Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt Pravilnika o izmjeni i dopuni Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruga utočišta kunića i divljih zečeva Mrkvica PRAVILNIK Podržavamo prijedlog izmjene čl. 2., stavka 1. točke 18. podtočke b gdje se briše "bez poda i instalacija", čime se (ponovno) omogućava da životinje smještene u objektima iz spomenutog članka (nadstrešnica za sklanjanje stoke, drugih životinja i/ili stočne hrane) imaju osiguranu podlogu koja nije samo blato, već mogu imati i podlogu koju je lako održavati u higijenskim uvjetima; te kojima se putem instalacija može osigurati voda, struja i sve potrebno za što pravilnije držanje životinja. Ipak, ovim putem predlažemo da se spomenuti članak dodatno izmijeni tako da se izbriše i dio "zatvorenim s najviše tri strane" na jedan od sljedeća dva načina: uz opciju brisanja dodatnog teksta kao navedeno u prethodnoj rečenici, tj. bez dodavanja spomenutih riječi (opcija 1.), čime bi se omogućilo zatvaranje sve 4 strane, ili uz opciju dodavanja specifičnih mogućnosti zatvaranja strana ispod nadstrešnice (opcija 2.): Opcija 1.) b) nadstrešnica za sklanjanje stoke, drugih životinja i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra Opcija 2.) b) nadstrešnica za sklanjanje stoke, drugih životinja i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane te četvrtom stranom kao pomičnom stijenom ili vratima cijelom dužinom *** Obrazloženje *** Tako će se životinjama i u doslovnom smislu omogućiti "zaklon od vjetra", i to sa sve 4 strane svijeta (a ne samo s 3). Životinje će se moći skloniti od nevremena bez obzira na smjer puhanja vjetra, a stočna hrana koja im se poslužuje će također moći biti pravilno skladištena - bez bojazni da će biti izložena ekstremnim toplinskim uvjetima i/ili vlazi, te kao posljedicu dovesti do truljenja hrane i ugibanja životinja - ako ne direktno zbog vremenskih uvjeta, tada indirektno zbog skladištenja hrane na neprikladnom i polu-otvorenom prostoru. Naime, tako je propisano Zakonom o zaštiti životinja NN 102/17 koji je na snazi, a koji među ostalim glasi: Članak 5. Zakona o zaštiti životinja: Zabranjeni postupci u svrhu zaštite životinja Članak 5. (1) Zabranjeno je životinje usmrćivati, nanositi im bol, patnju i ozljede te ih namjerno izlagati strahu i bolestima protivno odredbama ovoga Zakona. (2) Zabranjeno je: 1. uzgajati životinje tako da trpe bol, patnju i strah te ih namjerno ozlijeđivati, protivno pravilima struke odnosno najnovijim znanstvenim dostignućima 13. izlagati životinje nepovoljnim temperaturama i vremenskim uvjetima, protivno prihvaćenim zoohigijenskim standardima za pojedinu vrstu ili nedostatku kisika, čime se kod životinja uzrokuje bol, patnja, ozljede, strah ili smrt 14. davati životinjama hranu ili tvari čije uzimanje uzrokuje bol, patnju, ozljede, strah ili smrt 16. zanemarivati životinje s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj, ishranu i njegu S obzirom na to da vjetar, snijeg i kiša mogu uzrokovati nepotrebnu patnju životinja, da je fiziološka potreba životinje te dobra praksa da je se skloni od vjetra i padalina te da je znanstveno saznanje da vjetar i padaline (a posebice u ekstremnim vremenskim uvjetima) mogu ulaziti u nastambe sa sve 4 strane svijeta, tada bi bilo svrsishodno da im se omogući zatvaranje svih četiriju strana nadstrešnice, barem pomičnom stijenom ili vratima cijelom dužinom koja se onda mogu zatvoriti prema potrebi. Zaključno, za očekivati je da se taj prostor i koristi u spomenutu svrhu za sklanjanje životinja i stočne hrane, a da vlasnik nadstrešnice taj prostor neće koristiti za sklanjanje nečeg trećeg. Stoga ukoliko se to htjelo spriječiti, vjerujemo da postoje i drugi načini - a ne smanjivanjem kvalitete držanja životinja i njihove hrane, koja bi u ovom slučaju bila nesukladna ostalim zakonima i dovela vlasnike tih životinja u položaj kršenja propisa iz domene zaštita životinja, prema kojima tada mogu biti i sankcionirani. O navedenome posebno govori Kazneni zakon u čl. 205., Ubijanje ili mučenje životinja Ĉlanak 205. (1) Tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga ĉlanka počini iz koristoljublja, kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine. (3) Tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme, kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci. (4) Životinja iz ovoga članka oduzet će se. Članak 79. Zakona o zaštiti životinja: Nadležni veterinarski inspektor iz članka 75. stavka 2. ovoga Zakona, uz ovlasti određene propisom o veterinarstvu, u provođenju inspekcijskog nadzora ovlašten je: 3. posjedniku privremeno oduzeti životinju koja se nalazi u stanju na temelju kojega se može zaključiti da životinja trpi bol, patnju ili veliki strah, da je ozlijeđena ili da bi nastavak njezina života u istim uvjetima bio povezan s neotklonjivom boli, patnjom ili velikim strahom te životinju koju posjednik drži u neprimjerenim uvjetima 6. podnositi prijavu sukladno odredbama kaznenog odnosno prekršajnog zakona. Zahvaljujemo još jednom na izmjeni i omogućavanju poda kod nadstrešnica, te se nadamo da će biti omogućeno i postavljanje barem privremenog/ pokretnog zida ili vrata cijelom dužinom na četvrtu stranu nadstrešnice, tj. zaklona od vremenskih nepogoda iz iznad navedenih, ali i drugih razloga koje možda nismo naveli. Udruga Mrkvica Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se tada više ne bi radilo o nadstrešnici koja je u građevinskom smislu manje zahtjevna građevina te zato jer bi to bilo protivno smislu predmetne odredbe a taj je omogućiti podizanje jednostavnih i laganih skloništa u kojima su životinje sklonjene kratko i povremeno. Dakle, smisao predmetne odredbe nije omogućavanje građenja građevina namijenjenih za držanje životinja na mjestima koja nisu planirana za tu namjenu. Dakle, životinje se moraju držati u zgradama koje su namijenjene njihovom držanju a koje mogu biti izgrađene samo na mjestu gdje je to planirano i pod uvjetima propisanim prostornim planom i posebnim propisima. Za potrebe, pak, držanja životinja na otvorenom, predmetnom je odredbom omogućeno građenje jednostavnih nadstrešnica za potrebe sklanjanja životinja i njihove zaštite od povremenih posebno loših vremenskih uvjeta dok oni traju.
2 PP Orahovica d.o.o. PRAVILNIK U čl. 2. st. 1. točka 2. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima predlaže se izmijeniti dio tako da glasi: 2. Zgrada čuvarske službe tlocrtne površine do 12 m² na građevnoj čestici ili obuhvatu zahvata u prostoru postojeće građevine ili zahvata u prostoru; Obrazloženje: Za objekte u kojima su smještene čuvarske službe ne postoji tipski projekt niti je moguće tipizirati takav objekt jer on ovisi o tehnologiji ekonomskog dvorišta, ulazima/izlazima, o položaju unutar dvorišta te o manipulativnim putevima te je stoga tipske projekte za zgrade čuvarske službe potrebno izbrisati iz teksta Pravilnika. U čl. 2. st. 1. točka 19. Pravilnika o o jednostavnim i drugim građevinama i radovima predlaže se izmijeniti dio tako da glasi: 19. Vodonepropusni zimovnik riba tlocrtne površine do 1500 m² i dubine do 2,5 m, većim dijelom ukopan u tlo na građevnim česticama ili unutar obuhvata zahvata u prostoru postojećeg ribnjaka; Obrazloženje: U dijelu točke 19. umjesto tlocrtne površine „do 1000 m2“ staviti „do 1500 m2“ te umjesto dubine „do 1,5 m“ staviti „do 2,5 m“. Naime, gradnjom zimovnika često je potrebno dodatno produbljivanje istih radi dodatnih kapaciteta za riblju mlađ pa stoga tražimo predloženu izmjenu. U istom stavku istog članka predlaže se dodati novu točku 22. koja glasi: 22. Samostojeća skladišta neopasnih materijala do 20 m2 Obrazloženje: Kako su objekti malih skladišta izrazito česti kod ekonomskih dvorišta pojedinih poslovnih jedinica ovime bi se ubrzala procedura gradnje istih. Najčešći problem kod projektiranja ekonomskog dvorišta je predviđanje gdje će postojati potreba za ovim objektima stoga je logičnije njih izgraditi po potrebi u fazi korištenja dvorišta. Konstrukcijski su jednostavni kao i vrtna sjenica. U čl. 4. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima predlaže se dodati nove točke 24, 25, 26. i 27. koje glase: 24. Nadstrešnice za mehanizaciju, hrane za stoku, rasutog materijala 25. Trenč silosi 26. Privremene brane za zadržavanje vode u kanalima unutar ribnjaka 27. Kolni i pješački most na kanalima unutar ribnjaka Obrazloženje: Na ovaj način ubrzava se procedura gradnje građevina koje su sastavni dio ekonomskog dvorišta namijenjeni za poljoprivrednu proizvodnju. Naime funkcioniranje ekonomskog dvorišta ovisi o tehnologiji poljoprivredne proizvodnje te njenom mijenjanju. Česte su potrebe za povećanjem voznog parka proizvodnih jedinica, mijenja se dotrajala mehanizacija novom, pa se i njeni gabariti samim time povećavaju; mijenja se vrste hrane ili sami omjeri sastojaka hrane za stoku pa može doći do povećanja voluminoznosti hrane te se time povećava i potreba povećanja volumena trenč silosa. Djelomično prihvaćen 1. Prihvaća se. 2. Prihvaća se. 3. Ne prihvaća se, jer prostornoplanerski predstavljaju prezahtjevne građevine da bi se dopustilo njihovo građenje ako nije planirano prostornim planom. 4. Ne prihvaća se, jer prostornoplanerski predstavljaju prezahtjevne građevine da bi se dopustilo njihovo građenje ako nije planirano prostornim planom.
3 PETAR BRATULIĆ PRAVILNIK U čl.1. iza st.(3) dodati st.(4), postojeći st.(4) postaje st.(5) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Novi, dodani st.(4) predlaže se da glasi: (4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka protivno prostornom planu, može se bez građevinske dozvole i glavnog projekta graditi, sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 20m² i izvoditi radovi kojima se dodaju dijelovi zgrade koji su dio omotača zgrade, kao što su prozirni elementi pročelja, prozori i vrata. Navedeno se odnosi na postojeće višestambene zgrade, gdje su izvršena natkrivanja i zatvaranja terasa, balkona, lođa (zahvati) koji su izvedeni na pretežnom dijelu pročelja, i egzistiraju 5 i više godina, a kojih je namjena ostala ista. Obrazloženje: Uvažavajući činjenicu, da su nadležna tijela dopustila nelegalne pojedinačne zahvate na pročeljima višestambenih zgrada, koji egzistiraju i više desetljeća, bilo bi pravedno, odgovorno, moralno, isto dopustiti i legalnim putem. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to ne postoji posebno opravdani javni interes.
4 outdoor akzent d.o.o. PRAVILNIK Poštovani, obraćamo Vam se kao poduzeća s izravnim interesom za rješavanje problematike oglašavanja i reklamiranja na reklamnim panoima, a u svezi s odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN br. 79/14, 41/15, 75/15, dalje u tekstu: Pravilnik), u nastavku navodimo i predlažemo kako slijedi: Kao što Vam je poznato, odredbom članka 2. stavak 2.točka 5. Pravilnika je propisano da se bez akta kojim se odobrava građenje (bez građevinske dozvole i bez glavnog projekta) može graditi „...građevina na javnoj površini koja se gradi u skladu s odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo i to: ... – reklamni pano oglasne površine do 12 m2...“, te člankom 2. stavak 3. točka 2. „…građevina na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u skladu s ugovorom o zakupu i to: … - reklamni pano oglasne površine do 12 m2...“. S druge strane, u slučaju da se reklamni pano oglasne površine do 12m2 postavlja na privatno zemljište, isti nije obuhvaćen Pravilnikom, već ga se u praksi tretira kao reklamni pano oglasne površine veće od 12 m2. Ovakvim uređenjem, osobe koje se bave oglašavanjem na reklamnim panoima oglasne površine do 12 m2, a koje nisu u mogućnosti dobiti na korištenje javne površine ili zakup na šumskom zemljištu, tržišno su stavljene u izrazito nepovoljniji položaj od onih koje su za postavljanje reklamnih panoa dobile na korištenje javnu površinu ili šumsko zemljište. Prije svega, radi se o iznimno velikim financijskim sredstvima koje je potrebno izdvojiti za ishođenje potrebnih dozvola, a koja sredstva osobe koje su za postavljanje reklamnih panoa dobile na korištenje javnu površinu, zbog citirane odredbe Pravilnika, nisu dužne snositi. Primjerice, na samo 100 reklamnih panoa oglasne površine do 12 m2 koji se postavljaju na privatnim površinama, što u poslovanju svakog od podnositelja predstavlja tek manji dio u cjelokupnom kontingentu kojim raspolaže, troškovi ishođenja dokumentacije iznose čak 1.000.000,00 kuna (cca 10.000,00 kuna po lokaciji na koju se reklamni pano postavlja, i to 4.000,00 do 5.000,00 kuna za elaborat o iskolčenju, 2.000,00 do 3.000,00 kuna za statiku, 2.000,00 do 3.000,00 kuna za projekt, ne računajući pritom troškove osobe koja se u ime podnositelja izravno bavi ishođenjem dozvole i praćenjem tijeka upravnog postupka). Dodatni problem predstavlja i nažalost sporo rješavanje upravnih tijela o podnesenim zahtjevima za ishođenje pojedinih dozvola, a što u praksi u nemalom broju slučajeva iznosi i po nekoliko godina. U tom smislu, a s obzirom da se u praksi veličina i razvijenost pojedine pravne osobe koja se bavi oglašavanjem mjeri u stotinama lokacija, jasno je da opisani troškovi koji nastaju u svezi s postupanjem sukladno važećim odredbama Pravilnika kod oglašavanja na privatnom zemljištu, te u svezi s time i vremenski period koji je potreban od započinjanja postupka ishođenja potrebnih dozvola do samog postavljanja panoa, a dodatno u svezi sa trenutno sveopćom iznimno teškom situacijom u gospodarstvu Republike Hrvatske, dovode do onemogućavanja tržišnog rasta, a time i konkurentnosti na tržištu. Opisano uređenje u praksi dovodi i do niza apsurda. Tako primjerice, o složenosti u građevinskom i projektnom smislu reklamnog panoa oglasne površine do 12 m2 (npr. 0,5 m2) u odnosu na pomoćnu zgradu do 50 m2 ili bazen do 100 m2 ili antenski stup svih visina ili staklenik/plastenik sa svim instalacijama, bespredmetno je govoriti. Međutim, usprkos tome, reklamni pano od samo 0,5 m2 i manji koji se postavlja na privatnom zemljištu, u odnosu na dokumentaciju koju je za postavu istog potrebno ishoditi, izjednačen je sa zgradom do 50 m2 ili bazenom do 100 m2 ili antenskim stupom ili staklenikom/plastenikom sa instalacijama (!?). Nadalje, u slučaju kada isto društvo u istom gradu postavlja reklamne panoe istih dimenzija i na privatno i na javno zemljište, prolazi različitu proceduru ukoliko se pano postavlja na javnom ili privatnom zemljištu. Konačno, opisano uređenje još je apsurdnije ukoliko se uzme u obzir da je u velikom broju gradova u Republici Hrvatskoj, podzakonskim propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, propisana obveza plaćanja naknade za reklamne panoe bili oni postavljeni na javnom ili privatnom zemljištu te je prije postavljanja istih bez obzira postavljaju li se isti na javno ili privatno zemljište potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave za postavljanje panoa. Međutim, iako je temeljem čl.2. st.2. toč.5. Pravilnika kao osnovni uvjet za postavljanje reklamnog panoa oglasne površine do 12 m2 na javnu površinu, bez građevinske dozvole u skladu s glavnim projektom, predviđeno upravo da se isti gradi u skladu s odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, isto uređenje nije predviđeno za reklamne panoe koji se postavljaju na privatnom zemljištu, bez obzira na činjenicu da reklamni pano istih dimenzija niti na privatnu površinu, kako je obrazloženo, nije moguće postaviti bez odgovarajuće odluke nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo (!?). U najmanju je ruku životno i logično da bi prema propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju osnovno mjerilo 'složenosti' radova koji se izvode u prostoru trebao biti sami objekt gradnje i radovi koje je potrebno izvesti, a ne i vlasništvo zemljišta na kojem se reklamni pano gradi, odnosno radovi izvode. Ovo potvrđuje i definicija pojma „složena građevina“ iz čl.3. st.1. toč.20. Zakona o gradnji (NN br.153/13, 20/17) – „...sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina...“. Dakle, princip određivanja „složenosti“ građevine nije vlasništvo zemljišta (javno ili privatno) na kojoj se građevine grade već njihova složenost s građevinskog aspekta. U tom smislu je i ratio odredbe čl.128. st.1 Zakona o gradnji kojim se određuje da će ministar donijeti pravilnik kojim će odrediti „...jednostavne i druge građevine i radove, čijem se građenju odnosno izvođenju može pristupiti bez građevinske dozvole...“ bio s građevinskog aspekta propisati koje su to jednostavne građevine i radove za koje zbog njihove jednostavnosti nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Međutim, suprotno navedenom, predmetnim se Pravilnikom u opisanom dijelu „složenost“ građevine određuje ovisno o tome da li se ista postavlja na privatnom ili javnom zemljištu, a ne ovisno o složenosti same građevine i radova koje je u svezi s time potrebno poduzeti, a da se pritom postavlja uvjet kontrole od strane jedinica lokalne samouprave koje u odnosu na reklamne panoe oglasne površine do 12 m2 ionako provode jednake instrumente kontrole u gradnji, bilo da se radi o privatnom ili javnom zemljištu. Ovdje je potrebno istaknuti da se radi o privremenim građevinama jer su vezane za Ugovore o zakupu koji se u prosjeku potpisuju na 5 godina. Napominjemo da je istim Pravilnikom propisano da za izgradnju panoa (do 12 m2) na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske nije potrebna dozvola nego samo ugovor o zakupu!?! I na kraju, također se čl.4 st.2 Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika (NN 41/15) napravila razlika i nejednakost obzirom da se riječi u čl.4. postavku 17. „oglasne površine veće od 12 m2“ zamjenjuju riječima „ako ovim Pravilnikom nije propisano drugačije“, na način da se reklamni pano na javnom i šumskom zemljištu oglasne površine do 12 m2, gleda s aspekta „oglasne površine“, a svi ostali reklamni panoi obuhvaćeni navedenim člankom s aspekta „građevinske površine“ budući da je riječ „oglasne„ izbačena. Sukladno svemu navedenom, a s obzirom da je iz svega obrazloženog očito da trenutno uređenje predviđeno odredbom čl.2. st.1. toč.5. Pravilnikom tržišno potpuno neodrživo, a da je pritom i protivno osnovnim načelima prostornog uređenja i gradnje, mi kao podnositelji ovim putem p r e d l a ž e m o žurnu izmjenu Pravilnika na način da bismo umjesto Uporabne dozvole ishodili Potvrdu glavnog projekta. Postupak ishođenja dozvola bi se pojednostavio uvažavajući sve potrebne kontrole postupka koje smo imali propisane i u ranijim Pravilnicima dobivanja Uporabne dozvole. Postupak ishođenja Potvrde glavnog projekta uvelike smanjuje proceduru i troškove s kakvim se sada suočavamo, te uključuje ishođenje suglasnosti javnopravnih tijela, prijavu gradnje građevinskoj inspekciji, ali i smanjuje opterećenje na državnu upravu skraćivanjem postupka. Također, smatramo da je izjednačavanje postupka ishođenja dozvola vezano za veličinu reklamne površine („oglasne“ ili „građevinske“) te izjednačavanje postupka ishođenja dozvola na javnim i privatnim površinama za reklamne panoe oglasne površine do 12 m2 od presudne važnosti s aspekta tržišnog natjecanja i ravnopravnosti tržišnog položaja. Molim da nas izvijestite o eventualno poduzetim radnjama u tom smjeru. S poštovanjem, outdoor akzent d.o.o. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ne želi se dopustiti postava reklamnih panoa na zemljištu koje nije javno ako to nije planirano prostornim planom jer bi to stvorilo nered u prostoru. Nadalje, tehnička zahtjevnost građevine nije jedini kriterij za uvrštavanje građevine u predmetni Pravilnik već je to u dobrom dijelu slučajeva, uz ostale kriterije i zahtjevnost građevine u prostornoplanerskom smislu. Pitanje, pak, mogućnosti oslobođenja od obveze izdavanja uporabne dozvole nije predmet ovoga Pravilnika.
5 M SAN Grupa d.o.o. PRAVILNIK U čl. 1. st. 4. toč. 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima predlaže se izmijeniti na način da ista sada glasi: „(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka protivno prostornom planu može se izraditi glavni projekt za: 1. završavanje nezavršene zgrade, odnosno nezavršenog dijela zgrade, stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju u okviru ozakonjenih gabarita te za izvođenje na istoj unutarnjeg stepeništa, fasade i ravnog (prohodnog, neprohodnog, zelenog), kosog ili zaobljenog krova bez nadozida Obrazloženje: Ravni krovovi se u stručnoj terminologiji dijele na prohodne i neprohodne, a u novije vrijeme postoje i zeleni krovovi, što utječe i na vrstu i način izvedbe istih. Kako u primjeni postojeće odredbe ne bi bilo dvojbi da li se pod ravnim krovovima smatraju i neprohodni i prohodni te zeleni ravni krovovi, to je po našem mišljenju potrebno dodatno pojasniti ovu odredbu. Smatramo da bi odredbu trebalo dopuniti i mogućnošću da se pri završavanju nezavršene zgrade može izvesti osim krova i unutarnje stepenište ukoliko je ono u okviru ozakonjenih gabarita, jer postoje nezavršene zgrade s nezavršenim stepeništem. ______________________________________________________________________________________________ U čl. 2. st. 1. toč. 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima predlaže se u alineji c) izostaviti dio koji glasi „izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade“ tako da sada alineja c) glasi: c) slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 20 m² Obrazloženje: Smatramo da bi trebalo dopustiti izgradnju nadstrešnice istih gabarita i na npr. zadnjoj etaži postojeće zgrade kojom se natkrivaju terase i sl., a ne samo „izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade“. Smatramo da nije opravdano za natkrivanje npr. terase od 10 m2 koja se nalazi na zadnjoj etaži objekta tražiti ishođenje građevinske dozvole ili glavnog projekta, ako iste akte nije potrebno ishoditi za nadstrešnicu izvan tlocrtnih gabarita zgrade. _______________________________________________________________________________________________ U čl. 2. st. 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dodaje se nova točka 9. koja glasi: „9. Privremena građevine za potrebe prigodne prodaje i skladištenja na građevnoj čestici poslovno – skladišne građevine.“ Postojeće točke 9. – 21. postaju točke 10. – 22. Obrazloženje: S obzirom da se tržišni uvjeti mijenjaju tijekom godine potrebno je nekad privremeno povećavati kapacitete skladištenja robe koju je moguće držati u zatvorenom, ali negrijanom prostoru. Iz tih razloga i postoji potreba za montažno/ demontažnim objektima tipa šatora koji se mogu lako postaviti i kratkotrajno povećati kapacitete skladištenja. ____________________________________________________________________________________________ U čl. 4. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima st. 21. se dopunjuje tekstom označenim žutom bojom na način da ista sada glasi: „21. Rotacijski parking ili uređeni plato privremene namjene parkirališta do privođenja zemljišta konačnoj namjeni, na građevnoj čestici postojeće građevine ili na drugom zemljištu s uređenim pristupom, osim u zonama stambene namjene (S), mješovite – pretežno stambene namjene (M1), javne i društvene namjene – predškolske (D3) ili javne i društvene namjene – školske (D4);“ Obrazloženje: U javnom vlasništvu (javno dobro), vlasništvu jedinica lokalne samouprave, te u koridorima prometnica i drugih infrastrukturnih objekata, postoje zemljišta između navedenih koridora kojima nije određena namjena, a koja ujedno imaju uređen pristup, ili im je moguće urediti pristup, te ih urediti kao parkirališta. Ovim prijedlogom bi se omogućilo, uz suglasnost vlasnika i tijela uprave zaduženog za promet, a temeljem Glavnog projekta izrađenog od strane ovlaštene osobe, uređenje privremenog parkirališta. Parkiralište bi se, sukladno Ugovoru s vlasnikom, za privremenu namjenu moglo koristiti do trenutka kada vlasnik (RH ili lokalna samouprava) donese odluku o konačnoj namjeni. U isto vrijeme bi se u korist proračuna vlasnika (RH ili lokalne samouprave) aktivirala inače neaktivna imovina. _________________________________________________________________________________________________ U čl. 5. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima predlaži se izmijeniti i dopuniti st. 3. na način da isti sada glasi: „3. Na postojećoj zgradi kojima se: - spajaju posebni dijelovi zgrade u jedan posebni dio, - izvode krovne kućice, - izvodi stepenište unutar tlocrtnih gabarita postojeće zgrade, ako nije protivno prostornom planu, - podiže novi nadozid do najviše 0,6 m ili postojeći nadozid jednom povećava za najviše 0,6 m, - dodaju novi vanjski i unutarnji prozori, vrata i drugi otvori u nosivim zidovima;“ Obrazloženje: Smatramo da je u navedeni stavak potrebno dodati mogućnost da se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu se izvoditi radovi izvođenja stepeništa unutar tlocrtnih gabarita postojeće zgrade, ako to nije protivno prostornom planu, imajući u vidu da je postojećim stavkom to omogućeno za, između ostalih, radove kojima se spajaju posebni dijelovi zgrade u jedan posebni dio te izvode krovne kućice. _______________________________________________________________________________________________ U čl. 5. toč. 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima predlaže se izmijeniti na način da ta točka sada glasi: „6. Na završavanju nezavršene zgrade, odnosno nezavršenog dijela zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju u okviru ozakonjenih gabarita te se na istoj može izvesti unutarnje stepenište, fasada te ravni (prohodni, neprohodni, zeleni), kosi ili zaobljeni krov bez nadozida ili s nadozidom do najviše 0,6 m bez mogućnosti njegova povećanja bez građevinske dozvole;“ Obrazloženje: Predlaže se ostaviti mogućnost da se kod završavanja nezavršene zgrade može bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom i to samo u okviru ozakonjenih gabarita izvesti unutarnje stepenište. Osim toga predlaže se termin „ravni krov“ pojasniti dodavajući da ravni krovovi mogu biti prohodni, neprohodni, zeleni kako bi se izbjeglo različito tumačenje što se smatra ravnim krovom. _______________________________________________________________________________________________ U čl. 8. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima izmijeniti st. 3. na način da isti glasi: „(3) Odredbe članka 6. stavka 3. i 4. ovoga Pravilnika ne odnose se na građenje građevina i izvođenje radova koje je započeto prije stupanja na snagu Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima (»Narodne novine«, br. 112/2017).“ Obrazloženje: Radi ujednačavanja kriterija za građenje i radove prije i poslije stupanja na snagu novog Pravilnika trebalo bi korigirati ovu odredbu na predloženi način jer ne postoje opravdani razlozi da neki investitori nisu trebali prijavljivati početak građenja i imati stručni nadzor građenja samo zbog činjenice da su građenje/radove započeli prije 8.7.2014., dok drugi investitori to moraju. Djelomično prihvaćen 1. Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe obzirom da se navedeni radovi mogu izvoditi prema važećem Pravilniku. 2. Ne prihvaća se, jer bi to predstavljalo rekonstrukciju postojeće zgrade. 3. Ne prihvaća se, jer privremena građevina pretpostavlja točno određeni relativno kratki rok u kojemu se mora ukloniti, a što se u predmetnom slučaju ne predlaže. 4. Prihvaća se. 5. Ne prihvaća se, jer je to već omogućeno postojećim Pravilnikom ako se spajaju posebni dijelovi zgrade u jedan. 6. Ne prihvaća se, jer je to moguće prema važećem Pravilniku. 7. Ne prihvaća se, jer je pitanje primjene propisa u slučajevima u kojima je građenje započeto prije stupanja na snagu Zakona o gradnji iz 2013. godine uređeno odredbama članka 177. toga Zakona.
6 Josip Karadža PRAVILNIK POSTOJEĆI PRAVILNIK: PRAVILNIK O JEDNOSTAVNIM I DRUGIM GRAĐEVINAMA I RADOVIMA Članak 4. Bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom može se graditi: 2. Dječje igralište, te sportsko igralište unutar postojećeg parka, drugih javnih zelenih površina ili na građevnim česticama građevina namijenjenih odgoju ili obrazovanju; PRIJEDLOG IZMJENE/DOPUNE: PRAVILNIK O IZMJENI I DOPUNI PRAVILNIKA O JEDNOSTAVNIM I DRUGIM GRAĐEVINAMA I RADOVIMA Članak 4. Bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom može se graditi: 2. Dječje igralište, te sportsko igralište unutar postojećeg parka, drugih javnih zelenih površina, svih poljoprivrednih i šumskih površina izvan građevinskog područja naselja ili na građevnim česticama građevina namijenjenih odgoju ili obrazovanju; na NEizgrađenim površinama "slijepe" javne ceste koje se ne koriste za promet vozila uz uvjet da se napravi ograda radi sigurnosti. OBRAZLOŽENJE: U područjima gdje jedinica lokalne samouprave nema vlasništvo prikladnog zemljišta osim javnih cesta a koje u naravi predstavljaju NEkorištene poljske putove ("slijepe ulice") potrebno je omogućiti izgradnju dječjeg igrališta koja će biti ograđena i sigurna. Primjer - istočni NEizgrađeni dio kč 10130 ko Sesvetski Kraljevec (www.dumovec.com). Nije prihvaćen Ne prihvaća se, iz istih razloga kao i prethodni prijedlog (jer se radi o zahvatima u prostoru koji po svojoj prirodi moraju biti planirani da bi bili dopušteni, ako su izvan postojećih građevina koje se spominju u važećem Pravilniku).
7 Josip Karadža PRAVILNIK POSTOJEĆI PRAVILNIK: PRAVILNIK O JEDNOSTAVNIM I DRUGIM GRAĐEVINAMA I RADOVIMA Članak 4. Bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom može se graditi: 2. Dječje igralište, te sportsko igralište unutar postojećeg parka, drugih javnih zelenih površina ili na građevnim česticama građevina namijenjenih odgoju ili obrazovanju; PRIJEDLOG IZMJENE/DOPUNE: PRAVILNIK O IZMJENI I DOPUNI PRAVILNIKA O JEDNOSTAVNIM I DRUGIM GRAĐEVINAMA I RADOVIMA Članak 4. Bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom može se graditi: 2. Dječje igralište, te sportsko igralište unutar postojećeg parka, drugih javnih zelenih površina, svih poljoprivrednih i šumskih površina izvan građevinskog područja naselja ili na građevnim česticama građevina namijenjenih odgoju ili obrazovanju; OBRAZLOŽENJE: Za područja koja nisu obuhvaćena GUPom trenutno je porebno mijenjati prostorni plan samo radi gradnje dječjeg igrališta a to nažalost je teško moguće. Prijedlozi za izmjenu prostornog plana se ne uvažavaju http://web.zagreb.hr/Sjednice/2013/Big_Attach_2013.nsf/0/FA51891ABD33405EC12580FE003883B6/$FILE/04_B_MISLJENJE%20VGC%20SESVETE__07.04.2017..pdf http://web.zagreb.hr/Sjednice/2013/SkupstinaZapisi_2013.nsf/b030f217f86f5620c125728400502a88/a849cdd494699367c1257fa1004fd1d5/$FILE/E856.pdf http://www.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/prostorni_planovi/PPGZ%20-%20IZID%202016/JAVNA%20RASPRAVA/Izvjesce%20o%20javnoj%20raspravi/Izvjesce%20o%20javnoj%20raspravi%20IZID%20PPGZ.pdf Na državnom poljoprivrednom zemljištu se ne može graditi dječje igralište (ali može jumbo plakat s betonskim temeljom i dovodom struje) Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN112/17), čl. 4. t.2., određeno je da se bez građevne dozvole, a u skladu s glavnim projektom može graditi dječje igralište unutar postojećeg parka, drugih javnih zelenih površina ili na građevnim česticama građevina namijenjenih odgoju ili obrazovanju. Također je čl.1 st.2 Pravilnika određeno da su se u projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova, investitor, projektant i izvođač dužni pridržavati svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje, te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno ili na drugi način protivno prostornom planu. Katastarska čestica 8708/1 k.o. Sesvetski Kraljevec nalazi se, prema Prostornom planu grada Zagreba (Sl. gl. 3/16-pročišćeni tekst i 22/17), izvan građevinskog područja, a u poljoprivrednom tlu isključivo osnovne namjene, označenom dijelom kao ostalo obradivo tlo, a dijelom kao ostalo poljoprivredno tlo, te nije moguća gradnja dječjeg igrališta. Gradonačelnik nažalost još nije odlučio pomoći www.dumovec.com https://youtu.be/BKPiKzrvqu8 https://www.zg-inovacija.eu/?p=1168 https://www.sesvete-online.info/naselja/dumovec-izgradnja-igralista/ https://www.youtube.com/watch?v=bWWcd4D0w78 http://web.zagreb.hr/Sjednice/2013/SkupstinaZapisi_2013.nsf/0/CC26CC463F59963AC1257F7A00272F16/$FILE/DDCA.pdf Zahvaljujem na razumijevanju S poštovanjem Josip Karadža Kapelska 4 10361 Dumovec Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se radi o zahvatima u prostoru koji po svojoj prirodi moraju biti planirani da bi bili dopušteni, ako su izvan postojećih građevina koje se spominju u važećem Pravilniku.
8 Hrvatski Telekom d.d. PRAVILNIK Nastavno na javnu raspravu otvorenu od strane Ministarstva graditeljstva o Nacrtu prijedloga Pravilnika o izmjeni i dopuni Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (dalje: Pravilnik) Hrvatski Telekom d.d. (dalje: HT) koristi priliku iznijeti izazove s kojima se susreće prilikom izgradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture (dalje EKI) te navesti prijedloge rješenja koji bi bili obuhvaćeni predmetnim izmjenama i dopunama Pravilnika. Uvodno skrećemo pažnju da je gradnja elektroničkih komunikacijskih mreža i infrastrukture od interesa za Republiku Hrvatsku, a sukladno članku 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Upravo elektroničke komunikacijske mreže nove generacije, podobne za pružanje širokopojasnih usluga velikih brzina, važan su čimbenik za dostizanje ciljeva Digitalne Agende 2020, a koji ciljevi su ključni preduvjet za razvoj digitalizacije hrvatskog društva, poboljšanje kvalitete života građana kroz širu dostupnost i povećanje digitalnih javnih usluga te za jačanje gospodarstva. Naime, povećanje korištenja širokopojasnih usluga od 10% dovodi do povećanja BDP-a za 1-1,5% . Preduvjet za omogućavanje građanima naprednih širokopojasnih usluga i digitalizaciju društva upravo je izgradnja elektroničkih komunikacijskih mreža novih generacija, podobnih za ostvarenje navedenih ciljeva. Kako bi se omogućio brži i učinkovitiji postupak izgradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture (dalje: EKI), potrebno je za pojedine građevine i radove u ovom području koji ne predstavljaju značajnije zahvate u prostoru predvidjeti jednostavniji režim izdavanja dozvola. U tom smislu predlažemo da se kroz Pravilnik predvide određene odredbe koje će investitorima u EKI omogućiti bržu i efikasniju gradnju, a kako pojašnjavamo u nastavku. a) Definiranje sastavnica EKI i njihovog pravnog tretmana Važeći propisi o gradnji ne poznaju temeljne sastavnice EKI, iako je praksa pokazala da određeni dijelovi EKI zahtijevaju prepoznavanje te uređenje njihovog pravnog tretmana. U svrhu olakšanja i ubrzanja postupka gradnje EKI te kako bi se pravno definirale u praksi prepoznate sastavnice EKI, predlažemo: (i) jasnije definirati radove na priključku kojima se postojeća građevina priključuje na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i mrežu, a koji se mogu izvoditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta Člankom 3. stavkom 1. točkom 5. Pravilnika trenutno je propisano da se radovi na priključku kojima se postojeća građevina priključuje na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i mrežu može izvoditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta. Međutim, pojam priključak nije definiran te zbog toga u praksi dolazi do neujednačenog postupanja građevinskih inspektora, nadležnih lokalnih tijela ili javnopravnih tijela prilikom ishođenja potrebnih potvrda/suglasnosti, a zbog čega je često nužno ishoditi građevinsku dozvolu za samo priključenje postojeće zgrade ili druge građevine na postojeću infrastrukturnu građevinu (kabelsku kanalizaciju). Navedeno uvelike otežava radove na priključku obzirom da se najčešće radi o izvođenju minimalnih građevinskih radova, koji ne zahtijevaju velike zahvate u prostoru. Drugim riječima, iako je razvidno da je ratio postojeće odredbe Pravilnika bio ubrzati radove kod kojih se postojeća zgrada priključuje na određene infrastrukturne građevine, u praksi se od investitora za priključak elektroničke komunikacijske infrastrukture često traži ishođenje građevinske dozvole. Kako bi se izbjegle ovakve nedoumice u praksi, predlažemo u članak 3. stavak 1. točku 5. Pravilnika uvrstiti definiciju priključka te, s tim u vezi, izmijeniti predmetnu točku Pravilnika na način da ista glasi: „5. Na priključku kojim se postojeća građevina priključuje na infrastrukturne instalacije (niskonaponsku električnu mrežu, elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i mrežu, vodovod, kanalizaciju, plinski distribucijski sustav srednje i niske tlačne razine, vrelovod, toplovod, parovod i kabelsku televiziju). Priključkom na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i mrežu smatra se priključenje postojeće građevine (zgrade ili drugog korisničkog objekta) na najbližu novu ili postojeću priključnu točku kabelske kanalizacije (koja priključna točka se nalazi na ogranku/odvojku ili glavnoj trasi kabelske kanalizacije), a koji može biti izveden zračnim ili podzemnim načinom. Priključak nije ograničen dužinom, a odnosi se na realizaciju pojedinačnih korisničkih zahtjeva za uslugama elektroničkih komunikacija.“ (ii) definirati pojam „razgradnja EKI po odvojcima i ograncima“ te predvidjeti da se predmetne građevine i radovi mogu graditi, odnosno izvoditi bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom. Pojašnjenja radi ističemo da odredbe Pravilnika o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN114/10 i 29/13), kao i Uredbe o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN 131/12 i 92/15) navode pojmove ogranaka i odvojaka, a vezano uz kapacitet kabelske kanalizacije te njezin položaj zahvata u prostoru. Slijedom navedenog, potrebno je i Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima prepoznati i uvrstiti ovu vrstu građevina u jednostavne građevine obzirom da iste predstavljaju manje građevinske radove koji ne predstavljaju velike zahvate u prostoru. Također, izgradnjom odvojaka i ogranaka EKI planira se polaganje isključivo kabela pristupne mreže u svrhu omogućavanja priključenja svih zainteresiranih korisnika unutar područja gradnje, a sukladno Pravilniku o univerzalnim uslugama u elektroničkim komunikacijama (NN br. 146/12, 82/14 i 41/16) postoji obveza ostvarenja 95% priključenja u jednoj kalendarskoj godini u roku od trideset dana, odnosno u roku od šezdeset dana za 99% ostvarenih priključenja. Postojeća praksa prema kojoj je za izgradnju ogranaka i odvojaka nužno ishoditi građevinsku dozvolu onemogućava ispunjenje odveza iz navedenog Pravilnika. Stoga, predlažemo da se za sve zahvate u prostoru vezane uz gradnju pristupnih mreža kroz stambena naselja i poslovne ili poslovno-stambene zone putem ogranaka i odvojaka omogući gradnja temeljem glavnog projekta bez građevinske dozvole. U tu svrhu predlažemo dodati u članak 4. novu točku 24. na način da ista glasi: „24. razgradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture po odvojcima i ograncima. Pod razgradnjom elektroničke komunikacijske infrastrukture po odvojcima i ograncima smatra se izgradnja kabelske kanalizacije pristupne mreže koja se vrši kroz stambena naselja i poslovne ili poslovno-stambene zone, i to ogranak s maksimalno dvije cijevi promjera do 110 mm unutar stambenih zona odnosno odvojak s maksimalno šest cijevi promjera do 110 mm unutar poslovnih i stambeno-poslovnih zona“ b) Definiranje mini i mikro rovova te priznavanje vodova izgrađenih tom tehnologijom kao jednostavnih građevina za koje nije potrebna građevinska dozvola već glavni projekt Elektronička komunikacijska infrastruktura nedvojbeno predstavlja građevine, i to između ostalog: (i) sukladno posljednjoj Nacionalnoj klasifikaciji vrsta građevina (iz 2001. godine) koja svaki međugradski i lokalni telekomunikacijski vod klasificira kao građevinu te sukladno Uredbi o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja (NN 37/14, 154/14) prema kojoj su elektronički komunikacijski vodovi s pripadajućim građevinama, građevine od državnog i regionalnog značaja. Kao jedan od način gradnje EKI, Uredbom Vlade RH o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, prepoznata je i tehnologija mini i mikro rovova. Specifičnost tehnologije mini i mikro rovova očituje se u sljedećem: • korištenjem tehnologije mini i mikro rovova moguće je polaganje isključivo mikorocijevi i cijevi malog promjera (čije dimenzije ne prelaze 4cm) u koje se uvlače elektronički komunikacijski kabeli; • tehnologija mini i mikro rovova predstavlja manji zahvat u prostoru i znatno manji utjecaj na okoliš od drugih oblika gradnje te je brža i jednostavnija od uobičajenih načina izgradnje EKI; • potreba za sanacijom površina na kojoj se radovi izvode je minimizirana, a tijekom izvedbe je potrebno punom manje ograničenje prometa; • primjenjuje se uglavnom na tvrdim stabilnim podlogama prometne infrastrukture ili na javnim gradskim površinama (ne primjenjuje se na mekim i rastresitim podlogama); • postavljanje mini i mikro rovova i polaganje mikro cijevi (i cijevi malog promjera) ima neznatan utjecaj na građevinu kao poslužno dobro; • izvodi se u skladu s Preporukom ITU-T L.153/L.48 (03/2003), odnosno Preporukom ITU-T L.153/L.49 (03/2003), a uvažavajući i pozitivna svjetska napredna iskustva posljednjih desetak godina te predstavlja tehnološki iskorak u odnosu na dosadašnju gradnju EKI. Slijedom navedenog, radi se o novog tehnologiji koja omogućava bržu i jednostavniju gradnju s minimalnim utjecajem na okoliš i poslužno dobro, a koja se koristi isključivo za polaganje mikrocijevi i cijevi malog promjera. Uzevši u obzir navedeno, potrebno je prepoznati takvu novu tehnologija te Pravilnikom podvesti mikrocijevi i cijevi malog promjera položene putem predmetne tehnologije pod jednostavne građevine za čiju izgradnju nije potrebna građevinska dozvola nego se gradnja vrši u skladu s glavnim projektom. Obzirom da glavni projekt mora sadržavati potvrde javnopravnih tijela (temeljem utvrđivanja posebnih uvjeta koje izdaju nadležna javnopravna tijela) te da nakon izgradnje investitor mora ishoditi uporabnu dozvolu kojom se potvrđuje da je građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom, predloženim se postiže odgovarajuća razina sigurnosti gradnje, ali isto ne uključuje provođenje administrativnog/upravnog postupka izdavanja građevinske dozvole čime se znatno ubrzava proces gradnje te rasterećuju upravna tijela. Cilj ovog prijedloga nije izbjeći rješavanje imovinsko-pravnih odnosa (dalje: IPO) s vlasnicima nekretnina na kojima se gradi EKI jer je rješavanja IPO-a preduvjet za ishođenje uporabne dozvole već isključivo ubrzati proces izgradnje širokopojasne mreže na području RH kroz niže troškove izgradnje i manje administrativnih zapreka, a što se ovom novom tehnologijom omogućuje. U svrhu omogućavanja da se vodovi koji se sastoje od mikrocijevi i cijevi malog promjera izgrađeni tehnologijom mini i mikro rovova grade bez obveze ishođenja građevinske dozvole, a sukladno glavnom projektu predlažemo dodati u članak 4. novu točku 25. na način da ista glasi: „25. elektronička komunikacijska infrastruktura (vod) koja se sastoji od mikrocijevi i cijevi malog promjera, a koja je izgrađena tehnologijom mini i mikro rovova. Pod tehnologijom mini i mikro rovova podrazumijeva se gradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture isključivo strojnim iskopom rova u tlu sljedećeg maksimalnog poprečnog presjeka: Minirov - rov širine 10 - 15cm i dubine 20 - 40 cm za horizontalno polaganje cijevi malog promjera Mikrorov – rov širine 2 - 5 cm i dubine od 15 - 40 cm za vertikalno polaganje cijevi malog promjera“ c) Zamjena starih kabela novim i postavljanje novih kabela na postojećoj kabelskoj kanalizaciji i postojećim stupovima bez izrade glavnog projekta Člankom 5. točkom 16. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima definirano je da se na postojećoj EKI zamjena starih, odnosno postavljanje novih kabela izvršava bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom. Navedena obveza nije usklađena s Pravilnikom o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme kojeg je donijela Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (dalje: HAKOM), a kojim je propisano da se kabeli postavljaju na temelju tehničkog rješenja. Stoga je potrebno uskladiti ova dva propisa na način da se uvlačenje kabela u postojeću EKI radi temeljem tehničkog rješenja bez obveze ishođenja građevinske dozvole i glavnog projekta. Dodatno, obzirom da se pri zamjeni/postavljanju novih kabela ne radi o gradnji nove infrastrukture već isključivo o uvlačenju novih kabela u postojeću infrastrukturu ili zamjeni starih kabela novima zbog proteka vremena ili promjene tehnologije te da kabeli, za razliku od infrastrukture, nisu fiksni u prostoru te se ne evidentiraju u katastru infrastrukture, niti iz ovog razloga nema potrebe za izradom glavnog projekta prilikom uvlačenja novih ili zamjene starih kabela u postojećoj infrastrukturi ili postojećim stupovima. U tu svrhu predlažemo dodati u članak 3. novu točku 12. na način da ista glasi: „12. Na postojećoj kabelskoj kanalizaciji i postojećim stupovima kojim se zamjenjuju stari kabeli novima, odnosno postavljaju novi kabeli.“ S tim u vezi potrebno je brisati u članku 5. točku 16. Pravilnika. U Zagrebu, 5. ožujka 2018. godine. Hrvatski Telekom d.d. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRAVILNIK Na javnom savjetovanju do 07.03.201. godine nalazi se 'Nacrt Pravilnika o izmjeni i dopuni Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama“. Kako HEP-ODS d.o.o. u izgradnju i rekonstrukciju elektroenergetskih objekata ulaže znatna sredstva, pojednostavljenje procedure ishođenja dozvola za građenje, odnosno građenje prema Pravilniku znatno bi olakšalo realizaciju naših planova investicija i redovnog održavanja. Molimo Vas da u članak 3. BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE I GLAVNOG PROJEKTA, MOGU SE IZVODITI RADOVI dodate točku 12. koja glasi: Na postojećim elektroenergetskim objektima kojima se postojeća 10 kV oprema zamjenjuje 20 kV opremom. Obrazloženje Zamjenom 10 kV opreme 20 kV opremom ne mijenjaju se niti lokacijski niti sigurnosni uvjeti obzirom na sigurnosnu visinu i sigurnosnu udaljenost prema Pravilniku za izgradnju nadzemnih vodova 1-400 kV. Zamjena opreme vrši se na POSTOJEĆIM ELEKTROENERGTSKIM OBJEKTIMA kojima se ne mijenja lokacija, već se pojedini elementi zamjenjuju novima boljih tehničkih karakteristika. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se predmetnim radovima utječe na način ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu pa izvođenje istih bez glavnog projekta nije moguće.
10 Grga K PRAVILNIK Članak 6. ovog pravilnika potrebno je izmjeniti tako da sastavni dio Glavnog projekta mora biti Geodetski projekt kako bi imali sigurnost uređenih imovinsko-pravnih odnosa. Naime, ovim pravilnikom se uređuje i gradnja građevina za koje se izdaje uporabna dozvola te koje se evidentiraju u katastaru i zemljišnim knjigama. Nažalost, česta je situacija da takvi objekti prelaze međe katastarskih čestica ili nisu ispoštovani prostorni uvjeti građenja jer je u Glavnom projektu smještaj građevine prikazan na kopiji katastarskog plana. Treba imati u vidu da je većina katastarskih planova izrađena prije više od 150 godina i međe prikazane na njima uglavnom ne odgovaraju stvarnom stanju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer to nije predmet ovoga Pravilnika.
11 AROSA GRANDE D.O.O. PRAVILNIK Članak2. pod točkom 17 spominju se isključivo plastenici dok su tunelske nadstrešnice za prosušivanje sijena i slame koje su neophodne za kvalitetnu prehranu preživača neopravdano izbačene. Struka je dokazala da su uštede i do 150€/po grlu preživača ako se hrani kvalitetnim sijenom koje se čuva u tunelskim nadstrešnicama. No međutim biljna proizvodnja za prehranu životinja je izbačena sa ovog popisa građevina koje ne trebaju građevinsku dozvolu tako je opet stočarstvo zakinuto za velika bespovratna sredstva koja bi se mogla povući iz EU fondova kada bi takvi objekti imali regulirani status u smislu da se kao montažno demontažni objekti za sušenje i dosušivanje sijena ne trebaju građevinske dozvole. Nadalje komentirala bih kod članka2. točku 18, nadstrešnica za sklanjanje stoke , drugih životinja i ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra s najviše tri strane. Mišljenja smo da bi takvi objekti trebali biti zatvoreni sa četiri strane odnosno svaki objekt u koji se sprema stočna hrana ili se drži stoka odnosno sprema poljomehanizacija logično je da treba imati mogućnost zatvaranja sa svih strana tj. montažna skladišta bi trebala također biti uvrštena u kategoriju objekata za koje ne trebaju građevinske dozvole. Konkretno u Sloveniji imamo saznanja da za montažne objekte do 500m2 podne površine nije potrebna građevinska dozvola što je rezultiralo povećanom potražnjom za takvim objektima dok je naše tržišta posebice u poljoprivrednom sektoru izuzetno ograničeno jer se za sve takove objekte traže građevinske dozvole a postupak dobivanja istih je kompliciran i dugotrajan a samim time i skup. Uz poštovanje Vlasta Knežević Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se radi o građevinama čije se građenje može dopustiti samo na mjestima koja su za to planirana. Nadalje, ne prihvaća se jer bi se tada radilo o građevini namijenjenoj sklanjanju životinja i stočne hrane već držanju stoke i stočne hrane, a što je bitno različito u građevinskom i prostornoplanerskom pogledu.