Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2017. do 2019. godine
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Vigilare | Zdravstvena zaštita, Cilj 3. Dosljedna i sustavna provedba praksi prilagođenih potrebama skupina zaštićenih Zakonom o suzbijanju diskriminacije u području zdravstva | Komentar na Mjeru 3.3. Članak 3. Ustavu Republike Hrvatske (Narodne novine br.: Narodne novine 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10-prijevod objave na strani jezik, 5/14-dalje Ustav RH) glasi: „Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.“ Članak 14. Ustava RH glasi: „Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.“ Iz gore citiranih odredbi Ustava RH, jasno je vidljivo da je ustavna kategorija ravnopravnost spolova, a ne rodna jednakost. Ako mi želimo usvojiti rodnu jednakost koja se spominje npr. u Istanbulsku konvenciju koja još nije ratificirana u Republici Hrvatskoj, onda to moramo prilagoditi svojem Ustavu. U hrvatskom Ustavu se ne govori o rodnoj ravnopravnosti, nego o ravnopravnosti spolova. Pravni tim Zaklade Vigilare | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2 | Vigilare | Zdravstvena zaštita, Cilj 1. Ujednačena dostupnost javnih zdravstvenih usluga skupinama zaštićenima Zakonom o suzbijanju diskriminacije | Komentar na Mjeru 1.4. Pravo na pobačaj u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece. Pravno je vrlo zanimljiva situacija s obzirom na ustavnu osnovu donošenja toga Zakona i njegovu provedbu, u čemu se uočava njegovo „iskliznuće“ izvan sustava. Naime, u vrijeme donošenja ZZM-a – 1978. godine, njegovo utemeljenje se nalazilo u identičnim odredbama tadašnjih ustava iz 1974. godine – odredbe članak 191. Ustava SFRJ (Službeni list SFRJ, br. 9/1974), odnosno članak 272. Ustava SR Hrvatske (Narodne novine, br. 8/1974. koje su identične i koje su glasile: „Pravo je čovjeka da slobodno odlučuje o rađanju djece. To se pravo može ograničiti samo radi zaštite zdravlja.“ Za razliku od tih odredaba ustavno određenje Ustava Republike Hrvatske ne poznaje pravo na slobodno odlučivanje o rađanju djece ni kao pravo žene ni muškarca („čovjeka“). U pravnoj se teoriji onodobna sloboda odlučivanja o rađanju djece tumačila odlukom žene a rijetko i muškarca, da ima ili nema djecu, da odlučuje o broju djece (porođaja) i razmaku između porođaja, o metodama kontracepcije i sl. Naprotiv, Ustav Republike Hrvatske (Narodne novine br. 56/90,135/97, 113/00, 28/01, 76/2010 i 5/14-dalje Ustav RH) sadržava odredbu kojom je pravo na slobodno odlučivanje o rađanju djece ostalo nedotaknuto. Naime, članak 21. Ustava RH glasi: „Svako ljudsko biće ima pravo na život. U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne.“ Takvom ustavnom odredbom nedvojbeno se štiti rođene ljude, osobito uzme li se u obzir stavak 2., kojim se isključuje smrtna kazna kao nasilni prekid života. Mislimo da se ustavotvorac namjerno nije priklonio eksplicitnomu stavu o slobodi odlučivanja o rađanju djece, koji ako jest afirmativan kao u ustavima iz sedamdesetih godina, može podrazumijevati slobodu pobačaja, a ako je eksplicitan u negativnom izričaju, onda ga isključuje, odnosno zakonski zabranjuje. Ustavna je odredba nametnula pitanje tumačenja što je to ljudsko biće, odnosno, preciznije, je li ljudsko biće i nerođeni čovjek, bez obzira na razvojni stadij. Donošenjem novog Ustava 1990. godine izostavljene su ustavne odredbe o reproduktivnim pravima iz članka 191., Ustava SFRJ i članka 272. Ustava SR Hrvatske. Stoga, prokreativna se prava ne mogu više smatrati jednim od ustavnih prava jer ih Ustav na snazi ne sadrži.¸ To je isto bio službeni hrvatski stav koji je iznesen na Vijeće Europske unije 22. veljače 2017. (broj: 5687/17 ADD 2) gdje je rečeno da „Hrvatska tumači ovaj termin na način da ne uključuje pobačaj“. Komentar na Mjeru 1.5. Europski sud za ljudska prava u nekoliko se sudskih odluka izjasnio o položaju liječnika, odnosno zdravstvenih djelatnika u vezi s izvršenjem pobačaja. U skladu s određenjima EKLJP-a, koji ne govori o pravu na pobačaj, smatra se da ne postoji ni pravo na prakticiranje, tj. izvršavanje pobačaja. Sud se u slučajevima R. R. v. Poland i P. & S. v. Poland pozvao na Rezoluciju 1763 (2010) isključujući bilo koji oblik odgovornosti za priziv savjesti. Jedno od važnijih pitanja u vezi s izvršenjem pobačaja jest i mogućnost da zdravstveni djelatnici izjave priziv savjesti. To demokratsko pravo u uskoj je vezi s pravom i slobodom izražavanja mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti, koji pripadaju ljudskim pravima i zajamčeni su mnogim međunarodnim dokumentima, od kojih su najvažniji već spomenuta: - članak 18 Opća deklaracija o pravima čovjeka., - članak 9. EKLJP-a, te - članak 10..Povelja temeljnih prava Europske unije. Smisao priziva savjesti, koji se najčešće izjavljuje u vezi s medicinskim postupcima i u vezi s vojnim rokom odnosno nošenjem oružja, ogleda se u legitimnosti prava izjaviti priziv savjesti kako bi pojedinac legitimno postupio ili propustio postupiti protivno zakonu koji nalaže određeno ponašanje koje je protivno pojedinčevoj savjesti. Dakako, sloboda savjesti uvijek se susreće s pravima drugih osoba bilo da ih podržava, ugrožava ili isključuje i niječe, što je ključni element prosudbe dopustivosti priziva savjesti. Parlamentarna skupština Vijeća Europe donijela je 2010. godine Rezoluciju 176385, u kojoj se uređuje pitanje priziva savjesti u zakonitoj zdravstvenoj zaštiti. U njoj se balansira između priziva savjesti koji se smatra zakonitim upravo u vezi s pobačajem i eutanazijom) i potrebe pravodobne zdravstvene skrbi žena. U tome se smislu ta Rezolucija zalaže za pravno transparentno reguliranje priziva savjesti, koji, kad je riječ o pobačaju, podrazumijeva i obvezu pravodobnog informiranja žene o postojanju priziva savjesti i mogućnosti upućivanja žene u drugu zdravstvenu ustanovu (toč. 4. 2.). Sagledamo li pravno uređenje priziva savjesti u Hrvatskoj, a u kontekstu pobačaja na zahtjev, zaključujemo da su pojedini članci relevantnih propisa u skladu s ustavnom odredbom o slobodi savjesti (članak 40. Ustava RH). Nadalje, članak 20. Zakona o liječništvu (Narodne novine broj:121/03, i 117/08) omogućuje priziv savjesti liječniku zbog vlastitih etičkih, vjerskih ili moralnih nazora odnosno uvjerenja, pod uvjetom da se takav priziv savjesti ne kosi s pravilima struke i ako se time ne uzrokuju trajne posljedice za zdravlje žene ili ne ugrožava život pacijenta. Uz obvezu da liječnik o svojoj odluci obavijesti ženu i nadređenog odnosno poslodavca, proizlazi da liječnici u Hrvatskoj mogu izjaviti priziv savjesti u odnosu na neizvršenje pobačaja, ali samo onoga koji nije neposredno vezan uz očuvanje zdravlja žene. To znači da liječnik ne može otkloniti izvrše nje pobačaja ako trudnoća ugrožava život žene. Zakon o sestrinstvu (Narodne novine broj: 121/03,117/08, 57/11) u članku 3. omogućuje priziv savjesti, te isto tako i Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji, kod kojeg se priziv savjesti povezuje s etičkim, vjerskim ili moralnim nazorima, u odnosu na provođenje ili sudjelovanje u postupcima medicinski pomognute oplodnje. Priziv savjesti uređuje Kodeks medicinske etike i deontologije Hrvatskoga liječničkog zbora (Narodne novine broj:55/08 i 139/15), u kojem se u čl. 2. toč. 15. navodi: „Liječnik ima pravo na priziv savjesti ako time ne uzrokuje trajne posljedice za zdravlje ili ne ugrozi život pacijenta.” U Kodeksu se u okviru odredaba o planiranju obitelji i regulaciji ljudske plodnosti izrijekom navodi „etično vrednovanje” od strane liječnika, što čini neprispodobivom odluku o izvršenju pobačaja od strane liječnika s tvrdnjom da život započinje začećem . Poticanje na pobačaj predstavlja i kazneno djelo iz „Protupravni prekid trudnoće“ čl.115 Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, i 61/15) koji glasi: „(1) Tko protivno propisima o prekidu trudnoće, trudnoj osobi izvrši, potakne je ili joj pomogne izvršiti prekid trudnoće s njezinim pristankom, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka prouzročena smrt trudne osobe ili joj je zdravlje teško narušeno, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. (3) Tko trudnoj osobi bez njezinog pristanka izvrši prekid trudnoće, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 3. ovoga članka prouzročena smrt trudne osobe ili joj je zdravlje teško narušeno, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina. (5) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se kazniti. Pravni tim Zaklade Vigilare | Primljeno na znanje | Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-60/1991 i dr. od 21. veljače 2017. („Narodne novine“, broj 25/17) naložilo se Hrvatskom saboru da u roku od dvije godine donese novi zakon u skladu s utvrđenjima Ustavnog suda iz navedenog Rješenja |
| 3 | Ured pučke pravobraniteljice | Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.–2019., Javno informiranje i mediji | U području Javno informiranje i mediji, s obzirom na prepoznate probleme u nacrtu Nacionalnog plana, predlažemo vraćanje mjere „Mjera 2.2. Povećati tematsku raznolikost programa i omogućiti medijski prostor za specifične teme, na primjer nasilje nad ženama, žene u ruralnim područjima, ravnopravnost spolova, djeca s teškoćama u razvoju, azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom, sadržaji za djecu, sadržaji na manjinskim jezicima, osobe s invaliditetom, seksualno nasilje, reproduktivno zdravlje, prostitucija, višestruka diskriminacija.“ Nadalje, u istom području, predlažemo novu mjeru „Proizvoditi i/ili emitirati emisije namijenjene informiranju pripadnika nacionalnih manjina na jezicima nacionalnih manjina na javnoj televiziji.“ | Nije prihvaćen | Hrvatska radiotelevizija smatra da je programska raznolikost HRT-ovih programa već vrlo velika s obzirom da je u kontinuitetu otvoren medijski prostor za navedene specifične teme te smatramo da ponovno vraćanje te mjere ne bi doprinijelo ostvarenju Cilja 2 u području Javnog informiranja i medija. Naime, Hrvatska radiotelevizija smatra da ta mjera u predloženom tekstu nije precizno definirana pa je stoga i vrlo teško mjerljiva. Hrvatska radiotelevizija je kao javna televizija drži da je svjesna svoje uloge u promicanju međusobnog razumijevanja i poštivanja drugih, njihove kulture i jezika te sukladno tome programi HRT-a često se neposredno ili posredno bave manjinskim pitanjima i manjinskim jezicima. Tendencija je stvaranje atraktivnog programa namijenjenog izvještavanju manjina, ali i o njima te na taj način senzibilizirati većinu i stvoriti kod gledatelja pozitivnu emociju koja je prvi korak pri razumijevanju drugih i drugačijih. Odsjek za nacionalne manjine, civilno društvo i iseljeništvo u sklopu Produkcijskog odjela Obrazovanje i znanost proizvodi tjedni multinacionalni magazin Prizma, koji se kontinuirano emitira od 1993. godine. Prizma je jedna od rijetkih emisija koje se emitiraju bez ljetne stanke tijekom cijele godine na prvom programu HTV-a. Emisija je u potpunosti financirana sredstvima HRT-a. Jedna od takvih emisija je i emisija Manjinski mozaik - 15 minutna dokumentarna reportaža koja obrađuje određenu manjinsku temu, posvećenu tradiciji, kulturi ili povijesti nacionalnih manjina u RH, a emisija se u potpunosti realizira na manjinskim jezicima uz hrvatski titl. Pojedine manjine u emisijama HRT-a su zastupljene razmjerno njihovu udjelu u stanovništvu, ali i ovisno o stupnju njihove organiziranosti i aktivnosti. Pripadnici nacionalnih manjina i govornici manjinskih jezika prilikom realiziranja reportaža potiču se da govore svojim materinskim jezikom, odnosno jezikom manjine, a njihova je osobna odluka hoće li to pravo koristiti. Hrvatski radio u svojim programima, nacionalnim i regionalnim objavljuje niz emisija o manjinama i za manjine, a neke od njih emitiraju se na jezicima manjina. Hrvatska radiotelevizija veliku pozornost posvećuje provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina te sustavno radi na povećanju udjela sadržaja manjinskog program, kao i programa na manjinskim jezicima. Nadalje, Agencija za elektroničke medije navedenu mjeru ne može u potpunosti provesti bez promjena Zakona o elektroničkim medijima, budući da su člankom 64. stavkom 1. točno definirane kategorije programa za koje korisnici Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija mogu dobiti sredstva. Dio navedenih specifičnih tema ne spada u definirane kategorije. Iz navedenog razloga Agenciju je zatražila da se briše kao nositelja te mjere. |
| 4 | Ured pučke pravobraniteljice | Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.–2019., Pristup stanovanju | U području Stanovanja, s obzirom da nacrt Nacionalnog plana prepoznaje probleme vezano uz temu stanovanja i uvjete stanovanja romske nacionalne manjine, predlažemo vraćanje mjera „Organizirati regionalne rasprave na temu problema stanovanja“ i „Pokrenuti raspravu o desegregaciji romskih naselja“. | Nije prihvaćen | Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u vremenu provedbe Akcijskog plana za borbu protiv diskriminacije nije planirao provedbu regionalnih rasprava na temu problema stanovanja i desegregacije romskih naselja, budući je iste već proveo u okviru provedbe aktivnosti Nacionalne platforme za Rome tijekom 2016. i 2017. godine. Također, Ured je svim dionicima distribuirao Smjernice Europske komisije za države članice o uporabi europskih strukturnih i investicijskih fondova u rješavanju obrazovne i prostorne segregacije (Guidance for Member States on the use of European Structural and Investment Funds in Tackling Educational and Spatial Segregation) te je o istom dokumentu obavijestio upravne odbore OP-a u kojima sudjeluje (OP ULJP i OP KK), održao sastanke s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU, Ministarstvom zdravstva i drugim dionicima na kojima su naglašena i pitanja diskriminacije i segregacije pripadnika romske nacionalne manjine. Ista tema je istaknuta i tijekom brojnih terenskih posjeta jedinicama lokalne samouprave u kojima živi veći broj pripadnika romske nacionalne manjine, u većem broju kojih je sudjelovao i predstavnik Ureda pučkog pravobranitelja. Nadalje, sukladno Programu Vlade Republike za mandat 2016.-2020. u kojem je iskazana spremnost Vlade da se nastavi s unaprjeđivanjem postojeće razine zaštite prava nacionalnih manjina, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 24. studenoga 2016. godine donijela Odluku o izradi operativnih programa nacionalnih manjina (KLASA: 022-03/16-04, URBROJ: 50301-23/21-16-2), koji će odrediti mehanizme osiguranja zaštite prava nacionalnih manjina te podrške djelovanju njihovih tijela, sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i drugim posebnim propisima. U okviru Nacrta prijedloga operativnih programa nacionalnih manjina, u dijelu programa za romsku nacionalnu manjinu, predloženo je, između ostalog, donošenje Uredbe za pomoć Romima, kojom bi se u području stambenog zbrinjavanja utvrdili modeli pomoći Romima, kriteriji za utvrđivanje korisnika te načini provođenja utvrđenih prava za pojedini model pomoći. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina održao je nekoliko sastanaka s resornim tijelima te su se pojavile određene dvojbe u vezi s normativnim okvirom za uređenje prava pripadnika određene nacionalne manjine te glede nadležnosti tijela za izradu prijedloga toga propisa, a o kojima je Ured zatražio stručna mišljenja Ureda za zakonodavstvo i Ministarstva uprave. Pribavljena mišljenja, Ured je, radi usklađivanja, uputio Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske i Ministarstvu financija. |
| 5 | Ured pučke pravobraniteljice | Uprava i pravosuđe, Cilj 3. Horizontalno uskladiti zakonske i podzakonske akte s antidiskriminacijskim načelima | Pod ciljem 3. predlažemo osmisliti mjere koje se odnose na provedbu Zakona o procjeni učinaka propisa, poput donošenje Uredbe, donošenje Smjernica, edukacije državnih službenika zaduženih za izradu procjene učinka o ljudskim pravima i diskriminaciji i sl. | Nije prihvaćen | Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 1. lipnja 2017. godine već donijela Uredbu o provedbi postupka procjene učinaka propisa kojom se, sukladno čl. 23. Zakona o procjeni učinaka propisa, određuju pobliži kriteriji za procjenu izravnih učinaka nacrta prijedloga zakona, način utvrđivanja adresata, aktivnosti prethodnog postupka procjene učinaka propisa, sadržaj obrasca prethodnog postupka procjene učinaka propisa, postupak savjetovanja, aktivnosti procjene učinaka propisa i sadržaj obrasca iskaza o procjeni učinaka propisa te druga pitanja s tim u vezi. |
| 6 | Ured pučke pravobraniteljice | Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.–2019., Uprava i pravosuđe | U području Uprava i pravosuđe, s obzirom na izazove u provedbi Zakona o suzbijanju diskriminacije, o čemu pišemo svake godine u našem godišnjem izvješću, predlažemo u cilj 2. vraćanje mjere „Treninzi za odvjetnike i pravne savjetnike o provedbi antidiskriminacijskog zakonodavnog okvira,“ kao i dodavanje policijskih službenika kao nove ciljane skupine edukacija. | Djelomično prihvaćen | Suglasni smo da je korisno proširiti krug stručnih osoba prema kojima bi trebalo planirani seminare, edukacije i sl. Stoga je proširen sadržaj mjere 1.6 na način da se u nazivu mjere dodaje pojam „diskriminacije“. Takav naziv mjere otvorit će mogućnost organizacije stručnih okruglih stolova s fokusom na odvjetnike i njihovo sudjelovanje u diskriminacijskim postupcima. Držimo da u ovom kontekstu termin „pravnog savjetnika“ u praksi i sustavu suzbijanja diskriminacije nije dovoljno precizan da bi se posebne edukacije usmjerile na tu kategoriju. Policijski službenici su u smislu edukacija već obuhvaćeni u mjeri 1.4. |
| 7 | Ured pučke pravobraniteljice | Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.–2019., Obrazovanje, znanost i sport | U području Obrazovanje, znanost i sport predlažemo nove mjere pod ciljem 1. koje se odnose na djecu migrante, a to su “Mjera 1.1. Izrada materijala za nastavu za djecu kojima hrvatski nije materinji jezik“ i „Mjera 1.2 Edukacija nastavnika za rad s djecom kojima hrvatski nije materinji jezik". Kod mjere 1.2 Osigurati sredstva za stipendije studentima u nepovoljnom društveno-ekonomskom položaju, uključujući i mlade iz alternativnih sustava skrbi i mlade s invaliditetom, predlažemo dodati „i pravodobno isplatiti“. Nadalje, predlažemo vraćanje ovih mjera: „Mjera 2.2. Upoznati članove Stručnog povjerenstva za prosudbu školskih udžbenika sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije i Zakonom o ravnopravnosti spolova“, i „Mjera 2.3 Provesti analizu novih udžbenika za osnovne i srednje škole u odnosu na Zakon o suzbijanju diskriminacije“. Vezano uz mjeru 2.1. predlažemo istu preformulirati na način da se građanski odgoj i obrazovanje provode kao obavezni predmet. Kod mjere 2.5 pojam „bullying“ predlažemo zamijeniti pojmom „vršnjačko nasilje“. | Djelomično prihvaćen | Postoje propisi i programi temeljem kojih se provodi učenje hrvatskoga kao inog jezika i oni po svojoj strukturi predstavljaju jedan okvir učenja hrvatskoga jezika na načelima holističkoga, humanističkoga, komunikacijskoga i funkcionalnoga pristupa. Preporuča se da učenje hrvatskoga jezika u početku bude kroz obavijesti iz školske i svakodnevne sredine, kao i kroz kratke i jednostavne upute za snalaženje. U nastavi se valja služiti i neknjiževnim tekstovima koji uključuju tekstove tiskovina i elektroničkih medija (novinske, televizijske, internetske, udžbeničke tekstove...) i sadržajno trebaju obuhvatiti sve školske predmete, odnosno aktualne životne teme i sadržaje bliske svakodnevnom iskustvu i interesu učenika. Učenike valja poučavati na tekstovima različitih funkcionalnih stilova. Književno-umjetnički tekstovi mogu biti: kratke priče, anegdote, šale, pjesme i slično, a osim toga treba se služiti i filmovima (dokumentarnim, igranim ili animiranim), reklamama, pjesmama, stripovima, fotografijama, slikama, ilustracijama i slično. Materijal najprije mora biti pisan na standardnom hrvatskom jeziku, a poslije se mogu koristiti i tekstovi dijalekta u kojem učenik živi. Ono što je specifično kod primjene programa učenja hrvatskoga jezika je da su ciljevi i obrazovna postignuća zadana na općoj razini tako da se mogu prilagoditi svakom učeniku i temelj su za izradu individualiziranih programa za svakoga učenika s obzirom na pojedinačne potrebe učenika, predznanje, razvojnu dob, kulturno i društveno okružje iz kojega učenik dolazi i u koje dolazi, razred u koji je učenik uključen, uvjete održavanja nastave u školi (broj učenika i učitelja, prostor, oblike rada: pojedinačno, u paru, u skupini) i dr. S obzirom na ovu specifičnost, preporuča se da nastavni materijal bude što je moguće više individualiziran i u skladu sa specifičnostima pojedinog učenika ili skupine i okružja u koje se taj učenik integrira te je najbolje da nastavni materijal izrađuje sam učitelj/nastavnik/stručni suradnik u suradnji s učenikom/učenicima prema njihovim potrebama i interesima. Također, Agencija za odgoj i obrazovanje u svojoj redovnoj djelatnosti provodi edukacije/stručna usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika, pa tako i stručne skupove za rad s djecom kojima hrvatski nije materinji jezik Predložena dopuna mjeri 1.2 – pravodobno isplatiti . Ministarstvo znanosti i obrazovanja navedeno prima na znanje. Ovo je izuzetno teško ostvariti jer studenti koji se javljaju na natječaj trebaju ispuniti određene uvjete (broj položenih ispita i sl.…), a to mogu do samog početka akademske godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja radi na skraćivanju obrade natječaja povezivanjem s Poreznom upravom i ostalim bazama podataka, kako bi se proces što više automatizirao te što je moguće više skratio rok, tj. smanjilo kašnjenje stipendija. Članovi stručnog povjerenstva za prosudbu udžbenika obavljaju posao prosudbe su skladu sa Zakonom o udžbenicima te procjenjuju udžbenike na temelju zakonske, stručne i metodološke procjene. Ministarstvo znanosti i obrazovanja smatra kako nije potrebno isticati Zakon o diskriminaciji te Zakon o ravnopravnosti spolova budući da Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu precizno propisuje čl. 4 st. 2. da: „Udžbenici, dopunska i pomoćna nastavna sredstva svojim sadržajem ne smiju biti protivni Ustavu Republike Hrvatske i proklamiranim načelima demokratskog poretka koja se posebice odnose na zaštitu ljudskih i manjinskih prava, temeljnih sloboda i prava čovjeka i građanina te ravnopravnost spolova“, a Udžbeničkim se standardom, između ostalih zahtjeva, u Etičkim zahtjevima jasnije i detaljnije propisuje usklađenost svih edukativnih materijala kojima se služe učenici i nastavnici u školama sa svim točkama pobrojanim u navedenom podzakonskom aktu. Nadalje, stručno povjerenstvo obavlja procjenu i analizu udžbenika prije odobravanja te je obvezno voditi računa udovoljavaju li udžbenici svim postavljenim zahtjevima. Etički zahtjevi, između ostaloga temelje se na općim pravima čovjeka i pravima djeteta, na načelima demokracije i vladavine prava, te udžbenik promiče načela održivog razvoja, jednakosti, društvene pravednosti, pluralizma, demokratičnosti, tolerancije i ljudskog dostojanstva. Građanski odgoj i obrazovanje provodi se temeljem Odluke o donošenju programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole („Narodne novine“, broj: 104/2014.) te se sadržaji i teme građanskog odgoja i obrazovanja provode u okviru međupredmetne provedbe u osnovnim i srednjim školama temeljem navedene Odluke. Ovim Nacionalnim i Akcijskim planom nije moguće prejudicirati daljnje provođenje građanskog odgoja te će se isto definirati provedbom kurikularne reforme. Termin bullying zamijenit će se sintagmom vršnjačko nasilje. |
| 8 | Ured pučke pravobraniteljice | Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.–2019., Rad i zapošljavanje | U području Rada i zapošljavanja ističemo kako nije jasno kako će Hrvatski zavod za zapošljavanje provoditi mjeru 2.3 u odnosu na neke diskriminacijske osnove. | Nije prihvaćen | Na otvorena radna mjesta Zavod upućuje nezaposlene osobe koje ispunjavaju definirane uvjete te poslodavac ne može i ne smije diskriminirati kandidate prema određenoj osobnoj karakteristici (kao što je npr. spol). Djelatnici Zavoda, prilikom zaprimanja oglasa, upoznaju poslodavce o obvezi poštivanja ravnopravnosti nezaposlenih osoba u traženju zaposlenja i realizacije radnog odnosa u skladu s odredbama Zakona o suzbijanju diskriminacije, ukoliko poslodavac kao uvjet natječaja želi postaviti određenu diskriminacijsku karakteristiku. Prilikom isticanja potrebe za radnikom od strane poslodavca, djelatnik Zavoda provjerava sva unesena obilježja radnog mjesta te, ukoliko se pokaže da sadrži bilo koji element koji se odnosi na diskriminaciju po bilo kojoj osnovi, prije zaprimanja i javnog objavljivanja radnog mjesta, upozorit će poslodavca na isto kako bi se diskriminatorni elementi uklonili i tek tada objavit će radno mjesto i početi upućivati potencijalne kandidate. Također, ukoliko za vrijeme trajanja natječaja Zavod dobije informaciju od kandidata koja se odnosi na bilo kakav oblik diskriminacije, kontaktirat će poslodavca vezano za uočene nepravilnosti te, ukoliko postoji potreba, deaktivirat će oglas. |
| 9 | Ured pučke pravobraniteljice | Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.–2019. | Vezano uz nacrt Akcijskog plana, ukazujemo na upitnu mogućnost potpune i kvalitetne provedbe predviđenih mjera u 2017. godini, s obzirom da je već proteklo pet mjeseci predviđenih za njihovo provođenje. | Primljeno na znanje | Određene aktivnosti koje su kao mjere predviđene u Akcijskom planu već se provode u okviru redovnih aktivnosti, a zbog njihovog značaja u kontekstu jačanja sustava zaštite od diskriminacije, na ovaj način im se daje i određeni strateški kontekst. Svjesni činjenice proteka većeg dijela 2017. godine, držimo da je, s obzirom na dugotrajnost procesa izrade ovih akata, za potencijalne žrtve diskriminacije ipak značajnije da se Nacionalni plan i prateći Akcijski plan što prije započnu provoditi te da, s obzirom na kontinuirani karakter većine mjera, ova okolnost ne bi opravdavala redefiniranje razdoblja primjene akata, tim više što je provedba manjeg dijela mjera vezana isključivo za 2017.godinu. |
| 10 | Udruga U ime obitelji | Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.–2019. | Termin “skupine zaštićene Zakonom o suzbijanju diskriminacije” potrebno je brisati svugdje gdje se spominje u Nacionalnom planu za borbu protiv diskriminacije i pripadajućem Akcijskom planu, s obzirom da se u tom Zakonu izrijekom ne spominju konkretne skupine koje taj Zakon štititi. Ukoliko se žele zaštiti pojedine ranjive skupine one se trebaju izrijekom navesti kako bi se mjere mogle i provoditi prema tim skupinama. | Nije prihvaćen | Termin „skupine zaštićene Zakonom o suzbijanju diskriminacije“ izravno je povezan s člankom 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije u kojem je navedeno 17 diskriminacijskih osnova u odnosu na koje Zakon uspostavlja zaštitu, te se termin koristi u okviru onih mjera kojima se želi obuhvatiti sve skupine osoba koje Zakon štiti po bilo kojoj osnovi. S obzirom na navedeno, nabrajanje svih skupina zaštićenih Zakonom u nazivu ciljeva, mjera te drugim parametrima bilo bi nepraktično, a zasebno izdvajanje pojedinih skupina predstavljalo bi odstupanje od svrhe ciljeva i mjera. |
| 11 | Udruga U ime obitelji | Javno informiranje i mediji , Cilj 1. Dokinuto stereotipno, uvredljivo i ponižavajuće medijsko prikazivanje pojedinaca ili skupina po bilo kojoj osnovi diskriminacije | Imali smo prilike vidjeti posljednjih godina u medijima, a posebno prilikom dolaska relikvija sv. Leopolda Mandića u Hrvatsku, diskriminaciju vjernika katoličke vjeroispovijedi. Tražimo donošenje mjera kojima će se zaštiti dostojanstvo vjernika svih vjeroispovijedi i vjerskih zajednica i njihovih institucija u medijskom prostoru, budući da se Ustavom Republike Hrvatske jamči “sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja”(čl. 40). | Primljeno na znanje | Držimo da mjera 1.1 „Sustavno educirati novinare i urednike te sve ostale profesionalne skupine uključene u proizvodnju medijskih sadržaja o diskriminaciji te o načinima suzbijanja diskriminacije u medijskim sadržajima“, koja je usmjerena upravo na kritičko prenošenje govora mržnje te promjenu načina obrade potencijalno diskriminatornih sadržaja u medijima, kao nadogradnja dodatno jača postojeći sustav zaštite od diskriminacije uspostavljen prvenstveno kroz odredbe kaznenog i prekršajnog prava. |
| 12 | Udruga U ime obitelji | Uprava i pravosuđe, Cilj 3. Horizontalno uskladiti zakonske i podzakonske akte s antidiskriminacijskim načelima | Predlažemo brisanje mjera 3.2. i 3.3. budući da provedba Zakona o životnom partnerstvu ne pripada području borbe protiv diskriminacije, a i sam je zakon nametnut od strane SDP-ove Vlade mimo volje hrvatskih birača koji su se na referendumu 1.12.2013. izjasnili da je brak životna zajednica muškarca i žene te da isključivo njoj pripadaju svi atributi i instituti braka. | Nije prihvaćen | Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola u članku 6. zabranjuje svaki oblik diskriminacije, izravne ili neizravne temeljem sklopljenog životnog partnerstva, seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Nadalje, člancima 60, 63., 65., 68., 70., i 79 istog Zakona propisuje se jamstvo zabrane nepovoljnijeg postupanja čime se dodatno naglašava ostvarivanje ustavnog načela jednakosti. S obzirom da se Zakonom o suzbijanju diskriminacije osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao i stvaranje pretpostavki za ostvarivanje jednakih mogućnosti, ova mjera pripada području borbe protiv diskriminacije. |
| 13 | Udruga U ime obitelji | Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.–2019., Zdravstvena zaštita | U istraživanju autora s Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar” pod nazivom "Rizični čimbenici povezani s odlukom o legalnom prekidu trudnoće u Hrvatskoj” (2010.) identificiraju se posebne rizične skupine žena koje imaju povećan rizik za odluku o pobačaju, “među kojima se ističu one koje su u braku, imaju dvoje i više djece, one mlađe životne dobi, nižeg su stupnja edukacije i imaju lošije socioekomomske prilike”. Budući da ne dobivaju adekvatnu skrb i da im nisu pružene informacije o trudnoći i životu i razvoju nerođenog djeteta koje nose, ove skupine žena su posebno stavljene u nepovoljan položaj. Prema općim standardima u području ostvarivanja prava na zdravlje nalazi se i pravo na informiranu odluku. Predlažemo da se kao mjera suzbijanja diskriminacije prema navedenim skupinama žena uvrsti provedba kampanja, edukacija i informiranja o trudnoći i životu nerođenog djeteta te o načinu na koji rizične skupine trudnica mogu zatražiti pomoć kako bi zadržale svoje dijete, a ne se odlučile na pobačaj. | Primljeno na znanje | U okviru Plana i programa zdravstvene zaštite žena kao i zdravstvene zaštite školske djece i mladeži neke od predloženih mjera u zdravstvenom sustavu se kontinuirano provode. Edukaciju i informiranje vezano uz planiranje obitelji na individualnoj razini provode timovi PZZ-a (izabrani ginekolog i obiteljski liječnik) te u obliku zdravstveno-odgojnih predavanja specijalisti školske i adolescentne medicine, čime je osigurano pravo na dobivanje svih informacija vezanih uz zaštitu reproduktivnog zdravlja i ostvarenje reproduktivnih prava. U odnosu na predložene aktivnosti, ukazujemo i na mjeru "Osigurati dostupnost zdravstvene zaštite trudnica, žena i djece u ruralnim i izoliranim područjima, posebice ženama s invaliditetom, Romkinjama, transrodnim osobama te osobama starije životne dobi" te mjeru "Provoditi aktivnosti u cilju informiranja korisnika o pravima koja proizlaze iz područja zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja, posebice kada se mijenja način stjecanja ili ostvarivanja nekog prava na način prilagođen dobi, mentalnim i fizičkim mogućnostima, s posebnim naglaskom na starije osobe". |
| 14 | Udruga U ime obitelji | Zdravstvena zaštita, Cilj 1. Ujednačena dostupnost javnih zdravstvenih usluga skupinama zaštićenima Zakonom o suzbijanju diskriminacije | Tražimo da se mjera 1.4. u potpunosti ukloni. Radi se o mjeri koja je ideološka i kojom će se vršiti pritisak na zdravstvene djelatnike i kršiti njihovo pravo na priziv savjesti. Smatramo nedopustivim da zdravstveni sustav, Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije i njemu pripadajući Akcijski plan postanu sredstva promocije i legitimiranja pobačaja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 15 | Udruga U ime obitelji | Zdravstvena zaštita, Cilj 1. Ujednačena dostupnost javnih zdravstvenih usluga skupinama zaštićenima Zakonom o suzbijanju diskriminacije | Kod mjere 1.1. predlažemo brisanje termina “transrodne osobe” budući da je značenje pojma nejasno, za razliku od ostalih pojmova koji označavaju ranjive skupine kojima je potrebno osigurati dostupnost zdravstvene zaštite (trudnice, žene i djeca u ruralnim područjima, Romkinjama i osobama starije životne dobi). Smatramo da u mjeri koja treba osigurati dostupnost zdravstvene zaštite ugroženim skupinama nema mjesta političko-aktivističkim i ideološkim terminima. | Primljeno na znanje | Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i načelima zdravstvene zaštite (sveobuhvatnost, kontinuiranost, dostupnost, cjelovitog pristupa primarne zdravstvene zaštite i specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti), osigurana je jednaka dostupnost zdravstvene zaštite svim građanima Republike Hrvatske bez obzira na spol, dob, nacionalnu i vjersku pripadnost. Termin „transrodne osobe“ se uobičajeno koristi, između ostalog i u Pravilniku o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili o životu u drugom rodnom identitetu, tako da držimo da je korištenje navedenog termina opravdano. |
| 16 | Udruga U ime obitelji | Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.–2019., Obrazovanje, znanost i sport | Komentar na Cilj 2: Poštivanje i prepoznavanje ljudskog dostojanstva i ljudskih prava treba biti sastavni dio cjelokupnog obrazovnog sustava, međutim sadržaj i način izvođenja građanskog odgoja u obrazovnom sustavu ne bi trebao biti dio Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije i pripadajućeg Akcijskog plana, posebno stoga što o njegovom sadržaju i načinu izvođenja postoji razilaženje kod roditelja, stručnjaka i cjelokupne javnosti. | Nije prihvaćen | Nacionalnim planom kao i Akcijskim planom ne predviđaju se sadržaji i način izvođenja građanskog odgoja. Građanski odgoj i obrazovanje provodi se temeljem Odluke o donošenju programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole („Narodne novine“, broj: 104/2014.) te se sadržaji i teme građanskog odgoja i obrazovanja provode u okviru međupredmetne provedbe u osnovnim i srednjim školama temeljem navedene Odluke. |
| 17 | Udruga U ime obitelji | Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.–2019., Rad i zapošljavanje | Suzbijanje diskriminacije radnika koji rade nedjeljom Radnici koji rade nedjeljom spadaju u posebno ranjivu skupinu radnika - to su građani koji imaju najniža primanja u Hrvatskoj i oni su time već ranjivi – jer se u ovako visokoj nezaposlenosti, boje boriti za svoje prava, strahuju za svoj posao. Zakonodavac ih je dužan zaštiti od diskriminacije, kojoj su izloženi kada ih se prisiljava da rade nedjeljom bez pravedne plaće i u teškim uvjetima rada, koji je često prekomjeran. Predlažemo da se u Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije 2017. - 2022. i pripadajući Akcijski plan unesu odredbe koje će konkretno štititi ovu ranjivu skupinu radnika, u koju osobito spadaju žene, a sankcionirati poslodavce koji ih diskriminiraju prisilama na nepravednu plaću i teške uvjete rada. | Nije prihvaćen | Zakonom o radu, kao općim propisom, jasno je propisano pravo radnika da tjedni odmor u pravilu koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi. Uzimajući u obzir specifičnosti pojedinih djelatnosti ili objektivnih okolnosti organizacije rada, zbog kojih se radi i nedjeljom, Zakon o radu je osigurao i to da položaj onih radnika koji rade nedjeljom ne bude diskriminirajući, odnosno nepovoljniji u odnosu na druge radnike, pa se tako tome radniku mora omogućiti korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju, a također i pravo na povećanu plaću za rad nedjeljom. Ovakvo zakonsko rješenje usklađeno je s Direktivom EU koja uređuje određene aspekte organizacije radnog vremena. Slijedom navedenog, proizlazi stajalište da u Akcijskom planu nije potrebno predvidjeti dodatne mjere u smislu izmjena toga općeg propisa. |
| 18 | Udruga U ime obitelji | Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.–2019., Socijalna skrb i obitelj | Predlažemo da se za područje Socijalna skrb i obitelj unese sljedeći cilj i mjere: Cilj 1. Suzbijanje diskriminacije trudnica, samohranih roditelja i roditelja s više djece na tržištu rada Pokazatelj učinka: smanjenje broja slučajeva diskriminacije Polazna vrijednost: podaci dobiveni analizom o broju otkaza i drugih slučajeva diskriminacije trudnica, samohranih roditelja i roditelja s više djece Izvor podataka: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava MJERE: 1. Analiza i unaprjeđenje zakonskih odredbi koje reguliraju položaj i suzbijanje diskriminacije trudnica, samohranih roditelja i roditelja s više djece na tržištu rada Nositelj: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Sunositelj: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava Pokazatelj učinka: ● Osnovana Radna skupina za analizu i unaprjeđenje odredbi kojima se regulira suzbijanje diskriminacije samohranih roditelja i roditelja s više djece na tržištu rada. ● Od strane Radne skupine analizirane su postojeće zakonske odredbe kojima se regulira suzbijanje diskriminacije trudnica, samohranih roditelja i roditelja s više djece na tržištu rada te je o tome sastavljeno Izvješće koje je javno objavljeno. ● Na temelju Izvješća i savjetovanja s javnošću Radna skupina je sastavila prijedloge zakona o izmjenama i dopunama pojedinih zakona s ciljem unaprjeđenja odredbi kojima se regulira položaj i suzbija diskriminacija trudnica, samohranih roditelja i roditelja s više djece na tržištu rada ● Nadležna ministarstva su pokrenula zakonodavnu proceduru, a Hrvatski sabor je usvojio i donio predložene prijedloge zakona o izmjenama i dopunama zakona kojima će se unaprijediti zakonske odredbe koje reguliraju položaj i suzbijanje diskriminacije trudnica, samohranih roditelja i roditelja s više djece na tržištu rada 2. Informiranje i podizanje svijesti trudnica, samohranih roditelja i roditelja s više djece o njihovim pravima iz radnog odnosa i na tržištu rada te mogućnostima ostvarivanja tih prava Nositelj: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava Sunositelj: Hrvatski zavod za zapošljavanje Pokazatelj učinka: ● Izrađene i tiskane brošure u kojima su navedene sve mogućnosti trudnica, samohranih roditelja i roditelja s više djece, koje se odnose na ostvarivanje prava iz radnog odnosa i na tržištu rada ● Podijeljene brošure u rodilištima, na radnom mjestu, prilikom prijave na HZZ ● Smanjen broja slučajeva diskriminacije trudnica, samohranih roditelja i roditelja s više djece na tržištu rada ● Uspostavljen posebni pozivni centar u sklopu HZZ-a putem kojeg se trudnice, samohrani roditelji i roditelji s više djece mogu informirati o svojim pravima te prijaviti diskriminatorno i nezakonito ponašanje poslodavca 3. Poboljšanje kvalitete i učinkovitosti nadzora poslodavaca u provedbi zakonskih i drugih propisa vezanih uz ostvarivanje prava iz radnog odnosa trudnica, samohranih roditelja i roditelja s više djece Nositelj: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava Pokazatelj učinka: ● Unutar Inspektorata rada uspostavljena posebna Služba za nadzor provedbe prava iz radnog odnosa trudnica, samohranih roditelja i roditelja s više djece ● Stručno osposobljeni inspektori rada zaduženi posebno za nadzor provedbe prava iz radnog odnosa trudnica, samohranih roditelja i roditelja s više djece ● Unutar Zakona o radu izdvojena posebna kategorija prekršaja vezanih uz prava iz radnog odnosa trudnica, samohranih roditelja i roditelja s više djece ● Broj sankcioniranih poslodavaca koji diskriminiraju trudnice, samohrane roditelje i roditelje s više djece | Nije prihvaćen | Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku nije nadležno za postupanje vezano za tržište rada, pa shodno tome ne može biti izvor podataka kao ni nositelj analize i unapređenja zakonskih odredbi vezanih za suzbijanje diskriminacije trudnica, samohranih roditelja i roditelja s više djece na tržištu rada.. Navedeno bi spadalo u područje rada i zapošljavanja, a ne u područje socijalne skrbi. |
| 19 | Sunčica Brnardić | Javno informiranje i mediji , Cilj 1. Dokinuto stereotipno, uvredljivo i ponižavajuće medijsko prikazivanje pojedinaca ili skupina po bilo kojoj osnovi diskriminacije | Predlažemo sljedeću promjenu u tekstu mjere 1.1. Mjera 1.1. Sustavno educirati novinare i urednike te sve ostale profesionalne skupine uključene u proizvodnju medijskih sadržaja o diskriminaciji i raznim diskriminacijskim osnovama te o načinima suzbijanja diskriminacije u medijskim sadržajima Objašnjenje: Konkretiziranje mjere dodavanjem sintagme ‘i raznim diskriminacijskim osnovama’ kako bi se mjera sadržajno i teleološki uskladila s antidiskriminacijskim zakonodavstvom. | Nije prihvaćen | Držimo da je naziv mjere odgovarajući jer je edukacija o diskriminaciji neraskidivo vezana uz sadržaj Zakona o suzbijanju diskriminacije, pa tako i uz diskriminacijske osnove iz čl.1 Zakona. |
| 20 | Sunčica Brnardić | Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.–2019., Uprava i pravosuđe | 1. Predlažemo sljedeći tekst mjera: Mjera 1.5. Organizirati stručne seminare o odredbama Kaznenog zakona vezano uz zločin iz mržnje i govor mržnje za suce, odvjetnike, državne odvjetnike, policiju i predstavnike organizacija civilnoga društva posebno vezano uz zločin iz mržnje i govor mržnje prema predstavnicima nacionalnih manjina, LGBT osobama i osobama s invaliditetom. Mjera 2.1. Kampanje usmjerene suzbijanju diskriminacije i zločina iz mržnje na osnovu rasnog i etničkog podrijetla, jezika, vjere, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, spola i invaliditeta. Objašnjenje: Konkretiziranje mjera na temelju skupina i osnova na način kako je to bilo definirano Nacrtom Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2016. do 2021. godine, zbog potrebe sadržajnog i teleološkog praćenja antidiskriminacijskog zakonodavstva. Iz stručnih podloga i podataka koje su navedene u Nacionalnom planu slijedi zašto su (određene) skupine i/ili osnove u gorenavedenom Nacrtu bile izdvojene. Edukativne mjere i mjere usmjerene k dizanju svijesti moraju adresirati specifičnosti vezane za skupine kontinuirano neproporcionlno pogođene diskriminacijom, zločinom iz mržnje i govorom mržnje u odnosu na druge osnove i/ili generalnu populaciju kako bi bile uspješne u njihovoj zaštiti. 2. Također, Mjera 3.4. Pratiti novo zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina trebala bi se sukladno prijedlogu u Nacrtu Akcijskog plana 2016-2020 preoblikovati u 3.4. Pratiti primjenu čl. 22 Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. 3. Nomotehničke primjedbe: a) Brisati riječ ilegalnog u mjeri 1.8. koja glasi: Praćenje provedbe primjene Kodeksa postupanja u slučaju ilegalnog govora mržnje na internetu (Code of conduct on countering illegal hate speech). Govor mržnje je kazneno djelo, što riječ ilegalno čini redudantnom. b) Konkretizirati mjeru 1.7. Unaprijediti sustav prikupljanja podataka o zločinu iz mržnje i govoru mržnje u istom području. Budući da je kao pokazatelj rezultata navedeno samo 'unaprijeđen sustav praćenja podataka' očito je da se radi o mjeri kojoj nedostaje sadržaja. | Nije prihvaćen | Držimo da bi navedeni stručni seminari, kao i kampanje, trebali biti sveubuhvatni u pogledu potencijalnih ranjivih skupina te da nema potrebe u kontekstu zločina iz mržnje i suzbijanja diskriminacije isticati pojedine skupine,već da njihove sadržaje treba prilagoditi prioritetima u konkretnim okolnostima. Osobito se to odnosi na kampanje u lokalnim zajednicama, gdje od područja do područja postoje razlike u pojavama diskriminacije te se pred organizatore kampanja postavljaju drukčiji zahtjevi koji traže uvažavanje specifičnih okolnosti. Ne prihvaća se komentar u dijelu koji se odnosi na mjeru 3.4. Naime, praćenje primjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u cijelosti, (uključujući i čl. 22.) osigurano je u okviru redovne djelatnosti nadležnih tijela državne uprave, a o praćenju provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina podnosi se redovito godišnje izvješće koje pored ostaloga sadrži i podatke o provedbi članka 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Navedeno Izvješće se javno objavljuje na web stranicama Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Nadalje, ne prihvaća se komentar u dijelu koji se odnosi na mjeru 1.8. Naime, riječ o nazivu koji je odabrala Europska komisija. Pridjev „ilegalnog“ ima vrlo važno značenje u kontekstu odnosa Kodeksa postupanja i slobode govora. Kodeks postupanja usmjeren je na uklanjanje samo onog govora mržnje koji predstavlja javno poticanje na nasilje i mržnju u smislu Okvirne odluke Vijeća 2008/913/PUP o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kazneno-pravnim sredstvima i nacionalnog zakonodavstva kojim se navedena odluka transponira, a to nije nužno svaki govor mržnje. Ne prihvaća se komentar u dijelu koji se odnosi na mjeru 1.7., jer je, s obzirom na opsežnost radnji i aktivnosti koje je potrebno provesti u cilju unapređenja sustava prikupljanja podataka o zločinu iz mržnje i govoru mržnje, nemoguće detaljnije odrediti ovu mjeru. |
| 21 | Sunčica Brnardić | Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.–2019., Obrazovanje, znanost i sport | Predlažemo sljedeće formulacije mjera: Mjera 2.2. Provoditi sadržaje o kulturi, jeziku i tradiciji pripadnika nacionalnih manjina u kurikulima osnovnih i srednjih škola temeljenih na Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina te sadržaje o društveno ranjivim skupina ->Alternativno razmotriti dodavanje nove mjere o sadržajima o društveno ranjivim skupinama, budući da se novom formulacijom izgubila veza između dva tipa sadržaja koja su se navodila u originalnom tekstu Akcijskog plana. Mjera 2.4. Nastaviti sa stručnim osposobljavanjem i usavršavanjem odgojno-obrazovnih radnika o temama ljudskih prava, prevencije diskriminacije i nasilja posebno prema skupinama zaštićenima prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije Mjera 2.5. Izgraditi sustave stručne potpore u školama za djecu koja su žrtve diskriminacije i bullyinga motiviranog osnovama iz Zakona o suzbijanju diskriminacije Objašnjenje: Konkretiziranje mjera na temelju skupina i osnova na način kako je to bilo definirano Nacrtom Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2016. do 2021. godine, zbog potrebe sadržajnog i teleološkog praćenja antidiskriminacijskog zakonodavstva. Budući da su Nacionalnom planu navedene stručne podloze i podaci na temelju kojih je moguće identificirati koje su skupine i osnove u nepovoljnijem položaju u odnosu na generalnu populaciju, držimo da Akcijski plan mora barem terminološkim isticanjem skupina i osnova davati okvir za njihovo efikasno provođenje mjera u borbi protiv diskriminacije. | Nije prihvaćen | Mjera 2.2. Provoditi sadržaje o kulturi, jeziku i tradiciji pripadnika nacionalnih manjina u kurikulima osnovnih i srednjih škola temelji se na provedbi Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina te se kroz navedenu mjeru ne mogu uključiti druge društveno ranjive skupine. Mjera 2.4. i mjera 2.5. imaju za cilj prevenirati diskriminaciju prema skupinama zaštićenima prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije te prema svim ostalim osobama, stoga nije nužno isticati navedeni Zakon. |
| 22 | Sanja Kovačić | Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.–2019. | Prema danas dostupnim podacima znanstvenih istraživanja i provedenih anketa, u svim razvijenim zemljama (za našu zemlju nema relevantnih podataka) postoji znatno raširena diskriminacija prema starijim osobama, u obitelji, na području pružanja zdravstvenih usluga i dr. Predlažem da se u nacionalni plan integrira sustavni plan aktivnosti koji potiču razvoj tolerancije prema starijim osobama. | Primljeno na znanje | Akcijskim planom za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.-2019. predviđena je zaštita osoba starije dobi kroz mjere koje su općenito usmjerene na zaštitu od diskriminacije po svim osnovama iz Zakona o suzbijanju diskriminacije, uključujući „dob“, te kroz posebne mjere iz područja rada i zapošljavanja (cilj 2.), zdravstvene zaštite (mjere 1.1 i 3.1) te uprave (mjera 1.1) u kojima su osobe starije dobi identificirane kao ciljana skupina. Nadalje, Akcijski plan se donosi na razdoblje od tri godine. Pri izradi novog plana, ponovno će se raditi ocjena stanja te voditi računa o učinkovitosti provedenih mjera i prioritetima. |
| 23 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.–2019. | Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom aktivno je sudjelovao u radu Radne skupine za izradu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije od samog početka njezinog osnivanja. Prijedlozi koji su tijekom rada Radne skupine iznošeni od strane predstavnika pravobranitelja za osobe s invaliditetom odnosili su se na područje rada i zapošljavanja, područje obrazovanja, znanosti i sporta, područje obitelji i socijalne skrbi, područje zdravstvene zaštite, područje pristupa stanovanju, područje javnog informiranja i medija i područje pristupa dobrima i uslugama. Izneseni prijedlozi za pojedina područja i prijedlozi opće vrste za poboljšanjem teksta predmetnih prijedloga su značajnim dijelom prihvaćeni. Nadamo se da će s obzirom na kašnjenje donošenja Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2017. do 2022. godine, a time i kašnjenje donošenja predmetnog Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije od 2017. do 2019. godine predviđene mjere ipak moći biti kvalitetno provedene za cjelokupno razdoblje. | Primljeno na znanje | Određene aktivnosti koje su kao mjere predviđene u Akcijskom planu već se provode u okviru redovnih aktivnosti, a zbog njihovog značaja u kontekstu jačanja sustava zaštite od diskriminacije, na ovaj način im se daje i određeni strateški kontekst. S obzirom na kontinuirani karakter većine mjera i manji dio mjera vezanih isključivo za 2017.godinu, držimo da kvalitetna provedba Nacionalnog plana i pratećeg Akcijskog plana neće biti dovedena u pitanje zbog trajanja procesa donošenja. |
| 24 | Pravobranitelj za djecu RH | Obrazovanje, znanost i sport, Cilj 3. Suzbijanje diskriminirajućih postupanja i govora mržnje u sportu | Obrazovanje, znanost i sport, Cilj 3. Mjera 3.1 Sastaviti preporuku za uvrštavanje tema o zabrani diskriminacije u program osposobljavanja i usavršavanja trenera, rukovodećih kadrova i drugih stručnih osoba u sustavu sporta U prioritetnom području: Obrazovanje, znanost i sport, u cilju 3. predlažemo izmijeniti naziv mjere 3.1. tako da ista glasi: Uvrstiti teme o zabrani diskriminacije u programe osposobljavanja i usavršavanja trenera i drugih stručnih osoba u sustavu sporta te osigurati kontinuirane edukacije već aktivnih osoba u sustavu sporta (fizičkih osoba i rukovodećih kadrova pravnih osoba) o antidiskriminacijskim temama i ljudskim pravima. Smatramo da bi mjera trebala biti konkretna i proaktivna i da bi se trebala odnositi kako na buduće kadrove u sustavu sporta (te primjenjivati tijekom njihovog formalnog obrazovanja), tako i na već aktivne osobe u sportu (primjerice, sportaše, trenere, instruktore, voditelje, menadžere, rukovodeće kadrove sportskih klubova i saveza) kroz kontinuirane edukacije. Kao sunositelje mjere vidimo i nacionalne sportske saveze, Hrvatski olimpijski odbor kao najvišu nevladinu nacionalnu sportsku udrugu te Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih, kao i sveučilišta te druge pravne osobe koje provode osposobljavanje osoba u sportu (primjerice, nogometna akademija HNS-a). Držimo da je operacionalizacija mjere moguća kroz redovite skupštine i kolegije i/ili kroz informalno obrazovanje, putem webinara i sl. | Nije prihvaćen | Nositelj i sunositelji mjere, u okviru svoje nadležnosti, mogu sastaviti „preporuku“ za uvrštavanje određenih tema o zabrani diskriminacije u navedene programe. „Uvrštavanje tema“ predstavljalo bi u suštini određivanje sadržaja programa osposobljavanja. Držimo da ovi akti nisu odgovarajući okvir za takav oblik intervencije, već da bi se kroz njih nadležnim tijelima trebalo ukazati na diskriminacijske rizike i dati poticaj da u svoje programe sami ugrade takve teme u cilju podizanja svijesti sportskih djelatnika o rizicima i štetnosti diskriminacije. |
| 25 | Pravobranitelj za djecu RH | Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.–2019., Obrazovanje, znanost i sport | Obrazovanje, znanost i sport, Cilj 2. Također, u prioritetnom području Obrazovanje znanost i sport, u cilju 2. predlažemo dodati dvije nove mjere: - Neorganiziranje vjerskih obreda i aktivnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama u programima koji su namijenjeni svim učenicima. - Osigurati provedbu obveznog integralnog sadržaja zdravstvenog odgoja u školama i pratiti rezultate provedbe zdravstvenog odgoja. • Obrazloženje uz prijedlog za uvođenje mjere „Neorganiziranje vjerskih obreda i aktivnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama u programima koji su namijenjeni svim učenicima“: Uključivanje vjerskih sadržaja u vrijeme nastave u programe koji su namijenjeni svim učenicima smatramo protivnim interesu djece drugih svjetonazora. Obvezivanje djece na sudjelovanje u vjerskim sadržajima (uključujući i onu djecu koja nisu vjernici ili su pripadnici drugih vjeroispovijedi) izvan vjeronaučne nastave, ukazuje na njihovu diskriminaciju po osnovi vjere ili uvjerenja, kao i povredu Konvencije o pravima djeteta kojom je svakom djetetu zajamčena sloboda misli, savjesti i vjere. Takvo uključivanje suprotno je i jednoj od osnovnih dimenzija prava na obrazovanje (prihvatljivosti/acceptability)) koja mora biti ispunjena kako bi se uistinu poštivala u praksi, a koja je i proklamirana Nacionalnom strategijom za prava djece u RH za razdoblje od 2014. do 2020. Navedenim dokumentom utvrđeno je da „kvalitetno obrazovanje treba biti bez diskriminacije, relevantno i kulturalno odgovarajuće za sve učenike. Od učenika se ne bi smjelo očekivati da se prilagođavaju bilo kojoj religiji ili ideologiji“. Stoga eventualno očekivanje djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova da će djeca koja nisu vjernici i kojoj se to ne sviđa, sama napustiti aktivnosti zbog toga što sadrže vjerske elemente, značilo bi nepoznavanje potreba, osjećaja i prava djece i nerazumijevanje vlastite obveze da se svakom djetetu zajamči ravnopravan položaj unutar odgojno-obrazovne ustanove. Kao nositelja ovih aktivnosti predlažemo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Pokazatelj rezultata bi trebala biti teza da su vjerski sadržaji u odgojno-obrazovnim ustanovama ograničeni na nastavu vjeronauka, dok bi rok za provedbu mjere bio kontinuiran. Obrazloženje uz prijedlog za uvođenje mjere „Osigurati provedbu obveznog integralnog sadržaja zdravstvenog odgoja u školama i pratiti rezultate provedbe zdravstvenog odgoja“: Djeca i mladi još uvijek, prema našim saznanjima, nemaju sustavnu edukaciju o zdravom životu i odgovornom spolnom ponašanju iako je zdravstveni odgoj uvršten kao međupredmetna tema u škole. Od 2007. godine ukazujemo na potrebu uvođenja zdravstvenog odgoja u škole kao obveznog sadržaja. Konvencija o pravima djeteta daje djeci bezuvjetno pravo na znanje i informacije koje se tiču očuvanja njihova zdravlja, što uključuje i informacije o spolnom odgoju i spolno odgovornom ponašanju. Na nužnost osiguravanja jedinstvenog zdravstvenog i spolnog odgoja u školama smo 2014. u Alternativnom izvještaju o stanju prava djece u RH upozorili Odbor za prava djeteta UN-a, koji je Hrvatskoj uputio preporuku „da pojača mjere kojima će podizati svijest o spolnom i reproduktivnom zdravlju, s posebnim naglaskom na spolno prenosive bolesti te da osigura sustavno zdravstveno obrazovanje“. S obzirom da trenutno nije poznat tijek cjelovite Kurikularne reforme, smatramo potrebnim uvrstiti ovu mjeru. Kao nositelja ovih aktivnosti predlažemo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Pokazatelj rezultata bi trebala biti teza da je zdravstveni odgoj obvezan nastavni sadržaj u svim školama, dok bi rok za provedbu mjere bio kontinuiran. | Nije prihvaćen | Od I. do III. razreda osnovne škole samo je vjeronauk izborni nastavni predmet te je za učenike koji nisu uključeni u vjeronauk škola dužna organizirati druge aktivnosti u vrijeme održavanja izborne nastave vjeronauka. Kurikularnim promjenama učenici bi trebali imati i druge mogućnosti izbora. Napominjemo kako se u osnovnim školama u pravilu ne održavaju vjerski obredi ni navedene aktivnosti, osim izborne nastave vjeronauka. Nadalje, sukladno Nastavnom planu i programu zdravstvenog odgoja za osnovne i srednje škole (Narodne novine, broj: 106/2013.) – zdravstveni odgoj provodi se u sklopu sadržaja integriranih u postojeće redovite nastavne planove i programe i dodatne sadržaje predviđene za obradu na satu razrednika. Nacionalnim tj. Akcijskim planom nije moguće prejudicirati sadržaje te način provedbe zdravstvenog odgoja već će se isti definirati u sklopu kurikularne reforme. Također, u predviđenim satima za provedbu zdravstvenog odgoja planirani su moduli kojima se djeca i mladi educiraju o navedenim temama. Navedeni program promovira općeprihvaćene znanstvene činjenice, stajališta i sustav vrijednosti koji će pomoći učenicima da budu zdraviji i odgovorniji građani, a društveno odgovornim roditeljima pomažu u odgoju njihove djece. Također, Agencija za odgoj i obrazovanje provodi stručna usavršavanja na teme i sadržaje vezane za zdravstveni odgoj. |
| 26 | Pravobranitelj za djecu RH | Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.–2019., Obrazovanje, znanost i sport | Obrazovanje, znanost i sport, Cilj 2. Izbjegavanje diskriminirajućih pojava u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakopravnosti kroz obrazovni sustav U skladu s primjedbama na tekst Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije i ovom prilikom iznosimo prijedlog izmjene naziva cilja 2. u okviru prioritetnog područja „Obrazovanje znanost i sport“, na način da isti glasi: „Izbjegavanje diskriminirajućih sadržaja i pojava u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakopravnosti kroz obrazovni sustav.“ Također smatramo potrebnim zadržati mjere unutar tog cilja kako su glasile u Nacrtu Nacionalnog plana iz 2016., i to: - mjeru 2.1. iz Nacrta Akcijskog plana iz 2016. koja glasi: Unutar cjelovite kurikularne reforme ugraditi kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja - mjeru 2.2. iz Nacrta Akcijskog plana iz 2016. koja glasi: Upoznati članove Stručnog povjerenstva za prosudbu školskih udžbenika sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije i Zakonom o ravnopravnosti spolova - mjeru 2.3. iz Nacrta Akcijskog plana iz 2016. koja glasi: Provesti analizu novih udžbenika za osnovne i srednje škole u odnosu na Zakon o suzbijanju diskriminacije Ove mjere odnose se na problematiku kojom se niz godina bavi pravobraniteljica za djecu i čije se preporuke odnose na provedbu takvih mjera. Obrazovanje, znanost i sport, Cilj 2. Mjera 2.3. Osigurati aktivnosti za djecu koja ne pohađaju izbornu nastavu u osnovnoj školi u vrijeme između prvog i zadnjeg sata nastavnog dana • U prioritetnom području: Obrazovanje, znanost i sport, u cilju 2., mjeri 2.3. koja glasi: Osigurati aktivnosti za djecu koja ne pohađaju izbornu nastavu u osnovnoj školi u vrijeme između prvog i zadnjeg sata nastavnog dana, predlažemo da Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao polaznu vrijednost iznese podatak o broju škola u RH koje imaju osmišljene i strukturirane alternativne aktivnosti za djecu koja ne pohađaju vjeronauk i druge izborne predmete jer smatramo važnim imati informaciju o broju i sadržaju tih aktivnosti. | Nije prihvaćen | Kurikularna reforma je u tijeku te Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije u mogućnosti prejudicirati ugrađivanje pojedinih kurikula, pa tako i kurikula građanskog odgoja i obrazovanja te njegovo provođenje unutar obrazovne reforme. Također, nastavno na citiranu mjeru 2.1, članovi stručnog povjerenstva za prosudbu udžbenika obavljaju posao prosudbe u skladu sa Zakonom o udžbenicima te procjenjuju udžbenike na temelju zakonske, stručne i metodološke procjene. Ministarstvo znanosti i obrazovanja smatra kako nije potrebno isticati Zakon o diskriminaciji te Zakon o ravnopravnosti spolova budući da Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu precizno propisuje u čl. 4 st. 2. da: „Udžbenici, dopunska i pomoćna nastavna sredstva svojim sadržajem ne smiju biti protivni Ustavu Republike Hrvatske i proklamiranim načelima demokratskog poretka koja se posebice odnose na zaštitu ljudskih i manjinskih prava, temeljnih sloboda i prava čovjeka i građanina te ravnopravnost spolova“, a Udžbeničkim se standardom, između ostalih zahtjeva, u Etičkim zahtjevima jasnije i detaljnije propisuje usklađenost svih edukativnih materijala kojima se služe učenici i nastavnici u školama sa svim točkama pobrojanim u navedenom podzakonskom aktu. Nadalje, stručno povjerenstvo obavlja procjenu i analizu udžbenika prije odobravanja te je obvezno voditi računa udovoljavaju li udžbenici svim postavljenim zahtjevima. Etički zahtjevi, između ostaloga temelje se na općim pravima čovjeka i pravima djeteta, na načelima demokracije i vladavine prava, te udžbenik promiče načela održivog razvoja, jednakosti, društvene pravednosti, pluralizma, demokratičnosti, tolerancije i ljudskog dostojanstva. Nadalje, Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne vodi podatke o svakom pojedinom učeniku koji ne pohađa vjeronauk i/ili druge izborne predmete te je navedeno u ingerenciji pojedine škole i ravnatelja školskih ustanova. |
| 27 | Pravobranitelj za djecu RH | Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.–2019., Obrazovanje, znanost i sport | Obrazovanje, znanost i sport, Cilj 1. U prioritetnom području Obrazovanje, znanost i sport, u cilju 1., iza mjere 1.7., predlažemo dodati novu mjeru, koja glasi: Osigurati normativni i institucionalni okvir za provedbu sustavne odgojno-obrazovne podrške i stručnog tretmana za učenike u riziku za razvoj problema u ponašanju i s problemima u ponašanju. Kao pokazatelj rezultata predlažemo uvrstiti: usvojen Pravilnik o provođenju odgojno-obrazovne podrške i stručnog tretmana za učenike u riziku za razvoj problema u ponašanju i s problemima u ponašanju, te praćenje provedbe predmetnog Pravilnika. Smatramo potrebnim u Nacrtu Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2017.-2019. godine uvrstiti mjeru koja se odnosi na ispunjenje pretpostavke za uspostavu sustava odgojno-obrazovne podrške i stručnog tretmana za ovu kategoriju djece zato što su u odgojno-obrazovnom sustavu djeca s problemima u ponašanju dio skupine djece s teškoćama kojima je potrebna posebna stručna podrška i tretman, neka djeca s problemima u ponašanju, primjerice, pohađaju nastavu uz podršku pomoćnika u nastavi i, osim što su u riziku od diskriminacije, nerijetko su i diskriminirana u pristupu obrazovanju i nastavnom procesu. Spomenuti Pravilnik, iako je rok za njegovo donošenje bio 31.12.2015. još nije donesen. | Nije prihvaćen | Ministarstvo znanosti i obrazovanja radi na stvaranju preduvjeta i donošenja navedenog Pravilnika. Međutim, navedeni Pravilnik nije predmet ovog Nacionalnog / Akcijskog plana. Također, Pravilnik je dio sveobuhvatne odgojno-obrazovne podrške za djecu s problemima u ponašanju te je slijedom toga osnovana stručna radna skupina za izradu ovoga Pravilnika. |
| 28 | Nezavisni hrvatski sindikati | Rad i zapošljavanje, Cilj 2. Promicanje jednakih mogućnosti na području rada i zapošljavanja | U mjeri 2.2. pomiješani su pokazatelji rezultata i polazne vrijednosti te je isto potrebno ispraviti. U mjeri 2.3. kao polazna vrijednost navedeno je izvješća pučke pravobraniteljice, a u pokazateljima rezultata izvješće o prisutnosti diskriminacije u natječajima za radna mjesta. Iz navedene mjere nije jasno tko će pratiti oglase za radna mjesta i obavještavati poslodavce te koja je polazna vrijednost. U mjeri 2.5. predlažemo dodati kao izvore podataka socijalne partnere, koji su i nositelji mjere. U mjeri 2.6. mišljenja smo kako polazna vrijednost treba biti točan broj organiziranih edukacija do sada. U mjeri 2.7. udruge sindikata mogu biti sunositelji samo u odnosu na edukaciju sindikalnih povjerenika, ne i povjerenika za zaštitu dostojanstva radnika i članova radničkih vijeća. Ako su udruge sindikata više razine sunositelji mjere, trebaju li onda biti i izvor podataka? Kao polazna vrijednost trebao bi biti broj do sada organiziranih edukacija. U mjeri 2.9. predlažemo zamijeniti riječ oblik u riječ vrsta, jer oblik ugovora označava pisani ili usmeni oblik, a vrsta označava ugovor o radu na ne/određeno, ne/puno radno vrijeme, ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada i sl. Mišljenja smo kako bi trebalo jasnije odrediti koje vrste ugovora o radu će se pratiti. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog u odnosu na mjeru 2.3, čiji nositelj je Hrvatski zavod za zapošljavanje. Prilikom isticanja potrebe za radnikom od strane poslodavca, djelatnik Zavoda provjerava sva unesena obilježja radnog mjesta te, ukoliko se pokaže da sadrži bilo koji element koji se odnosi na diskriminaciju po bilo kojoj osnovi, prije zaprimanja i javnog objavljivanja radnog mjesta, upozorit će poslodavca na isto kako bi se diskriminatorni elementi uklonili i tek tada će radno mjesto i javno objaviti te će početi upućivati potencijale kandidate. Također, ukoliko za vrijeme trajanja natječaja Zavod dobije informaciju od kandidata koja se odnosi na bilo kakav oblik diskriminacije, kontaktirat će poslodavca vezano za uočene nepravilnosti te ukoliko postoji potreba deaktivirat će oglas. Osim toga, o svemu navedenom Zavod obavještava Ured pučke pravobraniteljice. Prihvaća se u mjeri 2.5 u izvore podataka navesti „Socijalni partneri“, budući da su isti nositelji mjere. U mjeri 2.6, kao početnu vrijednost naznačit će se „0“, s obzirom da, imajući u vidu temu, nositelje i sunositelje, ovo predstavlja novi vid edukacije, odnosno ne nastavlja se na neki prethodni ciklus edukacija koji bi predstavljao odgovarajući komparator. U pogledu mjere 2.7, u trenutku organizacije edukacija, vodit će se računa o području djelovanja udruga sindikata, a prihvaća se da se udruge sindikata više razine navede u izvorima podataka. Vezano uz polaznu vrijednost, upućujemo na isto obrazloženje kao i uz mjeru 2.6. Prihvaća se u mjeri 2.9 zamijeniti riječ “obliku“ s riječi „vrsti“, ali se smatra suvišnim u Akcijskom planu nabrajati vrste ugovora o radu. Isti će detaljno biti naznačeni u izvješću Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. |
| 29 | Nezavisni hrvatski sindikati | Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.–2019., Rad i zapošljavanje | Općenito, mjere bi trebalo još doraditi, nedostaju sunositelji te nije jasno na koji način bi određeni subjekti trebali sudjelovati u provođenju pojedinih mjera. U mjerama 1.1., 1.2.,1.3., 2.1., 2.2., 2.3., kao izvori podataka navedeni su sindikati, međutim nejasno je kako sindikati mogu biti izvori podataka kod npr. vanjske evaluacije za procjenu učinaka politike zapošljavanja ili jačanja kapaciteta Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za rad s nezaposlenim osobama u nepovoljnom položaju na tržištu rada i sl. U Mjeri 1.2. navedeni su kao sunositelji mjere organizacije civilnog društva, međutim u izvorima podataka se iste ne navode, već se navode sindikati. Navedeno je potrebno uskladiti na način da u izvorima podataka budu navedene organizacije civilnog društva. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 30 | Nebojša Paunović | Rad i zapošljavanje, Cilj 2. Promicanje jednakih mogućnosti na području rada i zapošljavanja | Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ističe kako bi u Cilj 2. u Pokazatelje učinka na kraju trebalo dodati: „te spolnih i rodnih manjina“. Naime, kako je već isticala u Nacionalnom planu za borbu protiv diskriminacije isti smjera poboljšanju položaja i pružanju zaštite od diskriminacije posebno osjetljivim društvenim skupinama koje su u visokom riziku od diskriminacije, a koje su kao takve identificirane u svim izvješćima četiriju pravobraniteljskih institucija u RH. U tom smislu, Pravobraniteljica u svim svojim godišnjim izvješćima kao posebno osjetljive društvene skupine koje su izložene većem riziku od diskriminacije kontinuirano ističe žene u fertilnoj dobi, samohrane roditelje, trudnice te spolne i rodne manjine. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 31 | Nebojša Paunović | Zdravstvena zaštita, Cilj 3. Dosljedna i sustavna provedba praksi prilagođenih potrebama skupina zaštićenih Zakonom o suzbijanju diskriminacije u području zdravstva | Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, ističe kako u mjeri 3.3. umjesto "Pratiti sustav problema...." treba stajati: "Sustavno pratiti problematiku.... " Osim toga, u Pokazatelju rezultata na kraju rečenice trebalo bi dodati: „te ustrojen adekvatni medicinsko-terapijski sustav u postupku spolne tranzicije“. Naime, upravo je nepostojanje jasne pozicije nadležnih tijela oko problema terapijskog sustava u postupku spolne tranzicije dio problema koji je potrebno riješiti kako se ove osobe ne bi dovodile u nepovoljni položaj u odnosu na druge građane. | Nije prihvaćen | Navedeno se provodi u sklopu zdravstvene zaštite u skladu sa suvremenom medicinskom doktrinom te nije potrebno uvoditi zaseban sustav. |
| 32 | Nebojša Paunović | Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.–2019., Obrazovanje, znanost i sport | Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ističe kako je potrebno u Cilju 2. koji glasi: „Izbjegavanje diskriminirajućih pojava u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakopravnosti kroz obrazovni sustav“, uz navedenu Mjeru 2.1.., dodati i ostale provedbene mjere, odnosno vratiti one mjere iz prethodnog Akcijskog plana kojima se konkretizirala i omogućavala implementacija ovog cilja: Mjera 2.2. Upoznati članove Stručnog povjerenstva za prosudbu školskih udžbenika sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije i Zakonom o ravnopravnosti spolova Nositelj: Ministarstvo znanosti i obrazovanja Sunositelj: Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Pokazatelj rezultata: organizirana edukacija za članove Povjerenstva; 80% članova Povjerenstva sudjelovalo u edukaciji Pokazatelj učinka: članovi Stručnog povjerenstva za prosudbu školskih udžbenika koriste stečena znanja i eliminiraju one koji sadrže diskriminatorne sadržaje Polazna vrijednost: 0 Izvori podataka: Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Rok za provedbu: 2017./2018. godina Izvor financiranja i potrebna sredstva: za provedbu mjere nisu potrebna dodatna financijska sredstva Mjera 2.3. Provesti analizu novih udžbenika za osnovne i srednje škole u odnosu na Zakon o suzbijanju diskriminacije Nositelj: Ministarstvo znanosti i obrazovanja Sunositelj: Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Pokazatelj rezultata: provedena analiza, udžbenici ne sadrže diskriminatorne stavove Polazna vrijednost: analiza je provedena za udžbenike u školskoj godini 2014./2015. Izvori podataka: Ministarstvo znanosti i obrazovanja Rok za provedbu: 2017./2018. godina Izvor financiranja i potrebna sredstva: za provedbu mjere nisu potrebna dodatna financijska sredstva | Nije prihvaćen | Članovi stručnog povjerenstva za prosudbu udžbenika obavljaju posao prosudbe u skladu s Zakonom o udžbenicima te procjenjuju udžbenike na temelju zakonske, stručne i metodološke procjene. Ministarstvo znanosti i obrazovanja smatra kako nije potrebno isticati Zakon o suzbijanju diskriminacije te Zakon o ravnopravnosti spolova budući da Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu precizno propisuje u čl. 4 st. 2. da: „Udžbenici, dopunska i pomoćna nastavna sredstva svojim sadržajem ne smiju biti protivni Ustavu Republike Hrvatske i proklamiranim načelima demokratskog poretka koja se posebice odnose na zaštitu ljudskih i manjinskih prava, temeljnih sloboda i prava čovjeka i građanina te ravnopravnost spolova.“, a Udžbeničkim se standardom, između ostalih zahtjeva, u Etičkim zahtjevima jasnije i detaljnije propisuje usklađenost svih edukativnih materijala kojima se služe učenici i nastavnici u školama sa svim točkama pobrojanim u navedenom podzakonskom aktu. Nadalje, stručno povjerenstvo obavlja procjenu i analizu udžbenika prije odobravanja te je obvezno voditi računa udovoljavaju li udžbenici svim postavljenim zahtjevima. Etički zahtjevi, između ostaloga, temelje se na općim pravima čovjeka i pravima djeteta, na načelima demokracije i vladavine prava, te udžbenik promiče načela održivog razvoja, jednakosti, društvene pravednosti, pluralizma, demokratičnosti, tolerancije i ljudskog dostojanstva. |
| 33 | Juraj Radovčić | Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.–2019. | U Akcijskom planu za provedbu Nacionalnog plana (naglasak na nacionalno) za borbu protiv diskriminacije Obrazovanje, znanost i sport cilj 2, mjera 2.5, upotrebljava se engleski izraz "Bullying", a što je po mojem skromnom mišljenju neprimjereno. Postoji hrvatski prijevod za taj engleski izraz koji bi po prilici bio - nasilničko ponašanje. Navedeni izraz ne postoji niti u Zakonu o suzbijanju diskriminacije, a ni u Zakonu o ravnopravnosti spolova. Ustav Republike Hrvatske: Članak 12. U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo | Prihvaćen | Termin bullying zamjenjuje se sintagmom vršnjačko nasilje. |
| 34 | Centar za mirovne studije | Javno informiranje i mediji , Cilj 2. Povećana uključenost skupina u riziku od diskriminacije u proizvodnju kulturnih i medijskih sadržaja | Smatramo da se radi kvalitetnijeg ostvarenja ovog cilja treba uvrstiti mjera koja koja je bila uključena u prethodni tekst Nacrta Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije, a koja glasi: „Povećati tematsku raznolikost programa i omogućiti medijski prostor za specifične teme, na primjer nasilje nad ženama, žene u ruralnim područjima, ravnopravnost spolova, djeca s teškoćama u razvoju, azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom, sadržaji za djecu, sadržaji na manjinskim jezicima, osobe s invaliditetom, seksualno nasilje, reproduktivno zdravlje, prostitucija, višestruka diskriminacija Nositelj: Agencija za elektroničke medije, Hrvatska radiotelevizija Sunositelj: / Pokazatelj rezultata: osmišljeni i proizvedeni sadržaji za navedene teme Polazna vrijednost: Izvješće Agencije za elektroničke medije i Hrvatske radiotelevizije za 2015. godinu Mjera 2.2. Izvor podataka: analiza medijskih sadržaja, izvješće HRT-a Rok za provedbu: 2018. godina i kontinuirano Izvor financiranja i potrebna sredstva: sredstva iz državnog proračuna“ | Nije prihvaćen | Hrvatska radiotelevizija smatra da je programska raznolikost HRT-ovih programa već vrlo velika s obzirom da je u kontinuitetu otvoren medijski prostor za navedene specifične teme te smatramo da ponovno vraćanje te mjere ne bi doprinijelo ostvarenju Cilja 2 u području Javnog informiranja i medija. Naime, Hrvatska radiotelevizija smatra da ta mjera u predloženom tekstu nije precizno definirana pa je stoga i vrlo teško mjerljiva. Nadalje, Agencija za elektroničke medije navedenu mjeru ne može u potpunosti provesti bez promjena Zakona o elektroničkim medijima, budući da su člankom 64. stavkom 1. točno definirane kategorije programa za koje korisnici Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija mogu dobiti sredstva. Dio navedenih specifičnih tema ne spada u definirane kategorije. Iz navedenog razloga Agenciju je zatražila da se briše kao nositelja te mjere. |
| 35 | Centar za mirovne studije | Uprava i pravosuđe, Cilj 4. Povećati efikasnost i učinkovitost procesuiranja slučajeva diskriminacije | Kako bi se ovaj cilj kvalitetno ostvario, smatramo da je potrebno uvrstiti mjere koje se tiču edukacije i usavršavanja sudaca, državnih odvjetnika, javnih službenika te odvjetnika o primjeni antidiskriminacijskog zakonodavstva, s naglaskom primjenu Zakona o suzbijanju diskriminacije. Takve programe edukacije i usavršavanja treba provoditi kontinuirano i sistematično, te u njih uključiti što veći broj sudionika. | Djelomično prihvaćen | Suglasni smo da je korisno proširiti krug stručnih osoba prema kojima bi trebalo planirani seminare, edukacije i sl. Stoga je proširen sadržaj mjere 1.6 na način da se u nazivu mjere dodaje pojam „diskriminacije“. Takav naziv mjere otvorit će mogućnost organizacije stručnih okruglih stolova s fokusom na odvjetnike i njihovo sudjelovanje u diskriminacijskim postupcima. Državni i javni službenici kao ciljana skupina edukacija već su obuhvaćeni mjerom 1.3, a državni službenici su i ciljana skupina mjere 1.2, s obzirom na obvezu polaganja državnog stručnog ispita u čiji se sadržaj planira uvesti i Zakon o suzbijanju diskriminacije. |
| 36 | Centar za mirovne studije | Zdravstvena zaštita, Cilj 1. Ujednačena dostupnost javnih zdravstvenih usluga skupinama zaštićenima Zakonom o suzbijanju diskriminacije | Kod mjere 1.4. smatramo da pratiti dostupnost zakonom reguliranih reproduktivnih prava nije dovoljno da bi se osigurala stvarna dostupnost i kvaliteta zaštite reproduktivnih prava i zdravlja. Stoga predlažemo da ova mjera glasi „Osigurati i očuvati dostupnost zakonom reguliranih reproduktivnih prava i zaštite reproduktivnog zdravlja u svim javnim zdravstvenim ustanovama, posebice prava na pobačaj“, kako je to bilo formulirano u prethodnom Nacrtu Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 37 | Centar za mirovne studije | Zdravstvena zaštita, Cilj 1. Ujednačena dostupnost javnih zdravstvenih usluga skupinama zaštićenima Zakonom o suzbijanju diskriminacije | Smatramo da je pod ovim ciljem (cilj 1.) potrebno uvrstiti dodatne mjere koje su bile dio prethodnog Nacrta Akcijskog plana za borbu protiv diskriminacije, a glase: „Mjera 1.6. Osigurati dostupnost kontracepcijskih sredstava u ljekarnama unutar javnog zdravstvenog sustava Nositelj: Ministarstvo zdravstva Sunositelj: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Pokazatelj rezultata: kontracepcijska sredstva dostupna bez iznimke u svim ljekarnama unutar javnog zdravstvenog sustava Polazni podaci: prijave pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2014. godinu Izvor podataka: izvješća pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Ministarstvo zdravlja – obavljene inspekcije Rok za provedbu: 2018. godina Izvor financiranja i potrebna sredstva: u okviru redovnih sredstava iz državnog proračuna Mjera 1.7. Uskladiti Kodeks ljekarničke etike i deontologije sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije Nositelj: Ministarstvo zdravstva Sunositelj: Hrvatska ljekarnička komora Pokazatelj rezultata: Kodeks usklađen sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije Polazna vrijednost: podaci nisu raspoloživi Izvor podataka: Ministarstvo zdravlja, Hrvatska ljekarnička komora Rok za provedbu: 2018. godina Izvor financiranja i potrebna sredstva: redovna sredstva iz državnog proračuna“ | Primljeno na znanje | Kontracepcijski lijekovi i sredstva su dostupni u ljekarnama u Republici Hrvatskoj i nalaze se na listama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Korisnicama su dostupni određeni oralni hormonski kontraceptivi u različitim dozažama i pripravcima. U proteklom razdoblju, ali i općenito nisu zabilježene defekture kontracepcijskih sredstava, niti poremećaji u opskrbi istima. Sukladno članku 34. Pravilnik o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept („Narodne novine“, br. 86/13, 90/13, 102/14,107/15 i 72/16), ukoliko ljekarna nema nekog lijeka koji je pacijentu propisan i potreban, dužna ga je naručiti u roku od tri dana. Navedeno se odnosi na sve lijekove, pa i na kontracepcijska sredstva. Zakon o suzbijanju diskriminacije odnosi se i na pružanje pomoći u obavljanju ljekarničkog poziva, te ima višu pravnu snagu i prednost pred Kodeksom ljekarničke etike i deontologije. S obzirom na ovu okolnost te obrazloženje vezano uz osiguravanje dostupnosti kontracepcijskih sredstava, u ovom trenutku se procijenilo da nije potrebno predvidjeti usklađivanje navedenog dokumenta na strateškoj razini. |
| 38 | Centar za mirovne studije | Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.–2019., Obrazovanje, znanost i sport | Formulacija cilja 2. (Izbjegavanje diskriminirajućih pojava u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakopravnosti kroz obrazovni sustav) treba glasiti: „Dokidanje diskriminirajućih sadržaja i pojava u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakosti kroz obrazovni sustav“. Smatramo da formulacija „izbjegavanje“ ima pasivni predznak te da ne naglašava dovoljno potrebu za aktivnom ulogom institucija u uklanjanju diskriminirajućih sadržaja i pojava u obrazovanju. Nadležne institucije trebaju osigurati dosljednu primjenu Zakona o suzbijanju diskriminacije u području obrazovanja, te ne samo izbjegavati diskriminirajuće sadržaje i pojave, već ih i aktivno uklanjati i prevenirati. Ovaj cilj stoga treba glasiti: „Dokidanje diskriminirajućih sadržaja i pojava u obrazovnom sustavu i promocija ljudskih prava i jednakosti kroz obrazovni sustav“. Pokazatelj učinka: dokinuti diskriminirajući sadržaji u udžbenicima i nastavnim materijalima; građanski odgoj i obrazovanje se provodi u svim javnim školama; učenici upoznati i razumiju ljudska prava i pojam diskriminacije Polazna vrijednost: međupredmetno provođenje građanskog odgoja i obrazovanja s ugrađenim sadržajima koji se tiču poštivanja ljudskih prava i sprječavanja diskriminacije, stopa učenika koji su sudjelovali u građanskom odgoju i obrazovanju navedenog sadržaja u odnosu na ukupan broj učenika u javnim školama Izvor podataka: Ministarstvo znanosti i obrazovanja , izvješća pučke pravobraniteljice, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, pravobraniteljice za djecu, pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja Također, u okviru ovog cilja, potrebno je uvrstiti mjere koje su bile u sadržane u prethodnom tekstu Nacrta Akcijskog plana za provedbu nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije, a glase: „Upoznati članove Stručnog povjerenstva za prosudbu školskih udžbenika sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije i Zakonom o ravnopravnosti spolova Nositelj: Ministarstvo znanosti i obrazovanja Sunositelj: Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Pokazatelj rezultata: organizirana edukacija za članove Povjerenstva; 80% članova Povjerenstva sudjelovalo u edukaciji Pokazatelj učinka: članovi Stručnog povjerenstva za prosudbu školskih udžbenika koriste stečena znanja i eliminiraju one koji sadrže diskriminatorne sadržaje Polazna vrijednost: 0 Izvori podataka: Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Rok za provedbu: 2018. godina Izvor financiranja i potrebna sredstva: za provedbu mjere nisu potrebna dodatna financijska sredstva Mjera 2.3. Provesti analizu novih udžbenika za osnovne i srednje škole u odnosu na Zakon o suzbijanju diskriminacije Nositelj: Ministarstvo znanosti i obrazovanja Sunositelj: Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Pokazatelj rezultata: provedena analiza, udžbenici ne sadrže diskriminatorne stavove Polazna vrijednost: analiza je provedena za udžbenike u školskoj godini 2014/2015. Izvori podataka: Ministarstvo znanosti i obrazovanja Rok za provedbu: 2018. godina Izvor financiranja i potrebna sredstva: za provedbu mjere nisu potrebna dodatna financijska sredstva“ | Nije prihvaćen | Ministarstvo znanosti i obrazovanja smatra da je termin „izbjegavanje“ odgovarajući te prikladniji od predloženog termina „dokidanje“ kojim se obuhvaćaju postojeće eventualne diskriminatorne pojave, dok termin „izbjegavanje“ uključuje eventualne sadašnje, ali i moguće buduće diskriminatorne pojave. Nadalje, članovi stručnog povjerenstva za prosudbu udžbenika obavljaju posao prosudbe u skladu s Zakonom o udžbenicima te procjenjuju udžbenike na temelju zakonske, stručne i metodološke procjene. Ministarstvo znanosti i obrazovanja smatra kako nije potrebno isticati Zakon o diskriminaciji te Zakon o ravnopravnosti spolova budući da Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu precizno propisuje u čl. 4 st. 2. da: „Udžbenici, dopunska i pomoćna nastavna sredstva svojim sadržajem ne smiju biti protivni Ustavu Republike Hrvatske i proklamiranim načelima demokratskog poretka koja se posebice odnose na zaštitu ljudskih i manjinskih prava, temeljnih sloboda i prava čovjeka i građanina te ravnopravnost spolova“, a Udžbeničkim se standardom, između ostalih zahtjeva, u Etičkim zahtjevima jasnije i detaljnije propisuje usklađenost svih edukativnih materijala kojima se služe učenici i nastavnici u školama sa svim točkama pobrojanim u navedenom podzakonskom aktu. Nadalje, stručno povjerenstvo obavlja procjenu i analizu udžbenika prije odobravanja te je obvezno voditi računa udovoljavaju li udžbenici svim postavljenim zahtjevima. Etički zahtjevi, između ostaloga temelje se na općim pravima čovjeka i pravima djeteta, na načelima demokracije i vladavine prava, te udžbenik promiče načela održivog razvoja, jednakosti, društvene pravednosti, pluralizma, demokratičnosti, tolerancije i ljudskog dostojanstva. |
| 39 | Centar za mirovne studije | Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.–2019., Obrazovanje, znanost i sport | Uz navedene mjere, predlažemo da se u Akcijski plan za borbu protiv diskriminacije uključi mjera koja je prethodno bila uključena u Nacrt Akcijskog plana za borbu protiv diskriminacije, a glasi: „Osigurati isplatu stipendija u redovnom srednjoškolskom i visokom obrazovanju u skladu s početkom školske/akademske godine Nositelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Sunositelj: Ministarstvo financija Pokazatelj rezultata: stipendije isplaćene na vrijeme, početkom svake školske/akademske godine Polazna vrijednost: Izvori podataka: godišnje izvješće Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Rok za provedbu: kontinuirano Izvor financiranja i potrebna sredstva: za provedbu mjere tj. usklađivanje rokova isplate nisu potrebna dodatna sredstva“ Smatramo ovo važnom i dobro oblikovanom mjerom, s obzirom da neusklađenost rokova isplate stipendija u redovnom srednjoškolskom i visokom obrazovanju predstavlja poteškoću za učenike i studente koji pripadaju ranjivim skupinama, te bi ovakva mjera pomogla uklanjanju diskriminacije tih skupina u području obrazovanja. | Primljeno na znanje | Navedeno se prima na znanje, no naglašava se kako je navedeno izuzetno teško ostvariti jer studenti koji se javljaju na natječaj trebaju ispuniti određene uvjete (broj položenih ispita i sl.…), a to mogu do samog početka akademske godine. Također, sredstva za stipendije osigurana su u državnom proračunu za fiskalnu, a ne akademsku godinu te stoga nije moguće osigurati isplatu stipendija odmah početkom akademske godine. Ministarstvo znanosti i obrazovanja radi na skraćivanju obrade natječaja povezivanjem s Poreznom upravom i ostalim bazama podataka, kako bi se proces što više automatizirao te što je moguće više skratio rok, tj. smanjilo kašnjenje stipendija. |
| 40 | Centar za mirovne studije | Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije 2017.–2019. | Kao organizacija civilnog društva koja se godinama bavi suzbijanjem diskriminacije i poboljšanjem provedbe Zakona o suzbijanju diskriminacije, pozdravljamo činjenicu da se radi na donošenju novog Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije i pripadajućeg Akcijskog plana. Međutim, istovremeno, kao što smo već nekoliko puta naglasili, izražavamo i nezadovoljstvo činjenicom da donošenje tih dokumenata kasni, iako su tekstovi oba dokumenta bili dovršeni prije gotovo dvije godine te proizašli iz otvorenog i kvalitetno vođenog procesa u kojem su sudjelovale sve nadležne institucije te zainteresirane organizacije civilnog društva, te unatoč tome da su se institucije nadležne za provođenje tih mjera čak tri puta pozitivno očitovale na te dokumente, a provedena je i javna rasprava. Također, moramo naglasiti da Nacrt Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije i Nacrt Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije imaju manjkavosti, kako u odnosu na prethodne tekstove tih dokumenata, tako i na rješavanje problema koji se tiču diskriminacije, poglavito u područjima pravosuđa i uprave, obrazovanja, zdravstva te javnih medija i informiranja. Prijedlozi za poboljšanje formulacija konkretnh ciljeva i mjera sadržani su u narednim komentarima, te se nadamo da će biti uvaženi, u interesu svih građana Republike Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |