Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Privredna banka Zagreb d.d. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 62. PRIVREDNA BANKA ZAGREB D.D. Člankom 146., st.1., toč 3. kojom se predlaže jasnije definiranje zaposlenika koji se ex lege smatraju POB osobama prepoznali smo djelomično usklađivanje s Odlukom HNB-a o procjeni primjerenosti predsjednika uprave, člana uprave, člana nadzornog odbora i nositelja ključne funkcije u kreditnoj instituciji (NN, 14/2014, 96/2016) prema kojoj "kreditna institucija nositeljima ključnih funkcija ima smatrati osobe odgovorne za rad kontrolnih funkcija, ovlaštenu osobu za sprječavanje pranja novca, osobe odgovorne za poslovanje s korporativnim klijentima i stanovništvom, osobu odgovornu za poslovanje riznice i ostale osobe koje obnašaju one funkcije koje im omogućavaju značajan utjecaj na upravljanje kreditnom institucijom, ali koji nisu ni članovi uprave, ni članovi nadzornog odbora". Prema predloženom nacrtu Zakona ovlaštena osoba za sprječavanje pranja novca izostavljena je iz kruga osoba koje su utvrđene kao POB osobe kreditne institucije, a koja je Odlukom HNB-a navedena kao jedna od nositelja ključnih funkcija te stoga predlažemo usklađivanje sa odredbama navedene Odluke HNB-a odnosno da se ovlaštena osoba za sprječavanje pranja novca također u članku 146., st.1., točka 3. navede u kategoriji POB osoba kreditne institucije, čime bi se, smatramo, uspostavio jedinstveni okvir postupanja. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
2 Privredna banka Zagreb d.d. III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 63. PRIVREDNA BANKA ZAGREB D.D. S obzirom da kreditna institucija ne može sa POB osobom sklopiti pravni posao pod uvjetima koji su povoljniji od uobičajenih uvjeta, iz razloga operativnosti poslovanja predlažemo povećanje limita od 50 000 HRK na iznos koji bi primjerenije odražavao moguću situaciju sukoba interesa između kreditne institucije i POB osobe s obzirom da uobičajen iznos odobrenog prekoračenja po transakcijom računu za zaposlenike kreditne institucije doseže 40.000 HRK.. Nadalje, uvažavajući okolnost da Nadzorni odbor nije tijelo operativne prirode te da je raspored održavanja sjednica Nadzornog odbora unaprijed određen, smatramo da, ukoliko ne dođe do nove pojedinačne transakcije kojom se prelazi limit iz jednom dane suglasnosti na ukupnu izloženost POB osobe, Uprava niti Nadzorni odbor kreditne institucije ne bi trebali razmatrati i obnavljati danu suglasnost svaka tri mjeseca te stoga predlažemo ukidanje roka obnove suglasnosti kako se predlaže novim nacrtom. Podredno, ukoliko se gornji argument ne smatra prihvatljivim, predlažemo izmjenu roka na koji se daje suglasnost iz čl.146.a, st. 3 na 6 (šest) mjeseci umjesto predloženih 3 (tri). Djelomično prihvaćen Prijedlog se djelomično prihvaća. Rok od tri mjeseca je produžen na šest mjeseci, a iznos limita od 50.000 kuna nije povećan budući da je isti propisan važećim Zakonom o kreditnim institucijama i primjereno odražava moguće situacije sukoba interesa.
3 HRVATSKA UDRUGA BANAKA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA, IV. OBUHVAT PRIMJENE BONITETNIH ZAHTJEVA Nastavno na prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama Hrvatska udruga banaka (dalje: HUB) u svjetlu sveopćeg prijelaza na digitalno poslovanje kako općenito tako i u bankarskom sektoru ovim putem skrenula bi pažnju na pojedine regulatorne zahtjeve koje predstavljaju svojevrsnu prepreku odnosno otežavajuću okolnost pri navedenom procesu. Naime, Zakon o kreditnim institucijama (dalje: ZOKI) za pojedinu dokumentaciju postavlja zahtjev pisanog oblika što najčešće u praksi podrazumijeva papirnati oblik koji zahtijeva dolazak klijenta u poslovnicu banke ili korištenje kvalificiranog (ranije naprednog) elektroničkog potpisa sa svim tehničkim i regulatornim poteškoćama u implementaciji istoga. Obzirom na navedeno, prijedlog HUB-a je da se prvenstveno izmijene odredba članka 157. stavka 1. točke 1. Zakona o kreditnim institucijama koja zahtjeva pisana suglasnost za priopćavanje bankovne tajne trećim osobama: „Obveza kreditne institucije da čuva bankovnu tajnu ne odnosi se na sljedeće slučajeve: ako se klijent pisano izričito suglasi da se određeni povjerljivi podaci mogu priopćiti“. Prijedlog HUB-a je da se navedena odredba izmijeni na način da se otkloni zahtjev za pisanim oblikom predmetne suglasnosti te da ista glasi: „Obveza kreditne institucije da čuva bankovnu tajnu ne odnosi se na sljedeće slučajeve: ako se klijent na izričit, jasan, nedvojbeni i informiran način, isključivo aktivnom radnjom suglasi da se određeni povjerljivi podaci mogu priopćiti“ Naime, ovakvom zakonskom izmjenom omogućilo bi se da se predmetna suglasnost izjavi i digitalnim kanalima (primjerice korištenjem usluga elektroničkog bankarstva u sklopu kojih usluga je napominjemo moguća i jasna identifikacija klijenata) što bi u konačnici olakšalo digitalnu transformaciju bankovnog poslovanja. Imajući na umu osjetljivost podataka koji čine bankovnu tajnu, pri prijedlogu izmjene navedene odredbe uzeta je u obzir logika i standard privole za obradu osobnih podatak koju postavlja Uredba 2016/679 Europskog parlamenta i vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka). Naime, mišljenja smo da ukoliko bi se moglo osigurati da klijenti budu na jasan način upoznati i informirani o predmetnoj suglasnost i svim pravnim posljedicama koje iz iste proizlaze i te ako bi se definiralo da se ista daje jasnom i aktivnom radnjom klijenta (kako bi se izbjegle bilo kakve prešutne suglasnost) da bi se moglo zakonski podržati izjavljivanje suglasnosti bez nužne pisane forme. Dodatno, pozitivne utjecaje ovakve zakonske izmjene vidimo između ostaloga pri olakšanju postupka procjene rizičnosti klijenata temeljem izvješća koje banke i druge financijske institucije dobivaju od društva Hrvatski registar obveza po kreditima d.o.o. i to upravo temeljem navedene suglasnosti iz čl. 157. st. 1. tč. 1. ZOKI-ja, a koja izvješća služe upravo tome da se obveze klijenta realno sagledaju te da se na vrijeme spriječi financijska prezaduženost klijenta prema financijskim institucijama. Ovakvu izmjenu potrebno je sagledati i s aspekta sve većeg opsega internetskog i mobilnog bankarstva, a u svezi mogućnosti ugovaranja pojedinih usluga i proizvoda digitalnim putem te bismo dodatno skrenuli pažnju i na odredbu članka 302. stavka 1. ZOKI-ja koja propisuje pisani oblik i za pojedine bankovne usluge, a koja glasi: „Kreditna institucija dužna je s potrošačem zaključiti ugovor o pružanju pojedine bankovne usluge iz članka 7. ovoga Zakona u pisanom obliku, na hrvatskom jeziku i najmanje jedan primjerak ugovora predati potrošaču. U slučaju zaključivanja ugovora o kreditu, kreditna institucija dužna je, osim potrošaču, predati po jedan primjerak ugovora i svim drugim sudionicima kreditnog odnosa (sudužnicima, založnim dužnicima i jamcima).“ U svjetlu prethodno navedene digitalizacije bankarskog poslovanja predlažemo da se razmotri i otklanjanje zahtjeva za pisanim oblikom i za pojedine ugovore kao što su ugovor o tekućem računu, kreditu i depozitu te da sukladno tome predmetna odredba glasi: „Kreditna institucija dužna je s potrošačem zaključiti ugovor o pružanju pojedine bankovne usluge iz članka 7. ovoga Zakona, na hrvatskom jeziku i najmanje jedan primjerak ugovora predati potrošaču. U slučaju zaključivanja ugovora o kreditu, kreditna institucija dužna je, osim potrošaču, predati po jedan primjerak ugovora i svim drugim sudionicima kreditnog odnosa (sudužnicima, založnim dužnicima i jamcima).“ Naime, svrha pisanog oblika je da ugovorne strane budu jasno upoznate s ugovornim odredbama te pravima i obvezama koje proizlaze iz pojedinog ugovora. Ukoliko bi se navedena svrha moglo postići na drugi način u digitalnom formatu tada pisani oblik ne bi bio nužan. Ukoliko bi se ovaj prijedlog prihvatio, molimo vas da se s istim usklade i ostali zakonski akti koji propisuju pisani oblik za pojedine bankovne usluge. Prihvaćanje predloženih izmjena dovelo bi i do smanjenja potrebe za dolaskom klijenata u poslovnice banaka, te omogućilo da se cijeli ili barem dio poslovanja s klijentima odvija digitalnim putem, a što je ujedno i zahtjev klijenata s kojima se banke susreću na dnevnoj bazi. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća. Smatramo da pisani oblik ne podrazumijeva jedino i isključivo papirni oblik, osim u slučajevima gdje je to za pojedini pravni posao izričito propisano posebnim zakonom.
4 HGK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 130. Predloženom izmjenom članka 302. stavka 4. predviđa se nacrt ugovora o kreditu učiniti dostupnim i drugim sudionicima kreditnog odnosa i to na njihov zahtjev. U odnosu na predloženu izmjenu članice Udruženja banaka HGK primjećuju kako bi na navedeni način ostali sudionici kreditnog odnosa došli u saznanje o elementima ugovora već u fazi izrade nacrta ugovora, u kojem trenutku oni još de facto nisu pravi sudionici kreditnog odnosa jer nisu potpisali navedeni ugovor, odnosno kreditni odnos još nije niti nastao. Tako je moguće da dođu u saznanje o podacima koji predstavljaju bankovnu tajnu, a da konačno i ne budu sudionici takvoga odnosa. Naime, članak 157., stavak 3. točka 22. važećega Zakona o kreditnim institucijama određuje mogućnost priopćavanja podataka koji predstavljaju bankovnu tajnu samo „ako se povjerljivi podaci priopćavaju sudužniku, založnom dužniku, jamcu ili drugom sudioniku kreditnog odnosa i to samo podaci o tom kreditnom odnosu. Slijedom navedenog, članice Udruženja banaka HGK predlažu jasnije definirati postojeću odredbu o bankovnoj tajni iz članka 157., stavka 3. točke 22. važećega Zakona. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
5 HGK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 62. Članice Udruženja banaka HGK u odnosu na predloženu izmjenu članka 146. stavka 1. točke 3. važećega Zakona navode kako je vidljivo da se pri definiranju osoba u posebnom odnosu s kreditnom institucijom poziva na osobe koje su određene kao nositelji ključnih funkcija u kreditnoj instituciji (prema članku 15. stavak 2. Odluke o procjeni primjerenosti predsjednika uprave, člana uprave, člana nadzornog odbora i nositelja ključne funkcije u banci („Narodne novine“ br. 14/14, 96/16), ali je pri tome izostala ovlaštena osoba za sprječavanje pranja novca, koja je prema izmjenama navedene Odluke iz 2016. uvrštena među osobe koje je kreditna institucija dužna smatrati nositeljem ključnih funkcija. Slijedom navedenog predlaže se izmjena članka 62. Nacrta prijedloga zakona na način kako slijedi: „U članku 146. stavku 1. točka 3. mijenja se i glasi: „3) osoba odgovorna za rad kontrolne funkcije, osoba odgovorna za poslovanje s pravnim osobama, osoba odgovorna za rad sa stanovništvom i osoba odgovorna za poslovanje riznice i ovlaštena osoba za sprječavanje pranja novca“.“ Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.