Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Zvonimir Duspara | Odgovorna osoba i suradnici, Članak 8. | Članak 8. stavak 1., a vezano za članak 6. stavak 7. je u suprotnosti sa Pravilnikom o stalnim sudskim vještacima prema kojemu sudski vještaci mogu biti i geodetski stručnjaci sa višom i srednjom stručnom spremom, te je potrebno ili izbaciti stavak 7. iz članka 6. ili ovim Zakonom predvidjeti promjenu Pravilnika o sudskim vještacima | Nije prihvaćen | Odredbe ovoga Konačnog prijedloga Zakona ne utječu na provedbu propisa koji uređuju sudska vještačenja pa stoga niti na samostalnost sudova pri izboru stalnih sudskih vještaka. |
2 | Zvonimir Duspara | Odgovorna osoba i suradnici, Članak 10. | Članak 10. stavak 1. je u suprotnosti sam sa sobom jer piše da stručne geodetske poslove mogu obavljati samo stručni suradnik ili suradnik koji je u radnom odnosu sukladno propisima o radu (prema kojima osoba može biti zaposlen kod više poslodavaca), a u nastavku piše koji nije zaposlen kod drugog poslodavca na stručnim geodetskim poslovima. Ista stvar je i sa člankom 10. stavak 2. koji naime ima drugu formulaciju iste stvari u kojoj piše da je ovlašteni inženjer geodezije zaposlen u pravnoj osobi (ali može biti zaposlen samo sukladno propisima o radu ili imate neko drugo mišljenje, a prema kojima o radu može biti zaposlen kod više poslodavaca). Isto tako u nastavku piše koji stručne geodetske poslove ne obavlja samostalno ili kod drugog poslodavca što je u suprotnosti sa propisima o radu, ali i suprotno Direktivi 2006/123/EZ, s kojom se usklađujemo, a koja ne podržava "one office rule". | Nije prihvaćen | Navedene odredbe su u skladu sa propisima o radu, a stručni geodetski poslovi se u svojstvu odgovorne osobe, stručnog suradnika i suradnika mogu obavljati isključivo kod jednog poslodavca ili samostalno u jednom uredu. |
3 | Valentin Rimanić | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 100. | S obzirom na dosadašnju regulativu kojom se vrši diskriminacija kako nad ovlaštenim inženjerima geodezije s višom stručnom spremom u odnosu na njihove kolege s visokom stručnom spremom zbog nemogućnosti postajanja mentorom svojim zaposlenicima, tako i nad zaposlenicima ovlaštenih inženjera geodezije s višom stručnom spremom u odnosu na zaposlenike ovlaštenih inženjera geodezije s visokom stručnom spremom zbog nemogućnosti dobivanja statusa vježbenika-kandidata za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije, apsolutno podržavam predloženu izmjenu članka 100 st.2 na način koji su predložili i drugi kolege na način da novi čk.100 st.2 glasi: Osobama koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona upisane u evidenciju vježbenika-kandidata za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije ili u evidenciji stručnih suradnika ovlaštenog inženjera geodezije a završile su odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer geodetske struke, ili su završile odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekle stručni naziv stručni specijalist inženjer geodetskog usmjerenja ako su tijekom cijelog svog studija stekle najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da su na drugi način propisan posebnim propisom stekle odgovarajući stupanj obrazovanja geodetske struke ostvareni kumulativni vremenski staž u evidencijama komore do dana stupanja na snagu ovoga Zakona priznat će se kao ostvareni vježbenički staž prema ovome Zakonu. | Primljeno na znanje | Riješeno je odredbom članka 67. stavkom 2. sukladno kojoj imenovanim mentorom može biti svaki ovlašteni inženjer geodezije, jedini uvjet je da je isti najmanje pet godina obavljao stručne geodetske poslove u svojstvu odgovorne osobe. |
4 | Valentin Rimanić | UVJETI ZA UPIS U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE, Članak 67. | Vezano za čl.67 st.2. nacrta prijedloga Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti, želim ukazati na već postojeći problem definicije mentora u Statutu Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije (čl.55 st.3) koji navodi kako "Mentor može biti samo ovlašteni inženjer geodezije koji je završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij koji je stekao akademski naziv magistar inženjer geodezije i koji je proveo najmanje pet godina u statusu ovlaštenog inženjera geodezije.". Navedeni stavak nepotrebno dodatno propisuje kvalifikacije koje geodetski stručnjak treba zadovoljiti za upis u imenik ovlaštenih inženjera geodezije, a koje su već razrađene odgovarajućim člancima Statuta, zbog čega u predmetnom članku dolazi do uvođenja dodatnog uvjeta za bivanje mentorom vježbeniku - nije dovoljno da mentor bude ovlašteni inženjer geodezije s pet godina u tom statusu, već se implicira kako je nužan uvjet za bivanje mentorom uz status ovlaštenog inženjera geodezije i pet godina iskustva u tom statusu i završetak preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija te sticanje akademskog naziva magistar inženjer geodezije (što je ionako propisano kao uvjet za postajanje ovlaštenim inženjerom geodezije u čl. 53 Statuta). S obzirom da praksa pokazuje postojanje određenog broja geodetskih stručnjaka s višom stručnom spremom (ing. geod.) te s više godina iskustva u statusu ovlaštenog inženjera geodezije, koji dijele sva ostala prava i obaveze (poput obaveze stručnog usavršavanja) s ostalim ovlaštenim inženjerima geodezije s visokom stručnom spremom (dipl. ing. geod. odnosno mag. ing. geod. et geoinf.), evidentno je kako se ovakvim tumačenjem spomenutih propisa vrši diskriminacija kako ovlaštenih inženjera geodezije s višom stručnom spremom u odnosu na njihove kolege s visokom stručnom spremom zbog nemogućnosti postajanja mentorom svojim zaposlenicima, tako i zaposlenika ovlaštenih inženjera geodezije s višom stručnom spremom u odnosu na zaposlenike ovlaštenih inženjera geodezije s visokom stručnom spremom, s obzirom da zaposlenici prvih koji imaju stečen akademski naziv mag.ing.geod. et geoinf. iako rade jednako stručne, odgovorne i zahtjevne poslove nemaju mogućnost napredovanja do statusa ovlaštenog inženjera geodezije za razliku od svojih kolega zaposlenih kod potonjih. Novim Zakonom o obavljanju geodetskih djelatnosti trebalo bi opisanu problematiku riješiti, predlažem da se propiše dodatni stavak u čl.67 kojim će se dati ažurirana (i pojednostavljena) definicija mentora - "Mentor može biti samo ovlašteni inženjer geodezije koji je proveo najmanje pet godina u statusu ovlaštenog inženjera geodezije.". | Primljeno na znanje | Uvjeti za mentora propisani su člankom 67. stavkom 2. ovoga Konačnog prijedloga Zakona i ne propisuju se niti jednim drugim propisom. |
5 | Petar Stošić | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 100. | Smatram da je trenutna situacija za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije izrazito demotivirajuća za sve kolege koji se nalaze ili su se nalazili u istoj situaciji kao ja te ih ovim putem pozivam da reagiraju... Dakle nakon završenog preddiplomskog i diplomskog studija na Geodetskom fakultetu u Zagrebu biti zaposlen u izrazito kvalitetnoj firmi koja radi najširi raspon stručnih geodetskih poslova, gdje jedina osoba koja Vam može biti mentor ne ispunjava uvjete mentorstva zbog činjenice da ima višu stručnu spremu iako su njezino znanje i iskustvo neupitni, smatram aspurdnim. Ako je DGU izdala rješenje o suglasnosti za obavljanje stručnih geodetskih poslova takvoj osobi tvrdim da se vrijeme provedeno u takvoj firmi mora priznati kao staž potreban za dobivanje ovlaštenja odnosno upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije... Ovim putem citirat ću kolegu koji je najbolje formulirao izmjenu članka 100. st.2 "Osobama koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona upisane u evidenciju vježbenika-kandidata za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije ili u evidenciji stručnih suradnika ovlaštenog inženjera geodezije a završili su odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer geodetske struke, ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer geodetskog usmjerenja ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja geodetske struke ostvareni kumulativni vremenski staž u evidencijama komore od najmanje dvije (2) godine do dana stupanja na snagu ovoga Zakona priznat će se kao ostvareni vježbenički staž prema ovome Zakonu." | Nije prihvaćen | Nema potrebe posebno propisivati u prijelaznim i završnim odredbama ovoga Konačnog prijedloga zakona jer su uvjeti za upis u Imenik i druge evidencije Komore propisani već odredbama ovoga konačnog prijedloga zakona te će se propisati pobliže i općim aktom kojega donosi Skupština Komore. |
6 | Milan Akmačić | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 103. | Ružica Kozić Na koga se odnosi ovaj članak, odnosno tko su „fizičke osobe ovlaštene za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina a koje nisu ovlašteni inženjeri geodezije“? | Primljeno na znanje | Odnosi se na fizičke osobe-obrtnike koji imaju stečeno pravo obavljati neke od stručnih geodetskih poslova. |
7 | Milan Akmačić | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 101. | Ružica Kozić Treba predati novi zahtjev za suglasnost u roku te dvije godine! (piše u obrazloženju) | Primljeno na znanje | Ovlašteni inženjer geodezije i pravna osoba dužni su najduže u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 19. stavka 7. ovoga Zakona, uskladiti svoje poslovanje sa odredbama ovoga Zakona. |
8 | Milan Akmačić | UVJETI ZA UPIS U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE, Članak 67. | Ružica Kozić Ostaje li važeća stavka iz PROGRAM VJEŽBENIČKE PRAKSE S NAČINOM PROVEDBE (HKOIG) Članak 4. (1) Za provedbu Programa vježbeničke prakse odgovoran je mentor kojeg je odredio Odbor za upis. Vježbenik-kandidat može Odboru za upis predložiti mentora.? | Primljeno na znanje | Konačnim prijedlogom Zakona izričito je propisan način imenovanja mentora pa ne postoji mogućnost drugačijeg određivanja mentora temeljem podzakonskih akata. |
9 | Milan Akmačić | GLAVA I., Članak 39. | Katarina Milec Što s osobama koje rade u pravnim osobama gdje u dvije godine nisu prošli kroz sva područja koja su predmet ispitivanja i osjete da će kasnije biti spremniji? Ne rade se svi geodetski poslovi u svakoj geodetskoj tvrtci. Ako ne pristupe ispitom u roku dvije godine, mogu li i na koji način kasnije? | Primljeno na znanje | Za pristupanje polaganju stručnog ispita propisani su minimalni uvjeti ostvarenog radnog staža. |
10 | Milan Akmačić | GLAVA I., Članak 39. | Ružica Kozić Je li moguće ponovno se upisati u evidenciju i opet pokušati polagati ispit? | Primljeno na znanje | Nitko nije izrijekom obvezan položiti stručni ispit, međutim oni koji ne polože stručni ispit neće se moći ponovno upisati u Evidenciju. Ponovni upis u Evidenciju moguć je nakon položenog stručnog ispita. |
11 | Milan Akmačić | GLAVA I., Članak 38. | Ružica Kozić Obzirom da stručni ispit prema važećem zakonu ima 4 ispitna područja, a po novom zakonu bi trebao imati 5 (članak 38, stavak 8), i da je rok za objavu detaljnog popisa propisa 6 mjeseci od stupanja Zakona na snagu, prema kojem popisu bi se trebali pripremati za stručni ispit ukoliko ga polažemo unutar navedenih 6 mjeseci, posebno obzirom da je popis važećih propisa za stručni ispit zadnji put ažuriran 2010 godine (Odluka DGU, KLASA: 133-01/10-01/02 URBROJ: 541-02-1/1-10-1 Zagreb, 11.06.2010.) a jako puno zakona i propisa se promijenilo od tada. | Primljeno na znanje | Stručni ispit polaže se u skladu sa važećim propisima, kojima se regulira polaganje stručnog ispita. |
12 | Milan Akmačić | I DJELATNOSTI NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 29. | Katarina Milec Greška – umijesto pružanu treba pisati pružanju | Prihvaćen | Prihvaća se. Ispravljeno. |
13 | Milan Akmačić | ODGOVORNOST I OBVEZA OSIGURANJA OD ODGOVORNOSTI, Članak 15. | Katarina Milec Kasnije,Članak 97., stavak (3), strani državljani imaju definiranu novčanu kaznu ukoliko nemaju osiguranje od profesionalne odgovornosti. Članak prije tog koji se odnosi na hrv. državljane, Članak 96. – nijedna novčana kazna ne odnosi se na kršenje obveze osiguranja, iako se u ovom stavku (3), članaka 15. navodi da je to teža povreda dužnosti. | Primljeno na znanje | Stranim fizičkim osobama se mora priznati osiguranje od profesionalne odgovornosti ugovoreno u drugoj državi ugovornici EGP-a i Švicarskoj konfederaciji koje je jednakovrijedno osiguranju ovlaštenih inženjera geodezije u Republici Hrvatskoj te su zato propisane prekršajne odredbe ukoliko ne ispunjava taj uvjet dok se hrvatskim državljanima osiguranje od profesionalne odgovornosti ugovara putem HKOIG te su za kršenje predviđene stegovne mjere. |
14 | Marko Pilić | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 100. | Izmjeniti na način: (2) Osobama koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona upisane u evidenciju vježbenika-kandidata za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije ili u evidenciji stručnih suradnika ovlaštenog inženjera geodezije a završili su odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer geodetske struke, ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer geodetskog usmjerenja ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja geodetske struke ostvareni kumulativni vremenski staž u evidencijama komore od najmanje dvije (2) godine do dana stupanja na snagu ovoga Zakona priznat će se kao ostvareni vježbenički staž prema ovome Zakonu. | Nije prihvaćen | Nema potrebe posebno propisivati u prijelaznim i završnim odredbama ovoga Konačnog prijedloga zakona jer su uvjeti za upis u Imenik i druge evidencije Komore propisani već odredbama ovoga konačnog prijedloga zakona te će se propisati pobliže i općim aktom kojega donosi Skupština Komore. |
15 | Marko Pilić | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 100. | Izmjeniti na način: (2) Osobama koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona upisane u evidenciju vježbenika-kandidata za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije ili u evidenciji stručnih suradnika ovlaštenog inženjera geodezije a završili su odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer geodetske struke, ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer geodetskog usmjerenja ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja geodetske struke ostvareni kumulativni vremenski staž u evidencijama komore od najmanje dvije (2) godine do dana stupanja na snagu ovoga Zakona priznat će se kao ostvareni vježbenički staž prema ovome Zakonu. | Nije prihvaćen | Nema potrebe posebno propisivati u prijelaznim i završnim odredbama ovoga Konačnog prijedloga zakona jer su uvjeti za upis u Imenik i druge evidencije Komore propisani već odredbama ovoga konačnog prijedloga zakona te će se propisati pobliže i općim aktom kojega donosi Skupština Komore. |
16 | Marko Pilić | UVJETI ZA UPIS U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE, Članak 67. | Tko će biti mentor osobama koje su zaposlene najmanje 3 godine na stručnim poslovima državne izmjere i katastra nekretnina u tijelima državne uprave, odnosno u tijelu nadležnom za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba? | Primljeno na znanje | Mentori državnim službenicima propisani su propisima koji uređuju službeničke odnose. Ukoliko je osoba najmanje tri godine bila zaposlena u bilo kojem navedenom tijelu, takva osoba nije obvezna proći vježbenički staž propisan ovim Konačnim prijedlogom Zakona. |
17 | Marko Pilić | UVJETI ZA UPIS U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE, Članak 67. | Odgovorna osoba odnosno ovlašteni inženjer geodezije bi trebala imati ista prava i obveze. Zašto mentor može biti samo ovlaštenik koji obavlja stručne geodetske poslove najmanje 5 godina u statusu odgovorne osobe? Koja je razlika ovlaštenika koji je 1 dan ili ovlaštenika koji je član HKOIG-a 10 godina. Po ovome nemaju ista prava i obveze kao odgovorne osobe. Treba maknuti vremenski period na način da glasi: (2) Vježbeniku-kandidatu za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije nadležno tijelo Komore će imenovati mentora iz reda ovlaštenog inženjera geodezije ureda, zajedničkih geodetskih ureda ili pravne osobe registrirane za obavljanje geodetske djelatnosti u kojoj je vježbenik- kandidat zaposlen kao stručni suradnik | Primljeno na znanje | Ovim člankom propisana je obveza (a ne pravo), koju imaju samo ovlašteni inženjeri geodezije koji ispunjavaju ovim Konačnim prijedlogom Zakona propisane uvjete. |
18 | Marko Orlović | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 100. | Predlaže se izmjena članaka 100. st. 2. kojim je propisano slijedeće: Osobama koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona upisane u evidenciju vježbenika-kandidata za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije ostvareni vježbenički staž do dana stupanja na snagu ovoga Zakona priznat će se kao ostvareni vježbenički staž prema ovome Zakonu. Potrebno je izmijeniti navedeni članka na slijedeći način: Osobama koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona upisane u evidenciju vježbenika-kandidata za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije ili u evidenciji stručnih suradnika ovlaštenog inženjera geodezije a završili su odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer geodetske struke, ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer geodetskog usmjerenja ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja geodetske struke ostvareni kumulativni vremenski staž u evidencijama komore od najmanje dvije (2) godine do dana stupanja na snagu ovoga Zakona priznat će se kao ostvareni vježbenički staž prema ovome Zakonu. | Nije prihvaćen | Nema potrebe posebno propisivati u prijelaznim i završnim odredbama ovoga Konačnog prijedloga zakona jer su uvjeti za upis u Imenik i druge evidencije Komore propisani već odredbama ovoga konačnog prijedloga zakona te će se propisati pobliže i općim aktom kojega donosi Skupština Komore. |
19 | Marko Orlović | UVJETI ZA UPIS U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE, Članak 67. | Ovim zakonom, ukoliko bi on u konačnici bio izglasan, predviđa se uvođenje pojma «mentora» iz redova ovlaštenog inženjera geodezije ureda, zajedničkih geodetskih ureda ili pravne osobe registrirane za obavljanje geodetske djelatnosti u kojoj je vježbenik- kandidat zaposlen. Na taj način bi se, nas fizičke osobe, koje smo završili odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekli akademski naziv magistar inženjer geodetske struke, odnosno završili odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekli stručni naziv stručni specijalist inženjer geodetskog usmjerenja i koji smo tijekom cijelog svog studija stekli najmanje 300 ECTS bodova, a cijeli svoj staž smo odradili kod ovlaštenog inženjera geodezije više stručne spreme, dovelo u neravnopravan položaj, jer bi nas se onemogućilo u našem daljnjem napredovanju, tj. upisu u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije. Ono što je u konkretnom slučaju nesporno jest činjenica da ovlašteni inženjeri geodezije sa višom stručnom spremom obavljanju sve poslove kao i diplomirani inženjeri geodezije. Samim time, i stručni suradnici zaposleni kod inženjera geodezije sa višom stručnom spremom obavljanju sve poslove jednako kao i oni stručni suradnici/vježbenici kandidati za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije zaposleni kod diplomiranog inženjera geodezije. Prema tome, ako se pogledu obavljanja geodetskih poslova, ne radi razlika između inženjera sa višom i visokom stručnom spremom, postavlja se pitanje zašto ovlašteni inženjeri geodezije imaju ograničenje u mentorstvu. Osim toga, postavlja se pitanje zašto se onda već u fazi upisa u Imenik stručnih suradnika ne radi razlika između osoba zaposlenih kod ovlaštenog inženjera geodezije i onih zaposlenih kod diplomiranih inženjera geodezije. Naime, kad bi se uvjeti za upis u Imenik stručnih suradnika i uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije međusobno uskladili, tada se ne bi nas stručne suradnike koji smo svoj staž stručnog suradnika odradili kod inženjera geodezije sa završenom stručnom spremom, dovelo u bezizlaznu situaciju u kojoj ovaj posao možemo obavljati jednako kao i oni stručni suradnici koji su svoj staž odradili kod diplomiranog inženjera geodezije, a da pritom nemožemo nikad steći uvjete za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije. Drugim riječima, ukoliko bi ovakav prijedlog zakona prošao, svi mi zaposleni kod ovlaštenog inženjera geodezije više stručne spreme možemo već sada napustiti ovaj posao znajući da i nakon pedeset godina rada u svojoj struci, po kriterijima ovoga zakona nećemo udovoljavati uvjetima za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije, a period koji smo upravo po odredbama istog ovog zakona proveli u statusu stručnog suradnika, možemo smatrati gubitkom vremena. Dakle, jedini izlaz iz ove bezizlazne situacije jest izbacivanje pojma mentorstva iz navedenoga prijedloga zakona, kako bismo svi mi koji smo već jednom ispunili uvjete za upis u Imenik stručnih suradnika, jednom nakon što se upišemo u Imenik stručnik suradnika i dalje mogli napredovati u svojoj struci pod jednakim uvjetima kao i svi ostali stručni suradnici/vježbenici kandidati. U svezi sa prednje navedenim potrebno je ukazati da je postojeći zakon protivan svim europskim standardima koji propisuju pravo na rad i pravo na napredovanje pod jednakim uvjetima, postojećim Direktivama Europske unije, te članku 55. Ustava Republike Hrvatske. Prema tome, predlažem da se iz prijedloga Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti izbaci članak. 67. st. 2. navedenog zakona, a da svi ostali uvjeti za stjecanje uvjeta za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije ostanu isti. | Primljeno na znanje | Riješeno je odredbom članka 67. stavkom 2. sukladno kojoj imenovanim mentorom može biti svaki ovlašteni inženjer geodezije, jedini uvjet je da je isti najmanje pet godina obavljao stručne geodetske poslove u svojstvu odgovorne osobe. |
20 | Luka Basa, mag. ing. geod. et geoinf. | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 100. | Zbog dosadašnjeg diskriminirajućeg načina provođenja komorskog postupka za vježbenike-kandidate po kojem nisu svi ovlašteni inženjeri geodezije imali ista prava i obveze, predlažem sljedeću odredbu: Osobama koje imaju akademski naziv magistar inženjer geodezije i koje na dan stupanja na snagu ovog Zakona nisu upisane u odgovarajući Imenik ovlaštenih inženjera geodezije, u svrhu upisa u odgovarajući Imenik ovlaštenih inženjera geodezije ostvareni kumulativni vremenski staž u evidencijama komore do dana stupanja na snagu ovoga Zakona priznat će se kao ostvareni vježbenički staž prema ovome Zakonu. | Nije prihvaćen | Nema potrebe posebno propisivati u prijelaznim i završnim odredbama ovoga Konačnog prijedloga zakona jer su uvjeti za upis u Imenik i druge evidencije Komore propisani već odredbama ovoga konačnog prijedloga zakona te će se propisati pobliže i općim aktom kojega donosi Skupština Komore. |
21 | Luka Basa, mag. ing. geod. et geoinf. | PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 99. | Dodati prekršajnu odredbu vezanu za nepostupanje Komore u skladu s člankom 64. Dodati prekršajnu odredbu vezanu za nepostupanje Komore u skladu s člankom 110 stavkom 1. | Nije prihvaćen | Nije predmet sadržaja ovog Konačnog prijedloga zakona. |
22 | Luka Basa, mag. ing. geod. et geoinf. | OPĆI AKTI KOMORE O VOĐENJU I UPISIMA U EVIDENCIJE, Članak 74. | Upis u Evidenciju vježbenika-kandidata za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije i Upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije ne bi smio biti propisan općim aktima koje donosi Komora iz razloga što se ponovno ostavlja mogućnost donošenja odredbi općih akata koji nisu u skladu sa Zakonom. Uvjeti za upise i postupak upisa moraju biti isključivo i potpuno definirani odredbama Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti. | Primljeno na znanje | Konačnim prijedlogom Zakona izričito je propisan upis u evidenciju i uvjeti pa ne postoji mogućnost drugačijeg određivanja mentora temeljem podzakonskih akata. |
23 | Luka Basa, mag. ing. geod. et geoinf. | UVJETI ZA UPIS U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE, Članak 67. | Zbog nevjerodostojnosti i diskriminacije u dosadašnjem provođenju vježbeničkog komorskog postupka (što je utemeljeno činjenicama iznešenim u mojem općem komentaru), predlažem potpuno ukidanje mentorstva u vježbeničkom stažu i prilagođavanje uvjeta za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije kako je to propisano u srodnim strukama, npr. U Zakonu o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (NN 78/2015). | Nije prihvaćen | Konačnim prijedlogom Zakona je izričito propisan način imenovanja mentora pa ne postoji mogućnost diskriminacije pri provedbi vježbeničke prakse. |
24 | Luka Basa, mag. ing. geod. et geoinf. | UVJETI ZA UPIS U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE, Članak 67. | U poziciji sam da moram upozoriti da nije dopustivo da podzakonski akti i opći akti Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije budu ''iznad Zakona'' te propisuju dodatne uvjete za upise u Imenike i Evidencije Komore, koji su u suprotnosti sa odredbama Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti i time utječu na mogućnosti napredovanja inženjera u struci. Naime, odredbom Statuta Komore (članak 55. stavak 3.) propisani su dodatni uvjeti koje moraju zadovoljiti ovlašteni inženjeri geodezije za mentoriranje vježbenika-kandidata. Tim člankom propisano je da mentor vježbeniku kandidatu može biti samo ovlašteni inženjer geodezije koji je završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i koji je stekao akademski naziv magistar inženjer geodezije te koji je proveo najmanje pet godina u statusu ovlaštenog inženjera geodezije. Donošenjem te odredbe svi postojeći ovlašteni inženjeri geodezije nemaju više jednaka prava i obaveze koje im je dodijelio Zakon. Time je nanesena šteta magistarima inženjerima geodezije nedozvolivši im upis u evidenciju vježbenika-kandidata za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije zbog statutom nezakonito propisanih dodatnih uvjeta koje moraju zadovoljiti mentori ovlaštenici. Navedeno je dovelo do nevjerodostojnosti vježbeničkog komorskog postupka čime su povrijeđena prava i obveze ovlaštenih inženjera geodezije. Stoga kao zajednički zahtjev oštećenih magistara inženjera geodezije tražimo potpuno ukidanje mentorstva u vježbeničkom komorskom postupku ili propisivanje posebnih uvjeta za izniman upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije za oštećene magistre inženjere geodezije. Navedene tvrdnje o nezakonitim odredbama Statuta Komore potkrijepljene su činjenicama u sljedećem obrazloženju, a vezane su uz predmet izmjene spornih odredbi Statuta Komore (članak 29. stavak 1. i članak 55. Stavak 3.) prema nalogu Državne geodetske uprave (Kl: 930-01/13-01/13, ur. broj: 541-01/1-13-9 od 29. 08. 2013.). Naime, ovlašteni inženjeri geodezije Nenad Curiš i dr. zastupani po Zajedničkom odvjetničkom uredu Perković, Perković & Jurlina zatražili su izmjene i dopune Statuta vezano uz odredbu članka 29. stavka 1. i članka 55. stavka 3. Statuta Komore. Postupajući po navedenom zahtjevu i nalogu Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Državna geodetska uprava preispitala je sadržaj spornih odredbi statuta HKOIG-a i utvrdila da odredba članka 29. stavka 1., kojom je propisano da član Odbora za upis mora imati završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i 5 godina radnog iskustva u statusu ovlaštenog inženjera geodezije te kojem članstvo nije u mirovanju, kao i odredba članka 55. stavka 3., kojom je propisano da mentor vježbeniku kandidatu za upis u Evidenciju vježbenika-kandidata za upis u Hrvatsku komoru ovlaštenih inženjera geodezije može biti samo ovlašteni inženjer geodezije koji je završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i koji je stekao akademski naziv magistar inženjer geodezije te koji je proveo najmanje pet godina u statusu ovlaštenog inženjera geodezije, nisu u skladu sa odredbom članka 40. stavak 1. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti (NN 152/08, 61/11, 56/13). Sve navedeno iz razloga što se pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni inženjer geodezije i članstvo u Komori stječe rješenjem o upisu u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije (sukladno članku 40. stavku 1. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti) kao i s obzirom da članstvo u Komori podrazumijeva potpuno jednaka ovlaštenja (prava i obveze) bez obzira na stupanj stručne spreme temeljem kojeg je izvršen upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije. Budući da prema Zakonu o obavljanju geodetske djelatnosti Državna geodetska uprava obavlja nadzor nad radom HKOIG-a u obavljanju poslova koje su komori dani kao javne ovlasti i da Statut komore donosi Skupština komore uz suglasnost Državne geodetske uprave, Državna geodetska uprava izdala je nalog (Kl: 930-01/13-01/13, ur. broj: 541-01/1-13-9 od 29. 08. 2013.) da se u roku od 60 dana izmjene sporne odredbe Statuta. Iz zaprimljenog dopisa Komore i Zaključka Skupštine Komore (Kl: 003-000/13-01/3 od 14.11.2013. godine) vidljivo je da Komora nije izvršila izmjene i dopune odredbi čl. 29 st. 1. i čl. 55. st. 3. Statuta, a kako je naloženo od Državne geodetske uprave i Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Stoga ravnatelj Državne geodetske uprave ponovno izdaje nalog da se dostavi izvješće o provedenim promjenama (Kl: 930-01/13-01/13, ur. broj: 541-06-01/6-14-16 od 20.06.2014) jer će se u suprotnom primjeniti kaznene odredbe sukladno čl. 76. st. 1. i st. 2. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti. Unatoč svemu, Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije nikada nije izvršila izmjene spornih članaka Statuta čime je počinila štetu magistrima inženjerima geodezije koji nisu stekli pravo upisa u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije, iako su ispunili sve preostale uvjete i proveli dovoljan broj godina na obavljanju odgovarajućih stručnih geodetskih poslova. Ovim putem molim da se navedeno uzme u obzir te da se zbog očito oštećenih magistara inženjera geodezije u Prijedlog zakona uvede odredba kojom će se oštećenim magistrima inženjerima geodezije iznimno omogućiti upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije, odnosno da im se prizna vrijeme provedeno na odgovarajućim stručnim geodetskim poslovima kao odrađeni vježbenički staž pod mentorstvom. | Nije prihvaćen | Konačnim prijedlogom Zakona izričito je propisan način imenovanja mentora pa ne postoji mogućnost diskriminacije pri provedbi vježbeničke prakse. |
25 | Lucija Baričević | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 100. | Čl 100. izmijeniti kako slijedi: (2) Osobama koje su po propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona bile upisane u evidenciju vježbenika-kandidata za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije ostvareni vježbenički staž do dana stupanja na snagu ovoga Zakona priznaje se kao rad na odgovarajućim stručnim geodetskim poslovima i ostvaruju pravo na upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije po odredbama ovoga Zakona. i dodati stavak: (3) Osobama koje imaju akademski naziv magistar inženjer geodezije ili akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer geodezije, odnosno osobe koje su na drugi način propisan posebnim propisom stekle odgovarajući stupanj obrazovanja geodetske struke odnosno stečenu strukovnu kvalifikaciju geodetski tehničar (razina 4.2 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira) i koje na dan stupanja na snagu ovog Zakona nisu upisane u odgovarajuće imenike i evidencije Komore u svrhu upisa u odgovarajuće imenike i evidencije Komore priznati će se vrijeme koje su proveli na odgovarajućim geodetskim poslovima | Nije prihvaćen | Nema potrebe u prijelaznim i završnim odredbama ovoga Konačnog prijedloga zakona propisivati priznavanje vremena provedenog na obavljanju stručnih geodetskih poslova kao uvjet za upis u odgovarajuće evidencije jer ovdje propisani uvjeti zadovoljavaju sve slučajeve. |
26 | Lucija Baričević | UVJETI ZA UPIS U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE, Članak 67. | Molim predlagatelja Zakona da ponovno razmotri predložene uvjete za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije iz čl. 67. i to: Stavak 1. „ – da je nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija ili nakon završetka odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci kao vježbenik-kandidat za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije najmanje dvije (2) godine ili bila zaposlena na stručnim poslovima državne izmjere i katastra nekretnina u tijelima državne uprave odnosno u tijelu nadležnom za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba najmanje tri (3) godine Stavak 2. Vježbeniku-kandidatu za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije nadležno tijelo Komore će imenovati mentora iz reda ovlaštenog inženjera geodezije ureda, zajedničkih geodetskih ureda ili pravne osobe registrirane za obavljanje geodetske djelatnosti u kojoj je vježbenik- kandidat zaposlen kao stručni suradnik, a koji stručne geodetske poslove obavljaju najmanje pet (5) godina u statusu odgovorne osobe .“ Primarni cilj donošenja novog Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti jest da se isti uskladi sa Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od dana 20.11.2013.g., odnosno „sa normativnim rješenjima i praksom država članica Europske unije“, da se uklone diskriminirajuće odredbe te da se omogući što slobodniji pristup tržištu gospodarskih subjekata. Naprijed citirane odredbe, upravo suprotno navedenim ciljevima, stavljaju u nepovoljan i diskriminirajući položaj sve kandidate za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije koji uvjete stječu u RH u odnosu na strane državljane kojima nije propisan komorski postupak za vježbenike-kandidate za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije u njihovoj zemlji (npr. Slovenija). Primjer prakse ukidanja takvog staža nalazimo i u Hrvatskoj komori arhitekata, Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva i drugim srodnim komorama. Osim diskriminacije kandidata u odnosu na strane državljane, predloženi komorski postupak je u dosadašnjoj praksi diskriminirao određene ovlaštene inženjere geodezije, ne omogućivši im pravo na mentorstvo unatoč jednakim ovlastima i obvezama prema Komori koje imaju i ostali ovlašteni inženjeri koji imaju pravo biti mentori. Time Komora, ne samo da je diskriminirala određene ovlaštenike i oduzela im njihova prethodno stečena prava, već je i ozbiljno ugrozila njihovu konkurentnost na tržištu rada. Zbog navedenih razloga i dosadašnjih manipulacija tumačenjem odredbi aktualnog Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti od strane Komore koja zbog manjkavosti istog propisuje dodatne, iako neustavne, uvjete koje članovi Komore moraju ispunjavati da bi mogli biti mentori Vježbenicima-kandidatima, traži se regulacija upisa u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije isključivo predloženim Zakonom, a ne općim aktima Komore i predlaže se ukidanje komorskog postupka tako da se članak 67. izmijeni na način: Stavak 1., podstavak 2. - da je nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija ili nakon završetka odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci najmanje dvije (2) godine ili bila zaposlena na stručnim poslovima državne izmjere i katastra nekretnina u tijelima državne uprave odnosno u tijelu nadležnom za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba najmanje tri (3) godine. Stavak 2. – briše se , a sukladno tome i ostale odredbe Zakona u kojim se navodi provođenje komorskog postupka i mentorstvo. | Primljeno na znanje | Ova odredba ne odnosi se na gospodarske subjekte u smislu Direktive 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od dana 20.11.2013.god., već na uvjete koje moraju zadovoljavati fizičke osobe kako bi mogle obavljati stručne geodetske poslove u svojstvu odgovorne osobe. |
27 | Josip Galić | UVJETI ZA UPIS U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE, Članak 67. | Ovim Zakonom nije dobro regulirano pitanje diplomiranih inženjera geodezije koji su zaposleni i rade geodetske poslove unutar javnih ustanova (Hrvatske vode, Hrvatski hidrografski institut...), a htjeli bi biti upisani kao vježbenici-kandidati za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije. Naime, takve javne ustanove zbog specifično definiranih djelatnosti u sudskom registru ne mogu dobiti suglasnost DGU-a, premda se u njima rade raznovrsni geodetski poslovi. Prema sadašnjem Zakonu takvim osobama se onemogućuje upis u komoru, dok se ovlaštenim inženjerima geodezije koji rade u takvim tvrtkama članstvo stavlja u mirovanje. Takvim stavom se mnogo diplomiranih inženjera geodezije (pogotovo mladih osoba sa tek završenim fakultetom) stavlja u izrazito nepovoljan položaj, te im se uskraćuje pravo na mentorstvo, odnosno na kvalitetno stručno usavršavanje. Mišljenja sam da takav odnos prema određenoj skupini diplomiranih inženjera geodezije koji se nalaze u ovoj situaciji koči njihov razvoj unutar geodetske struke, te ih sputava u njihovim mogućim planovima za budućnost. | Primljeno na znanje | Regulirano člankom 6. Konačnog prijedloga Zakona, u odnosu na članak 19. Zakona. Inženjeri zaposleni u javnim ustanovama po ovom prijedlogu Zakona mogu se upisati u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije. |
28 | Josip Galić | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Zakonom | Ovim Zakonom ne spominje se pitanje diplomiranih inženjera geodezije (među kojima ima i ovlaštenih) koji obavljaju geodetske poslove, odnosno zaposleni su u javnim ustanovama (npr. Hrvatske vode, Hrvatski hidrografski institut...) koje nemaju suglasnost DGU-a. Ovakvim Zakonom takve osobe se degradiraju i stavljaju u podređeni položaj naspram ostalih kolega iz geodetske struke. | Primljeno na znanje | Regulirano člankom 6. Konačnog prijedloga Zakona, u odnosu na članak 19. Zakona. Inženjeri zaposleni u javnim ustanovama po ovom prijedlogu Zakona mogu se upisati u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije. |
29 | Jelena Marković | UVJETI ZA UPIS U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE, Članak 67. | Smatram da se trenutno iznesenim prijedlogom ovog Zakona, unatoč pozitivnom stavu u vezi izjednačavanja odgovornih osoba geodetske struke u zemljama EGP i Švicarske Konfederacije, uvodi diskriminirajuća mjera stavkom 2, čl. 67: "Vježbeniku-kandidatu za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije nadležno tijelo Komore će imenovati mentora iz reda ovlaštenog inženjera geodezije ureda, zajedničkih geodetskih ureda ili pravne osobe registrirane za obavljanje geodetske djelatnosti u kojoj je vježbenik- kandidat zaposlen kao stručni suradnik, a koji stručne geodetske poslove obavljaju najmanje pet (5) godina u statusu odgovorne osobe. " Koja je zapravo nužnost uvođenja dodatnog perioda 5 godina obavljanja geodetske djelatnosti, nakon provedene 2, odnosno 3 godine u statusu vježbenika u Komori, kako bi odgovorna osoba mogla biti imenovana mentorom svom stručnom suradniku? Ukoliko novi magistri struke i uspiju pronaći posao odmah po završetku fakulteta, i ukoliko im je krajnji cilj zadobivanje ovlaštenja, pri odabiru mjesta zaposlenja automatski će isključivati urede ili pravne osobe čiji inženjeri ne zadovoljavaju taj uvjet, a zaposlenici su im potrebni. S druge strane, ukoliko potencijalni vježbenici u tome ne uspiju, a želja im je zadobiti ovlaštenje, je li doista nužno čekati toliki period da njihov nadređeni zadobije ovlaštenje, sve kako bi potom još 2 godine proveli u statusu vježbenika? Na takav način, godine provedene obavljajući određenu geodetsku djelatnost bez mentora također bi se barem djelomično trebale uvažavati, ako već ne za skraćivanje perioda vježbeništva, tada barem za zadobivanje mogućnosti statusa mentora stručnom suradniku/vježbeniku u kraćem roku od navedenog petogodišnjeg perioda. Smatram ovaj dio prijedloga omalovažavajućim i demotivirajućim za mlade magistre struke s ikakvim ambicijama da postanu ponajprije vježbenici, a potom jednog dana i ovlašteni inženjeri s vlastitim uredom. Put do uspjeha je trnovit i bez dodatnog otežavanja. | Primljeno na znanje | Uvjeti za upis u Imenik i činjenica upisa u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije odnosno propisano vrijeme obavljanja stručnih geodetskih poslova potrebnih za upis nije dostatno za obavljanje poslova mentora pa je stoga utvrđeno je da je dostatno razdoblje upravo propisanih pet godina obavljanja stručnih geodetskih poslova u statusu odgovorne osobe, a čime se ne utječe na mogućnost pristupa tržištu rada u obavljanju stručnih geodetskih poslova. |
30 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | PRAVO ŽALBE, Članak 84. | Članak 84. stavka 1. mijenja se i glasi: (1) Pravo žalbe u stegovnom postupku za teže povrede dužnosti i ugleda ovlaštenog inženjera geodezije ima ovlašteni inženjer geodezije kojem je izrečena stegovna mjera i Stegovni tužitelj. | Prihvaćen | Prihvaća se, na način da se briše:“ Državna geodetska uprava, ako je postupak pokrenuo ravnatelj“. |
31 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | POKRETANJE STEGOVNOGA POSTUPKA, Članak 83. | Članak 83 stavka 2. briše se. | Prihvaćen | Prihvaća se, brisan članak 83. stavka 2. |
32 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | POKRETANJE STEGOVNOGA POSTUPKA, Članak 83. | Smatramo da o pokretanju stegovnog postupka treba odlučivati isključivo za to ovim Zakonom određeno tijelo Komore, a to je Stegovni tužitelj, a da svi ostali pa tako i ravnatelj Državne geodetske uprave mogu podnijeti prijavu odnosno prijedlog za pokretanje stegovnog postupka. Na taj način osigurao bi se neovisan i samostalan rada stegovnih tijela Komore kako je i propisano ovim Zakonom. | Prihvaćen | Prihvaća se, brisan članak 83. stavka 2. |
33 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | UVJETI ZA UPIS U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE, Članak 67. | Članak 67. stavka 1. točke 1. i 2. mijenjaju se i glase: – da je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij geodetske struke ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij geodetske struke i stekla akademski naziv magistar inženjer geodezije i geoinformatike, ako je tijekom cijeloga svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, – da je nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci kao vježbenik-kandidat za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije najmanje tri (3) godine ili bila zaposlena na stručnim poslovima državne izmjere i katastra nekretnina u tijelima državne uprave odnosno u tijelu nadležnom za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba najmanje tri (3) godine. | Prihvaćen | Poslano na mišljenje Ministarstvu znanosti i obrazovanja te će se intervenirati u odredbu u tijeku postupka donošenja u skladu sa mišljenjem. |
34 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | UVJETI ZA UPIS U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE, Članak 67. | Smatramo neprihvatljivim omogućiti upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije osobama koje su završile odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekle stručni naziv stručni specijalist inženjer geodetskog usmjerenja ako su tijekom cijelog svog studija stekle najmanje 300 ECTS bodova. Na takav način omogućilo bi se obavljanje stručnih geodetskih poslova u svojstvu odgovorne osobe osobama koje ni na koji način ne mogu nadoknaditi manjak formalnog obrazovanja geodetske struke koji se stječe završetkom preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija geodetske struke ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija geodetske struke i stjecanjem akademskog naziva magistar inženjer geodezije i geoinformatike. Mišljenja smo da jedan od uvjeta za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije mora biti završeni preddiplomski i diplomski sveučilišni studij geodetske struke ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij geodetske struke i stečeni akademski naziv magistar inženjer geodezije i geoinformatike, uz uvjet stečenih najmanje 300 ECTS bodova u tijeku cijelog studija. Nadalje smatramo da skraćivanje trajanja vježbeničke prakse sa tri na dvije godine ostavlja nedovoljno vremena da bi kandidati za upis u Imenik OIG-a stekli zadovoljavajuća znanja i vještine potrebne za obavljanje stručnih geodetskih poslova u svojstvu odgovorne osobe te predlažemo da se ovim prijedlogom Zakona propišu uvjeti od tri godine trajanja vježbeničke prakse. | Prihvaćen | Poslano na mišljenje Ministarstvu znanosti i obrazovanja te će se intervenirati u odredbu u tijeku postupka donošenja u skladu sa mišljenjem. |
35 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | STEGOVNA TIJELA, Članak 55. | Članak 55. stavka 2. briše se. | Prihvaćen | Prihvaća se. Briše se članak 55. stavka 2. |
36 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | STEGOVNA TIJELA, Članak 55. | Smatramo bitnim da se suci Stegovnog suda i Višeg stegovnog suda Komore i nadalje biraju iz redova članova Komore te da se na ta mjesta ne imenuju suci redovnih sudova RH. Razlog tome nalazimo u dosadašnjim dobrim iskustvima u radu stegovnih sudova Komore i u procjeni, na temelju iskustava drugih komora, da bi angažman sudaca redovnih sudova uzrokovao produljenje i poskupljenje stegovnih postupaka bez bitnog poboljšanja rezultata samog postupka. Smatramo da bi bitan pozitivan pomak u učinkovitosti stegovnih postupaka bio propisivanje da drugostupanjska odluka stegovnog tijela Komore odmah postaje i izvršna a da se stranka može onda žaliti na upravni sud no da to ne odgađa trenutnu primjenu presude, jer ukoliko odluka Višeg stegovnog suda Komore ne postaje automatski i izvršna onda se predmet u daljnjim postupcima pred redovnim sudovima RH rješava idućih dvije pa i više godina i stegovno postupanje ne postiže svoju punu svrhu. | Prihvaćen | Prihvaća se. Briše se članak 55. stavka 2. |
37 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | STEGOVNA TIJELA, Članak 54. | Članak 54. stavka 3. mijenja se i glasi: (3) Stegovna djela, pokretanje stegovnog postupka, postupak pred Stegovnim sudom i Višim stegovnim sudom, uvjeti odgovornosti, stegovne mjere te ostala pitanja vezana za rad stegovnih tijela uređuju se statutom Komore i općim aktom koje donosi Skupština. | Prihvaćen | Prihvaća se, dodano u tekst odredbe. |
38 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | SUGLASNOST ZA OBAVLJANJE STRUČNIH GEODETSKIH POSLOVA, Članak 19. | Članak 19. stavka 2. točke 3. i 4. mijenjaju se i glase: - stekao iskustvo u obavljanju stručnih geodetskih poslova u trajanju od najmanje 5 (pet) godina, - ako je u proteklom razdoblju od 5 (pet) godina prije podnošenja zahtjeva za izdavanje suglasnosti obavio stručno usavršavanje u skladu s propisom Komore koji regulira stručno usavršavanje osoba koje obavljaju stručne geodetske poslove. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Uzimajući u obzir stav stručnog nositelja DGU-a kao i HUP-a, a koji proizlazi iz potpore procesima DGU-a, u smjeru reguliranja obavljanja stručnih geodetskih poslova kroz sustav izdavanja i oduzimanja suglasnosti te mogućnost da se eventualna kvaliteta obavljanja stručnih geodetskih poslova tek u kraćem razdoblju savladavanja znanja i vještina provede kroz reviziju postupka usavršavanja koji provodi Komora. |
39 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | SUGLASNOST ZA OBAVLJANJE STRUČNIH GEODETSKIH POSLOVA, Članak 19. | Smatramo da propisivanje uvjeta za dobivanje suglasnosti Državne geodetske uprave od tri godine radnog iskustva u struci ostavlja nedovoljno vremena da bi kandidati za dobivanje suglasnosti Državne geodetske uprave stekli zadovoljavajuća znanja i vještine potrebne za obavljanje stručnih geodetskih poslova u svojstvu odgovorne osobe sa izdanom suglasnošću DGU te predlažemo da se ovim prijedlogom Zakona propišu uvjeti od pet godina radnog iskustva u struci za dobivanje suglasnosti Državne geodetske uprave. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Uzimajući u obzir stav stručnog nositelja DGU-a kao i HUP-a, a koji proizlazi iz potpore procesima DGU-a, u smjeru reguliranja obavljanja stručnih geodetskih poslova kroz sustav izdavanja i oduzimanja suglasnosti te mogućnost da se eventualna kvaliteta obavljanja stručnih geodetskih poslova tek u kraćem razdoblju savladavanja znanja i vještina provede kroz reviziju postupka usavršavanja koji provodi Komora. |
40 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | Stručni geodetski poslovi, Članak 6. | Članak 6., iza stavke 14. dodaju se stavke 15., 16. i 17. koje glase: (15) Pod obavljanjem stručnih geodetskih poslova za potrebe procjene vrijednosti nekretnina podrazumijevaju se stručni geodetski poslovi u postupku procjene vrijednosti nekretnina. (16) Pod obavljanjem stručnih geodetskih poslova za potrebe izrade elaborata posebnih dijelova zgrada podrazumijeva se izrada etažnih elaborata kojima se prikazuju granice vlasništva na posebnim dijelovima zgrada i pripadcima i zajedničkim dijelovima zgrada. (17) Pod vođenjem projekata za potrebe obavljanja stručnih geodetskih poslova podrazumijeva se planiranje svih zadataka na provedbi projekta, planiranje trošenja financijskih sredstava, praćenje, kontrola, povezivanje i usklađivanje rada svih sudionika u realizaciji svih elemenata projekta te gradnje infrastrukture koja podrazumijeva projektiranje trasa i koridora, rad na imovinsko-pravnom uređenju odnosa vlasnika infrastrukture i vlasnika nekretnine te upisa u javne evidencije (katastar infrastrukture). | Primljeno na znanje | Prijedlog Komore je razmotren. Predloženo valja razmatrati u okviru propisa kojima će se regulirati uspostava i vođenje evidencije katastra zgrada, pri čemu će se voditi briga da uspostavljena službena evidencija katastra zgrada svakako sadrži podatak o posebnim dijelovima zgrade i podatak o vrijednosti nekretnine. Nakon toga je evidentno i na zakonu osnovano da se radi o djelatnosti iz članka 5. stavak 6. Konačnog prijedloga zakona, a koje poslove sukladno istome može obavljati ovlašteni inženjer geodezije koji ispunjava uvjete iz članka 19. stavak 2. Konačnog prijedloga zakona. |
41 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | Stručni geodetski poslovi, Članak 6. | Predlažemo da se u popis stručnih geodetskih poslova navedenih u ovom Zakonu uvrste i: stručni geodetski poslovi za potrebe procjene vrijednosti nekretnina, stručni geodetski poslovi za potrebe izrade elaborata posebnih dijelova zgrada i vođenje projekata za potrebe obavljanja stručnih geodetskih poslova i gradnje infrastrukture. | Primljeno na znanje | Prijedlog Komore je razmotren. Predloženo valja razmatrati u okviru propisa kojima će se regulirati uspostava i vođenje evidencije katastra zgrada, pri čemu će se voditi briga da uspostavljena službena evidencija katastra zgrada svakako sadrži podatak o posebnim dijelovima zgrade i podatak o vrijednosti nekretnine. Nakon toga je evidentno i na zakonu osnovano da se radi o djelatnosti iz članka 5. stavak 6. Konačnog prijedloga zakona, a koje poslove sukladno istome može obavljati ovlašteni inženjer geodezije koji ispunjava uvjete iz članka 19. stavak 2. Konačnog prijedloga zakona. |
42 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | UVODNE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1. stavka 1. mijenja se i glasi: Ovim se Zakonom uređuje obavljanje geodetske djelatnosti i stručnih geodetskih poslova iz područja državne izmjere, katastra nekretnina, katastra zgrada i katastra infrastrukture, stručnih geodetskih poslova za potrebe prostornoga uređenja i gradnje, vođenje projekata za potrebe obavljanja stručnih geodetskih poslova i gradnje infrastrukture, stručnih geodetskih poslova za potrebe komasacije poljoprivrednog zemljišta, stručnih geodetskih poslova za potrebe proglašenja zaštićenih područja, stručnih geodetskih poslova iz područja hidrografske djelatnosti, stručnih geodetskih poslova za potrebe upravnih i sudskih postupaka, stručnih geodetskih poslova za potrebe procjene vrijednosti nekretnina, stručnih geodetskih poslova za potrebe izrade elaborata posebnih dijelova zgrada, stručnih geodetskih poslova za potrebe civilnog zrakoplovstva, stručnih geodetskih poslova iz područja rudarstva, stručnih geodetskih poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, poslova stručnog geodetskog nadzora, drugih stručnih geodetskih poslova koji se obavljaju kao usluge pravnim i fizičkim osobama, stručni ispit i stručno usavršavanje te uvjeti za strane osoba koje obavljaju stručne geodetske poslove. | Prihvaćen | Prihvaća se na način da članak 1. stavak 1. Konačnog prijedloga zakona glasi: „(1) Ovim se Zakonom uređuje obavljanje geodetske djelatnosti i stručnih geodetskih poslova iz područja državne izmjere, katastra nekretnina, katastra zgrada i katastra infrastrukture i drugih stručnih geodetskih poslova koji se obavljaju kao usluge pravnim i fizičkim osobama, stručni ispit i stručno usavršavanje te uvjeti za strane osobe koje obavljaju stručne geodetske poslove.“ |
43 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | UVODNE ODREDBE, Članak 1. | Predlažemo da se u popis stručnih geodetskih poslova navedenih u ovom Zakonu uvrste i: stručni geodetski poslovi za potrebe procjene vrijednosti nekretnina, stručni geodetski poslovi za potrebe izrade elaborata posebnih dijelova zgrada i vođenje projekata za potrebe obavljanja stručnih geodetskih poslova i gradnje infrastrukture. | Prihvaćen | Prihvaća se na način da članak 1. stavak 1. Konačnog prijedloga zakona glasi: „(1) Ovim se Zakonom uređuje obavljanje geodetske djelatnosti i stručnih geodetskih poslova iz područja državne izmjere, katastra nekretnina, katastra zgrada i katastra infrastrukture i drugih stručnih geodetskih poslova koji se obavljaju kao usluge pravnim i fizičkim osobama, stručni ispit i stručno usavršavanje te uvjeti za strane osobe koje obavljaju stručne geodetske poslove.“ |
44 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE | PRIJEDLOG ZAKONA OOBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Donji tekst Nacrta prijedloga Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti s konačnim prijedlogom Zakona sadržajno se bitno razlikuje od prijedloga koji su bili na prijašnjim savjetovanjima sa zainteresiranom javnošću o ovom Zakonu i to, po našem mišljenju, u pozitivnom smislu. Pozdravljamo dijeljenje stručnih geodetskih poslova na one koji utječu na promjene i kvalitetu službenih državnih evidencija o prostoru, s jedne strane i stručne geodetske poslove za tehničke i druge potrebe, s druge strane. Smatramo da će takva podjela zajedno sa provođenjem nadzora države nad stručnim geodetskim poslovima koji se izvode za izmjene u službenim evidencijama putem suglasnosti koja država izdaje i prilagođenog programa stručnog usavršavanja obaveznog za fizičke osobe ovlaštene za izvođenje takvih radova u bitnome pridonijeti poboljšanju službenih evidencija o prostoru bitnih za razvoj gospodarstva i društva u cjelini. Također smatramo da će definiranje stručnih geodetskih poslova za tehničke i druge potrebe uvesti potrebni red, tj. omogućiti da sve stručne geodetske poslove na području Republike Hrvatske obavljaju isključivo osobe koje za to imaju potrebna znanja i vještine, tj. ovlašteni inženjeri geodezije te njihovi stručni suradnici i suradnici. Kako bi predloženi Zakon postigao svoju punu svrhu smatramo nužnim izvršiti izmjene u tekstu ovog prijedloga Zakona u pogledu uvjeta za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije, uvjeta za dobivanja suglasnosti Državne geodetske uprave za obavljanje stručnih geodetskih poslova, rada stegovnih tijela Komore te proširiti popis stručnih geodetskih poslova navedenih u ovom Zakonu. Smatramo neprihvatljivim omogućiti upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije osobama koje su završile odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekle stručni naziv stručni specijalist inženjer geodetskog usmjerenja ako su tijekom cijelog svog studija stekle najmanje 300 ECTS bodova. Na takav način omogućilo bi se obavljanje stručnih geodetskih poslova u svojstvu odgovorne osobe osobama koje ni na koji način ne mogu nadoknaditi manjak formalnog obrazovanja geodetske struke koji se stječe završetkom preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija geodetske struke ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija geodetske struke i stjecanjem akademskog naziva magistar inženjer geodezije i geoinformatike. Mišljenja smo da jedan od uvjeta za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije mora biti završeni preddiplomski i diplomski sveučilišni studij geodetske struke ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij geodetske struke i stečeni akademski naziv magistar inženjer geodezije i geoinformatike, uz uvjet stečenih najmanje 300 ECTS bodova u tijeku cijelog studija. Nadalje smatramo da skraćivanje trajanja vježbeničke prakse sa tri na dvije godine te uvjeta za dobivanje suglasnosti Državne geodetske uprave sa pet na tri godine radnog iskustva u struci ostavlja nedovoljno vremena da bi kandidati za upis u Imenik OIG-a i za dobivanje suglasnosti Državne geodetske uprave stekli zadovoljavajuća znanja i vještine potrebne za obavljanje stručnih geodetskih poslova u svojstvu odgovorne osobe te predlažemo da se ovim prijedlogom Zakona propišu uvjeti od tri godine trajanja vježbeničke prakse i pet godina radnog iskustva u struci za dobivanje suglasnosti Državne geodetske uprave. Vezano za rad stegovnih tijela Komore smatramo bitnim da se suci Stegovnog suda i Višeg stegovnog suda Komore i nadalje biraju iz redova članova Komore te da se na ta mjesta ne imenuju suci redovnih sudova RH. Razlog tome nalazimo u dosadašnjim dobrim iskustvima u radu stegovnih sudova Komore i u procjeni, na temelju iskustava drugih komora, da bi angažman sudaca redovnih sudova uzrokovao produljenje i poskupljenje stegovnih postupaka bez bitnog poboljšanja rezultata samog postupka. Smatramo da bi bitan pozitivan pomak u učinkovitosti stegovnih postupaka bio propisivanje da drugostupanjska odluka stegovnog tijela Komore odmah postaje i izvršna a da se stranka može onda žaliti na upravni sud no da to ne odgađa trenutnu primjenu presude, jer ukoliko odluka Višeg stegovnog suda Komore ne postaje automatski i izvršna onda se predmet u daljnjim postupcima pred redovnim sudovima RH rješava idućih dvije pa i više godine i stegovno postupanje ne postiže svoju punu svrhu. Nadalje smatramo da o pokretanju stegovnog postupka treba odlučivati isključivo za to ovim Zakonom određeno tijelo Komore, a to je Stegovni tužitelj, a da svi ostali pa tako i ravnatelj Državne geodetske uprave mogu podnijeti prijavu odnosno prijedlog za pokretanje stegovnog postupka. Na taj način osigurao bi se neovisan i samostalan rada stegovnih tijela Komore kako je i propisano ovim Zakonom. Završno predlažemo da se u popis stručnih geodetskih poslova navedenih u ovom Zakonu uvrste i stručni geodetski poslovi za potrebe procjene vrijednosti nekretnina, stručni geodetski poslovi za potrebe izrade elaborata posebnih dijelova zgrada i vođenje projekata za potrebe obavljanja stručnih geodetskih poslova i gradnje infrastrukture. | Primljeno na znanje | Razmotreno i obrađeno kroz daljnji tekst konačnog prijedloga Zakona. |
45 | Grga K | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Zakonom | Neka osnovna pitanja i pojmovi koji se trebaju urediti ovim zakonom, a u dosadašnjim prijedlozima nisu ni izdaleka razmotreni; - uvesti QC (za uhljebe u DGU koji ne znaju što to znači - kontrola kvalitete), pojednostaviti način kontrole licence, uvesti garanciju kvalitete geodetskih radova (25-30 godina), - izbjeći koliziju između ovlasti DGU i Komore (DGU može provoditi QC na terenu, a ne provoditi elaborate za koje odgovaraju ovlaštenici jer se tim načinom otežava utvrđivanje odgovornosti), - povećati ovlasti, ali i sukladno tomu odgovornost ovlaštenika čime bi se pospješila efikasnost te osigurala pravna sigurnost kao i uređenje imovinsko-pravnih odnosa između nositelja prava te ostvario veći broj derivata vlasničkih prava što bi dalo značajan doprinos razvoju gospodarstva. Ovaj zakon se treba raditi u paketu s ostalim zakonima vezanim za geodetsku struku. Poslovno nesposobne osobe koje su pisale dosadašnje prijedloge ovog zakona prerasporediti na poslove u skladu s njihovim mentalnim i kongitivnim sposobnostima (održavanje okoliša pod nadzorom poslovno sposobne osobe ili sl.). | Nije prihvaćen | S obzirom da je dostavljena primjedba ispod stručnog i akademskog nivoa, ista nije primjerena i pogodna za daljnju obradu i razmatranje te dostavu odgovora na mišljenje. |
46 | Grga K | GLAVA I., Članak 38. | Stručne ispite u DGU vode osobe koje u životu nisu vidjele kako izgleda geodetski elaborat! Takav je i ispit! Nažalost, dobar dio polaznika se ne priprema za ispit, a voditelji ispita od polaznika uče kako se neke stvari rade. Strašno! Sve naopako u tom DGU! | Nije prihvaćen | S obzirom da je dostavljena primjedba ispod stručnog i akademskog nivoa, ista nije primjerena i pogodna za daljnju obradu i razmatranje te dostavu odgovora na mišljenje. |
47 | Grga K | CENTAR ZA MIRENJE, Članak 56. | Koliko poslovno nesposobna mora biti osoba koja predloži ovakav članak?! Neznanje rada ovlaštenika, poslovanja, upravnog postupka dolazi na vidjelo skoro u svakom članku, ali ovo... Molim da se pročita zakonska regulativa koja uređuje rad geodetske struke, a ne ovo prepisivanje!!! Od kuda ovo?! Iz HGK?! Kakve su ovo nebuloze?! | Nije prihvaćen | S obzirom da je dostavljena primjedba ispod stručnog i akademskog nivoa, ista nije primjerena i pogodna za daljnju obradu i razmatranje te dostavu odgovora na mišljenje. |
48 | Grga K | UVJETI ZA UPIS U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE, Članak 67. | Osobno ne bih volio da me na sudu brani osoba koja je diplomirala npr. strojarstvo (uz dužno poštovanje strojarskoj struci) pa je završila npr. specijalistički studij o međunarodnom pomorskom pravu u trajanju dva semestra te nakon rada kao pripravnik u nekoj javnoj ustanovi u trajanju od dvije godine postala odvjetnikom. Srećom takva osoba ne može postati odvjetnik. Zanimljivo, ovim zakonskim prijedlogom ovlašteni inženjer geodezije može postati svatko tko je bilo gdje u svijetu završio bilo koji fakultet pr. nogometni fakultet u Brazilu te nakon što su ga interesirale satelitske snimke brazilske prašume na dva semestra stručnog specijastičkog studija može biti ovlašteni inženjer geodezije i npr. uređivati međe u sudskom postupku?! | Nije prihvaćen | Komentar nije izrečen na način da ga se može obraditi i predložiti odgovor. |
49 | Grga K | PRIJEDLOG ZAKONA OOBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Na prethodnim savjetovanjima ukazivao sam po pojedinim člancima nedosljednost, disfunkcionalnost, neprovedivost i nelogičnost prethodnih prijedloga zakona. Moji komentari nisu usvojeni pa je logično da se isti prijedlog već četvrti put vraća na javno savjetovanje. Očito njegovi pisci u blaženom neznanju odnosno poslovnoj nesposobnosti su uvjereni da ukoliko nastave sa svojom glupošću će biti prihvaćeni i prepoznati od struke koja ih naravno vidi takvima kakvi zaista jesu. Pretpostavljam da iz istog razloga nema smisla ponovno elaborirati ovaj prijedlog po pojedinim člancima jer sve što kao stručnjak iz predmetne tematike predložim, naravno da od poslovno nesposobnih uhljeba u DGU koji su napisali ovaj prijedlog ne može biti usvojeno. Dapače, ovi moji komentari nisu pisani u očekivanju da će poslovno nesposobni ljudi postati sposobni, naime za to postoje institucije koje rade na tome (nažalost većinom bez učinka, ali polažem nade u znanost koja možda nađe način za njihovo ozdravljenje), već da oni koji su im povjerili taj zadatak napokon pošalju te ljude na provjeru. Provodeći ovaj zakon bi osobe koje su npr. zadnjih sedam godina uzgajale rižu u indokini dostavile izjavu da su prije toga nešto radile nešto u geodeziji (istinitost koje se ne bi mogla provjeriti) te bi stekle status ovlaštenog inženjera geodezije i to bez znanja hrvatskog jezika, stručne zakonske regulative, stručnog usavršavanja i ostalih uvjeta koje danas trebaju kumulativno zadovoljiti ovlaštenici. Takvi bi trebali uređivati međe i izrađivati projektnu dokumentaciju u npr. podsljemenskoj zagrebačkoj zoni sa različitim podacima i nositeljima prava u katastru i zemljišnim knjigama, a koje se pak razlikuje od stvarnog stanja i to na rubu građevinskog područja gdje bi se trebala izgraditi npr. poslovno-stambeno-rekreativni kompleks?! To ovaj Mrak prijedlog zakona dopušta! | Nije prihvaćen | S obzirom da je dostavljena primjedba ispod stručnog i akademskog nivoa, ista nije primjerena i pogodna za daljnju obradu i razmatranje te dostavu odgovora na mišljenje. |
50 | Grga K | Usklađenost s propisima Europske unije, Članak 3. | Žalosno je vidjeti kako ravnatelj DGU šalje ovlaštenicima "Vizuru"; glasilo DGU u kojem je vidljivo njegovo doniranje prijenosnih računala za cijelu informatičku učionicu. Da se umjesto samopromocije i izigravanja ministra obrazovanja posvetio funkcioniranju Državne geodetske uprave i zaposlenicima vjerojatno bi voditeljica katastarske ispostave Crikvenica dolazila radnim danom na posao, a voditeljica ispostave u Karlovcu znala Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Iako se čini da ova primjedba nema izravne veze sa ovim zakonom treba primjetiti da po ovom zakonu ovlašteni inženjeri geodezije koji odgovaraju svojom licencom i materijalnom imovinom za svoj rad moraju dobiti "odobrenje" da je isti izvršen u skladu sa uzusima struke i pravnom regulativom od osoba imenovanima za voditelje kat. ispostava koje ne znaju niti jedan pravilnik, a kamoli zakone koji uređuju rad geodetske struke (prijavio sam više voditelja za neznanje njihovim nadređenima i inspektorima gdje su citiram "utvrđene nepravilnosti, ali stegovni postupak nije pokrenut") te čak niti ne dolaze na posao, a zaostaci nepregledanih predmeta su jednaki datumu stupanja na imenovanu dužnost odnosno zaostaci predmeta zaduženih po navedenoj osobi su godinu i pol. Ovaj zakon ne predviđa sankcije za takvo ponašanje, a niti po ostalim zakonima nije moguće kazniti osobe u DGU koje (ne)rade bez odobrenja ravnatelja i pravnog odjela DGU. Dosad niti jedna osoba u DGU nije kažnjena za svoj nerad! Kada vidim ovaj prijedlog zakona, uviđam da osobe koje su ga četiri puta bezuspješno predložile i bolje da ne rade ništa jer ovaj njihov pokušaj rada je katastrofalan. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne odnosi na odredbe Konačnog prijedloga Zakona. |
51 | Grga K | Usklađenost s propisima Europske unije, Članak 3. | Uhljebi koji su napravili ovaj prijedlog zakona u životu nisu u realnom sektoru zaradili 1 kunu niti su obavljali poslove ovlaštenog inženjera geodezije. Kako oni mogu pisati prijedlog zakona? I to još protivno mišljenjima struke i pravnika koji su autoriteti za predmetno područje. Naravno, da oni kao uhljebi nemaju nikakvog srama, ali postavlja se pitanje tko njima dozvoljava da rade prijedlog zakona. Svakako je i odgovornost ravnatelja DGU, kao institucije koja daje ovaj prijedlog zakona, presudna. Da li je moguće da ravnatelj DGU nema u užem kabinetu osobu koja je radila u realnom sektoru kao ovlašteni inženjer geodezije zadnjih 10 godina (pitanje je retoričko jer očito je moguće)?! | Nije prihvaćen | S obzirom da je dostavljena primjedba ispod stručnog i akademskog nivoa, ista nije primjerena i pogodna za daljnju obradu i razmatranje te dostavu odgovora na mišljenje. |
52 | Grga K | PRIJEDLOG ZAKONA OOBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA , IV.RAZLOZI ZBOG KOJIH SE PREDLAŽE DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU | Kako postojeći zakon već ima implementirane Direktive 2013/55/EU i 2005/36/EZ jer je isti nastao u vrijeme pretpristupnih pregovora RH za ulazak u EU navedeni razlozi su besramna LAŽ i obmana, nastala uslijed nedostatka pravih razloga za hitni postupak te prepisivanja iz nekog drugog zakona koji se mijenjao radi navedenih razloga. Ovaj navod je još jedan dokaz neodgovornosti onih koji su izradili ovaj prijedlog zakona. | Nije prihvaćen | S obzirom da je dostavljena primjedba ispod stručnog i akademskog nivoa, ista nije primjerena i pogodna za daljnju obradu i razmatranje te dostavu odgovora na mišljenje. |
53 | Grga K | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći | Posljedice ukoliko se ovaj prijedlog zakona donese je suprotan navedenom opisu; nastati će nered u licenciranju ovlaštenika i njihovih suradnika, doći će do pravne nesigurnosti po sve naručitelje geodetskih poslova, kao i do ugroze svih investicija vezanih za geodetsku djelatnost, a to su sve greenfield i brownfield investicije kao i ostale investicije vezane uz imovinsko-pravne poslove te sudske postupke u kojima se isti uređuju. | Primljeno na znanje | Regulirano člankom 5. i 6., a u svezi sa člankom 19. Konačnog prijedloga Zakona. |
54 | Grga K | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Ocjena stanja | Laž je da dosadašnjim zakonom nije uređeno priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Laž je da nije sadašnjim zakonom uređen rad u struci stranim osobama sa jednakim uvjetima osobama iz RH. Laž je da je ovaj prijedlog zakona na tragu utvrđene nabolje prakse u regulativi koja je prisutna u zemljama članicama čije su se članice udružile u CLGE; dapače suprotan je svim regulativama u navedenim zemljama članicama, a pogotovo najboljim. | Nije prihvaćen | S obzirom da je dostavljena primjedba ispod stručnog i akademskog nivoa, ista nije primjerena i pogodna za daljnju obradu i razmatranje te dostavu odgovora na mišljenje. |
55 | Grga K | PRIJEDLOG ZAKONA OOBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Ovaj prijedlog zakona protivan je mišljenjima Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, Geodetskog fakulteta, šire stručne javnosti, a protivan je i mišljenjima priznatih pravnih stručnjaka (npr. suca Vrhovnog suda g. Damira Kontreca, predstojnika katedri pravnih fakulteta g. Daria Đerđe i gđe Tunjice Petrašević) kao i reformama evidencija o vlasništvu i vlasničkim pravima. O nalazima, mišljenjima, primjerima funkcioniranja sadašnjeg zakona kao i promišljanjima o kvalitetnim rješenjima budućeg zakona upoznate su osobe koje su ovaj zakon u ime Državne geodetske uprave u ovom obliku izradili. Prije i poslije svakog njihovog prijedloga (iako su u biti sva četiri prijedloga ista) održani su sastanci pa čak i simpoziji struke sa sudjelovanjem pravnih stručnjaka, ali i stranih geodetskih stručnjaka zaposlenih u privatnom i javnom sektoru više zemalja EU gdje su mišljenja navedenih i ostalih stručnjaka razmotrena i u pisanom obliku dostavljena na uvid. Sva četiri prijedloga su gotovo identična i formom i sadržajem, a pri svakoj dosadašnjoj prezentaciji izrađivači su upozoreni na neprovedivost i bezmislenost njihovog prijedloga zakona. Prema tome upitna je poslovna sposobnost osoba koje već četvrti put izrađuju prijedlog zakona protivno mišljenju legitimnih predstavnika struke, stručne javnosti, pravnim stečevinama EU, ali i općeg interesa građana i države. Iako je jasno da ne razumiju predmetnu materiju, a obzirom na njihovo radno iskustvo iluzorno je od njih očekivati čak i shvaćanje osnovnih pojmova ovog zakona, ipak je neshvatljivo njihovo ignoriranje stručnjaka i autoriteta u predmetnoj tematici. Osim što su te osobe upitne poslovne sposobnosti dodatno brine što su instalirane na funkcionalno bitne pozicije u DGU kao što je upravljanje pravnim poslovima i ljudskim potencijalima. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Stručni nositelj Konačnog prijedloga Zakona uskladio je mišljenja sa HKOIG-om i HUP-om. |
56 | FRANJO AMBROŠ | PONOVNI UPIS U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE, Članak 72. | Stavak (1) alineja 3 ispraviti na način da glasi: - ako je u mirovini, prije dostavljanja dokaza o zasnivanju radnog odnosa. | Nije prihvaćen | Nije prihvatljivo da osoba u isto vrijeme koristi pravo na mirovinu i da istovremeno obavlja stručne geodetske poslove u svojstvu odgovorne osobe, a što bi mogao biti slučaj kada bi se primjedba prihvatila. |
57 | FRANJO AMBROŠ | PRESTANAK ČLANSTVA U KOMORI, Članak 71. | Korigirati stavak (3) na način: (3) Pravo na obavljanje stručnih geodetskih poslova u svojstvu odgovorne osobe u slučaju iz članka 70. stavka 1. podstavka 2., 3. i 7. ovoga Zakona prestaje danom nastupa zdravstvene nesposobnosti, danom podnošenja zahtjeva za prestanak članstva u Komori odnosno danom presatanka radnog odnosa. | Nije prihvaćen | Na primjenu odredbe članka 71. nije zaprimljena primjedba niti jednog od nadležnih tijela, pa se primjedba ne može prihvatiti iz razloga jer ovlašteni inženjeri geodezije zaposleni u uredima nisu u radnom odnosu. |
58 | FRANJO AMBROŠ | MIROVANJE ČLANSTVA U KOMORI, Članak 68. | izmijeniti na način da glasi: (2) Ovlašteni inženjer geodezije kojemu miruje članstvo u Komori mora upotpunjavati i usavršavati svoje znanje u skladu s ovim Zakonom. | Primljeno na znanje | Propisano je da ovlašteni inženjer geodezije kojemu miruje članstvo u Komori može upotpunjavati i usavršavati svoje znanje u skladu s ovim Zakonom uzimajući u obzir i odredbu članka 19. kojom su propisani uvjeti za izdavanje suglasnosti Državne geodetske uprave. |
59 | FRANJO AMBROŠ | UVJETI ZA UPIS U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE, Članak 67. | Dodati: (1) ..... ..... - da je u radnom odnosu sukladno Zakonu o radu i Zakonu o mirovinskom osiguranju Obrazloženje: ovako kako je formuliran članak, upis u Imenik bi mogla poslati osoba koja nema trenutno riješen radni status, pa kako se ovlaštenje veže za organizacijski oblik u kojem će poslove OIG obavljati Odbor za upis bi o predmetu rješavao dva puta. Potrebno je navesti oba zakona jer zakonski okvir RH predviđa obavljanje poslova u nepunom radnom vremenu, pri čemu postoji mogućnost primanja mirovine (uz posebne uvjete) i obavlajnje poslova OIG. Upravni odbor HKOIG je već prije donio odluku da se u Imenik OIG mogu upisati članovi koji kao OIG rade na pola radnog vremena kog jednog poslodavca, a pola radnog vremena kod drugog koji se ne bavi geodetskom djelatnošću, uz zadovoljenje ostalih uvjeta. Ostale komore ovlaštenih inženjera su takve odredbe ugradili u svoje zakone. Ovime bi se omogućilo da iskusni geodetski stručnjaci rade na pola radnog vremena kao OIG, čime bi se dio stručnjaka zaposlenih kod poslodavaca kod kojih se po sili zakona nakon 65 godina odlazi u mirovinu ("državna služba) zadržao u sustavu. | Primljeno na znanje | Uvjeti koji se odnose na radno pravni status ovlaštenog inženjera geodezije za upis u Imenik propisani su drugim odredbama ovoga Zakona i kompatibilni su sa Zakonom o radu i Zakonom o mirovinskom osiguranju. |
60 | FRANJO AMBROŠ | STANDARD GEODETSKIH USLUGA, Članak 62. | Dodati: (6) Naručitelji koji koriste sredstva iz budžeta (RH, Županije/Gradovi/Općine i pravni subjekti u pretežnom državnom vlasništvu) pri formiranju budžeta za geodetske usluge obvezni su pridržavati se Standarda geodetskih usluga. | Primljeno na znanje | Standard geodetskih usluga ima svrhu usmjerenu na davanje informacije članovima Komore i korisnicima geodetskih usluga u pravcu ekonomski najpovoljnijeg pružanja usluga ali mu ovim zakonskim propisom nije moguće odrediti obvezujući karakter. |
61 | FRANJO AMBROŠ | ODBOR ZA ETIKU, STRUČNA PITANJA I PROPISE, Članak 57. | Ovo nije jasno definirano: (5) Članove odbora za etiku, stručna pitanja i propise Skupštini predlaže predsjednik Komore. (6) Odbor za etiku, stručna pitanja i propise čine najmanje tri člana, koje na prijedlog predsjednika Komore imenuje Upravni odbor. Prijedlog: (5) Odbor za etiku, stručna pitanja i propise čini najmanje pet članova, koje na prijedlog predsjednika Komore imenuje Upravni odbor. Odluke su važeće uz prisustvo minimalno tri člana Odbora. Obrazloženje: To je novi Odbor čiji rad je bitan za geodetsku struku. Zbog obveza koje imaju ovlaštenici upitno je sazivanje punog saziva pa se predlaže da se odmah imenuje najmanje pet članova. | Prihvaćen | Prihvaća se. Za redovit i učinkovit rad Odbora potrebno je barem pet članova kako bi ispunili funkciju iz stavka 4. ovoga članka, a s obzirom da Odbor ne donosi odluke (nema glasanja), nije potrebno propisati većinu. |
62 | FRANJO AMBROŠ | Stručni geodetski poslovi, Članak 5. | izmjena: (4) Pod obavljanjem stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra nekretnina i katastra zemljišta podrazumijeva se pružanje usluga obavljanja terenskih mjerenja i prikupljanja podataka s izradom parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata koji služe za održavanje katastra zemljišta, geodetskih elaborata koji služe za održavanje katastra nekretnina i geodetskih elaborata za pojedinačno prevođenje katastarskih čestica katastra zemljišta u katastarske čestice katastra nekretnina, izrade geodetskog projekta, ako se u okviru tog projekta izrađuju elaborati koji služe za održavanje katastra nekretnina ili katastra zemljišta, izrada pojedinačnih i masovnih procjena nekretnina te pružanje drugih geodetskih usluga za potrebe katastra zemljišta i katastra nekretnina. Objašnjenje: Vrijednost nekretnina države važno je pitanje za cijelu RH, a pojedinačno i za svakog građanina. Pred uvođenjem smo poreza na nekretnine. Geodetska struka tu ima značajnu ulogu. Na Geodetskom fakultetu Zagreb postoji kolegij Uređena zemlja koji se bavi ostručavanjem studenata geodezije i geoinformatike za procjenu nekretnina te uz ostale kolegije na tom Fakultetu obrazuje najkompetentnije stručnjake za to područje. | Primljeno na znanje | Prijedlog je razmotren. Predloženo valja razmatrati u okviru propisa kojima će se regulirati uspostava i vođenje evidencije katastra zgrada, pri čemu će se voditi briga da uspostavljena službena evidencija katastra zgrada svakako sadrži podatak o posebnim dijelovima zgrade i podatak o vrijednosti nekretnine. Nakon toga je evidentno i na zakonu osnovano da se radi o djelatnosti iz članka 5. stavak 6. Konačnog prijedloga zakona, a koje poslove sukladno istome može obavljati ovlašteni inženjer geodezije koji ispunjava uvjete iz članka 19. stavak 2. Konačnog prijedloga zakona. |
63 | FRANJO AMBROŠ | Stručni geodetski poslovi, Članak 5. | prijdlog izmjene: (5) Pod obavljanjem stručnih geodetskih poslova za potrebe katastra infrastrukture u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se pružanje geodetskih usluga obavljanja terenskih mjerenja i prikupljanja podataka s izradom elaborata za potrebe održavanja katastra infrastrukture, usluga tehničkog vođenja katastra infrastrukture za potrebe jedinica lokalne samouprave i vlasnike/upravitelje te pružanje drugih geodetskih usluga za potrebe katastra infrastrukture. Napomena: Vlasnici/upravitelji imaju obvezu vođenja katastra vodova. Ovakvo rješenje bi im omogučilo da ovu djelatnost organiziraju u vidu usluge. Time se osigurava specijalizacija geodetskih tvrtki da tehničko vođenje infrastrukture obavljaju za više vlasnika/uptavitelja infrastrukture. Odnosno omogućili bismo geodetskim tvrtkama mogućnost tješnje poslovne suradnje s vlasnicima infrastrukture. | Nije prihvaćen | Način na koji vlasnici odnosno upravitelji vodova vode svoje pogonske katastre vodova nije propisan propisima kojima se uređuje vođenje katastra infrastrukture. |