Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o uvjetima za obavljanje poslova carinskog zastupanja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 SANDRA FIOLIĆ ČARMAN UVODNE ODREDBE, Članak 5. Članak 5. Stavak 2 (vezano na komentar uz Članak 12): (2) Poslove carinskog zastupanja obavlja ovlašteni carinski otpremnik, a u slučaju neposrednog provođenja propisanih radnji i formalnosti poslove carinskog zastupanja poduzima ovlašteni carinski zastupnik kao zaposlenik ovlaštenog carinskog otpremnika odnosno kao zaposlenik trgovačkog društva koje u carinskom postupku djeluje u vlastito ime i za vlastiti račun. Nije prihvaćen Navedena primjedba odnosi se na situaciju kada se ne radi o carinskom zastupanju i stoga nije predmet uređenja ovoga Zakona. Carinska uprava planira dorati odredbe prijedloga Zakona te neposredno prezentirati nacrt Zakona, odnosno provesti zajedničke radne sastanke s gospodarskim subjektima i svim drugim zainteresiranim stranama, kako bi se došlo do najboljeg zakonskog rješenja. U tom procesu dodatno će se raspraviti i opisana situacija.
2 SANDRA FIOLIĆ ČARMAN UVJETI ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA OBAVLJANJE POSLOVA OVLAŠTENOG CARINSKOG ZASTUPNIKA, Članak 12. Za razliku od uvjeta iz Članka 11 Zakona o uvjetima za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku (NN 92/2001) i Članka 16. Stavak 2 Pravilnika za obavljanje poslova ovlaštenog carinskog zastupnika (NN 93/2002) uvjetom iz Nacrta, Članak 12. Stavak 1 Točka 5. isključeno je da trgovačko društvo koje obavlja carinski dopušteno postupanje ili uporabu robe u vlastito ime i za vlastiti račun (npr. postupak carinskog skladištenja i s time povezano podnošenje uvozne carinske deklaracije odnosno dopunske deklaracije u slučaju kada je roba stavljena u zahtijevani carinski postupak pojednostavljenom deklaracijom) a nema status ovlaštenog carinskog otpremnika može u carinskom postupku zastupati zaposlenik tog društva (osoba koja je kod njega u radnom odnosu) a koji ima odobrenje za obavljanje poslova ovlaštenog carinskog zastupnika. Na taj način trgovačkom društvu se nameće suradnja s ovlaštenim carinskim otpremnikom i s time povezani dodatni troškovi zastupanja u carinskom postupku. Predlažem da se Članak 12 Stavak 1 Točka 5. izmjeni kako je niže navedeno: "5. zaposlenik je u osobi koja ima odobrenje za obavljanje poslova ovlaštenog carinskog otpremnika ili u trgovačkom društvu koje obavlja carinski dopušteno postupanje ili uporabu robe u vlastito ime i za vlastiti račun te će kao zaposlenik navedene osobe poduzimati radnje i formalnosti iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona." Nije prihvaćen Navedena primjedba odnosi se na situaciju kada se ne radi o carinskom zastupanju i stoga nije predmet uređenja ovoga Zakona. Carinska uprava planira dorati odredbe prijedloga Zakona te neposredno prezentirati nacrt Zakona, odnosno provesti zajedničke radne sastanke s gospodarskim subjektima i svim drugim zainteresiranim stranama, kako bi se došlo do najboljeg zakonskog rješenja. U tom procesu dodatno će se raspraviti i opisana situacija.
3 HGK PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 26. Udruženje međunarodnih otpremnika HGK predlaže pojasniti stavak 1. s obzirom da neka odobrenja koja su izdana sukladno trenutno važećem Zakonu nemaju naznačen rok važenja. Djelomično prihvaćen Obrazloženje navedene odredbe biti će u nenormativnom dijelu nacrta prijedloga Zakona, s time da će ista biti prilagođena prijedlogu Zakona, s obzirom da je daljnji rada na prijedlogu Zakona usmjeren na daljnjim pojednostavljenima za gospodarske subjekte i zainteresirane strane.
4 HGK Lakši prekršaji, Članak 24. Udruženje međunarodnih otpremnika HGK predlaže izmijeniti stavak 1. na sljedeći način: „(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 500,00 do 2.500,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i fizička osoba ako:“ Obrazloženje: Predloženi iznosi novčanih kazni nisu proporcionalni prekršajima na koje se odnose. Stoga Udruženje predlaže niže iznose kojima će se ostvariti svrha učinkovitosti i odvraćanja (sukladno čl. 42 Carinskog zakonika Unije). Također, predlaže se dopuniti stavak 1. točku 1. na način da se navede kako se ova odredba ne odnosi na ovlaštene carinske zastupnike zaposlene kod carinskog otpremnika s kojim carinski otpremnik ima ugovor o obavljanju poslova kao podšpediter. Obrazloženje: Obavljanje poslova podšpeditera, odnosno carinskog zastupanja od strane ovlaštenog carinskog otpremnika po nalogu i punomoći drugog carinskog otpremnika je uobičajena praksa u otpremničkom poslovanju i ne postoji opravdani razlog da se ovaj prijedlog ne uvaži. Nadalje, predlaže se brisati stavak 1. točku 3. Obrazloženje: Nema opravdanog razloga da zaposlenik carinskog otpremnika, koji nije položio ispit za ovlaštenog carinskog zastupnika te nema iskaznicu, ne može predati dokumentaciju carinskom tijelu, a koju npr. i sam vozač može predati. Također, nema opravdanog razloga da se navedeno smatra prekršajem koji se kažnjava novčanom kaznom. U odnosu na stavak 2. Udruženje predlaže smanjenje iznosa kazne sukladno prijedlogu izmjene stavka 1. Djelomično prihvaćen Sukladno iznesenim primjedba razmotriti će se rasponi predloženih novčanih kazni (smanjenje raspona). Također, prekršajne odrede će se morati u cijelosti uskladiti s daljnjim izmjenama nacrta prijedloga teksta Zakona.
5 HGK Teški prekršaji, Članak 23. Udruženje međunarodnih otpremnika HGK predlaže izmijeniti stavak 1. na sljedeći način: „(1) Novčanom kaznom od 2.500,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i fizička osoba ako:" Obrazloženje: Predloženi iznosi novčanih kazni nisu proporcionalni prekršajima na koje se odnose. Stoga Udruženje predlaže niže iznose kojima će se ostvariti svrha učinkovitosti i odvraćanja (sukladno čl. 42 Carinskog zakonika Unije). Također, Udruženje predlaže brisati stavak 1. točku 3. Obrazloženje: Nije jasna svrha ove odredbe. Postavlja pitanje potrebe propisivanja bilo kakvih sankcija, a posebno propisivanje navedenog kao teškog prekršaja. Nadalje, u ovome članku predlaže se pojasniti stavak 1. točku 5. Obrazloženje: Nije jasno što ova odredba točno podrazumijeva, odnosno koji su mogući slučajevi da neki carinski otpremnik „obavlja poslove carinskog zastupanja iz poslovnog prostora na lokaciji graničnog prijelaza kao poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske bez provedenog postupka zasnivanja zakupa iz članka 10. ovoga Zakona.“ Udruženje međunarodnih otpremnika HGK, u odnosu na stavak 2. predlaže smanjenje iznosa kazne sukladno prijedlogu izmjene stavka 1. Djelomično prihvaćen Sukladno iznesenim primjedba razmotriti će se rasponi predloženih novčanih kazni (smanjenje raspona). Također, prekršajne odrede će se morati u cijelosti uskladiti s daljnjim izmjenama nacrta prijedloga teksta Zakona.
6 HGK POSEBNOSTI OBAVLJANJA POSLOVA OVLAŠTENOG CARINSKOG OTPREMNIKA NA GRANIČNOM PRIJELAZU, Članak 11. Udruženje međunarodnih otpremnika HGK predlaže uskladiti odredbu stavka 1. točke 3. s prijedlogom izmjene u članku 9. stavak 2. točka 2. Obrazloženje: Sukladno carinskim propisima, da bi carinski otpremnik obavljao poslove carinskog zastupanja na graničnom prijelazu nije nužno da isti ima u zakupu poslovni prostor na istom prijelazu, a koji je u vlasništvu Republike Hrvatske. Udovoljavanje uvjetima koji su navedeni u predloženom Nacrtu prijedloga zakona u odnosu na strogo propisivanje broja djelatnika i radnog vremena pojedinog otpremničkog ureda ne ide u korist ekonomskog interesa otpremnika za zasnivanje zakupa poslovnog prostora u vlasništvu RH na lokaciji graničnog prijelaza. Nije prihvaćen Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, područje Republike Hrvatske postalo je sastavnim dijelom carinskog područja Europske unije. Slijedom navedenog, Republika Hrvatska je kao država članica Europske unije dužna osigurati da se prekogranični robni promet prema državama koje nisu članice Europske unije nesmetano odvija. Za osiguranje protočnosti robnog prometa preko vanjske granice Europske unije, nužnim se ukazuje predloženo normativno uređenje.
7 HGK POSEBNOSTI OBAVLJANJA POSLOVA OVLAŠTENOG CARINSKOG OTPREMNIKA NA GRANIČNOM PRIJELAZU, Članak 9. Udruženje međunarodnih otpremnika HGK predlaže tekst u stavku 2. točki 2. zamijeniti sljedećim tekstom: „2. obavljati poslove carinskog zastupanja u otpremničkom uredu u uredovnom vremenu utvrđenom u skladu s poslovnim interesom, odobrenim od strane odgovarajuće ustrojstvene jedinice Carinske uprave na graničnom prijelazu. Prilikom određivanja uredovnih vremena svih otpremničkih ureda na određenom graničnom prijelazu treba osigurati kontinuitet i učinkovitu provedbu carinskih postupaka i djelotvorno uredovanje pograničnih službi na tom prijelazu.“ Obrazloženje: Ovako propisanom odredbom omogućilo bi se ekonomičnije poslovanje jer bi u vrijeme manjeg obujma posla (noć, subota, nedjelja) na određenom prijelazu, bilo omogućeno da radi samo jedan ured, odnosno dovoljan broj kako bi se provoz nesmetano odvijao. Ova se fleksibilnost ne bi ni na koji način negativno odrazila na provedbu carinskih postupaka i djelotvorno uredovanje pograničnih službi. Nije prihvaćen Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, područje Republike Hrvatske postalo je sastavnim dijelom carinskog područja Europske unije. Slijedom navedenog, Republika Hrvatska je kao država članica Europske unije dužna osigurati da se prekogranični robni promet prema državama koje nisu članice Europske unije nesmetano odvija. Za osiguranje protočnosti robnog prometa preko vanjske granice Europske unije, nužnim se ukazuje predloženo normativno uređenje.
8 HGK UVODNE ODREDBE, Članak 6. Udruženje međunarodnih otpremnika HGK predlaže jasnije propisati u kojem obliku obračun treba biti i u kojem trenutku se isti mora izdati. Zbog nejasne svrhe odredbe, postavlja se pitanje treba li navedeni obračun javnih davanja biti sadržan u računu otpremnika ili se može izdati u drugom obliku te može li se uvozna carinska deklaracija smatrati tim obračunom. Potrebu za pojašnjenjem Udruženje naglašava i iz razloga što se nepoštivanje ove odredbe u Nacrtu prijedloga zakona smatra teškim prekršajem, što ne bi trebalo biti. Prihvaćen Slijedom navedene primjedbe biti će izvršene normativne intervencije usmjerene na jasnije uređenje ovoga pitanja, na način da navedena odredba glasi da se uz račun o izvršenoj usluzi carinskog zastupanja carinski otpremnik je dužan zastupanoj osobi izdati specifikaciju na kojem su odvojeno navedena javna davanja (carina, trošarine, porezi, pristojbe, naknade, kamate i druga javna davanja), ako ih plaća za račun zastupane osobe.
9 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA Udruženje međunarodnih otpremnika Hrvatske gospodarske komore prije svega želi izraziti nezadovoljstvo što nije imalo priliku sudjelovati u izradi Nacrta predmetnog propisa, posebice iz razloga što je u ranijoj komunikaciji s Carinskom upravom RH, na njezin prijedlog, Udruženje dalo predstavnike za radnu skupinu za izradu propisa vezanih za poslove carinskog zastupanja. Udruženje smatra kako bi sudjelovanje predstavnika struke u izradi Nacrta zakona svakako doprinijelo boljim i jasnijim zakonskim rješenjima. Udruženje smatra kako je tekst Nacrta prijedloga zakona u određenom dijelu nejasan i nedorečen što može izazvati probleme u primjeni. Imajući u vidu da se i do sada u praksi događalo da pojedine ustrojstvene jedinice Carinske uprave određene odredbe različito provode, propis mora biti u svim odredbama jasan i nedvojben kako bi se izbjeglo različitio tumačenje pa time i postupanje. Nadalje, Udruženje naglašava kako su predviđene kazne za prekršaje izrazito visoke, odnosno neproporcionalne prekršajima koji su navedeni u Nacrtu. Slijedom navedenog, Udruženje smatra kako se dio navedenih prekršaja, a posebno bez prethodne opomene, ne bi niti trebao kažnjavati novčanim kaznama. Slijedom navedenog, Udruženje međunarodnih otpremnika Hrvatske gospodarske komore u nastavku iznosi primjedbe na pojedine odredbe ovoga Nacrta. Djelomično prihvaćen Na zahtjev Carinske uprave dostavljen je popis kontakt osoba od strane Udruženja međunarodnih otpremnika, radi provedbe daljnjih radnih sastanaka koji se planiraju održati od strane stručnog tima Carinske uprave koji radi na izradi nacrta Zakona s gospodarskim subjektima i svim drugim zainteresiranim stranama. Carinska uprava planira dorati odredbe nacrta prijedloga Zakona te neposredno prezentirati nacrt Zakona, odnosno provesti zajedničke radne sastanke, kako bi se došlo do najboljeg zakonskog rješenja.