatra kao sigurnosni problem te većinom posvećuje pažnju regulaciji pitanja azila i mjerama sprječavanja nezakonitih migracija, dok su ekonomski, socijalni i kulturni učinci migracijskih tokova na društvo primitka zanemareni. No, unatoč tome smatrali smo pozitivnim osnivanje Stalnog povjerenstva za provedbu integracije stranaca u hrvatsko društvo i Radne skupine za operativnu provedbu zadaća Stalnog povjerenstva, kao i donošenje Akcijskog plana za uklanjanje prepreka za integraciju stranaca, te smo naglasili da mjere predviđene Akcijskim planom treba provoditi kontinuirano, kroz suradnju resornih tijela, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, znanstvenih institucija, Hrvatskog Crvenog križa i organizacija civilnoga društva. Međutim, nakon isteka razdoblja od 2013. do 2015. godine za koje je Migracijska politika donesena, i činjenice da nije dopunjena novom politikom za naredno razdoblje, otvorena su mnoga pitanja o smjeru koji će RH odabrati u budućnosti, tim više što RH nije imala, a nema ni danas, zasebnu integracijsku politiku, što ukazuje na nedostatak proaktivnosti, a potencijalno može imati vrlo nepovoljne posljedice, kako po društvo općenito, tako i na migrante koji dolaze u RH. Naime, integracija je dinamična, dvosmjerna, dugoročna, multidimenzionalna suradnja društva prihvata i novopridošlih članova, koja postavlja zahtjeve i pred društvo i pred pojedince. Ti zahtjevi trebaju biti prepoznati te je potrebno razviti alate za njihovo premošćivanje, i pri tome se treba suzdržati od primjene ograničenih mjera, koje neće zahvaćati sve dionike i aspekte integracije stranaca u naše društvo. EU je razvila indikatore integracije imigranata koji služe za mjerenje uspješnosti i učinkovitosti alata koje države članice razvijaju u svrhu integracije. Postoje tri vrste čimbenika koji utječu na društvene učinke integracije u pet različitih područja, koji mogu ukazati koliko su ili će biti uspješne integracijske politike. Ti čimbenici su osobne značajke imigranata, opći kontekst unutar državne te njene specifične migracijske i integracijske politike, što ukazuje da su te politike itekako odlučujuće za uspješnost integracije. Područja na kojima se pak procjenjuje uspješnost integracije su zapošljavanje, obrazovanje, društvena uključivost, aktivno građanstvo i odnos društva primatelja prema imigrantima, unutar kojih je EU odabrala pokazatelje za ocjenu uspješnosti integracije (Zaragoza pokazatelji). U području zapošljavanja pokazatelji uspješnosti integracije su udio zaposlenih i nezaposlenih imigranata, njihova aktivnost na tržištu rada i razina prekvalificiranosti za poslove koje obavljaju. U obrazovanju uspješnost integracije pokazuju najviša dosegnuta razina obrazovanja imigranata, obuhvata imigranata visokim obrazovanjem, razina ranog napuštanja školovanja i rezultati PISA testiranja, kao i poznavanje jezika zemlje domaćina. Integracija na području društvene uključenosti ocjenjuje se kroz pokazatelje kao što su izloženost riziku od siromaštva i društvena isključenost, prosječna visina dohotka, posjedovanje zdravstvenog osiguranja i vlasništvo nad nekretninama. Imigranti kao aktivni građani pokazuju uspješnost svoje integracije kroz broj primljenih u državljanstvo, sudjelovanje u obavljanju izabranih dužnosti, udjelu koji glasa na izborima te koji ima prijavljeno prebivalište. Uspješnost integracije kroz društvo koje prima imigrante mjeri se istraživanjima o percepciji izloženosti diskriminaciji, osjećaju pripadanja određenom društvu/državi i povjerenju u institucije. Akcijski plan za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita za razdoblje od 2017. do 2019. godine u sebi sadrži konkretne, korisne i mjerljive alate koji mogu poboljšati integraciju ovih osoba, i pronalazimo ih u gore spomenutim područjima i pokazateljima uspješnosti integracije. Međutim, usmjeren je na trenutno vrlo malu skupinu ljudi, budući je u 2016. godini u RH odobrena međunarodna zaštita za 100 osoba, a do veljače 2017. godine, po programu premještanja i preseljenja, u RH je premješteno ukupno 19 osoba. Unatoč očitom trendu porasta broja zahtjeva za međunarodnu zaštitu (sredinom siječnja 2017. godine RH je postavila novi zalog za premještanje 50 osoba, od toga 30 osoba iz Grčke, a 20 iz Italije), za očekivati je da se broj osoba pod međunarodnom zaštitom u budućem razdoblju ipak neće značajno povećavati. Stoga se donošenje Akcijskog plana sa 60-ak konkretnih mjera usmjerenih ka integraciji stotinjak osoba, za koje trenutačno ne postoje pouzdani podaci žive li trajno ili ne na području RH, čini neučinkovitim trošenjem resursa, naročito imajući u vidu već opisani nedostatak sveobuhvatnih politika i strategija migracija i integracija svih stranaca u hrvatsko društvo. Stoga ovim putem još jednom naglašavamo potrebu donošenja sveobuhvatnih migracijskih i integracijskih politika usmjerenih prema svim strancima, a minimalno prema onima koji su tražitelji međunarodne zaštite i kojima su Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti zajamčena određena prava. Podržavamo planiranje aktivnosti s ciljem integracije osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita u hrvatsko društvo, bez obzira na njihov trenutni mali broj, no istovremeno smatramo kako je šteta ne iskoristiti ovu priliku, a imajući u vidu resurse utrošene u izradu dokumenta i one koji će biti utrošeni na njegovu provedbu, za dokument proširiti na mjere za integraciju svih stranaca. U nastavku donosimo neke konkretne komentare predloženog teksta Akcijskog plana za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita za razdoblje od 2017. do 2019. godine. Prihvaćen Primljeno na znanje.
29 Lejla Šehić-Relić Cilj: Osigurati ispunjavanje preduvjeta za život i suživot u lokalnim zajednicama , Mjera 2.2. Provoditi aktivnosti s ciljem podizanja kvalitete života osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita općenito gledajući, ovaj akcijski plan ne poklanja dovoljno pažnje lokalnoj razini koja je u procesu integracije najvažnija i zapravo ona razina na kojoj se integracija i događa. Nedostaje komponenta stvaranja socijalnih veza u zajednici koje , pokazali su primjeri najbolje prakse, imaju ključnu ulogu u ostvarivanju aktivne i funkcionalne integracije. Osim jedinica lokalne samouprave , u ovom području ključnu ulogu trebaju imati organizacije civilnoga društva s kojima se postiže nekoliko ciljeva; holistički pristup, brzo i fleksibilno zadovoljavanje potreba, senzibilizacija javnosti i aktivno uključivanje građana na lokalnoj razini.. Stoga bi jedan od ciljeva ovog akcijskog plana svakako trebao biti jačanje uloge OCD-a za pružanje podrške osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita u stvaranju društvenih mreža u zajednici. Nadalje, volonterski programi u zajednici koji su usmjereni na pružanje podrške integraciji, prepoznati su kao iznimno važni za procese integracije jer se na taj način stvara mreža kontakata između lokalnih zajednica i njihovih novih članova. Bilo bi važno posebno podržati programe integracije koji uključuju volontere iz zajednice i u tom smislu jačati kapacitete lokalnih zajednica . Osim toga, uključivanje azilanata kao pojedinaca ili grupa u aktivni život zajednice kroz volonterski angažman na programima od općeg dobra ili u lokalnim integracijskim grupama jedan je od mogućih i vrlo važnih ciljeve koji bi ovaj akcijski plan mogao uzeti u obzir. Sve navedeno sastavni je dio integracijskih politika zapadnoeuropskih zemalja i politika EU. Međusektorske lokalne grupe ( savjeti, odbori) za integraciju mogu značajno unaprijediti komunikaciju i koordinaciju na lokalnoj razini i također bi mogli biti jedan od ciljeva jedinica lokalne samouprave. Prihvaćen Navedena mjera predviđa upravo financiranje projekata organizacija civilnog društva s ciljem podizanja kvalitete života osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita i prevencija socijalne isključenosti. Ističemo kako organizacije koje u provedbu projektnih aktivnosti uključuju volontere s jasnim planom aktivnosti za isto ostvaruju dodatan broj bodova, odnosno prednost pri financiranju.
30 Kuća ljudskih prava Zagreb Cilj: Unaprijediti pristup obrazovanju svim dobnim skupinama s ciljem nastavka obrazovanja i zapošljivosti , Mjera 10.2. Omogućiti osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita koje su upisane na visoka učilišta u RH prijavu na natječaje za studentski smještaj i državne stipendije za studente slabijeg socijalno-ekonomskog statusa pod uvjetima koji se primjenjuju na državljane RH Rok za ovu mjeru završava dan nakon zatvaranja ovog e-savjetovanja. Nerealni rokovi i nekonkretizirane mjere mogu učiniti ovaj plan samo listu želja, a osobama pod međunarodnu zaštitu, posebno mladim ljudima potrebni su konkretni koraci koje će se poduzeti kako bi dobili mogućnost produžiti školovanje. Prihvaćen U pravilniku koji definira uvjete i način ostvarivanja prava na državnu stipendiju unesena je odredba da pravo na državnu stipendiju imaju i osobe sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. U tijeku je dorada pravilnika kojim se uređuje pravo na subvencionirano stanovanje u koji se također planira unijeti navedena odredba, međutim i sada sukladno navedenom Zakonu ako se prijave osobe pod međunarodnom zaštitom imaju pravo na subvencionirani smještaj odlukom ministra.
31 Kuća ljudskih prava Zagreb Cilj: Unaprijediti pristup obrazovanju svim dobnim skupinama s ciljem nastavka obrazovanja i zapošljivosti , Mjera 10.1. U najkraćem mogućem roku djecu i mlade uključiti u odgojno-obrazovni sustav na svim razinama (predškolski odgoj, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, visoko obrazovanje) Uključivanje djecu i mlade u odgojno obrazovni sustav na svim razinama je iznimno bitno, kako za djecu i mlade, tako i za njihove roditelje. Ukoliko roditelji, najčešće majke skrbe o djeci, i nemaju pristup vrtiću ili školi, onda roditelji imaju manje mogućnosti uključiti se u društvo kroz učenje jezika, rad ili druge aktivnosti. Predlažemo da pokazatelj rezultata, osim u broju djece i mladih, bude izražen i u roku u kojem se u prosjeku djeca i mladi uključuju u odgojno obrazovni sustav. Prihvaćen Ministarstvo će razmotriti navedeni prijedlog.
32 Kuća ljudskih prava Zagreb AKCIJSKI PLAN ZA INTEGRACIJU U pogledu predloženog Akcijskog plana za integraciju dužni smo ukazati i upozoriti na nedostatak mjere koje bi se odnosile na uključivanje različitih skupina osoba pod međunarodnom zaštitom, posebno ranjivih skupina, osoba koje su se suočile sa traumama u zemlji podrijetla ili na putu a koje su posljedica mučenja, silovanja ili drugih oblika psihološkog, fizičkog ili spolnog nasilja. Posebno nedostaju ciljane mjere koje se bi se posebno odnosile na uključivanje žena koje su pod međunarodnom zaštitom i kojima se omogućuje uključivanja u društvu. Osim toga, nedovoljno se uključuje lokalna zajednica koja je izuzetno bitna u procesu integracije koji treba biti dvosmjeran i uključiv. Nedostaju inicijative i mjere u Akcijskom planu koje bi povezale izbjeglice sa lokalnom zajednicom, ali veza je nužna i u obrnutom smjeru, budući da je velik broj građana i lokalnih inicijativa izrazilo podršku i želju pomoći izbjeglicama u njihovoj integraciji. U nedostatku migracijske i integracijske strategije, preporučamo da se razmotri mogućnost da se u sklopu Akcijskog plana provode istraživanja koja bi ukazala na potrebe osoba pod međunarodnom zaštitom i zajednice sa ciljem bolje integracije, te procjenu učinaka provedenih mjera na uključivanje osoba pod međunarodnom zaštitom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
33 Centar za mirovne studije AKCIJSKI PLAN ZA INTEGRACIJU, PODIZANJE SVIJESTI O PROBLEMATICI OSOBA KOJIMA JE ODOBRENA MEĐUNARODNA ZAŠTITA Naziv područja koji se definira nije prikladan jer se o osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita na ovaj način govori kao o tome da su problem. Predlažemo da se umjesto postojećeg naziva područje izmijeni u “Senzibilizacija javnosti i stručnih djelatnika” Prihvaćen Prihvaćen.
34 Centar za mirovne studije AKCIJSKI PLAN ZA INTEGRACIJU, MEĐURESORNA SURADNJA Područje međuresorne suradnje obuhvaća niz administrativnih poslova koje smatramo nužnim poslovima tijela državne uprave da bi se uspostavio kakav takav sustav integracije osoba s međunarodnom zaštitom. Međutim, smatramo kako je tijelima državne uprave potrebno jačanje stručnih i administrativnih kadrovskih kapaciteta te predlažemo da Akcijski plan sadržava i takvu mjeru, odnosno niz mjera koje će državi omogućiti efikasnost, a osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita pristojnu kvalitetu života. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
35 Centar za mirovne studije AKCIJSKI PLAN ZA INTEGRACIJU, MEĐUNARODNA SURADNJA Područje međunarodne suradnje relativno je usko definirano stoga sugeriramo da se mjere obliku na način da tijela državne uprave ostvaruju suradnju temeljenu na cjelovitom razumijevanju i prijenosu iskustava integracijskih procesa u drugim zemljama članicama EU koje obuhvaćaju primjere dobre prakse kao i učinkovite načine rješavanja poteškoća u integraciji. Prihvaćen Ovdje nije jasno što se konkretno sugerira, da se navedeni tekst uklopi u uvodni dio ili da se koncipira kao zasebna mjera. CMS kao član Radne skupine konkretno može predložiti isto te jasnije definirati u zadnjem očitovanju na nacrt Akcijskog plana.
36 Centar za mirovne studije ZAPOŠLJAVANJE, Cilj: Unapređenje sustava pristupa zapošljavanju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita Dodati mjeru: Educirati poslodavace o važnosti zapošljavanja osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita i njihova uključivanja na tržište rada. Prihvaćen Ova mjera se nalazi u Poglavlju "Podizanju svijesti o problematici osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita", Mjera 22.3. Kontinuirano informirati poslodavce o tome tko su osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita i koja su njihova prava.
37 Centar za mirovne studije ZAPOŠLJAVANJE, Cilj:Upoznati osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita s pravima i obvezama u sustavu zapošljavanja Predlažemo da se uvede mjera: Razvoj modela učenja hrvatskog jezika u kombinaciji s učenjem određenih vještina koje će izbjeglicama koristiti u daljnjoj integraciji te u budućem zaposlenju. Prihvaćen Učenje određenih vještina nalazi se u mjeri 16.2. gdje se temeljem utvrđenih potreba za obrazovanjem, planira financirati obrazovanje nezaposlenih osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita. Radi nadogradnje postojećih i usvajanja novih znanja i vještina, HZZ će upućivati navedene osobe u obrazovne programe stručnog osposobljavanja, usavršavanja i prekvalifikacije. Za uključivanje osoba u program učenja hrvatskog jezika zaduženo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
38 Centar za mirovne studije AKCIJSKI PLAN ZA INTEGRACIJU, ZAPOŠLJAVANJE Područje zapošljavanja je u mnogim zemljama EU osnova integracije te je kao takvo stavljeno na prvo mjesto integracijskih mjera. Mišljenja smo da bi se RH trebala ugledati u takav pristup te ga obuhvatiti za cjelokupno stanovništvo - jer je rad i zapošljavanje osnova za izlazak iz sustava socijalne skrbi, uključivanje u društvo te rad na samostalnosti. ▪ Smatramo kako se popisom navedenih mjera u Akcijskom planu neće povećati zapošljivost osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita i time logično neće imati ni povećan broj zaposlenih osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita. Smatramo kako je nužno oblikovati aktivne mjere zapošljavanja onih s međunarodnom zaštitom, a kao preduvjet toga učiniti kvalitetnijima procese savjetovanja i profesionalnog usmjeravanja temeljen na evaluaciji i analizi pruženih usluga savjetovanja i profesionalne orijentacije od strane djelatnika HZZ-a. Prihvaćen Nakon uspješne pripreme za zapošljavanje (koja uključuje savjetovanje, konzultacije i profesionalno usmjeravanje), osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita upućuje se u proces posredovanja. Ukoliko uobičajenim postupcima ne uspije u zapošljavanju, slijedi proces uključivanja u sve mjere APZ-a u svrhu olakšanja zapošljavanja svih ranjivih skupina i teže zapošljivih osoba. Smatramo da se uključivanjem osoba u sve mjere, nudi im se prilika izbora većeg opsega mjera te samim tim i veće mogućnosti zapošljavanja.
39 Centar za mirovne studije Cilj: Unaprijediti pristup obrazovanju svim dobnim skupinama s ciljem nastavka obrazovanja i zapošljivosti , Mjera 10.4. Osigurati priznavanjeobrazovnih kvalifikacija i ranije stečenih kompetencija osobama (koje zbog kriznog i nesigurnog stanja u zemljama porijekla) ne mogu pribaviti stečene diplome i druge dokumente kojima potvrđuju prethodnu razinu obrazovanja Nadopuniti mjeru na sljedeći način: Osigurati priznavanje obrazovnih kvalifikacija i ranije stečenih kompetencija osobama (koje zbog kriznog i nesigurnog stanja u zemljama porijekla) ne mogu pribaviti stečene diplome i druge dokumente kojima potvrđuju prethodnu razinu obrazovanja te omogućiti besplatno priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija putem dokumenata ako ih osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita posjeduju. U slučaju kada osoba kojoj je odobrena međunarodna zaštita ne posjeduje navedeni dokument, a iz opravdanih razloga nije u mogućnosti dostaviti potrebnu dokumentaciju kojom dokazuje inozemnu kvalifikaciju, potrebno je provesti procjenu ranije stečenih kompetencija. Prihvaćen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (upućivanje Vladi planirano za IV. kvartal 2017.) propisati će se postupak priznavanja visokoškolskih kvalifikacija osobama pod međunarodnom zaštitom koje ne mogu pribaviti diplome i druge dokumente koji potvrđuju razinu obrazovanja.
40 Centar za mirovne studije Cilj: Unaprijediti pristup obrazovanju svim dobnim skupinama s ciljem nastavka obrazovanja i zapošljivosti , Mjera 10.3. Prilagoditi informacijski sustav za upis na visoka učilišta osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita Izmjeniti u: Prilagoditi informacijski sustav i kriterije za upis na visoka učilišta osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita Primljeno na znanje Primljeno na znanje
41 Centar za mirovne studije Cilj: Unaprijediti pristup obrazovanju svim dobnim skupinama s ciljem nastavka obrazovanja i zapošljivosti , Mjera 10.2. Omogućiti osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita koje su upisane na visoka učilišta u RH prijavu na natječaje za studentski smještaj i državne stipendije za studente slabijeg socijalno-ekonomskog statusa pod uvjetima koji se primjenjuju na državljane RH Umjesto ove mjere, navesti novu mjeru: Izraditi Protokol uključivanja djece i mladih u odgojno obrazovni sustav kojim se uklanjaju sve formalne prepreke redovnog uključivanja u nastavu i pohađanja škole uz osiguranu pripremnu i dopunsku nastavu. Prihvaćen Ministarstvo je 26. siječnja 2017. uputilo uputu o postupanju svim odgojno-obrazovnim ustanovama i uredima državne uprave o integraciji djece u sustav.
42 Centar za mirovne studije Cilj: Unaprijediti pristup obrazovanju svim dobnim skupinama s ciljem nastavka obrazovanja i zapošljivosti , Mjera 10.1. U najkraćem mogućem roku djecu i mlade uključiti u odgojno-obrazovni sustav na svim razinama (predškolski odgoj, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, visoko obrazovanje) Mjera 10.01. je zakonska obaveza te ne vidimo razlog da ona u Akcijskom planu još jednom bude naglašena kao mjera. Svakako vidimo potrebu da RH izradi Protokol uključivanja djece i mladih u odgojno obrazovni sustav kojima uklanja sve formalne prepreke redovnog uključivanja u nastavu i pohađanja škole uz osiguranu pripremnu i dopunsku nastavu. Prihvaćen Primljeno na znanje.
43 Centar za mirovne studije AKCIJSKI PLAN ZA INTEGRACIJU, Ostvarivanje prava iz sustava zdravstvene zaštite Mjere koje se odnose na sustav zdravstvene zaštite ne unose novitete kojima se unapređuje već postavljen zakonodavni okvir. Predložene mjere uglavnom definiraju načine na koje će se zdravstvene djelatnike informirati o obavezama koji su dužni poštovati (informiranje, slanje dopisa i slično). Dok je uloga posredovanja i podrške osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita stavljena na organizacije civilnog društva i njihove volontere. Prihvaćen Smatramo da su predložene mjere potrebne i konkretne, a navedeni komentar je ujedno i odgovor na isti.
44 Centar za mirovne studije SOCIJALNA SKRB I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, Cilj: Upoznati osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita s pravima iz sustava socijalne skrbi, te tradicijom, kulturom i kulturnim obrascima u Republici Hrvatskoj Mjere 1.1. i 1.2. fokusirane su na područje obrazovanja te predlažemo da se iz područja "Socijalne skrbi i zdravstvene zaštite" premjeste u područje "Učenje jezika i obrazovanja". Prihvaćen Primljeno na znanje.
45 Centar za mirovne studije AKCIJSKI PLAN ZA INTEGRACIJU, SOCIJALNA SKRB I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA ▪ Mišljenja smo da bi u sustavu socijalne skrbi trebalo učiniti više od niza mjera koje se odnose na imenovanja i slanje dopisa o obavezama koje djelatnici u sustavu socijalne skrbi imaju. S postojećih 298 odobrenih zaštita te najavom preseljenja i premještanja 1600 izbjeglica iz Italije, Grčke i Turske, bit će nužno osigurati djelatnike unutar sustava koji će skrbiti o tim ljudima. Sustav mora prepoznati kako je nužno unutar trenutnih promjena zaposliti više stručnih djelatnika te ih educirati za rad. Prihvaćen Osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom uživaju sva prava u sustavu socijalne skrbi u jednakom opsegu kao i državljani RH s prebivalištem u Hrvatskoj. Ističemo kako predložene mjere ovog, kao i bilo kojeg drugog strateškog dokumenta, moraju biti u skladu s ovlastima koje pojedino tijelo/ustanova sukladno zakonu imaju. Stoga predložene mjere imaju za cilj postaviti nadogradnju na već postojeći okvir s ciljem što sveobuhvatnijeg postupanja. Stručni radnici centara za socijalnu skrb – prvenstveno socijalni radnici koji su najbrojnija profesionalna skupina u sustavu socijalne skrbi su tijekom svog akademskog obrazovanja pripremljeni za rad s osobama u nepovoljnim životnim okolnostima. Pored toga, s ciljem poboljšanja kvalitete usluga od strane pružatelja usluga, u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku djeluje Služba za upravljanje kvalitetom i stručno usavršavanje koja na temelju analize potreba u sustavu predlaže godišnji program stručnog usavršavanja stručnih radnika u ustanovama socijalne skrbi pri čemu se uvijek vodi računa da previđeni programi usavršavanja imaju direktnu poveznicu sa nacionalnim strateškim dokumentima. Rad s osobama s odobrenom međunarodnom zaštitom sadrži određenu specifičnost vezanu uz drugačije kulturološke i jezične obrasce čemu se u sustavu nastoji udovoljiti uključivanjem stručnjaka u različite edukacije koje provodi akademska zajednica i organizacije civilnog društva. Ministarstvo također, u okviru različitih poziva za prijavu projekata udruga, financira projekte koji uključuju gore spomenutu komponentu. Zapošljavanje dodatnih stručnih radnika Broj potrebnih stručnih radnika definiran je Pravilnikom o minimalnim uvjetima prostora, opreme i broja potrebnih stručnih i drugih radnika centra za socijalnu skrb i podružnice (NN 57/14). Također, podsjećamo da je na snazi Odluka o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama (NN 70/16) zbog čega nije moguće zapošljavanje većeg broja novih stručnih radnika.
46 Centar za mirovne studije AKCIJSKI PLAN ZA INTEGRACIJU, UVOD Migracijska politika koja se spominje više nije aktivna. Posljednja se odnosila na period 2013.-2015. godine. Ovakvom formulacijom ostavlja se dojam da se misli na aktualnu politiku, pa sugeriramo da se točno naznači na koji se dokument ovdje misli. ▪ Akcijski plan se odnosi na osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita, a u samom tekstu se koriste termini poput migranti i stranci. Sugeriramo da se korištenje termina ujednači i da se u obzir uzme pojedino iskustvo svake od tih grupa stranaca. Integracija migranata u hrvatsko društvo nije ista kao i integracija izbjeglica u isto društvo. Izjednačavanje svih migranata ne uzevši u obzir njihovo migracijsko iskustvo, njegove uzroke i ciljeve, dovodi ljude u položaj nejednakih šansi i zanemarivanja specifičnosti njihova položaja. Držimo da Republika Hrvatska, kao i ostatak Europe, nije bila suočena s migrantskom krizom u rujnu 2015. godine. Termini poput „migrantska kriza“ i „izbjeglička kriza“ koristili su se u javnom medijskom diskursu označavajući pojavu koja je donijela probleme zemljama na tzv. Balkanskoj ruti. Ovaj Akcijski plan je nacionalni dokument kojim Republika Hrvatska definira svoj stav o ulozi države u zaštiti i podršci osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita, stoga smo mišljenja da se u tom kontekstu treba govoriti o humanitarnoj krizi uzrokovanoj ratovima i nestabilnostima dijela svijeta te političkoj krizi EU koja nije oblikovala zajedničku humanu politiku tijekom posljednjeg većeg dolaska izbjeglica. Analiza stanja koja uključuje podatak o promjeni broja tražitelja međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj nije potpuna i ne navodi reference na temelju kojih se zaključuje. Porast broja tražitelja međunarodne zaštite u periodu od 2014. do 2016. godine dogodio se zbog ulaska Hrvatske u EU, politike koju RH provodi te naglog zatvaranja granica i vraćanja tražitelja međunarodne zaštite temeljem Dublinskog sporazuma. Mišljenja smo da nacionalni dokument treba izbjegavati prirodne termine u opisu fenomena migracija – poput izraza „priljev značajno većeg broja“, te umjesto njega govoriti o dogovorima i obavezama koje je RH preuzela kao članica EU: naročito kada se radi o preseljenju i premještanju tražitelja međunarodne zaštite. Mišljenja smo kako RH treba istaknuti ulogu koju je imala tijekom 2015. godine i naglasiti kako je na nastalu situaciju odgovorila uspostavom tranzitnih kampova i organizirajući prijevoz i siguran prolaz kroz RH od rujna 2015. do ožujka 2016. Prihvaćen Prihvaćen.
47 Centar za mirovne studije AKCIJSKI PLAN ZA INTEGRACIJU Akcijski plan za integraciju, gledan u cijelosti, ima uočljivu diskrepanciju između ciljeva i mjera, jer navedene mjere ne ostvaruju postavljene ciljeve. Mjere Akcijskog plana popis su redovitih i neambicioznih poslova kojima država uspostavlja minimalne prakse vlastita djelovanja, dok je integracija osoba s međunarodnom zaštitom u drugom planu ili posve neuočljiva. Akcijskom planu kao takvom nedostaje strategijski pogled na integraciju koja bi uključivala aspekt socio-ekonomskog osnaživanja osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita. Smjer koji Akcijski plan postavlja je gotovo u potpunosti usmjeren na socijalna prava te stavlja velika očekivanja na osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita, u pogledu vlastite integracije. U uvodnom dijelu teksta navodi se kako je integracija dvosmjeran proces koji uključuje djelovanje obiju strana, no u ovom dokumentu mjere su uglavnom usmjerene na djelovanje i očekivanja spram osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita. Osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita ne smiju biti tretirane kao “socijalni slučajevi”, a država bi u razvojnom pogledu njihovo uključivanje u učenje hrvatskoga jezika, sustav obrazovanja i na tržište rada trebala gledati kao prioritetna područja integracije. Ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi trebala bi biti samo kratkotrajna podrška na tom putu, a nikako fokus njihova tretmana u Hrvatskoj. Smatramo kako bi ključan smjer države treba biti onaj u kojemu tijela državne uprave osiguravaju zaštitu i podršku osobama s izbjegličkim iskustvom u vidu podrške u prevladavanju traume, socijalnog uključivanja i participacije u novom društveno-ekonomskom kontekstu. U uvodnom dijelu teksta Akcijskog plana izostaju konkretni pokazatelji uspjeha provedbe. Takvi bi indikatori trebali biti definirani za sva područja Akcijskog plana, primjerice, povećanje zapošljivosti i zaposlenosti osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita za 5% ili formalno uključivanje sve djece u odgojno-obrazovni sustav i sl. Neobično je da se u mjerama Akcijskog plana nalaze zakonske obaveze pojedinih institucija, koje su već unaprijed definirane pojedinim zakonima. Mišljenja smo da bi Akcijski plan trebao nadopunjavati postojeći zakonski okvir te doprinositi aspektima koji ne funkcioniraju u praksi – tako bi se ispunila praznina koja postoji između zakona i prakse. Ovaj akcijski plan u svakom od područja ima barem jednu mjeru koja ponavlja obaveze iz zakonskog okvira (zdravstvena zaštita, obrazovanje). Akcijski plan odnosi se samo na osobe kojima odobrena međunarodna zaštita, a potom se u različitim dijelovima teksta spominju migranti i stranci. Zalažemo se za to da se ovaj dokument odnosi na sve strance, no mišljenja smo da ako je odlučeno da se odnosi na jednu kategoriju - onda i sam tekst treba pratiti tu kategoriju i biti dosljedan tome. Aktivno uključivanje osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita trebalo bi uključivati mogućnost političke participacije, pa predlažemo da se osiguraju mjere za političku participaciju na lokalnoj i nacionalnoj razini te u različitim sektorima kao što su sindikati, političke stranke, te druge različite vrste udruženja i organiziranja građana. Obaveze institucija koje su nositelji pojedinih mjera uključuju izvještavanje o provedenim mjerama za svaku tekuću godinu te se dosad pokazalo kako je to izvještavanje uglavnom značilo navođenje obaveza proizašlih iz zakonskoga okvira za mogućnost provedbe pojedinih mjera dok o realnim pokazateljima iz prakse nije bilo riječi. Smatramo kako je važno i nužno da se za potrebe izrade, pa tako i provedbe mjera Akcijskog plana, izradi metodologija koja će institucijama služiti kao pokazatelj praćenja provedbe mjera integracije. Takva metodologija bi ujedno mogla poslužiti i kao evaluacija rada institucija te dobro polazište za kreiranje novih mjera u nadolazećem periodu. Potičemo suradnju tijela državne uprave i organizacija civilnog društva unutar okvira međuresorne i međusektorske suradnje, no mišljenja smo da u strateškom državnom dokumentu nije potrebno isticati pojedince organizacije civilnog društva već otvoriti generalnu mogućnost suradnje svim organizacijama koje djeluju u ovom području. Tu vrstu suradnje i podrške potrebno je osigurati kroz sredstva iz državnog proračuna i europskih strukturnih fondova putem javnih natječaja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje