Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog iskaza o procjeni učinaka propisa za Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Varaždinska županija PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE U prijedlogu iskaza o procjeni učinaka propisa za prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju RH problem i ciljevi uglavnom dobro postavljeni posebno vezano za problem izračuna indeksa razvijenosti i razvrstavanja jedinica područne (regionalne) samouprave u odgovarajuće skupine razvijenosti te problem statusa i djelovanja regionalnih koordinatora. Međutim, kako se u Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju RH nigdje ne navodi metodologija izračuna indeksa razvijenosti niti je poznata struktura elemenata tog izračuna, a s druge strane iznosi se razvrstavanje jedinica područne (regionalne) samouprave u određene skupine prema tom indeksu, o vjerodostojnosti Zakona i njegovom poboljšanju razvoju ne može se raspravljati. Stoga se predlaže u Zakon ugraditi metodologiju izračuna indeksa razvijenosti koja ne bi obuhvatila indikatore i pokazatelje po pojedinim elementima (to urediti Uredbom) već bi obuhvatila strukturu elemenata koji će činiti osnovu za izračun indeksa razvijenosti kao i udio pojedinih elemenata u ocjeni razvrstavanja jedinica područne (regionalne) samouprave u pojedine skupine. Primljeno na znanje Nositelj izrade propisa zadržava dosadašnji pristup uređenja pravnog okvira ocjenjivanja i razvrstavanja JLP(R)S-a i utvrđivanja potpomognutih područja na način da se Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Zakon) utvrđuje obveza ocjenjivanja svih JLP(R)S-a temeljem indeksa razvijenosti, nadležnost za provedbu ocjenjivanja i njenu dinamiku, način razvrstavanja JLP(R)S-a u skupine i utvrđivanje potpomognutih područja, dok se Vladi Republike Hrvatske stavlja u nadležnost da uredbom uređuje pokazatelje za izračun indeksa razvijenosti, izračun vrijednosti indeksa razvijenosti i druga pitanja s tim u vezi i donosi odluku o razvrstavanju odluke o razvrstavanju JLP(R)S-a. Prijedlog novog modela izračuna indeksa razvijenosti razrađen je u studiji: „Evaluacija postojećeg i prijedlog novog modela za izračun indeksa te izračun novog indeksa razvijenosti jedinica lokalne i područne samouprave u Republici Hrvatskoj“ koju je izradio Centar za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a dostupna je na web stranici Ministarstva: https://razvoj.gov.hr/studija-evaluacija-postojeceg-i-prijedlog-novog-modela-za-izracun-indeksa-te-izracun-novog-indeksa-razvijenosti-jedinica-lokalne-i-podrucne-samouprave-u-republici-hrvatskoj/3702
2 Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE U potpunosti podržavamo Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju RH, posebice dijela koji se odnosi na Regionalne koordinatore kojima se, predloženim izmjenama, daje jedna značajnija uloga u cjelokupnom procesu poticanja razvoja na županijskim razinama. Također, podržavamo i inicijativu izmjene metodologije izračuna indeksa razvijenosti u smislu pravednijeg i jasnijeg razvrstavanja JLS i JP(R)S. Prijedlog izmjena Zakona potrebno je terminološki uskladiti sa Zakonom o strateškom planiranju i upravljanju razvojem te Pravilnikom o ustrojavanju, sadržaju i načinu vođenja središnje elektroničke baze razvojnih projekata i razvojnih pokazatelja. Primljeno na znanje Prijedlog zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem koji je trenutno u proceduri donošenja utvrđuje obvezu usklađivanja Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske s njegovim odredbama do 30. lipnja 2019. Takvom odredbom omogućava se nastavak provedbe i dovršetak trajanja sadašnje generacije planskih dokumenta politike regionalnoga razvoja prema važećim odredbama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske te ostavlja dovoljno vremena za pronalaženje novih pravnih rješenja kojima će se sadašnje uređenje planskih dokumenata politike regionalnoga razvoja uskladiti s odredbama novoga zakona kojima se uređuje sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem. Naime, u tijeku je dovršetak izrade određenog broja planskih dokumenta politike regionalnoga razvoja na regionalnoj razini za tekuću financijsku perspektivu, pa kako se izbjeglo moguće dupliranje normi i strateških dokumenata, ovim izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatsk ne provodi se usklađivanje planskih dokumenata politike regionalnoga razvoja sa sustavom akata strateškog planiranja predloženog budućim novim Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem. Iznimno je ovim izmjenama i dopuna Zakona izvršeno već sada potrebno usklađivanje s Prijedlogom zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem u dijelu koji se odnosi na ustrojavanje i vođenje središnjeg elektroničkog registra razvojnih projekata.
3 Primorsko-goranska županija PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE Smatramo da bi nazive akata strateškog planiranja u Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Nacrt prijedloga zakona) trebalo uskladiti s nazivima akata strateškog planiranja koji se navode u Prijedlogu Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Prijedlog zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem koji je trenutno u proceduri donošenja utvrđuje obvezu usklađivanja Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske s njegovim odredbama do 30. lipnja 2019. Takvom odredbom omogućava se nastavak provedbe i dovršetak životnog vijeka sadašnje generacije planskih dokumenta politike regionalnoga razvoja prema važećim odredbama Zakona te ostavlja dovoljno vremena za pronalaženje novih pravnih rješenja kojima će se sadašnje uređenje planskih dokumenata politike regionalnoga razvoja uskladiti s odredbama novoga zakona kojima se uređuje sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem. Naime, u tijeku je dovršetak izrade određenog broja planskih dokumenta politike regionalnoga razvoja na regionalnoj razini za tekuću financijsku perspektivu, pa kako se izbjeglo moguće dupliranje normi i strateških dokumenata, ovim izmjenama i dopunama Zakona ne provodi se usklađivanje planskih dokumenata politike regionalnoga razvoja sa sustavom akata strateškog planiranja predloženog budućim novim Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem. Iznimno je ovim izmjenama i dopuna Zakona izvršeno već sada potrebno usklađivanje s Prijedlogom zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem u dijelu koji se odnosi na ustrojavanje i vođenje središnjeg elektroničkog registra razvojnih projekata.
4 Primorsko-goranska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 11. Radi se o jako važnoj odredbi Nacrta prijedloga zakona, a bez javno dostupnih podataka o metodologiji izrade indeksa razvijenosti nije moguće dati mišljenje na tu odredbu. Prema predmetnom Nacrtu prijedloga zakona, jedinice lokalne samouprave se prema indeksu razvijenosti grupiraju u 8 skupina, što je značajna promjena u odnosno na kategorizaciju koja je dosad bila na snazi, pa bi bilo nužno paralelno s donošenjem ovog Nacrta prijedloga zakona dati barem okvirne podatke o metodologiji izračuna indeksa razvijenosti. Primljeno na znanje Nalazi evaluacije i prijedlog novog modela izračuna indeksa razvijenosti objedinjeni su u studiji „Evaluacija postojećeg i prijedlog novog modela za izračun indeksa te izračun novog indeksa razvijenosti jedinica lokalne i područne samouprave u Republici Hrvatskoj“ koju je izradio Centar za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a dostupna je na web stranicama Ministarstva: https://razvoj.gov.hr/studija-evaluacija-postojeceg-i-prijedlog-novog-modela-za-izracun-indeksa-te-izracun-novog-indeksa-razvijenosti-jedinica-lokalne-i-podrucne-samouprave-u-republici-hrvatskoj/3702
5 Primorsko-goranska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 5. Opis poslova regionalnog koordinatora u ovom članku nije isti kao opis poslova regionalnog koordinatora koji su navedeni u Prijedlogu Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Smatramo da bi ta dva opisa trebala biti ista u oba zakona. Nadalje, prema ovom Nacrtu prijedloga zakona regionalni koordinator pruža stručnu i savjetodavnu pomoć u pripremi i provedbi razvojnih projekata jedinica lokalne samouprave s područja županije te stručnu i savjetodavnu pomoć javnopravnim tijelima u pripremi i provedbi zajedničkih razvojnih projekta od interesa za razvoj više županija. Nije navedena mogućnost direktnog pružanja stručne i savjetodavne pomoći u pripremi i provedbi razvojnih projekata javnopravnih tijela od interesa za razvoj jedne županije za čije područje je ista imenovala regionalnog koordinatora (npr. za ustanove kojima je određena županija osnivač), već samo putem programa. Smatramo da bi regionalni koordinatori trebali pružati stručnu i savjetodavnu pomoć direktno i putem programa jedinicama lokalne samouprave i drugim javnopravnim tijelima sa svojeg područja. Također, potrebno je preciznije odrediti što podrazumijeva stručnu i savjetodavnu pomoć radi problematike tržišnog natjecanja. Ovaj Nacrt prijedloga zakona bi trebao preciznije odrediti područje programa Ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave, u provedbi kojih bi regionalni koordinator trebao sudjelovati. Djelomično prihvaćen Prihvaćen je prijedlog dopune članka na način da je dopunjena nadležnost regionalnih koordinatora za obavljanje poslova direktnog pružanja stručne i savjetodavne pomoći u pripremi i provedbi razvojnih projekata javnopravnih tijela od interesa za razvoj jedne županije za čije područje je ista imenovala regionalnog koordinatora. Vezano za komentar o potrebi poistovjećivanja poslova koji se stavljaju u nadležnost regionalnih koordinatora u Zakononu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i budućem novom Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem, stajalište nositelja izrade izmjena i dopuna Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske je da poslovi trebaju biti usklađeni no ne i istovjetni. Naime, pojedinim zakonima mogu se u nadležnost regionalnih koordinatora stavljati i neki drugi poslovi osim onih koji su navedeni u Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Stručna i savjetodavna pomoć odnosi se na skup mjera i aktivnosti potrebnih za provedbu Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske.
6 Primorsko-goranska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 4. Trebalo bi ostaviti mogućnost da regionalni koordinator bude javna ustanova ili trgovačko društvo ili upravno tijelo. Također smatramo da odgovarajuće financijske i druge uvjete za kvalitetan rad regionalnih koordinatora moraju osigurati i središnja tijela državne uprave za koje će regionalni koordinatori obavljati određene poslove, sukladno članku 5. Nacrta prijedloga zakona. Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske se ujednačava status regionalnog koordinatora kao javne ustanove upravo kako bi se u praksi izbjeglo nejednako postupanje budući je dosadašnja mogućnost postojanja tri pravna oblika pokazala nedosljednost, te nemogućnost praćenja i kontrole rada svih regionalnih koordinatora.
7 Nenad Starc NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 10. KOMENTAR ZA E-SAVJETOVANJE O ZAKONU O REGIONALNOM RAZVOJU 05.10.2017. • Indeks razvijenosti polazi od implicitne pretpostavke da nema međuopćinskih migracija, to jest da stanovništvo između dva izračuna indeksa ostaje isto u svih 556 općina i gradova RH. Pretpostavka je pogrešna pogotovo u uvjetima krize kad stanovništvo nerazvijenih općina odlazi u gradove ili u inozemstvo. Zanemarivanje ovih, svima i predobro poznatih kretanja dovodi do precjenjivanja razvijenosti općina koje gube stanovništvo a gospodarstvo im stagnira. To je očito već u prvoj komponenti indeksa: dohodak po stanovniku - omjer ukupnog dohotka poreznih obveznika (fizičke osobe s prebivalištem u JL(R)S) i broja stanovnika JL(R)S koja u ukupnom izračunu ima visoki ponder 25%. Kako iz nerazvijenih emigracijskih JLS odlaze uglavnom nezaposleni, a zaposleni koji stvaraju dohodak ostaju, dohodak u brojniku ostaje manje više isti, a stanovništvo u nazivniku se značajno smanjuje pa vrijednost komponente raste!! JLS kojoj se dešavaju dvije najgore pojave, odlazak stanovništva i stagnacija gospodarstva, napreduje na ljestvici razavijenosti u vrijeme kad joj više no ikad treba pomoć!! Prijavljujući se za razvojno financiranje ne može dobiti ništa jer se , sudeći prema indeksu, uspješno razvija. Zanemarivanje međuopćinskog kretanja stanovništva vodi i u pogrešno tumačenje komponente stopa nezaposlenosti - omjer broja nezaposlenih i zbroja zaposlenih i nezaposlenih osoba na području JLS koja ima visoki ponder 30%. Iz emigracijskih JLS odlaze uglavnom nezaposleni, a kako odlaze zato što se ne otvaraju nova radna mjesta pa broj zaposlenih ostaje isti, brojnik opada brže od nazivnika pa se vrijednost komponente smanjuje. U slučaju da nema emigracije smanjenje vrijednosti komponente bi upućivalo da se nezaposleni zapošljavaju i to bi se opravdano smatralo povoljnim. Odlazak nezaposlenih iz JLS dovodi, međutim, do pada nezaposlenosti ali ne i do porasta zaposlenosti što znači da gospodarstvo stagnira, a stanovništvo se smanjuje. Kako je postotni pad nezaposlenih u brojniku očito veći od postotnog pada stanovnišva u nazivniku vrijednost komponente opada što bi u slučaju da nema migracija bilo povoljno ali ovdje je očito nazadovanje: vrijednost komponente je sve povoljnija, vrijednost Indeksa je sve veća a JLS napreduje na ljestvici iako je izgubila dio aktivnog stanovništva a gospodarstvo joj u najboljem slučaju stagnira. Lako je vidjeti da se ista zamjerka može uputiti komponenti proračunski prihod JL(R)S po stanovniku - omjer ostvarenih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i broja stanovnika JL(R)S s ponderom 15%. Predloženi indeks razvijenosti s impliciranom (i posve pogrešnom) stagnacijom stanovništva pruža, dakle, posve pogrešne informacije nositelju razvojne politike: općine kojima treba hitno pomoći, visoko su na ljestvici razvijenosti i ne dobijaju ništa. Potrebna je TEMELJITA REVIZIJA INDEKSA RAZVIJENOSTI Primljeno na znanje U komentaru je dana kritika starog indeksa i izneseni su metodološki nedostaci koji utječu na njegovu interpretacijsku pouzdanost, a koji proizlaze iz arbitrarnog ponderiranja i ne uzimanja u obzir međuzavisnosti između demografskih i ekonomskih pokazatelja. Isto je detaljno obrazloženo u studiji „Evaluacija postojećeg i prijedlog novog modela za izračun indeksa te izračun novog indeksa razvijenosti jedinica lokalne i područne samouprave u Republici Hrvatskoj“. Stoga je i predložena nova metodologija izračuna indeksa razvijenosti koja rješava spomenute probleme u komentaru. Studija je dostupna na web stranici Ministarstva: https://razvoj.gov.hr/studija-evaluacija-postojeceg-i-prijedlog-novog-modela-za-izracun-indeksa-te-izracun-novog-indeksa-razvijenosti-jedinica-lokalne-i-podrucne-samouprave-u-republici-hrvatskoj/3702 Nova metodologija izračuna ravnomjerno valorizira sve pokazatelje u strukturi kompozitnog indeksa, pri čemu značajna odstupanja između pokazatelja uzima kao negativnu razvojnu okolnost, što umanjuje konačnu vrijednost indeksa. Stoga, situacije koje su opisane u komentaru mogu se pravedno ocijeniti u novom modelu, unatoč tome što podaci o migracijama za lokalne jedinice nisu dostupni na godišnjoj razini. Primjerice, ako neka lokalna jedinica ostvaruje iznadprosječan dohodak po stanovniku i ispodprosječne izvorne proračunske prihode po stanovniku, onda je to indikacija da ista ima slabu snagu lokalnog gospodarstva i da dobar dio stanovništva svoj dohodak ostvaruje izvan nje. Sukladno tome, u novom modelu lokalne jedinice takvog profila bit će niže rangirane na ljestvici razvijenosti. To se isto odnosi i na one lokalne jedinice koje imaju izrazito povoljnu stopu nezaposlenosti, ali istovremeno bilježe nagli pad stanovništva. Postupak penalizacije odnosno korekcije vrijednosti indeksa u novom modelu je detaljno objašnjeno na 52 str. studije „Evaluacija postojećeg i prijedlog novog modela za izračun indeksa te izračun novog indeksa razvijenosti jedinica lokalne i područne samouprave u Republici Hrvatskoj“. Kako bi se uopće mogli agregirati različiti pokazatelji koji su iskazani u različitim jedinicama mjere, isti se prvo moraju pomoću postupka standardizacije svesti u okvire istog sustava mjerenja, odnosno moraju se iskazati u istim relativnim jedinicama mjere. Postupak standardizacije pokazatelja u predloženom novom modeli vrši se pomoću z-score metode, što znači da standardizirana vrijednost određenog pokazatelja pokazuje koliko vrijednost pojedinog pokazatelja mjereno u standardnim devijacijama odstupa od aritmetičke sredine skupa vrijednosti za taj pokazatelj. Budući da je u novom modelu formula za standardizaciju postavljena tako da vrijednost 100 označava aritmetičku sredinu, a 10 jednu standardnu devijaciju, onda to, primjerice, znači da ako određena lokalna jedinica ima standardiziranu vrijednost pokazatelja dohotka po stanovniku 105, onda je dohodak po stanovniku u toj lokalnoj jedinici za 0,5 standardne devijacije veći od prosječnog dohotka po stanovniku na razini svih lokalnih jedinica. Kada su svi pokazatelji za danu lokalnu jedinicu iskazani u standardnim devijacijama, onda se isti mogu i penalizirati pomoću standardne devijacije, pri čemu se sada promatra samo skup standardiziranih vrijednosti pokazatelja za svaku lokalnu jedinicu zasebno. Drugim riječima, gleda se da li lokalne jedinice imaju neusklađene pokazatelje, odnosnu da li u nekim pokazateljima ostvaruju izrazito iznadprosječne vrijednosti, a u drugim ispodprosječne vrijednosti. Faktor penalizacije ili korektivni faktor predstavlja standardnu devijaciju skupa standardiziranih vrijednosti pokazatelja za svaku lokalnu jedinicu pomoću kojeg se onda umanjuje njihov prosječan z-score. Što je veće odstupanje između standardiziranih vrijednosti pokazatelja za određenu lokalnu jedinicu, to je veći faktor penalizacije koji će umanjiti vrijednost njezinog indeksa i obrnuto. Zato prema novoj definiciji indeks razvijenosti predstavlja korigirani prosjek standardiziranih vrijednosti odabranih pokazatelja.
8 Istarska razvojna agencija - IDA d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 4. Svojevremeno je na razini regionalnih koordinatora Jadranske Hrvatske bilo usuglašeno i javno dostavljeno mišljenje da se osnivačima treba ostaviti pravo odabira pravnog oblika regionalnog koordinatora te Istarska razvojna agencija i dalje zastupa navedeno stajalište. Nije prihvaćen Zakonom se ujednačava status regionalnog koordinatora kao javne ustanove upravo kako bi se u praksi izbjeglo nejednako postupanje budući je dosadašnja mogućnost postojanja tri pravna oblika pokazala nedosljednost te nemogućnost praćenja i kontrole rada svih regionalnih koordinatora.
9 Grga K NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 16. Sadašnja uredba definira indeks razvijenosti na način: Članak 8. Pokazatelji iz članka 2. ove Uredbe imaju sljedeće udjele u ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti: 1. stopa nezaposlenosti – 30%, 2. dohodak po stanovniku – 25%, 3. proračunski prihodi jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku – 15%, 4. opće kretanje stanovništva – 15%, 5. stopa obrazovanosti – 15%. Prema ovim izračunima najveći utjecaj ima nezaposlenost koju bilježi HZZ, a o tome je bespredmetno trošiti riječi jer ZNAMO kako se dobiva odnosno koliko je vjerodostojan. Svakako taj pokazatelj treba zamjeniti pokazateljem zaposlenosti, koji je primjereniji, konkretniji i indikativniji, a za budućnost nekog područja je bolji pokazatelj starost, a ne kretanje stanovništva. Promotrimo sadašnji izračun i zamislimo općinu sa 2000 stanovnika od čega je 80% starijih od 65 godina i gdje nema mladih obitelji (za Hrvatsku nažalost realan primjer) prema sadašnjem načinu izračuna takva općina bi spadala u razvijenije jer nema nezapolenih, prosječna primanja su oko prosjeka (mlađi od 18 spuštaju taj prosjek) kao i opće kretanje koje ovisi o smrtnosti jer se više nema tko iseliti. Tko ovaj primjer nije razumio neka ode na procjenu poslovne sposobnosti. Dakle, potreban je bolji izbor pokazatelja i njihovih omjera, a što je potvrdila vladina Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti. Da se uzeo samo pokazatelj dohodak per capita bio bi realniji prikaz nego ova sadašnja "bolesna" formula izračuna. Primljeno na znanje Veći dio komentara odnosi se na postupak izračuna starog indeksa, tako da ćemo se osvrnuti na prijedlog uvođenja novih pokazatelja, a to su starost stanovništva i zaposlenost. Navedeni komentar o starosti stanovništva je prepoznat u novom modelu izračuna indeksa razvijenosti gdje je uveden novi pokazatelj indeks starenja. Time je, uz opće kretanje, uzeta u obzir i starosna struktura demografskih resursa u lokalnim i regionalnim jedinicama. Zaposlenost ili ukupan broj zaposlenih je apsolutni pokazatelj te ga kao takvog nije primjereno koristiti za kompozitnu ocjenu dostignutog stupnja razvijenosti i to posebno zbog toga što postoje velike razlike između lokalnih jedinica po broju zaposlenih i broju stanovnika. Stoga, pretpostavljamo da se tu mislilo na stopu zaposlenosti koja realnije odražava razinu ekonomske aktivnosti stanovništva u odnosu na stopu nezaposlenosti te bi zbog izrazito negativnih demografskih trendova koji su prisutni u Hrvatskoj bila bolji pokazatelj od stope nezaposlenosti. Naime, stopa nezaposlenosti može padati uslijed pada zaposlenosti. Do toga dolazi kad se zbog naglog iseljavanja stanovništva smanjuje radni kontigent (zaposlenost+registrirana nezaposlenost), što znači da je smanjenje stope nezaposlenosti posljedica odjave nezaposlenih sa Zavoda za zapošljavanje i odlaska u inozemstvo, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Međutim, problem je što, za razliku od zaposlenosti, nisu dostupni podaci na godišnjoj razini o radno sposobnom stanovništvu koji su potrebni za izračun stope zaposlenosti, stoga nije moguće pouzdano izračunati stopu zaposlenosti za sve lokalne jedinice. To je glavni razlog zašto spomenuti pokazatelj, a koji je i razmatran u studiji, nije uveden u novi model indeksa razvijenosti. Podaci o radno sposobnom stanovništvu dostupni su samo za popisne godine.
10 Grga K NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 10. Ovaj članak je složen nerazumljivo i nejasno. Zašto? Primljeno na znanje Vidjeti odgovor na komentar gospođe Hrvat vezano uz članak 10.
11 Grga K NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 1. Za dodatno nerazumijevanje ovog zakona koji je ustvari temelj povlačenja sredstava iz europskih fondova unesene su nove riječi skovane samo za ovaj prijedlog zakona npr. riječ kvartil za krivo definiranje skupina područja (koje više nisu skupine već kvartile) pa nije jasno da li su prvi i četvrti kvartil statistički iznadprosječna ili ispodprosječna skupina. Isto vrijedi i za dijeljenje na dvije skupine jer se riječi iznadprosječno i iznadprosječno izjednačavaju. Zašto se predlažu nejasane definicije? Primljeno na znanje Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na razvrstavanje JLP(R)S-a prema indeksu razvijenosti zadržano je razvrstavanje u skupine. Novina je drugačiji način razvrstavanja prema vrijednosti indeksa razvijenosti sukladno novom modelu izračuna indeksa razvijenosti kao i veći broj skupina za lokalne jedinice. Prema novom modelu izračuna ispodprosječno razvijene lokalne jedinice sve one koje ostvaruju vrijednost indeksa manju od 100, a iznadprosječno razvijene sve one koje ostvaruju vrijednost indeksa veću od 100. Kod lokalnih jedinica utvrđuju se četiri ispodprosječne skupine te četiri iznadprosječne skupine razvijenosti. U kontekstu podjele na razvojne skupine i duhu hrvatskog jezika prihvaća se prijedlog korištenja riječi “četvrtina” umjesto “kvartil”. Na razini županija utvrđuju se dvije ispodprosječne i dvije iznadprosječne skupine razvijenosti.
12 Grga K NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 1. Vidim da jedino bitno što se predlaže ovom izmjenom je uljepšano pojašnjenjne indeksa razvijenosti, a trebalo bi ga opisati: "sadašnji način izračuna indeksa razvijenosti je nedovoljno točan pokazatelj razvijenosti područja pa je korigiran vladinim odlukama kako bi se približio stvarnom stanju umjesto da je nađen bolji izbor pokazatelja koji ga sačinjavaju te bolje usklađenje udjela tih pokazatelja u formiranju indeksa razvijenosti." Primljeno na znanje Izmijenjeno pojašnjenje indeksa razvijenosti odražava promjene u njegovom izračunu u skladu s novim modelom koji je detaljno pojašnjen u studiji „Evaluacija postojećeg i prijedlog novog modela za izračun indeksa te izračun novog indeksa razvijenosti jedinica lokalne i područne samouprave u Republici Hrvatskoj“ dostupnoj na web stranici Ministarstva: https://razvoj.gov.hr/studija-evaluacija-postojeceg-i-prijedlog-novog-modela-za-izracun-indeksa-te-izracun-novog-indeksa-razvijenosti-jedinica-lokalne-i-podrucne-samouprave-u-republici-hrvatskoj/3702
13 Grga K PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 1. PROBLEM U prijedlogu se ne predlaže način novog izračuna indeksa razvijenosti, koji, kako je navedeno i u opisu problema, potpuno krivo prikazuje razvijenost područja jer ne samo da statistički pokazatelji nisu najsretnije odabrani već je i njihova zastupljenost krivo određena npr. područje gdje nema stanovnika mlađeg od 65 godina je po tom indeksu razvijeno jer nema nezaposlenih, a što je glavni pokazatelj. Primljeno na znanje S obzirom na dosadašnja iskustva u provedbi ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: JLP(R)S) prema stupnju razvijenosti, primjedbe s terena te kritička razmatranja dijela znanstvene i stručne javnosti koja su dovela u pitanje objektivnost njegovih rezultata kao osnove za određivanje potpomognutih područja Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) je u 2017. pristupilo evaluaciji sadašnjeg modela utvrđivanja indeksa razvijenosti i pronalaženju primjerenijeg rješenja za izračun indeksa razvijenosti. Nalazi evaluacije i prijedlog novog modela izračuna indeksa razvijenosti objedinjeni su u studiji „Evaluacija postojećeg i prijedlog novog modela za izračun indeksa te izračun novog indeksa razvijenosti jedinica lokalne i područne samouprave u Republici Hrvatskoj“ koju je izradio Centar za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a dostupna je na web stranicama Ministarstva: https://razvoj.gov.hr/studija-evaluacija-postojeceg-i-prijedlog-novog-modela-za-izracun-indeksa-te-izracun-novog-indeksa-razvijenosti-jedinica-lokalne-i-podrucne-samouprave-u-republici-hrvatskoj/3702 Uvođenjem indeksa starenja kao dodatnog pokazatelja u novi model izračuna indeksa i odabira metodologije koja odstupanja između standardiziranih vrijednosti pokazatelja za danu JLP(R)S uzima kao korektivni faktor vrijednosti njezinog indeksa razvijenosti, spomenuti se problem mjerenja donekle riješio (način na koji se to radi dodatno je opisan u okviru odgovora na komentar gospodina Starca na članak 10.).
14 GRAD ZAGREB NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 6. GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA St. 3 - Mišljenja smo da bi bilo oportuno izbjeći ograničavanje vremenskog razdoblja trajanja izdanih rješenja. Naime, u dosadašnjoj praksi usklađivanje s trajanjem višegodišnjeg financijskog okvira EU se vrlo teško provodilo, stoga ukazujemo na mogućnost ograničavanja trajanja vezano s opstojnošću uvjeta odnosno sposobnosti za učinkovito i djelotvorno obavljanje zadaća, što je dakako povezano i postupkom preispitivanja akreditacije. Ovakvim određenjem otvara se rizik povezan s kompliciranjem i kašnjenjem, budući da nije uvijek izgledno da će se svi dokumenti i procedure u svakom pojedinom slučaju uskladiti s trajanjem višegodišnjeg financijskog okvira EU. Držimo, ukoliko se regionalnim koordinatorima omogući stabilan institucionalni i financijski okvir za djelovanje, te stvore svi ostali uvjeti koji će ojačati njihovu ulogu, što je cilj svih propisa u izradi, suvišnim se čini kontinuirano ponavljanje akreditacijskog postupka. Nije prihvaćen Akreditacijom regionalnih koordinatora utvrđuje se njihova sposobnost obavljanja poslova koji su im stavljeni u nadležnost kao javne ovlasti te osigurava kvaliteta rada regionalnih koordinatora s ciljem postizanja njihove izvrsnosti. Samim time akreditacija ima vremenski rok i apsolutnu potrebu za reakreditacijom. Kvaliteta rada postiže se upravo kontinuiranom provjerom.
15 GRAD ZAGREB NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 5. GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA Također imajući u vidu posebnosti Grada Zagreba, položaj, status glavnoga grada, veliki broj uključenih dionika, izradu županijske razvojne strategije držimo nužnim zadržati u okviru gradskog upravnog tijela, stoga sugeriramo propisivanje odredbe koja će uključivati tu mogućnost, kako bi se cjeloviti proces strateškog planiranja na razini Grada Zagreba proveo na najkvalitetniji i najdjelotvorniji način. Potrebnim također držimo razmotriti, na općoj razini, davanje ovlasti nadzora izrade dokumenata, a osobito i njegove provedbe, imajući na umu ponajprije odredbe o provedbi nadzora definirane propisima o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, statutima županija i sl. U tom smislu, od značaja je pojašnjenje pojma „nadzora“, odnosno koji se oblik nadzora pod tim podrazumijeva. Pored navedenog, u kontekstu dvojbe u pogledu nositelja izrade, značajnim držimo tumačenje je li istim nužno obuhvaćeno nositeljstvo izrade dokumenta, u okviru čega i pitanje instrumenata za provedbu nadzora. Nije prihvaćen Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske propisana je nadležnost nad izradom županijske razvojne strategije. Također, Zakonom su definirani i poslovi regionalnih koordinatora, a jedan od poslova je i koordinacija i nadzor izrade županijske razvojne strategije i drugih razvojnih dokumenata na području županije za koje ih ovlasti osnivač i suosnivač. Iz odredbi Zakona proizlazi da će ovlasti i pojašnjenje koordinacije i nadzora definirati osnivač i suosnivač.
16 GRAD ZAGREB NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 4. GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA Sugeriramo nadopunu u stavku 2. članka 24. koji propisuje da u planiranju razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave surađuje s jedinicama lokalne samouprave i drugim jedinicama područne (regionalne) samouprave. Smatramo da bi navedenu odredbu trebalo nadopuniti vezano za posebnosti Urbane aglomeracije Zagreb, pri čemu ograničenje suradnje s jedinicama lokalne samouprave sa svojeg područja nije u skladu s posebnostima Urbane aglomeracije Zagreb jer su njezinom sastavu u jedinice lokalne samouprave koje se nalaze na području više županija, a Grad Zagreb kao jedinica područne (regionalne) samouprave surađuje s njima u planiranju razvoja. Ukazujemo na potrebu zadržavanja mogućnosti ustrojavanja upravnog tijela. Razlozi za to su u posebnom statusu Grada Zagreba i svim, s tim statusom, povezanim posebnostima, višegodišnjem iskustvu i kontinuitetu obavljanja pripadajućih i povezanih poslova u okviru upravnog tijela te sveukupnoj ocjeni da je provedba poslova na razini upravnog tijela u Gradu Zagrebu nedvojbeno najučinkovitiji oblik koordinacije, suradnje i sudioništva svih uključenih dionika razvoja. Detaljnije uporište za navedeno stajalište izneseno je putem pisane i usmene komunikacije. Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog dopune odredbe članka 24. stavka 2 riječima “i lokalne samouprave” Ne prihvaća se komentar vezan uz zadržavanje mogućnosti pravnog ustrojstva regionalnog koordinatora kao upravnog tijela. Predloženo rješenje pravnog ustrojstva regionalnih koordinatora kao javnih ustanova osigurava ujednačenost sustava koji je do sada bio pravno neujednačen što je izazvalo nejednako postupanje i pravnu neučinkovitost. Kroz unificiranje pravnog ustrojstva lakše će se pratiti rad regionalnih koordinatora i provoditi akreditacija. Predloženi sustav najprihvatljiviji je i u financijsko-materijalnom smislu te omogućava jednostavniji tijek sredstava s nacionalne i regionalne razine prema regionalnim koordinatorima. Predloženo rješenje najjednostavnije je i s aspekta kontrole poslovanja. Poseban status Grada Zagreba koji proizlazi iz njegove veličine i glavnog grada države sam po sebi ne ukazuje potrebu da bi unutar Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske trebalo osigurati poseban status i izuzeće za Grad Zagreb. Ova primjedba nije iz domene zakonskog rješenja nego iz pozicije radnih procesa te ne utječe na provedbu Zakona. Zakonom se ujednačava pravni status regionalnih koordinatora koji se osnivaju kao javne ustanove upravo kako bi se u praksi izbjeglo nejednako postupanje. Naime, dosadašnja mogućnostpostojanja tri pravna oblika ima za posljdicu neujednačenost u postupanju te otežava praćenje i kontrolurada svih regionalnih koordinatora. Primjedba nije meritorna u smislu prijedloga Zakona, odnosi se na unutarnju organizaciju i sistematizaciju u Gradu Zagrebu.
17 GRAD ZAGREB NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 1. GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA "18. regionalni koordinator..." - Zbog specifičnosti Grada Zagreba iskazujemo potrebu zadržavanja mogućnosti ustrojavanja upravnog tijela Nije prihvaćen S obzirom na sadržaj izmjenjene odredbe članka 24. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske koji utvrđuje da regionalni koordinatoru mogu biti osnovani samo kao javne ustanove, ne prihvaća se navedeni komentar.
18 DANIEL MAJER NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 4. S obzirom da po prijedlogu (koji je dobar) regionalne razvojne agencije mogu biti samo ustanove, bilo bi dobro da se u prijelaznim i završnim odredbama unese odredba - da stupanjem na snagu ovog zakona razvojne agencije postaju ustanove na temelju zakona i imaju se kao takve upisati u nadležni registar trgovačkog suda te se obvezuje jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave da u roku od 30 dana izaberu privremenog ravnatelja te da donesu statut i druge akte sukladno Zakonu o ustanovama ili - da za prilagodbu jedinice područne (regionalne) samouprave imaju 90 dana Djelomično prihvaćen U prijelazne i završne odredbe dorađenog Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske dodana je odredba u kojoj je utvrđen rok od 180 dana od njegovog stupanja na snagu u kojem su jedinice područne (regionalne) samouprave dužne osnovati regionalne koordinatore kao javne ustanove odnosno u kojem su regionalni koordinatori koji su već osnovani kao javne ustanove dužni uskladiti svoje poslovanje s izmijenjenom odredbom članka 25. Zakona. Prijedlog nije bilo moguće u cijelosti prihvatiti jer pravni sustav ne dopušta preregistraciju trgovačkog društva u javnu ustanovu.
19 Božica Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 15. U stavku 5. treba pisati "Agencije", ne "Agenciji". Prihvaćen Ispravljen uočeni propust.
20 Božica Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 15. Predlaže se da se u ovom dijelu također definira rok u kojem će Vlada Republike Hrvatske imenovati Vijeće za regionalni razvoj koje nije imenovano gotovo tri godine od donošenja Zakona. Ako se smatra da imenovanje nije nužno s obzirom da se u višegodišnjem razdoblju funkcioniralo bez njega, a postoje i druga tijela poput Partnerskih vijeća na razini statističkih regija, predlaže se brisanje članaka 18. i 19. iz Zakona o regionalnom razvoju RH. Prihvaćen U prijelaznim i završnim odredbama dorađenog Nacrta prijedloga zakona utvrđen je rok od 90 dana u kojem Vlada Republike Hrvatske treba donijeti Odluku o imenovanju članova Vijeća za regionalni razvoj.
21 Božica Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 15. U stavku 4. predlaže se pozvati se na članak 31. u kojem je izvorno naveden spomenuti Pravilnik, a ne na članak 51. u kojem su popisani svi podzakonski akti jer se tako postupa i u ostalim slučajevima. Prihvaćen Ispravljen je uočeni propust pozivanja na odgovarajući članak.
22 Božica Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 15. Predlaže se da se iznad članka 15. stavi naslov "Prijelazne i završne odredbe" te da se njima definiraju novi rokovi za podzakonske akte, pri čemu nije potrebno dodavanja članaka 51a i 52a u sam tekst Zakona. Prihvaćen U dorađenom Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske na drugačiji su način riješene Prijelazne i završne odredbe.
23 Božica Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 14. Brisanjem stavka 2. briše se odredba prema kojoj se Uredba o indeksu razvijenosti trebala donijeti 18 mjeseci prije provedbe postupka ocjenjivanja. Predlaže se da se ova odredba koja je osiguravala pravodobno donošenje navedene Uredbe ne briše, već zadrži za budućnost. U članku 15. već je osigurano da se prva sljedeća Uredba iznimno donese 30 dana, a Odluka o razvrstavanju 60 dana od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju pa stavak 2. članka 51. nema potrebe brisati trajno iz teksta Zakona. Prihvaćen Zadržana je odredba članka 51. stavak 2.
24 Božica Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 13. Brisanjem šestog dijela ujedno se iz Zakona briše članak 41., stavak 2. koji glasi koji je osiguravao da tijela državne uprave vode računa o učinku mjera na potpomognuta područja i na neki način obvezivao druga tijela da vode računa o regionalnom razvoju, što je zbog još uvijek naglašene odvojenosti pojedinih sektora, nužno. "(2) Središnja tijela državne uprave dužna su prilikom planiranja mjera i projekta za razvoj upravnog područja iz svoje nadležnosti, ovisno o prirodi mjere i raspoloživim financijskim sredstvima, posebno voditi računa o učinku pojedine mjere na razvoj potpomognutih područja i drugih područja s razvojnim posebnostima uzimajući u obzir stupanj razvijenosti tih područja sukladno odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 37. ovoga Zakona te razvojne posebnosti temeljem kojih su izdvojena određena područja." Druga tijela državne uprave imaju velik značaj za regionalni razvoj, a i većina mjera unutar prihvaćene Strategije trebala bi biti financirana od drugih tijela. Uzevši u obzir navedeno, kao i činjenicu da bi se stupanj razvijenosti trebao smatrati važnim i korisnim elementom, ne samo kada je riječ o ispodprosječno rangiranim jedinica (odnosno potpomognutim područjima), nego i onima koje bilježe iznadprosječne vrijednosti (npr. većim gradovima različite razvijenosti), predlaže se da se u i ovom Zakonu zadrži slična odredba: "Središnja tijela državne uprave dužna su prilikom planiranja mjera i projekta za razvoj upravnog područja iz svoje nadležnosti, ovisno o prirodi mjere i raspoloživim financijskim sredstvima, voditi računa o učinku pojedine mjere na područja s različitim stupnjem razvijenosti sukladno razvrstavanju iz članaka 34. i 35. ovog Zakona." Zadržavanje odredbe predlaže se kao novi članak iza članka 37. (umjesto članka 38. koji se briše) jer se može povezati sa samim izračunom indeksa odnosno daje mu konkretnu svrhu ili iza članka 39. jer se može povezati s mjerama za regionalnu konkurentnost. A po mogućnosti ista se odredba može i proširiti i na druga tijela, npr. sva javnopravna tijela, javna poduzeća ili sl. Prihvaćen Navedena odredba iz članka 41. stavka 2. zadržana je uz odgovarajuću prilagodbu i na odgovarajućem mjestu u dorađenom Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske kao zasebni članak.
25 Božica Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 12. Radi dosljednosti predlaže se brisanje i naslova iznad navedenog članka. Također se predlaže zadržavanje nekog oblika "prijelaznog razdoblja isključivanja" (koje se na ovom mjestu briše) unutar posebnog propisa koji će se odnositi na potpomognuta područja i koji bi se morao donijeti istodobno s ovim izmjenama i dopunama. Djelomično prihvaćen Prihvaća se ispravak uočenog propusta te se briše naslov iznad članka38. Ne prihvaća se prijedlog zadržavanje prijelaznog razdoblja isključivanja. Potreba zadržavanja istog razmotrit će se u kontekstu izrade novog zakona o potpomognutim područjima odnosno prilikom utvrđivanja mjera kojima se potiče razvoj potpomognutih područja.
26 Božica Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 11. Navedenim načinom izdvajanja potpomognutih područja, u njih će biti ubrojana sva područja s ispodprosječnim vrijednostima indeksa razvijenosti. Ovo predstavlja izrazito velik broj jedinica, osobito ako će se prosječnom vrijednošću smatrati prosjek na razini Republike Hrvatske. Preširokim obuhvatom potpomognutih područja, koja su na teritorijalnoj razini analogna ranjivim skupinama, mjere namijenjene njima postaju manje učinkovite upravo za ona područja kojima su najpotrebnije. Čak i kad su na raspolaganju relativno izdašna sredstva, što je obuhvat veći to su sredstva za one najslabije manja. Osim toga u pravilu su oni koji su unutar određene skupine u najpovoljnijem položaju ujedno i najbolje kapacitirani za iskorištavanje ponuđenih mjera, tj. sredstava što dodatno otežava situaciju najslabijih. Uzevši u obzir da sada više nema ranije postojećih fiksnih granica koje su upućivale na određeni stupanj razvoja nego su područja razvrstana u neprirodne jednake skupine, najvažniji dugoročni efekt nove razdiobe i ovakvog definiranja potpomognutih područja mogao bi biti "kruženje jedinica" na granicama skupina tako da će one s najvišim vrijednostima u jednoj skupini prijeći u višu prilikom jednog izračuna, a onda se opet vratiti u nižu prilikom sljedećeg izračuna. Isto vrijedi i za granicu između potpomognutih i ostalih područja. Primljeno na znanje Uvažavajući razvojne nejednakosti koje su prisutne na lokalnoj razini, smatramo da to predstavlja realno povećanje broja lokalnih jedinica koja ulaze u potpomognuta područja. Naime, kao što se u studiji „Evaluacija postojećeg i prijedlog novog modela za izračun indeksa te izračun novog indeksa razvijenosti jedinica lokalne i područne samouprave u Republici Hrvatskoj“ navodi, jedna od bitnih metodoloških razlika između postojećeg i novog modela izračuna indeksa razvijenosti je u pristupu određivanja nacionalnog prosjeka. Kod postojećeg modela za prosječne vrijednosti uzimaju se vrijednosti pokazatelja za Republiku Hrvatsku, dok se kod novog modela prosječne vrijednosti pokazatelja izračunavaju kao prosjek njihovih vrijednosti na razini svih JLS-a odnosno JP(R)S-a, što je puno primjerenija referentna vrijednost s obzirom na postojanje značajnih nejednakosti po pitanju broja stanovnika i broja zaposlenih između JLS-a odnosno JP(R)S-a. Ako se uzme u obzir da samo na najveće hrvatske gradove (Zagreb, Split, Rijeku i Osijek) otpada više od 30% stanovnika i oko 30% ukupne zaposlenosti, onda pristup izračuna nacionalnog prosjeka u novom modelu daje reprezentativniji odraz prosječnog demografskog, ekonomskog i fiskalnog stanja u JLS-ima, a koje je znatno lošije u odnosu na nacionalnu razinu. Dakle, kod novog modela temelj za određivanje prosjeka je distribucija skupa vrijednosti za svaki pokazatelj gdje se jasno vide razlike između lokalnih jedinica. To je ujedno i jedna od glavnih prednosti novog modela jer se time izbjegava neprirodno određivanje poželjnog stupnja razvijenosti u odnosu na nacionalni prosjek koji je do sada bio 75%. Tim više što kompozitni indeksi koji su iskazani u postotku ne mogu pouzdano mjeriti odstupanje od nacionalnog prosjeka ako se obuhvate svi pokazatelji koji ulaze u njihov izračun, te kao takvi ne mogu onda niti biti pouzdan kriterij za određivanje razvojnih skupina. Na to su ukazali i nalazi evaluacije izračuna postojećeg modela indeksa razvijenosti u studiji. Pristup koji se koristio za razdiobu razvojnih skupina u okviru dosadašnjeg modela imao je za posljedicu sve ono na što se upozorava u ovom komentaru. To potvrđuje činjenica da je 2. skupina obuhvaćala gotovo 80% lokalnih jedinica koji su prema dosadašnjem model imale status potpomognutih područja, a između kojih postoje značajne razlike u ostvarenim vrijednostima promatranih pokazatelja. Stoga se kroz povećanje broja razvojnih skupina na lokalnoj razini u novom modelu postiže obuhvat lokalnih jedinica sličnog stupnja razvijenosti unutar svake skupine. Samim time povećava se i učinkovitost mjera regionalne politike jer se mjere onda po svom iznosu, sadržaju i modalitetu mogu ciljano prilagoditi specifičnim obilježjima svake razvojne skupine.
27 Božica Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 10. U slučaju da se predloženi način razvrstavanja zadrži, predlaže se izmjena kojom bi se radi preglednosti odvojile jedinice s ispodprosječnim i iznadprosječnim vrijednostima indeksa te zamjena izraza kvartil, na način da stavak 1. glasi: „(1) Jedinice lokalne samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti iz članka 32. ovoga Zakona. Jedinice lokalne samouprave s vrijednostima indeksa razvijenosti ispod prosjeka razvrstavaju se u: I. skupinu jedinica lokalne samouprave s indeksom razvijenosti unutar prve četvrtine ispodprosječnih vrijednosti II. skupinu jedinica lokalne samouprave s indeksom razvijenosti unutar druge četvrtine ispodprosječnih vrijednosti III. skupinu jedinica lokalne samouprave s indeksom razvijenosti unutar treće četvrtine ispodprosječnih vrijednosti IV. skupinu jedinica lokalne samouprave s indeksom razvijenosti unutar posljednje četvrtine ispodprosječnih vrijednosti Jedinice lokalne samouprave s vrijednostima indeksa razvijenosti iznad prosjeka razvrstavaju se u: V. skupinu jedinica lokalne samouprave s indeksom razvijenosti unutar prve četvrtine iznadprosječnih vrijednosti VI. skupinu jedinica lokalne samouprave s indeksom razvijenosti unutar druge četvrtine iznadprosječnih vrijednosti VII. skupinu jedinica lokalne samouprave s indeksom razvijenosti unutar treće četvrtine iznadprosječnih vrijednosti VII. skupinu jedinica lokalne samouprave s indeksom razvijenosti unutar posljednje četvrtine iznadprosječnih vrijednosti“ Djelomično prihvaćen Ovaj prijedlog je tehničke naravi i mišljenje je nositelja izrade prijedloga izmjena i dopuna Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske da se drugačijom stipulacijom razvrstavanja u skupine ne postiže veća preglednost. Kada bi se komentar i prihvatio bilo bi potrebno prilagoditi redoslijed skupina unutar područja ispodprosječne i iznadprosječne razvijenosti redoslijedu skupina koji je postojao kod starog indeksa, a kod kojeg je veći redni broj označavao veći stupanj razvijenosti, odnosno višu razvojnu skupinu. U tom smislu trebalo bi promijeniti predloženi tekst koji se odnosi na razvrstavanje lokalnih jedinica jer, primjerice, u prvu skupinu onda ulaze one lokalne jedinice koje se nalaze unutar zadnje, a ne prve četvrtine ispodprosječnih vrijednosti indeksa. Prihvaća se prijedlog zamjene riječi “kvartil” riječju “četvrtina”.
28 Božica Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 10. Razvrstavanjem jedinica lokalne samouprave u jednakobrojne razrede (ovdje nazvane kvartili) bitno se umanjuje korisni učinak razvrstavanja po stupnju razvijenosti odnosno mogući učinak razvojnih mjera namijenjenih različitim skupinama potpomognutih područja. Za planiranje i provedbu kvalitetnih mjera regionalne politike te osiguravanje odgovarajućih sredstava nije svejedno kako je nerazvijenost raspršena odnosno postoji li puno jedinica koje jako odstupaju od prosjeka ili je više onih koje odstupaju samo blago. Prema tome, umjetno stvaranje jednakobrojnih razreda predstavlja ozbiljan korak unatrag u politici regionalnog razvoja. Fiksne granice u tom pogledu predstavljaju puno bolje rješenje. Ako ih nije moguće predvidjeti prije izračuna kao što je to bilo ranije ili se ne žele propisivati kao fiksni broj unutar zakona, dobro i statistički ispravno rješenje može biti korištenje standardne devijacije. Tako se na primjer mogu stvoriti skupine prema odstupanjima od prosjeka: 0 do -1 standardne devijacije; -1 do -2 standardne devijacije; više od -2 standardne devijacije (ili od 0 do -0,5 standardne devijacije; itd.). Nije prihvaćen Novi indeks odražava odstupanje od prosjeka mjereno u standardnim devijacijama (10=1 standardna devijacija). Međutim, kad bi se one koristile kao kriterij za određivanje razvojnih skupina to bi imalo sličan efekt kao i postotni razredi u postojećem modelu. O tome se detaljnije raspravlja u odgovoru na komentar gđe Horvat na članak 11. Ukoliko bi se razvojne skupine određivale prema standardnoj devijaciji opet bi došli u situaciju da, kao i kod fiksno zadanih postotnih granica između razvojnih skupina kod važećeg indeksa, imamo prevelik broj lokalnih jedinica u okviru samo jedne skupine potpomognutih područja, a između kojih u stvarnosti postoje značajne razvojne razlike. Treba biti oprezan kada se govori o tome koliko je “nerazvijenost raspršena” jer se tu zapravo samo radi o stupnju raspršenosti vrijednosti indeksa kao kriterija za rangiranje lokalnih jedinica. Drugim riječima, unutar razvojne skupine koja obuhvaća JLS koje se prema važećem indeksu nalaze između 50% i 75% razvijenosti Hrvatske ili razvojne skupine koja prema ovom prijedlogu obuhvaća JLS koje se nalaze unutar 1 ili 0,5 standardne devijacije ispod prosjeka Hrvatske, mogu u pravilu postojati veliki razvojni dispariteti po pojedinim pokazateljima. Stoga je više vjerojatno da će se kroz određivanje razvojnih skupina temeljem podjele distribucije ranga vrijednosti indeksa u postotne razrede, na način kako je predloženo u novom modelu, u okviru svake skupine obuhvatiti lokalne jedinice sličnih razvojnih obilježja.
29 Božica Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 9. Ujednačiti način pisanja "ovog Zakona". U stavku 1. riječ "zakona" je pisana malim slovom, a u stavku 2. velikim slovom. Isto se odnosi na izmjene članka 35. Prihvaćen Uočeni propust ispravljen.
30 Božica Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 8. Nije dovoljno promijeniti samo riječ "pet" već je potrebno zamijeniti riječi "svakih pet godina" riječima "svake tri godine". Prihvaćen Uočeni propust ispravljen.
31 Božica Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 1. Predloženi tekst Zakona nije usklađen s terminologijom Prijedloga Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske koji je već upućen u Hrvatski sabor. S jedne strane se kod opisa poslova regionalnih koordinatora spominje središnji elektronički registar razvojnih projekata iz tog Prijedloga Zakona, a s druge strane zadržani su nazivi strateških dokumenata koji ne odgovaraju Prijedlogu (županijska razvojna strategija, strategija razvoja urbanog područja pa čak i sam naziv "planski dokumenti politike regionalnog razvoja" koji bi vjerojatno trebalo promijeniti u "akti strateškog planiranja politike regionalnog razvoja"). Primljeno na znanje Prijedlog zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem koji je trenutno u proceduri donošenja utvrđuje obvezu usklađivanja Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske s njegovim odredbama do 30. lipnja 2019. Takovom odredbom omogućava se nastavak provedbe i dovršetak životnog vijeka sadašnje generacije planskih dokumenta politike regionalnoga razvoja prema važećim odredbama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske te ostavlja dovoljno vremena za pronalaženje novih pravnih rješenja kojima će se sadašnje uređenje planskih dokumenata politike regionalnoga razvoja uskladiti s odredbama novoga zakona kojima se uređuje sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem. Naime, u tijeku je dovršetak izrade određenog broja planskih dokumenta politike regionalnoga razvoja na regionalnoj razini za tekuću financijsku perspektivu, pa kako bi se izbjeglo moguće dupliranje normi i strateških dokumenata, ovim izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske ne provodi se usklađivanje planskih dokumenata politike regionalnoga razvoja sa sustavom akata strateškog planiranja predloženog budućim novim Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem. Iznimno je ovim izmjenama i dopuna Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske izvršeno već sada potrebno usklađivanje s Prijedlogom zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem u dijelu koji se odnosi na ustrojavanje i vođenje središnjeg elektroničkog registra razvojnih projekata.
32 Božica Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 1. Nedostaje dosadašnja točka 13. koja bi po logici ostalog navedenoga trebala postati točka 15. Stoga se predlaže zamijeniti tekst: "Dosadašnje točke 14. i 15. postaju točke 16. i 17." tekstom "Dosadašnje točke 13., 14. i 15. postaju točke 15., 16. i 17." Prihvaćen Ispravljen uočeni propust pogrešne numeracije točaka.
33 Božica Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 1. Predlaže se dodavanje definicije pojma "prosječna vrijednost" ili "ispod/iznad prosječna vrijednost indeksa razvijenosti" jer nije jasno radi li se o prosjeku kao aritmetičkoj sredini svih izračunatih vrijednosti indeksa ili o prosjeku koji se odnosi na Republiku Hrvatsku. (Na primjer aritmetička sredina vrijednost indeksa razvijenosti za sve jedinice lokalne samouprave u prethodnom izračunu bila je oko 80%, a prosječna vrijednost za Republiku Hrvatsku bila je normirana na vrijednost 100%.) Ako se već definiraju općepoznati termini poput polovine u točki 11., svakako bi trebalo uvrstiti i ovaj koji nije u potpunosti razjašnjen. Primljeno na znanje S obzirom na članak 32. točku 2. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske kojom se propisuje utvrđivanje svih elemenata metodologije izračuna indeksa razvijenosti u uredbi, nositelj propisa stajališta je da kao i kod starog indeksa treba u uredbi kao podzakonskom aktu objasniti kako se u novom modelu računaju prosječne vrijednosti odabranih pokazatelja za Hrvatsku. U okviru samog Zakona dovoljno je navesti da su prema novom modelu izračuna ispodprosječno razvijene lokalne jedinice sve one koje ostvaruju vrijednost indeksa manju od 100, a iznadprosječno razvijene sve one koje ostvaruju vrijednost indeksa veću od 100.
34 Božica Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 1. Predlaže se zamjena izraza kvartil koji se predlaže u točki 3. izrazom "četvrtina" kako bi se izbjeglo pogrešno korištenje statističkog termina kvartil. Također se unutar navedene točke predlaže zamjena riječi "odražava" riječju "sadržava" jer prva četvrtina ili prvi kvartil ništa ne odražavaju, već "sadržavaju" odnosno "u njih ulazi" 25% jedinica. Prihvaćen Iako iz navedene definicije kvartila u izmjenama i dopunama Zakonu smatramo dovoljno jasno u kojem kontekstu se koristi taj pojam i ne vidimo na koji način bi se mogao povezati sa interpretacijom kvartila kao mjere disperzije koja se koristi u statističkoj analizi, u kontekstu podjele na razvojne skupine i duhu hrvatskog jezika prihvaća se prijedlog korištenja riječi “četvrtina” umjesto “kvartil” Također se prihvaća prijedlog koji se odnosi na zamjenu riječi “odražava” s primjerenijim izrazom “ulazi”.
35 Božica Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 1. Predlaže se uvrštavanje popisa pojedinačnih pokazatelja temeljem kojih se računa indeks razvijenosti u Zakon unutar članka 3., točke 1. (uz definiciju pojma "indeks razvijenosti") ili unutar članka 32. Iz izračuna indeksa razvijenosti kao temeljnog pokazatelja stupnja razvijenosti u potpunosti je ispušten Hrvatski sabor kao predstavničko tijelo građana, a sam izračun podložan je naglim promjenama čime se umanjuje mogućnost kvalitetnog praćenja odnosno usporedbe s u različitim razdobljima. Propisivanjem pokazatelja na razini Zakona i dalje bi bila zadržana mogućnost da se prilikom izračuna promijene pojedini udjeli, ali bi jedinice koje se ocjenjuju bile unaprijed jednoznačno upoznate s pokazateljima koji na utječu na konačnu vrijednost. Jasno propisivanje pokazatelja unutar Zakona osobito je potrebno jer se predloženim izmjenama briše članak 51., stavak 2. prema kojem se Uredba o indeksu razvijenosti trebala donijeti 18 mjeseci prije ocjenjivanja čime se trebalo osigurati pravodobno pružanje ove informacije. Djelomično prihvaćen Nositelj izrade propisa zadržava dosadašnji pristup uređenja pravnog okvira ocjenjivanja i razvrstavanja JLP(R)S-a i utvrđivanja potpomognutih područja na način da se Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Zakon) utvrđuje obveza ocjenjivanja svih JLP(R)S-a temeljem indeksa razvijenosti, nadležnost za provedbu ocjenjivanja i njenu dinamiku, način razvrstavanja JLP(R)S-a u skupine i utvrđivanje potpomognutih područja, dok se Vladi Republike Hrvatske stavlja u nadležnost da uredbom uređuje pokazatelje za izračun indeksa razvijenosti, izračun vrijednosti indeksa razvijenosti i druga pitanja s tim u vezi i donosi odluku o razvrstavanju odluke o razvrstavanju JLP(R)S-a. Odredba članka 51. stavak 2. Zakona prema kojoj se Uredba o indeksu razvijenosti treba donijeti 18 mjeseci prije ocjenjivanja se zadržava i dalje za buduća ocjenjivanja. S obzirom na dosadašnja iskustva u provedbi ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: JLP(R)S) prema stupnju razvijenosti, primjedbe s terena te kritička razmatranja dijela znanstvene i stručne javnosti koja su dovela u pitanje objektivnost njegovih rezultata kao osnove za određivanje potpomognutih područja Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) je u 2017. pristupilo evaluaciji sadašnjeg modela utvrđivanja indeksa razvijenosti i pronalaženju primjerenijeg rješenja za izračun indeksa razvijenosti. Nalazi evaluacije i prijedlog novog modela izračuna indeksa razvijenosti objedinjeni su u studiji „Evaluacija postojećeg i prijedlog novog modela za izračun indeksa te izračun novog indeksa razvijenosti jedinica lokalne i područne samouprave u Republici Hrvatskoj“ koju je izradio Centar za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a dostupna je na web stranici Ministarstva: https://razvoj.gov.hr/studija-evaluacija-postojeceg-i-prijedlog-novog-modela-za-izracun-indeksa-te-izracun-novog-indeksa-razvijenosti-jedinica-lokalne-i-podrucne-samouprave-u-republici-hrvatskoj/3702
36 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGIONALNOMU RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 5. Kako MRRFEU vodi Upisnik regionalnih koordinatora i lokalnih razvojnih agencija po kojemu su lokalne razvojne agencije koordinatori razvoja na lokalnom području preporuča se ovim zakonom propisati iste poslove i javne ovlasti i za lokalne koordinatore razvoja. Prema objavljenom Izvješću o provedenom savjetovanju - NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM koordinator strateškog planiranja na lokalnoj razini bi trebao biti onaj koordinator upisan u Upisnik MRRFEU pa ne vidim razloga da isti ne nadzire i prati provedbu županijske razvojne strategije na svom lokalnom području (koja se tako više neće zvati prema Nacrtu prijedloga Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem), ne izvještava o tome regionalnog koordinatora, obavlja upis razvojnih projekata od značaja za svoje područje u elektronički registar razvojnih projekata i slično. U suprotnom se gradi infrastruktra na najnižoj razini koja poznaje potrebe svog područja, a ne koristi kao važan, ako ne i najvažniji kotač u ragionalnom razvoju RH. Nije prihvaćen Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske definirao je uloge nositelja regionalnog razvoja kao i ulogu regionalnih koordinatora. U smislu upravljanja regionalnim razvojem nije moguće izjednačiti status i poslove lokalnih razvojnih agencija sa regionalnim koordinatorima. Potrebno usklađivanje planskih dokumenta politike regionalnoga razvoja s novim Zakonom sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem bit će izvršeno u tim zakonom utvrđenom roku do 30. lipnja 2019.