Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Strategije socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017.- 2020.

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice Nacrt Strategije socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017.-2020. Dostavljamo Vam sljedeće primjedbe i prijedloge. Načelno Za bolje razumijevanje Prijedloga Strategije, poželjno bi bilo objaviti i sastav Radne skupine koja je izradila tekst, iz kojeg bi bilo vidljivo jesu li bili uključeni predstavnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, humanitarne i karitativne organizacije, udruge i drugi dionici koji promiču i rade na poboljšanju položaja i skrbi starijih osoba, posebno oni koji rade na području socijalnog uključivanja, socijalnih inovacija, zdravstveno-preventivnim, rekreativnim i kulturno-zabavnim aktivnostima, ali i savjetovališnom radu te ravnomjernom osiguranju socijalnih usluga starijim osobama. Nadalje, Strateški okvir u nekim točkama sadrži mjere i aktivnosti koje bi trebale biti preciznije razrađene, posebice jer se odnose na razdoblje od četiri godine. Nastavno dajemo primjedbe i prijedloge po određenim točkama Prijedloga strategije. I. Uvod U Uvodu se navodi da će se pružateljima usluga za starije osobe omogućiti pristup iz fondova Europske unije, za širenje mreže izvaninstitucionalne skrbi i pružanje onih usluga na koje starije osobe ne ostvaruju pravo temeljem Zakona o socijalnoj skrbi, dok se u Strateškom okviru navodi da će se usluge boravka i pomoći u kući, iako su prava propisana Zakonom o socijalnoj skrbi, financirati iz fondova Europske unije. Stoga su navedeni dijelovi Strategije kontradiktorni i treba ih uskladiti. Nadalje, u Uvodu su navedena tri cilja koja je sadržavala i prethodna Strategija socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014.-2016., unapređenje zakonodavnog okvira, informiranje i podizanje razine svijesti o pravima starijih osoba te širenje i unapređenje usluga u zajednici. Uz ove ciljeve, predlažemo da se dodaju i novi, primjerice sprečavanje/preveniranje zlostavljanja starijih osoba; osnaživanje obitelji za pružanje pomoći i podrške starijim osobama te međugeneracijske solidarnosti. V. Strateški okvir A). Zakonodavni okvir Točka 1. Predlaže se detaljnije razraditi problem 1. „Neujednačeni uvjeti pristupa mreži socijalnih usluga za korisnike i pružatelje odnosno neujednačeni modeli financiranja domova za starije“, a osobito način rješavanja ovog problema, jer se temeljem toga treba pristupiti izmjeni propisa koji reguliraju ovo područje. Trebalo bi jasnije istaknuti problem financiranja decentraliziranih domova te promicati da smještaj u njih mogu ostvariti stariji građani temeljem provjere prihoda i imovine, umjesto da subvencionirani smještaj koriste i oni koji imaju financijske mogućnosti za smještaj u privatne domove, čime se dovodi u pitanje načelo socijalne pravednosti, posebice u odnosu na građane skromnijih prihoda smještenih u znatno skuplje privatne domove, što se navodi i u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2016. godinu. Nadalje, trebalo bi navesti da mreža socijalnih usluga treba sadržavati sve propisane socijalne usluge i za sve vrste korisnika koje će im pružati pružatelji financirani/sufinancirani iz državnog proračuna te da bude ravnomjerna na cijelom području RH, a usluge budu dostupne svim starijim osobama koje ispunjavaju uvjete za priznavanje istih. Iako smo u izvješćima pučke pravobraniteljice ukazivali na problem dosadašnje Mreže socijalnih usluga u kojoj nije određena socijalna usluga „boravka“ za starije osobe, to do sada nije dopunjeno. S obzirom da Odluku o mreži socijalnih usluga donosi ministar nadležan za poslove socijalne skrbi, uz prethodno pribavljeno mišljenje jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba, u zakonodavni okvir predlaže se dodati da se preciznije propiše što se mrežom socijalnih usluga određuje, odnosno koji su kriteriji za njezino određivanje, kako se ne bi ministru ostavila široka ovlast da određuje koje su socijalne usluge u mreži. Također, predlažemo da se navede i problem razrade kriterija za prijem korisnika na smještaj u dom za starije, koja je ostala kao jedna od neprovedenih aktivnosti iz prethodne Strategije i to upravo zato što je prethodno trebalo ujednačiti model financiranja domova za starije osobe. Razrada navedenih kriterija trebala bi dati doprinos u transparentnosti lista čekanja za smještaj u domove za starije, a o ovome problemu smo također pisali i u izvješćima Hrvatskom saboru. Vezano za socijalnu uslugu „pomoć u kući“, iako je zakonsko pravo, i dalje je nedostupna u mnogim lokalnim sredinama, posebice u ruralnim područjima i na otocima, unatoč preporukama iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2015. i 2016. Naime, sukladno propisima i ranijim strateškim dokumentima, obuhvat starijih osoba izvaninstitucijskom uslugom pomoći u kući i dnevnog boravka, primjerice tijekom 2012. godine bio je dvostruko veći nego 2016. godine, o čemu izvještavaju i predstavnici JLP(R)S, CZSS i OCD-a. Uz to, Mreža socijalnih usluga za pomoć u kući je popunjena samo 36%, između ostaloga i zbog nerazvijenih servisa za pomoć u kući u lokalnim zajednicama te strogog prihodovnog cenzusa. Blaži cenzus za priznavanje usluge pomoći u kući i veći broj pružatelja ove usluge omogućio bi i većem broju starijih osoba ostanak u vlastitom domu i time smanjio potrebu za institucionalnom skrbi. Stoga smatramo da to treba navesti kao problem i promjenom zakonodavnog okvira omogućiti ovu uslugu većem broju starijih osoba. Točka 3. Prijedlog Strategije predviđa uvođenje „nacionalne mirovine“ za osobe koje nemaju minimalni mirovinski staž za stjecanje prava na starosnu mirovinu, a starije su od 65 godina života i nemaju drugih prihoda. Iako smo u Izvješćima pučke pravobraniteljice za 2015. i 2016. upravo to preporučili, , smatramo da su osnovne karakteristike navedene „nacionalne mirovine“ ostale u Prijedlogu Strategije nedorečene jer je nejasno o kakvom se pravu radi i koje će tijelo biti nadležno za donošenje rješenja o priznanju navedenog prava. Sam naziv „mirovina“ upućuje na to da se radi o pravu iz mirovinskog osiguranja, ali se istovremeno priznaje samo osobama koje nisu ostvarile uvjet staža i koje trenutno mogu ostvariti jedino prava iz socijalne skrbi. Nadalje, u Prijedlogu Strategije navodi se da će se u obzir pri priznanju prava na „nacionalnu mirovinu“ uzeti razni faktori, primjerice ima li osoba imovinu te je li tijekom života bila u radnom odnosu i uplaćivala doprinose. Nije jasno kako će se iznos “nacionalne mirovine“ izračunavati s obzirom na spomenute faktore, hoće li oni imati manji ili veći utjecaj na njen iznos te kakav će se izračun koristiti za žene u ruralnim područjima koje su pogođene siromaštvom, a koje su u Nacrtu Strategije posebno istaknute. Također ostaje nejasno što će se sve smatrati „drugim izvorom prihoda“ radi kojih se neće moći ostvariti pravo na „nacionalnu mirovinu“ te hoće li tu ulaziti, primjerice, prava iz socijalne skrbi poput doplatka za pomoć i njegu, kao i druge naknade iz sustava socijalne skrbi. Predlaže se u Strategiju dodati i problem rizičnih ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju koji pogađa mnoge starije osobe. Nažalost, i dalje u Zakon o socijalnoj skrbi nisu uvrštene odredbe koje bi onemogućile sklapanje ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju sa vlasnikom ustanove u kojoj je primatelj uzdržavanja smješten, članom obitelji vlasnika, ili sa drugim pružateljem socijalnih usluga starijim osobama kao davateljem uzdržavanja, a s obzirom na manjkava pravna sredstva koja su na raspolaganju primatelju uzdržavanja te na moguću lošiju kvalitetu skrbi koja će mu se potom pružati. Stroga forma u kojoj se navedeni ugovori sklapaju zapravo nije jamstvo da primatelji uzdržavanja u potpunosti razumiju njihove pravne i druge posljedice, a osobito ako se sklapaju ishitreno i ako se radi o primateljima uzdržavanja koji su i prije sklapanja ugovora bili u položaju ovisnosti o davatelju uzdržavanja. Stoga je potrebno kontinuirano informirati i podizati razinu svijesti o opasnostima koje za starije osobe proizlaze iz ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju pa navedenu problematiku predlažemo uvrstiti u probleme i razraditi kroz konkretne mjere i aktivnosti. B) Informiranje i podizanje razine svijesti o pravima starijih osoba Budući da je istraživanje o pravima osoba starije životne dobi u Gradu Zagrebu pokazalo kako više od ¾ ispitanika ne poznaje koja posebna prava im pripadaju kao starijim osobama, predlažemo da se doda nova aktivnost: „Izrada Vodiča o socijalnim pravima starijih osoba“ koji ne bi bio dostupan samo na internet stranicama (kao što je provedena mjera prema prethodnoj Strategiji), nego i u tiskanom obliku prilagođenim dizajnom za starije osobe te im dostupan tamo gdje borave ili često dolaze (pružatelji socijalnih usluga, centri za socijalnu skrb, ambulante, klubovi umirovljenika i sl.). Problem svih oblika nasilja nad starijim osobama i zlouporabe ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju je samo dijelom uređen mjerom 1.1. Praćenje kršenja prava starijih osoba i to kroz aktivnosti provođenja istraživanja, izrade izvješća i preporuka, što smatramo dobrom mjerom, ali koja ipak dugo traje (četiri godine). Stoga bi rokove trebalo skratiti i dodati nove aktivnosti koje nisu samo na razini informiranja o pravima starijih osoba u društvu već u unutar navedenih rokova pristupiti izmjeni postojećih instituta i uvođenju konkretnih zaštitnih mehanizama u cilju zaštite njihovih prava . C) Širenje i unapređenje usluga u zajednici Predlaže da se posebno navede i problem skrbi o oboljelima od Alzheimerove i drugih demencija, a posebno potrebu razvijanja novih socijalno-zdravstvenih usluga u lokalnoj zajednici, više specijaliziranih odjela u domovima za starije i teško bolesne odrasle osobe te izvaninstitucionalne oblike skrbi, koji bi trebali biti dostupni na cijelom području RH. Naime, za dugotrajni smještaj o oboljelim od Alzheimerove i drugih demencija propisani su posebni uvjeti, pa osim prostora bitan je dostatan broj stručnog osoblja educiranog za nadzor i njegu ovih korisnika, što uzrokuje znatno veće cijene smještaja, što je mnogima nedostupno. Stoga Mrežu socijalnih usluga treba revidirati i povećati smještajne kapacitete za teško bolesne odrasle osobe, posebice oboljele od ovih bolesti, na cijelom području RH. Mjera 1.2. „Razvijanje usluga za starije osobe usmjerenih zadržavanju starijih osoba u njihovom domu“ nije usklađena s uvodom Prijedloga strategije jer u ovoj mjeri za Aktivnost 1. „Poticanje pružanja usluga boravka i pomoći u kući za starije osobe na lokalnoj razini“ stoji da će se financirati iz fondova Europske unije, iako su „boravak“ i „pomoć u kući“ propisani Zakonom o socijalnoj skrbi kao socijalne usluge koje bi se starijim osobama, koje ispunjavaju propisane uvjete, trebale priznavati rješenjem centara za socijalnu skrb, kao pravo iz socijalne skrbi, pa shodno tome i financirati iz sredstava državnog proračuna. U protivnom je upitna održivost financiranja ovih usluga. S druge strane, za Mjeru 1.3. „Osiguravanje usluga usmjerenih povećanju kvalitete života starijih osoba“ i to Aktivnosti: „Organiziranje dnevnih aktivnosti za starije osobe i poticanje volontiranja starijih osoba“, koje nisu propisane Zakonom o socijalnoj skrbi kao socijalne usluge, sredstva će se osigurati u okviru redovite djelatnosti na poziciji Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i dijela prihoda od igara na sreću, a po našem mišljenju bi se trebale financirati iz fondova Europske unije. Naime, Strateški plan MSPM za razdoblje od 2014. do 2020. navodi kako je važno razvojem različitih oblika skrbi uspostaviti ravnotežu između prava starijih osoba na dostojanstvenu starost i trajnu društvenu uključenost, u sklopu čega se naglašava važnost razvoja izvaninstitucionalnih modela skrbi, a osobito socijalnih usluga u lokalnim zajednicama, radi što duljeg ostanka u vlastitom domu, unapređenja kvalitete njihovog života te aktivnog sudjelovanja u zajednici. Stoga, osim postojećih usluga za starije osobe, boravka i pomoći u kući, koje treba i dalje poticati te prilagoditi potrebama starijih osoba u urbanom ili ruralnom području te organiziranja dnevnih aktivnosti za starije osobe, predlažemo dodati i druge oblike pružanja usluga, kao što su gerontološki centri, koji bi trebali bili dostupni u svim područjima RH. Kod Mjere 2.5. Jačanje kompetencija radnika koji skrbe o starijim osobama predlažemo da se doda nova aktivnost: „Edukacije radnika koji skrbe o starijim osobama o ljudskim pravima osoba starije životne dobi i potrebi njihova poštivanja“. VI. Završne odredbe U točkama 2. i 3. izrijekom stoji da su, među ostalim, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pružatelji usluga, dužni provoditi mjere iz Strategije, dok u Operativnim planovima (tablice, koje su inače nepregledne zbog formata) nisu navedeni kao sunositelji konkretnih mjera i aktivnosti. Stoga se predlaže da se kod svih mjera preispita da li ih treba navesti kao sunositelje. Djelomično prihvaćen Sastav Radne skupine biti će objavljen u Izvješću o provedenom savjetovanju. U Radnu skupinu bili su uključeni predstavnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sveučilišta, organizacija civilnog društva, predstavnici institucija koje promiču zdrav život starijih osoba, predstavnici pružatelja usluga te predstavnici ministarstava. Nadalje, uskladiti će se kontradiktornosti koje se nalaze u Uvodu i Strateškom okviru kako predlaže pučka pravobraniteljica. Vezano uz predloženi cilj koji se odnosi na sprečavanje/preveniranje nasilja smatramo da ova aktivnost ne može biti navedena prije nego što se provede istraživanje. Naime, aktivnosti koje će se poduzimati a vezane su uz nasilje nad starijim osobama trebaju proizaći iz rezultata istraživanja i dobivenih preporuka. Osnaživanje obitelji za pružanje pomoći i podrške sastavni je dio usluge savjetovanja i pomaganja koja se pruža temeljem Zakona o socijalnoj skrbi. Komentar vezan uz detaljniju razradu problema „Neujednačeni uvjeti pristupa mreži socijalnih usluga za korisnike i pružatelje odnosno neujednačeni modeli financiranja domova za starije“ prihvaća se. Prijedlog koji se odnosi na Mrežu socijalnih usluga se ne može uvrstiti u ovaj dokument jer su Mrežom socijalnih usluga propisane sve usluge koje se ne odnose samo na starije osobe, ali navedeni prijedlog će se razmotriti prilikom izrade nove Mreže socijalnih usluga. Prijedlog vezan uz aktivnost propisivanja kriterija za prijem korisnika na smještaj provesti će se nakon što se provede ujednačavanje pristupa financiranja pružatelja usluga smještaja za starije osobe. Obzirom da je završetak ove aktivnosti planiran za 2020. godinu kada i istječe rok za ovu strategiju navedeno ne možemo prihvatiti zbog nedovoljnog roka za provedbu. Prijedlog vezan uz nacionalnu mirovnu biti će reguliran zakonom. Prijedlog vezan uz ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju razmotrit ćemo prilikom izmjene Zakona o socijalnoj skrbi. Prijedlog vezan uz skrb o osobama oboljelim od Alzheimerove demencije djelomično prihvaćamo. Prijedlog vezan uz edukacije radnika naglašen je u strategiji i nema potrebe navoditi tematska područja edukacije u ovakvom dokumentu, premda će u sadržaju planiranih edukacija biti i neizostavna tema o ljudskim pravima starijih osoba.
2 Tomislav Pavošević B. INFORMIRANJE I PODIZANJE RAZINE SVIJESTI  O PRAVIMA STARIJIH OSOBA , Cilj 1. Informiranje o pravima starijih osoba u društvu - Razmotriti opravdanost ugovora o dosmrtnom uzdržavanju i predložiti zabranu sklapanja takvih ugovora - Razmotriti mogućnost i opravdanost uspostavljanja državnog registra ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju - Razmotriti mogućnost i opravdanost uspostavljanja državnog registra privatnih ugovora o udomiteljstvu - Razmotriti mogućnost uspostavljanja potpunog prava nadzora i neposredan uvid u stanje osoba srednje i stare dobne skupine, za nadležni centar za socijalnu skrb - Razmotriti mogućnost uspostavljanja zakonodavnog okvira koji bi omogućio nadzor provođenja ugovora, po sljedećem modelu: Za nadzor provođenja ugovora o uzdržavanju određen je nadležni centar za socijalnu skrb (CZSS) i to tako da je dužan najmanje jednom godišnje bez najave neposredno provjeriti izvršava li davatelj uzdržavanja preuzete obveze, nakon čega u slučaju potrebe CZSS podnosi prijavu nadležnom općinskom državnom odvjetništvu, koje dalje postupa po službenoj dužnosti zbog lihvarskog ugovora i/ ili prijevare. Obrazloženje: Znadem za slučaj ugovora o doživotnom uzdržavanju kojeg se davatelj uzdržavanja ne pridržava, a primatelj uzdržavanja iz stare dobne skupine, iako je svjestan situacije u kojoj se nalazi i stabilnog je zdravlja, objektivno nije u mogućnosti skrbiti o svojim pravima. Protivno Ugovoru primatelj uzdržavanja je smješten u udomiteljsku obitelj koja brani posjete tako da posjete ne dopušta niti centru za socijalnu skrb. Primljeno na znanje Ministarstvo će poduzeti aktivnosti vezane uz zaštitu građana od mogućih štetnih posljedica ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju u okviru svoje nadležnosti.
3 Povjerenik za informiranje V. STRATEŠKI OKVIR, B. INFORMIRANJE I PODIZANJE RAZINE SVIJESTI  O PRAVIMA STARIJIH OSOBA Predlažemo unijeti: Mjera 1: "Povećati broj i trajanje informativnih emisija na Hrvatskoj radioteleviziji radi upoznavanja osoba starije životne dobi s njihovim pravima (prema Zakonu o pravu na pristup informacijama) i drugim korisničkim informacijama" - nositelj provedbe mjere: HRT - indikator: povećanje minuta programa posvećenog ovoj temi Mjera 2: "Izraditi i distribuirati letak za osobe starije životne dobi o njihovim pravima prema Zakonu o pravu na pristup informacijama u zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi" - nositelj provedbe: Povjerenik za informiranje, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku - indikator provedbe: 1000 distribuiranih letaka Djelomično prihvaćen Predložene mjere koje se odnose na informativne emisije na HTV te na izradu i distribuciju letka o pravima iz zdravstvenog sustava nisu iz nadležnosti sustava socijalne skrbi. Mjera koja se odnosi na izradu i distribuciju letka o pravima iz sustava socijalne skrbi biti će provedena u okviru područja Informairanja.
4 Povjerenik za informiranje C) ŠIRENJE I UNAPREĐENJE USLUGA U ZAJEDNICI, Cilj 1. Povećati dostupnost usluga za starije osobe M Primljeno na znanje Nije postavljeno pitanje na odgovarajući način.
5 Centar za kvalitetu života "FORUM50+" Nacrt Strategije socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017.-2020. Mjera.1.3. Osiguravanje usluga usmjerenih povećanju kvalitete života starijih osoba Aktivnosti: 1. Izrada Programa zdravog starenja (Strategije) Gradovi strategija a općine Program Obrazloženje: http://www.euro.who.int/en/who-we-are/governance Danas pojedini gradovi imaju ili donose neovisno o Nacionalnom opredjeljenje 2. Inovativne socijalne usluge i Digitalno uključivanje starijih osoba Obrazloženje:(EIP na AHA): https://ec.europa.eu/research/innovation-union/pdf/active-healthy-ageing/scaling_up_strategy.pdf,http://www.forum50.hr/aktivno-starenje/222-digitalna-ukljuenost-starijeg-stanovnitva.html 1. Organiziranje dnevnih aktivnosti za starije osobe. 2. Poticanje volontiranja starijih osoba. Primljeno na znanje Navedene preporuke nadilaze okvire ovog dokumenta. Naime, ovim dokumetom obuhvaćena je samo područje socijalne skrbi za starije osobe.