Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Akcijskog plana unapređenja sustava socijalnih naknada za razdoblje od 2017. do 2020. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ivan Čuljak Akcijski plan unaprjeđenja sustava, I CILJEVI REFORME SOCIJALNIH NAKNADA Dokument je potrebno povući iz procedure, doraditi i vratiti na javno savjetovanje.jer ne zadovoljava osnove stručne ni metodološke kriterije. Posobice se to otdnosi na citiranje, jer se u citatatima obično navode izvori informacija. Međutim, ovdje se brkaju kruške i jabuke, pa npr citat 1 je dokument, dok je citat 2 detaljnjije objašnjenje, odnosno mišljenje. Treba su uvijek držati iste stručne metodologije i dati osnovne podatke (naslov citatata, autor, godina). Ovdje su si autori dali previše slobode, pa unutar citata daju vlastite komentare. Nadalje, pod 1. se citira : „Izvješće „Struktura naknada, izdaci i korisnici programa socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj“ – izrađena u sklopu projekta »Sinergijski socijalni sustav« koji je financiran sredstvima Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost - PROGRESS 2007. - 2013., Zagreb, 2016.“ Pod 5: isti izvor drugačije naveden: „5 Struktura naknada, izdaci i korisnici programa socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2016.“ Citat 6 je potpuno nepotreban, jer se brojevi Narodnih novina nikada ne navode kao izvor, tim više što je u tekstu sve već objašnjeno. Potrebno je izbaciti posebno označene („bold“) dijelove teksta, npr. : „Republika Hrvatska je već u svojem Nacionalnom programu reformi 2016. predstavila glavne mjere kojima će unaprijediti i poboljšati sustav socijalne zaštite u cilju veće pravičnosti i transparentnosti, bolje usmjerenosti na najpotrebitije te ujednačavanja kriterija ostvarivanja naknada.“ Nisu dobro obrađeni izvori financiranja, odnosno negdje se spominju a drugdje ne. Čak i kada se navode konkretni financijski iznosi, to nije jasno i dobro obrađeno. Konkretno, u Izvorima financiranja za Mjeru 2.2. prvo se navodi : „Državni proračun - MDOMSP-a i financijska sredstva osigurana kroz projekt ESF-a (oko 60.000 EURA), a odmah nakon toga pod Ostali izvori: „Europski socijalni fond (oko 60.000 EURA). i slično. Navode se „pozicija“, „iznos“ i „račun 32“, ali se ne navode brojke. Tek u 3.1. se navodi; „Račun – 32 Stanje 11. travnja 2016. utrošeno: 113.750,00 kn (sa PDV-om), odnosno 91.000,00 (bez PDV-a.“ U Mjeri 4.1. navodi se osam (8) aktivnosti, daje se osam (8) rokova za provedbu, ali samo sedam (7) pokazatelja rezultata. U rokovima se gotovo uvijek navode „mjesec i godina“, pa se toga treba držati, jedino je u 2.3. navedeno „zadnje tromjesečje“. U tekstu se više puta spominje engleska skraćenica i puno ime: SRSS program Europske komisije ( Structural Reform Support Service), ali ne i hrvatski naziv, osim u 2.1. Potrebno je ispraviti brojne gramatičke greške. Npr. u Popisu kratica, iza broja 19. navodi se broj 1. i brojne druge. Djelomično prihvaćen Akcijski plan unaprjeđenja sustava socijalnih naknada za razdoblje od 2017. do 2020. godine doraditi će se na način da će biti otklonjeni navedeni formalni nedostaci. Ne prihvaća se primjedba u dijelu gdje se navodi mišljenje da je dokument potrebno povući iz procedure, te nakon dorade ponovo uputiti u javno savjetovanje, a s obzirom na to da je javno savjetovanje već provedeno u skladu s važećim propisima.
2 GRAD ZAGREB Akcijski plan unaprjeđenja sustava Poštovani/e, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom podupire svaki korak u olakšavanju dostupnosti prava i usluga korisnicima kao i smanjivanju prepreka informatizacijom i povezivanjem centralne razine s jedinicama lokalne i područne ( regionalne) samouprave. Ovaj nacrt prijedloga Akcijskog plana unaprjeđenja sustava socijalnih naknada za razdoblje od 2107. do 2020. godine upravo definira smjer u kojem bi se trebala razvijati međusobna suradnja svih dionika sustava socijalne skrbi kao i poboljšana razmjena informacija te koordinacija, a sve kako bi korisnici sustava socijalne skrbi ostvarili prava u skladu s načelima dostupnosti, pravodobnosti, poštivanja ljudskih prava...Zaključno, sustav socijalne skrbi treba razvijati kapacitete za bržim, dostupnijim i umreženijim pristupom korisnicima, a u jedinicama lokalne i područne samouprave imati aktivnog partnera i suradnika, a sve u cilju poboljšanja socijalne slike građana. Primljeno na znanje Primjedba općenita primljena na znanje
3 Gojko Bežovan Akcijski plan unaprjeđenja sustava Naziv: Akcijski plan unaprjeđenja sustava socijalnih naknada za razdoblje od 2017. do 2020. godine, držimo neprimjerenim. Naime akcijski plan se tiče sustava vođenja socijalnih naknada, dakle kako unaprijediti taj proces i njegove tehničke aspekte, a ne sam sustav socijalnih naknada. Pojmovna određenja: Korištenje pojma socijalna zaštita, u tekstu Akcijskog plana, za lokalne socijalne programe sustava socijalne skrbi sasvim je neprikladno. Naime, socijalna zaštita podrazumijeva i institut socijalnih osiguranja koja su uvijek nacionalna! Predlažemo korištenje pojma lokalni socijalni programi ili programi socijalne skrbi. Napomena, korištenje pojma socijalna zaštita u EU dokumentima izvjestan je kulturološki i politički ustupak Francuskoj, a ne neko novo značenje kojim bi smo trebali biti zaokupljeni. Socijalne potrebe se uvijek podmiruju, a ne zadovoljavaju, jasno imajući u vidu ograničene resurse za te svrhe. Zadovoljavanje potreba je marketinški pristup. Pojam zajamčena minimalna naknada, ranije inačice pomoć za uzdržavanje i stalna pomoć, u budućoj reformi predlažemo nazvati: novčana socijalna pomoć. Naime, građani korisnici ovog prava, a i ostalo građanstvo znalo bi što se tim podrazumijeva! Konceptualna određenja: Iz Akcijskog plana nejasno je što znači „…zbog čega je dogovoren novi koncept JCN-a“. To je reformska ideja uvedena bez konzultacija s relevantnim dionicima i posebno odbačena od akademske zajednice. Glede reforme sustava socijalne skrbi bilo bi se korisno ugledati u slovensku reformu gdje su centri za socijalnu skrb preuzeli stožernu ulogu provedbe i inoviranja lokalnih socijalnih programa te su mjesto ostvarivanja socijalnih prava- socijalnih naknada. Pored države, na različitim razinama, valja prepoznati i druge relevantne dionike u ovom području, a to su organizacije civilnog društva, crkvene organizacije, humanitarne organizacije te društveno odgovorno gospodarstvo. U tom kontekstu korisno je nasloviti doprinose i lokalne filantropije podmirivanju socijalnih potreba. Tim više, sinergijskim djelovanjem navedenih dionika jača se solidarnost i socijalna kohezija, osnažuju se potrebiti građani i razvije se europski koncept socijalne vladavine (social governance). Imajući u vidu prakse bogatih jedinica lokalne samouprave koji uvode dodatne socijalne programe i dodatne socijalne pomoći, često puta kao dio klijentelističkog koncepta dobivanja glasova pred izbore, potrebno je nasloviti problem „lokalnih socijalnih država“. Naime, ovakav razvoj doprinio je slabljenju socijalne i teritorijalne kohezije te rastu beznađa u slabije razvijenim krajevima. U tom kontekstu, postavlja se pitanje je li poželjno da svi građani u Republici Hrvatskoj imaju ista socijalna prava koja dobiju jedinstvenom procedurom u centrima za socijalnu skrb. S tim, da bi veća socijalna prava mogli imati građani koji žive u ratom ugroženim i slabije razvijenim dijelovima zemlje? Ako računamo s izgradnjom moderne socijalne države koja će biti ulog u gospodarski napredak i političku stabilnost onda ova tema zaslužuje temeljitu javnu raspravu. Socijalne naknade, posebno ako računamo s njihovim ulogom u praksama socijalne integracije i odgovorima na rastuće nove socijalne rizike, treba indeksirati, barem u razmjerima kako indeksiramo mirovine! Na str. 4 se navodi „Hrvatska i dalje bilježi visoke razine siromaštva i socijalne isključenosti, a dvjema uzastopnim reformama poreza na dohodak smanjen je kapacitet poreznog sustava za rješavanje problema dohodovne nejednakosti“. Postavlja se pitanje da li ti problemi mogu adekvatno nasloviti sustavom socijalne skrbi ili je pak potrebna veća međuresorna koordinacija koja je izostala. EU perspektiva: Kao nova EU članica Hrvatska treba uložiti dodatna sredstva u ljudske resurse kako bi učinkovito pratila procese europeizacije socijalne politike. U tom smislu, korisno je spomenuti Paket socijalnih ulaganja iz 2013. EU i tematiziranje socijalnih troškova kao socijalnih ulaganja koje daju primjereni povrat. K tome, u ovom području, kao i prilikom pripreme ovakvih dokumenata treba koristiti načela metode otvorene koordinacije kao mjere europeizacije socijalne politike. Osvrt na mjere: Kako je rečeno, Mjera 1.2., na lokalnim i županijskim razinama ne postoje programi socijalne zaštite, te koordinator socijalne zaštite, Mjera 1.3., nosi neprimjereni naslov. Mjera 1.2. „Na području JLP(R)S utvrđeno je oko 3 000 naknada i programa socijalne zaštite.“ Potrebno je osim registra socijalnih naknada, uvrditi na koji način će se posebno pratiti svrhovitost i analizirati novonastale socijalne naknade, što se može očekivati s obzirom na broj dosadašnjih i mogućnosti JLS za njihovo uvođenje. Mjera 1.4. „...MDOMSP-u uspostaviti organizacijska cjelina za upravljanje sustavom socijalnih naknada u svrhu prikupljanja, obrade, praćenja podataka te izrade stručnih i analitičkih podloga za potrebe kreiranja politika u području socijalne zaštite“ Kao sunositelje treba uvrstiti akademski sektor, posebice za analitički dio. U kreiranju politika trebalo bi dodatan prostor otvoriti civilnom društvu. U aktivnosti dodati edukacije djelatnika MDOMSP, kao dodatni zalog kvalitetnom obavljanju poslova visoke analitičke složenosti. Strateško područje 3: Osiguranje e-usluga iz sustava socijalne skrbi. Hvalevrijedna inicijativa širenja mogućnosti e-usluga, no mora se voditi računa da socijalno ugrožene skupine koje su korisnici socijalnih naknada ispodprosječno koriste IT sustave, poput e građani. U smislu preveniranja nejednakosti korištenja sustava sugerira se promovirati sam sustav e građani, informirati korisnike naknada na primjeren način i osigurati im stručnu pomoć za prijavu/korištenje sustava . Mjera 4.1. „U opisu mjere- Smanjenje pritužbi i žalbi korisnika ne mora nužno biti pokazatelj povećanja kvalitete rada centra. Naime, uslijed potencijalnog oslobađanja prostora za veći rad korisnicima, može uslijed samog opsega rada doći do većeg broja žalbi. Primjerno bi bilo razviti pokazatelje i mehanizme provjere zadovoljstva korisnika radom centara. Mjera 4.2. u europskoj perspektivi i poslanju Europskog socijalnog fonda zapravo je koncept dobre vladavine, u hrvatskim službenim dokumentima krivo preveden kao dobro upravljanje. Stoga bi bilo važno istaknuti stožernu ulogu centara za socijalnu skrb u ovim procesima. Mjera 4.2. „Novo uspostavljena organizacija trebala bi osigurati više radnog vremena stručnim radnicima za neposredni rad s korisnicima te... povećala mogućnost lokalnog između ostalih sa , organizacijama civilnog društva i drugim dionicima“ Ovo je prostor kombinirane socijalne politike. Potrebno je razviti sustav poticaja u CZSS za uključivanje u europske projekte i razvijanje suradnje s civilnim društvom te stvaranja socijalnih inovacija. Akcijski plan trebao je iznijeti jasan stav glede naknade za troškove stanovanja koja je obveza jedinica lokalne samouprave te prava na troškove ogrijeva. Prema postojećem zakonu ove su mjere neučinkovite i nedjelotvorne, pa bi trebalo razmisliti i o njihovoj recentralizacije. K tome, nejasno je koliko se one preklapaju s naknadom za ugrožene kupce energije. Istraživanja govore kako se sve veći broj kućanstava teško nosi s rastućim troškovnima stanovanja kao temeljne potrebe. CERANEO- Centar za razvoj neprofitnih organizacija prof.dr.sc. Gojko Bežovan dr.sc. Danijel Baturina Primljeno na znanje Akcijski plan unaprjeđenja sustava socijalnih naknada za razdoblje od 2017. do 2020. godine omogućit će, osim stvaranja jasnog okvira za međuresorno djelovanje i provođenja usklađenih politika u području socijalnih naknada, na nacionalnoj I lokalnoj razini, dobivanje jasne I aktualne slike svih socijalnih naknada, te će na taj način biti temelj za analize postojećeg stanja, kao I za kreiranje budućih socijalnih politika. U Radnoj skupini imenovanoj za izradu prijedloga Akcijskog plana unaprjeđenja sustava socijalnih naknada za razdoblje od 2017. do 2020. godine kao članovi su sudjelovali pripadnici akademske zajednice. Također, tijekom provođenja mjera Akcijskog plana, planira se da kao konzultanti u projektima budu uključeni pripadnici akademske zajednice, a predviđeno je i educiranje djelatnika MDOMSP-a. Vezano uz pitanja kao što su naknada za troškove stanovanja i troškove ogrjeva, naknada za ugroženog kupca energenata, zajamčena minimalan naknada i slično, ista se uređuje Zakonom o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17)