Izvješće o provedenom savjetovanju - Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Željko Lenić | OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | Molim za obitelji sa osobama sa invaliditetom, izdvojite ih od indeksa razvijenosti grada ili općine u kojoj se nalazi predmetni stan ili kuća, npr. na način: "Podnositelji zahtjeva koji imaju jednog ili više članova sa invaliditetom od 50% i više ostvaruju uvijete jednake onima za sredine s najmanjim indeksom razvijenosti." Naime, sredine s višim indeksom razvijenosti imaju i najviši stupanj prilagođenosti osobama sa invaliditetom, centre za rehabilitaciju, te bi ovim skupinama sredine s višim indeksom razvijenosti trebale biti jednako subvencionirane kao i sredine s najmanjim indeksom razvijenosti. Također, bilo bi dobro obiteljima sa više djece, npr. barem 3 ili 4 i više, omogućiti najpovoljnije uvjete subvencioniranja bez obzira na indeks razvijenosti. | Nije prihvaćen | Zakonom nije predviđeno |
| 2 | Tomislav Karas | OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Poštovani, supruga , ja i naše troje djece živimo u zajedničkom kućanstvu sa mojim roditeljima. Obzirom da djeca rastu iz dana u dan trebali bi napraviti adaptaciju tavanskih prostorija i obnovu kuće kako bi imali dovoljno prostora za život i obrazovanje naše djece. Navedeni zakon nedaje nam mogučnost adaptacije zajedničkog kućanstva, a što bi nama uvelike pomoglo tako da svakom djetetu možemo izgraditi sobu gdje bi mogli neometano učiti. Nemem namjere raditi fiktivni ugovor o kupnji vlastite kuće od oca da bi mogao iskoristiti subvencionirani kredit, jer mislim da bi to u neku ruku bila prevara, a osim toga mislim da nije mudro stavljati cijelu kuću kao zalog za kredit kada mi treba samo cca 50000 eura kredita za adaptaciju kuće u kojoj bi tada komotno mogli živjeti svi naši ukučani: djeda, baka, supruga, naše troje djece i ja. Stoga vas molim da razmislite i napravite izmjenu za o subvencioniranju stambenih kredita te da ubacite mogučnost adaptacije postojećih zajedničkih kućanstava u kojima žive roditelji i njihava djeca sa unucima. Srdačan pozdrav. | Primljeno na znanje | Ima i drugih programa stambenog zbrinjavanja. Možete koristiti i Program izgradnje i rekonstrukcije obiteljskih kuća- Program B koji provodi APN. U svakom slučaju kada se koriste kreditna sredstva putem banke uvijek trebate imati zalog (bilo na zemljištu ili na zamjenskoj nekretnini). O uvjetima kreditiranja možete se informirati na www.apn.hr |
| 3 | Saša Žic | OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 1.OPĆE INFORMACIJE | Zakon o subvencioniranju stambenih kredita bi trebao pratiti dobru praksu POS gradnje stanova ili najma stanova gdje se u svim slučajevima u uvjetima navodi i broj djece predškolske dobi i djeca na redovnom školovanju. Produživanje vremena subvencioniranja za svako dijete ili veći postotak subvencije bi sigurno imali pozitivan učinak u odlučivanju obitelji o uzimanju kredita. To naravno ne isključuje i novorođenu djecu za vrijeme subvencije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 4 | Saša Žic | OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | Pozitivna i nužna promjena bi bila da se iznos subvencije određuje i po broju djece u obiteljskom domaćinstvu. Ovakva promjena ne bi diskriminirala mlade obitelji koja već imaju jedno ili više djece i financijski su pod većim opterećenjem. Također, takvim je obiteljima potreban veći broj kvadrata, samim time i veća cijena nekretnine, što se ovim zakonom ne regulira. Vidljivo je iz statistike da je prosjek kupljenih nekretnina 90 metara kvadratnih, te da je prosječan iznos mjesečnog anuiteta oko 3000kn. Ta statistika zapravo pokazuje da se poticaju daju onima koji imaju više, jer malo tko danas s prosječnom plaćom može kupiti stan od preko 100 kvadrata (ako je prosijek 90 znači da je i tavkih bilo puno). S obzirom na strožu proceduru odobravanja kredita od ove godine, zapravo će ovaj zakon obuhvatiti samo one osobe koje imaju iznadprosječnu plaću. U sretnim slučajevima kad oba roditelja rade i imaju prosječnu plaću (recimo u školstvu), njima se otežava uzimanje kredita, i samim time dovodi u pitanje kome je ovaj zakon zapravo namijenjen. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 5 | Saša Žic | OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | Promjene koje se očekuju će dovesti u nepravedan položaj mlade ljude koji žive i rade u razvijenijim područjima. Prijedlog zakona u tom smislu ne bi trebao mijenjati iznos subvencije u odnosu na razvijenost područja, odnosno ako se povećava trebao bi se povećati svima. Naime, mladi ljudi iz nerazvijenih područja ili nemaju posla, ili sele u razvijenija područja. Kreditno sposobni u nerazvijenim područjima imaju mogućnost kupiti veći broj kvadrata zbog cijene u tim područjima. Pozitivna promjena bi bila uvesti eventualno produženje vremena subvencioniranja s obzirom na razvijenost (veći efekt u zadržavanju mladih na tim područjima). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 6 | Saša Žic | OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Prijedlog novog teksta 2.1 ... Omogućeno je dodatno subvencioniranje kredita za dvije godine za svako dijete (predškolske i školske dobi) u obiteljskom domaćinstvu, te dodatno subvencioniranje kredita za dvije godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita. | Nije prihvaćen | Zakonom nije predviđeno |
| 7 | Saša Žic | OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Analiza postojećeg stanja pod točkom 2.1. pokazuje određene pozitivne pomake u razumijevanju problema stambenog kreditiranja osoba s obiteljima do 45 godina starosti, međutim ne ulazi u srž problema. Smatram da problem nije dobro postavljen i da promjena koja se predlaže neće imati željene učinke. Navodim samo jedan argument: sama nerazvijenost velikim dijelom proizlazi iz činjenice da postoji manjak radnih mjesta i samim time su to područja s velikom stopom nezaposlenosti (po službenoj statistici HZZO-a najveće su stope nezaposlenosti već godinama u najmanje razvijenim županijama). Ovaj zakon se direktno tiče samo onih mladih obitelji ili parova u kojima je bar jedan član u radnom odnosu i kreditno sposoban. Logično da u najmanje razvijenim područjima ima najmanje ljudi koji su kreditno sposobni i samim time najmanje osoba na koje se ovaj zakon odnosi. Smatram da ovaj zakon ne može riješiti problem stambenog zbrinjavanja mladih u nerazvijenim područjima, već se to treba regulirati drugim zakonima i propisima, poput državnog najma stanova. Pozitivna diskriminacija je potrebna, ako ima rezultate, a ne dovodi u pitanje pomoć svima u Hrvatskoj koji rade i žive u razvijenijim područjima (možda upravo zato jer su se tamo zbog posla i odselili). Također ovakav zakon diskriminira one koji već imaju predškolsku i školsku djecu, a kojima je ovakav zakon najpotrebniji. Smatram da bi se trebalo produživati vrijeme subvencioniranja i s obzirom na broj djece, neovisno o tome jesu li se rodila prije ili poslije kupnje nekretnine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 8 | Nikola Čaldarević | OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | Da odmah razjasnim svoj stav, poticaji od strane države nikad nisu pravedni i ne mogu biti, jer u samoj suštini neki već u startu nemaju pravo na njih. Ali sad se izgleda dodatno muti voda putem 'pravednijih poticaja' tj. računanje postotka po indeksu razvijenosti. To možda na papiru ili marketinški zvuči kao dobra ideja, ali realno ne pomaže po pitanju zadržavanja mladih i demografske obnove. Jer treba biti iskren, ljudi ne odlaze iz nerazvijenih područja zbog preskupih nekretnina jer one to realno niti nisu u takvim krajevima. Mladi ljudi odlaze zbog posla, perspektive i općenito boljih i kvalitenijih životnih uvjeta. Ako već postoji kategorizacija krajeva po indeksu razvijenosti može se po kategorizaciji uvesti i smanjenje/oslobođenje plaćanja poreza na nekretninu? Prijedlog u kojem se mlade ljude koji su odlučili ostati u ovoj zemlji 'kažnjava' što su odabrali razvijenije krajeve/gradove je potpuno besmislena. Tamo su nekretnine vec u startu skuplje, što znači da samo tržište rješava tu 'nepravilnost' tj. odluku ljudi gdje žele živjeti. Mislim da će sljedeće godine navedena raspodijela realiziranih kredita po stupnju razvijenosti ostati ista, samo će se ovim izračunom smanjiti izdvajanja iz proračuna. Ako je to cilj, onda vam je matematika dobra, ali ako je cilj da se pomogne mladima onda slobodno napravite anketu zašto mladi odlaze iz nerazvijenih krajeva (ili iz države) pa ćete i sami doći do zaključka da to nije zbog preskupih nekretnina. Jer su čak i prije ovih poticaja imali tu mogucnost da jeftinije dodju do nekretnine u nerazvijenim krajevima pa su svejedno odlazili. I mogu ponoviti prvu rečenicu, a to je da poticaji nikad nisu pravedni, ali ako se već ide u tom smjeru mislim da ova kategorizacija ide u pogrešnom. | Nije prihvaćen | Smanjenje/oslobođenje plaćanja poreza na nekretninu nije moguće propisivati ovim zakonom |
| 9 | Mladen Habunek | OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 1.OPĆE INFORMACIJE | Predlažem da se subvencioniranje stambenih kredita omogući i onima koji su još u fazi gradnje i imaju stambeni kredit. Počeli smo sa izgradnjom obiteljske kuće 2016 godine kad smo i uzeli stambeni kredit, a zbog kojeg se nismo mogli prijaviti na natječaj za subvencioniranje. Znam da ne možete subvencionirati sve koji imaju stambene kredite , ali da bar razmotrite nas koji smo još u fazi gradnje ili pred završetkom da se subvencionira postojeći stambeni kredit ili da se refinancira pa digne novi | Nije prihvaćen | Zakonom isto nije propisano |
| 10 | Marko Knežević | OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 1.OPĆE INFORMACIJE | Opća informacija je da novca nema. Ovakvim prijedlozima se budućim korisnicima želi smanjiti iznos subvencije na osnovi indeksa razvijenosti mjesta kupnje nekretnine, a sve zbog toga da bi se umanjila ukupna masa subvencija. Korektnije bi bilo svima dati jednak postotak iznosa sufinanciranja jer je iznos kupnje nekretnine u nerazvijenim JLS po kvadratu razmjerno jeftiniji u odnosu kvadratni metar nekretnine u razvijenijim JLS. Uostalom, zašto ne pronaći neki treći model. Ako imamo 35 miliona za 4 godine, otvorimo natječaj i prikupimo zahtjeve, pregledamo dokumentaciju, te dodijelimo sredstva svima koji su zadovoljili uvjete. Po modelu pravičnosti uzimajući u obzir sredstva s kojima smo limitirani. Zašto to mora biti 50% ili neki drugi postotak. Pomozimo ljudima s onim što imamo. | Nije prihvaćen | Zakonom je planirano drugačije urediti ovo područje Nije predmet ovoga Zakona Ovim Zakonom se subvencioniranje uređuje na drugačiji način Svrha koja se želi postići ovim zakonom ne bi bila ispunjena |
| 11 | Marko Knežević | OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 1.OPĆE INFORMACIJE | Zahtjevi za sufinanciranje potrebno je primati kontinuirano, bez raspisivanja natječaja. Teško je uskladiti konkretnu kupoprodaju i vrijeme raspisivanja natječaja. Korektno bi bilo vratiti nultu stopu poreza za kupnju prve nekretnine, za one koji ne mogu ili ne mogu koristiti subvenciju. Država puno više ima koristi od poreza na promet nekretninama po stopi od 4% nego što potroši na subvencioniranje stambenih kredita. Dakle, ako nam želite pomoći nađite načina, nemojte pokušavati skupljati jeftine političke poene jer većina nas razumije kako stvari funkcioniraju. | Nije prihvaćen | Zbog ograničenih financijskih sredstava i velikog interesa građana procjenjuje se da kontinuirano zaprimanje zahtjeva ne bi bilo produktivno. |
| 12 | LUKA MARKASOVIĆ | OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | Kako bi se postigao što jači efekt demografske obnove, osim vezanja iznosa subvencije uz indeks razvijenosti grada ili općine u kojoj je predmetni stan ili kuća, bilo bi dobro vezati iznos subvencije uz broj djece u obitelji uvođenjem indeksa iznosa subvencije ovisno o broju djece u obitelji, pri čemu bi se zakonski definirao maksimalan indeks (npr. obitelj s dvoje djece bi imala veći iznos subvencije od obitelji bez ijednog djeteta). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 13 | Jakov Dužević | OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Za utvrđivanje uzroka manje iskorištenosti sredstava u pojednim skupinama JLS potrebno je uočiti da su uvjeti za dobivanje mjere postavljeni tako da određenim zainteresiranim skupinama otežavaju odluku o podizanju prihvatljivog kredita. U prvom redu, potrebno je razmotriti opravdanost uvjeta da je minimalno trajanje kredita ograničeno na 15 godina. U sredinama manje razvijenosti, cijene nekretnina su manje kao i financijska sposobnost građana. Potencijalni korisnici subvencija zainteresirani su, stoga, za podizanje manjih iznosa kredita. Pri takvom odabiru, razvlačenje otplate kredita na 15 godina uvećava ukupan iznos kredita do razine neprihvatljivih uvjeta jer značajan dio tog iznosa postaje upravo iznos kamate. Vjerojatno je svrha ograničavanja minimalnog trajanja kredita ta da se ograniči iznos rate kredita, a time i maksimalni iznos koji bi subvencija mogla dostići. Prigodnije se može ograničiti taj iznos određivanjem maksimalnog iznosa subvencije ako se ona izrazi u postotku glavnice kredita ili izričito navođenjem takvog iznosa u HRK ili EUR. Ograničenje o minimalnom trajanju kredita na isti način postavlja prepreku građanima koji namjeravaju ušteđevinom učestvovati u značajnom dijelu iznosa nekretnine te trebaju manji kredit, koji je na isti način nepovoljno razvlačiti na 15 godina. U svrhu utvrđivanja ispravnosti ove tvrdnje, bilo bi korisno proučiti i objaviti koji dio do sada subvencioniranih kredita je uzet baš na minimalni rok od 15 godina. Ukoliko je velik broj kredita grupiran oko tog vremena trajanja otplate, vjerojatno je veliki interes i za pomicanje te granice na niže ili njeno uklanjanje. | Nije prihvaćen | U odnosu na uobičajeni rok od 20-30.godina koji se primjenjuje za stambene kredite ovo je optimalno rješenje koje je prihvatljivo za subvencioniranje stambenih kredita. |
| 14 | Ivan Kurečić | OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | Potrebno je bolje regulirati članak 12. i članak 15. Zakona o subvencioniranju stambenih kredita budući da su invaliditet i tjelesno oštećenje dva različita pojma. Tjelesno oštećenje dokazuje se Rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (zahtjev za utvrđivanje tjelesnog oštećenja podnosi se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje nakon čega se osiguranik upućuje na vještačenje Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, nakon provedenog vještačenja nalaz i mišljenje vještaka dostavlja se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje koji u skladu s nalazom vještaka donosi Rješenje o utvrđenom tjelesnom oštećenju u odgovarajućem postotku). Budući da osoba s tjelesnim oštećenjem od 50% i utvrđenim invaliditetom u skladu s čl. 23. Uredbe o metodologijama vještačenja (NN 67/2017) ne ostvaruje pravo na upis u Hrvatski registar osoba s invaliditetom, predlažem da se članak 12 izmijeni na slijedeći način: (1) Ako je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog kućanstva navedenog u zahtjevu osoba s utvrđenim invaliditetom ili tjelesnim oštećenjem od najmanje 50 %, dodatno se subvencionira kredit za jednu godinu otplate. (2) Ako se u roku iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona podnositelju zahtjeva ili članu njegova obiteljskog kućanstva utvrdi invaliditet ili tjelesno oštećenje od najmanje 50 %, dodatno se subvencionira kredit za jednu godinu otplate. a članak čl. 15. st 3. toč. 4. na slijedeći način: - Potvrdu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o upisu osobe u Hrvatski registar o osobama s invaliditetom ili Rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o utvrđenom tjelesnom oštećenju 50% i više Naime, donošenjem nove Uredbe o metodologijama vještačenja (NN 67/2017) u skladu s čl. 23. navedene Uredbe u postupku vještačenja tjelesnog oštećenja ujedno se vještači i invaliditet, odnosno utvrđuje status osobe s invaliditetom, ukoliko invaliditet postoji. Ukoliko se u nalazu i mišljenju vještaka utvrdi tjelesno oštećenje od 50% i status osobe s invaliditetom (prema novoj uredbi), a zbog neusklađenosti propisa koji reguliraju pretpostavke za upis u Registar osoba s invaliditetom, takva osoba neće moći ishoditi upis u registar osoba s invaliditetom. Tada dolazimo u situaciju da osoba s utvrđenim tjelesnim oštećenjem od 50% i utvrđenim statusom osobe s invaliditetom u skladu s čl. 23 Uredbe o metodologijama vještačenja ne može ishoditi upis u Hrvatski registar o osobama s invaliditetom, a slijedom toga niti ostvariti pravo na subvencioniranje stambenog kredita. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 15 | Ivan Kraljević | OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) | Treba li upitne rečenice počinjati s da li ili je li? Ako pažljivo čitate, onda ste već uočili da prethodna rečenica nije počela ni s jednom od spomenutih verzija. No, krenimo od početka. Da li u hrvatskome jeziku nije preporučljivo. Uobičajeno je u jezicima susjednih naroda, ali kod nas ga valja zamijeniti drugim oblicima. Upitnu rečenicu možemo ponekad započeti s je li, ali ne uvijek. Primjerice, ako rečenica glasi Da li trebate nešto?, tada je nećemo preoblikovati u Je li trebate nešto?, nego u Trebate li nešto? Zapamtite da prednost i glavnu funkciju svake rečenice ima predikat (glagol), pa neka vam to bude misao vodilja i kad postavljate pitanja - stavite ga na početak. Izvor: http://www.lektoriranje.org/jezicni-savjetnik/13/11/2016/da-li-ili-je-li | Nije prihvaćen | Općenita primjedba-odnosi se na oblikovanje obrasca koji je unaprijed propisan, ne odnosi se na tekst Obrasca vezano uz zakon o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita |
| 16 | Ivan Balković | OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Statistika pod 2.1. je manjkava. Naime, npr., kaže se da je u VIII. skupini realizirano 66,28% odobrenih zahtjeva. To bi značilo, npr., da je odobreno 100 zahtjeva, a njih 66 je realizirano. To povlači da u I. skupini nije realiziran niti jedan odobreni zahtjev. Pretpostavljam da se ovdje htjelo reći da je od svih odobrenih zahtjeva njih 66,28% iz najrazvijenije, VIII. skupine, no rečenica je krivo formulirana. Nadalje, ako je predlagatelj doista mislio na način iz prethodne rečenice, smatram da ova statistika ne pokazuje ništa relevantno osim činjenice da u razvijenijim područjima postoji veći interes za rješavanje stambenog pitanja što i nije ništa novo s obzirom na demografska kretanja i migracije unutar države, ali i emigracije. Svrsishodnija statistika bi bila pokazati postotak odobrenih zahtjeva unutar svake skupine razvijenosti, no tada vjerojatno ne bi bio postignut željeni učinak od strane predlagatelja da prikaže nerazvijenija područja kao područja koja trpe nepravdu. I na kraju, iako prve rečenice ovoga Zakona kažu da mu je osnovna namjena postići demografsku obnovu RH, moramo biti realni i znati da nekretnina, iako neophodna za život, ne omogućava vlasniku prihod od kojega bi živio i, naposljetku, vraćao kredit za tu nekretninu. Statistika navedena u tablici pod 2.1. samo kazuje da je iz nerazvijenijih (a samim time i ruralnijih područja) pristiglo i manje zahtjeva što je očekivano s obzirom da mladi ta područja napuštaju zbog nedostatka prihoda. Tek kada omogućite život od poljoprivrede u ovoj državi i ti će prostori zaživjeti. Ovaj Zakon taj problem neće riješiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 17 | Iva Slišković | OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 1.OPĆE INFORMACIJE | Suprug i ja smo čisti primjer mladih ljudi koji su na rubu odlaska iz ove zemlje. Naravno da se još nadamo da će BITI BOLJE! Odlučili smo se na kupnju stana, jer ne želimo da nam djeca budu odvojena od ostatka naših obitelji. Hoću reći da s ovim zakonom vi nećete pomoći demografiji manje razvijenih mjesta jer smo mi došli iz "manje razvijenog mjesta" u veći grad, naravno u potrazi za poslom. U našem gradu nije bilo nikakvog posla ima 7 godina, a sada pogotovo. Da samo ostali gdje smo prije živjeli kredit nam ne bi trebao jer ga ne bi mogli ni otplaćivati. U svakom slučaju smatram da je ovo s poticanjem demografije nerazvijenih mjesta, putem stambenih kredita teška muljaža. Čak i zvuči smiješno! Nakon 7 godina podstanarstva, mi ćemo kupiti stan bez ikakve pomoći države koja se toliko hvali s programom poticane stanogradnje. Stan moramo kupiti uskoro, jer investitor ne može čekati da se nama krajem godine odobri poticaj i nažalost, investitor nije pravna osoba, pa moramo platiti 4% poreza. Možete shvatiti naše razočarenje, kad je ministar najavio poticaje tek krajem godine. Mi i naši budući susjedi, smo na rubu otkazivanja kupnje upravo zbog toga, a mislim da nas je još puno takvih u Hrvatskoj. Nadam se nekom boljem obliku ovog zakona, jer ovo što predlažete nije baš najbolje. Ako već dajete poticaje na kredite u 2018-oj godini, onda omogućite svima koji su predali zahtjeve za stambeni kredit u ovoj godini, da se za te poticaje i natječu. Naravno da bi prednost trebale imate obitelji s više djece, ako vam je cilj pomaganje demografiji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 18 | Iva Slišković | OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 1.OPĆE INFORMACIJE | Zakon o subvencioniranju stambenih kredita bi trebalo držati u primjeni kroz cijelu godinu, a ne raditi paniku i pritisak kad se raspiše natječaj. I što je s nama koji smo pronašli nekretninu, a prodavatelj ne želi čekati novi krug natječaja za subvencioniranje kredita? Naravno da ne želimo kupiti bilošto i čekati priliku kada opet bude natječaj. | Nije prihvaćen | Zbog ograničenih financijskih sredstava nije moguće zaprimanje zahtjeva za subvencioniranje tijekom cijele godine. |
| 19 | Hrvoje Marin | OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | Demografija je složen problem, te se definitivno neće riješiti ovim zakonom. Nažalost puno je ljudi bilo "prisiljeno" nakon studija ostati ili jednostavno preseliti u razvijene centre zbog posla, a ne zato što je to bila njihova volja. Nažalost ljudi ne mogu živjeti od ljepote i čistog zraka, odnosno gospodarstvo i radna mjesta su osnova i početak svega. Subvencijom za područja manjeg indeska razvijenosti neće se nažalost postići ništa. Eventualno produljenje perioda subvencije za takva područja bi imalo učinka. Prijedlog: Iznos subvencije treba biti identičan u čitavoj RH, a područja sa manjim indexom razvijenosti duži period subvencije. Parametri koji tebaju utjecati na subvenciju i ukupni postotak dobivene su sa demografske strane gledano: - Broj djece u obitelji - Stručna sprema tražitelja subvencije - Prosjek primanja (po članu obitelji) - Od banaka zahtjevati da u periodu subvencije kamata bude max 2-2,5% ( Nece ih boljeti, vjerujte...) - Ukidanje poreza ili smanjenje poreza na nekretnine od 4% za ovaj slučaj (ako RH voli i cijeni svoju mladost i mlade ljude,) Na temelju ovih parametara da se dobije bolja segmentacija i sami uvjeti subvencije pojedinog tražitelja iste. Indeks razvijenosti nije dobro razmišljanje jer smo nažalost centralizirana država tako da će statistički brojke biti gotovo iste kao prošle godine. Moguci scenarij je i taj da će biti manji broj zahtjeva ukupno zbog nepovoljnijih uvjeta subvencije za područja većeg indeksa razvijenosti. Vodite računa o tome da ce tržište takodjer reagirati na način da će krenut sa puhanjem balona cijena nekretnina naravno u većim centrima RH, teško u Erveniku i Civljanima. Time će subvencija već biti "pojedena" na samom početku. | Nije prihvaćen | Pitanje poreza na nekretnine uređeno je drugim propisom. Ovim Zakonom se isto ne može propisivati. |
| 20 | HGK | OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Dosadašnje iskustvo u primjeni Zakona o subvencioniranju stambenih kredita (NN 65/17) pokazalo je pojedinim bankama – članicama HGK da se najviše pitanja i nejasnoća pojavljuje vezano za sljedeće: • Nedovoljno jasno napisana odredba čl. 8. Zakona: „Subvencioniranje kredita odobrava se samo za kupnju stana ili kuće odnosno za gradnju kuće, koja ima akt za građenje, odnosno koja ima akt za uporabu građevine….“ Iz predmetne odredbe proizlazi da je je samo za gradnju kuće potreban akt za građenje odnosno akt za uporabu (što nije logično ako je namjena izgradnja). Kod kupnje stana u izgradnji klijent nije u mogućnosti dostaviti akt za uporabu, a u praksi je APN odbijao zahtjeve uz koje nije bio priložen akt za uporabu iako je u čl. 15. Zakona navedeno da se uz zahtjev dostavlja „preslika akta za građenje ili uporabu građevine u kojoj se nalazi stan…“ Slijedom navedenog, potrebno je jasno definirati dokumentaciju koja je potrebna za odobrenje kredita (imajući u vidu i čl. 8. i čl. 15. Zakona koji trebaju biti usklađeni), bez riječi „odnosno“ koja je podložna različitim shvaćanjima i tumačenjima. • Nadalje, praksa je pokazala da se kod kupnje starijih kuća često javlja i potreba za adaptacijom pa se smatra potrebnim definirati da se kod kupnje kuće može odobriti dio kredita za adaptaciju • Zakonom nije određen rok u kojemu APN treba donijeti Odluku iz čl. 17. Radi jasnije i transparentne komunikacije prema klijentima smatra se potrebnim da taj rok bude određen. Isto vrijedi i za rok za donošenje Odluke o dodatnom subvencioniranju (čl. 26. Zakona) • U praksi se pokazalo da APN izmjene i dopune Odluke o odobravanju provodi na način da donese novu Odluku s novim brojem. Nakon što je određeni kredit u banci već prošao propisani postupak i broj odluke upisan na za to predviđena mjesta, izmjena tog broja i uvođenje nove Odluke predstavlja operativni problem i otvara mogućnost pogreškama i neusklađenosti dokumentacije. Predlaže se s APN komunicirati da se izmjene i dopune odluka donose na način da se ne donosi nova Odluka s novim brojem već da se donosi Odluka o izmjeni i dopuni postojeće odluke pri čemu broj Odluke ostaje isti. • Čl. 23. Zakona propisuje da Korisnik kredita koji se neopravdano ne odazove pozivu za sklapanje ugovora o subvencioniranom kreditu gubi pravo na subvencioniranje kredita. Smatra se potrebnim malo detaljnije raspisati postupak kod neodazivanja klijenta. Ispravno bi bilo definirati rok u kojemu se ugovor mora potpisati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 21 | Dijana Peras | OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Smatram da problem prema kojem bi se sredstva dodjeljivala prema indeksu razvijenosti županije nije dobro postavljen i da promjena koja se predlaže neće imati željene učinke. Naime, nerazvijenost županija velikim dijelom proizlazi iz činjenice da postoji manjak radnih mjesta i samim time su to područja s velikom stopom nezaposlenosti (po službenoj statistici HZZO-a najveće su stope nezaposlenosti već godinama u najmanje razvijenim županijama). Ovaj zakon se direktno tiče samo onih mladih obitelji ili parova u kojima je bar jedan član u radnom odnosu i kreditno sposoban. Logično da u najmanje razvijenim područjima ima najmanje ljudi koji su kreditno sposobni i samim time najmanje osoba na koje se ovaj zakon odnosi. Smatram da ovaj zakon ne može riješiti problem stambenog zbrinjavanja mladih u nerazvijenim područjima, već se to treba regulirati drugim zakonima i propisima. Ovakav način raspodjele sredstava direktno dovodi u pitanje pomoć svima u Hrvatskoj koji rade i žive u razvijenijim područjima, u koja su upravo zbog posla i odselili. Nadalje, upravo u razvijenim područjima Hrvatske ima najviše rođene djece, te je mladim obiteljima itekako potrebna pomoć oko stambenog zbrinjavanja. Posebice bih ovdje istaknula Međimursku županiju kao jedinu županiju sa pozitivnim prirodnim prirastom, a s druge strane jednom od županija s najnižim plaćama u Hrvatskoj, no statistički gledano ulazi u najrazvijenije županije Republike Hrvatske. Donošenjem zakona prema kojem bi se sredstva dodjeljivala prema indeksu razvijenosti jedinice, osobe iz razvijenijih županija neopravdano se stavljaju u nepovoljan položaj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 22 | Dijana Peras | OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 1.OPĆE INFORMACIJE | Subvencioniranje stambenih kredita trebalo bi se omogućiti i onima koji su u fazi gradnje kuće i imaju stambeni kredit. Također, natječaji ovog tipa trebali bi biti otvoreni tokom cijele godine, kako bi bili dostupni građanima u trenutku kada su im zbilja potrebni. Naime, suprug i ja planiramo ove godine krenuti s gradnjom kuće. Svi znamo koliko je to dugotrajan i kompleksan proces (potrebno je pribaviti dozvole, napraviti temelje, pronaći radnike, uskladiti njihove termine, pričekati da se izgrađena kuća osuši....) Mnogo toga ovisi i o prirodnim uvjetima, budući da se radi o poslu koji je sezonskog karaktera i neke se svari ne mogu požuriti. Ukoliko ćemo do kraja godine čekati APN, izgubit ćemo cijelu godinu, što znači dodatni nepotrebni trošak podstanarstva. | Nije prihvaćen | Zbog ograničenih financijskih sredstava i velikog interesa građana procjenjuje se da kontinuirano zaprimanje zahtjeva ne bi bilo produktivno. Možete koristiti i druge programe. O uvjetima kreditiranja izgradnje i rekonstrukcije kuće možete se informirati na www.apn.hr |
| 23 | Ante VišIć | OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | Veći postotak subvencioniranja kredita na području s lošijim indeksom razvijenosti nema previše smisla. Nekretnine u manje razvijenim mjestima višestruko su jeftinije nego u više razvijenim, te stanovništvo u tim područjima u startu ima povoljnije uvjete. Smatram da postotak subvencije treba ostaviti na 50 % za sva područja. Više smisla bi imalo produljenje trajanja subvencije za manje razvijena područja. Stanovništvo gravitira prema većim i razvijenijim mjestima. U manjim i nerazvijenijim mjestima teže je pronaći posao i odlučiti se na kupovinu nekretnine. Smatram da mnogi mladi ljudi iz takvih mjesta žele otići u razvijenija mjesta i tamo se zaposliti, ali im je preskupo ulagati u nekretnine, pa se zbog toga odlučuju za odlazak u inozemstvo. Zbog toga smatram da bi uvjeti trebali ostati isti kao u prošlom krugu (uz tehničke dopune za dokumentaciju), uz eventualnu dopunu produljenja financiranja za manje razvijena područja, što bi omogućilo stanovništvu iz takvih krajeva da bira da li želi ostati u tom mjestu ili imati dobru priliku za kupnju nekretnine u razvijenijem području, što bi imalo više efekta u sprečavanju iseljavanja stanovništva u inozemstvo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 24 | Ana Ivančić | OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | Smatram da se s navedenim promjenama: 1. Neće postići cilj - zaustavljanje iseljavanja ljudi i veći interes za subvencioniranje u područjima s manjim indeksom razvijenosti. 2. Oštetit će se oni koji kupuju ili grade na područjima s većim indeksom razvijenosti. Argumenti: 1. Logično je da ljudi neće ostati u svom nerazvijenom selu u kojem nemaju ništa, samo zato što će im subvencija biti malo bolja nego u najbližem gradu u kojem imaju vrtiće, škole, bolnice, bolju prometnu povezanost, trgovinske usluge svih vrsta, i što je najvažnije i presudno - posao. A još je nerealnije očekivati da bi se u takvo nerazvijeno područje doselio netko tko tamo nije niti odrastao. Da bi se postigao željeni učinak u nerazvijenim područjima, potrebno je razvijati takve sredine i to urediti drugačijim zakonima, jer ovaj neće potaknuti želju za ostankom. 2. Na koji način su zakinuti oni koji kupuju ili grade nekretninu na području većeg indeksa razvijenosti? Na prvome mjestu su zakinuti već samim time što se ne uzima u obzir niti jedan drugi pokazatelj, osim razvijenosti područja gdje planiraju živjeti. Uzmimo primjer obitelji koja trenutno živi u Viljevu (I.skupina JLS-a), vrlo vjerojatno u roditeljskoj kući. Puno je veća vjerojatnost da supružnici iz te obitelji imaju posao u 40ak km udaljenom Osijeku (VII.skupina JLS-a), a ne u samom Viljevu, ako uopće oboje i imaju posao. Kako god, šanse za zaposlenjem su također neusporedivo veće u Osijeku, nego u Viljevu. I s obzirom na sve prednosti Osijeka nad Viljevom, ta obitelj se odlučuje za život u Osijeku. Tom odlukom, koja je sasvim logična, oni su oštećeni s manjom subvencijom, iako se i dalje radi o istoj obitelji, s jednakim prihodima i jednakim brojem djece. Mogli bismo reći da se 'indeks razvijenosti' te obitelji nije promijenila živjela ona u Viljevu ili u Osijeku, prema tome ne bi se trebao mijenjati ni iznos subvencije a tu istu obitelj. Kao što sam već navela, čudi me da niti u prošlogodišnjem, niti u ovom prijedlogu zakona nisu u obzir uzeti vrlo važni pokazatelji - koliko supružnici/partneri koji se javljaju za subvenciju imaju djece, da li ih uopće imaju, koliki im je prosjek mjesečnih primanja, jesu li uopće oboje zaposleni? Smatram da bi se, ako bi se uvodila drugačija raspodjela subvencioniranja, onda definitivno trebala kreirati prema navedenim pokazateljima. Jer postoje boljestojeće i lošije stojeće obitelji koje se interesiraju za subvenciju, neovisno o tome gdje kupuju/grade nekretninu. Oni koji su boljestojeći, s dobrim primanjima, vjerojatno bi uzeli jednaki kredit bez obzira na subvenciju i bez obzira na kojem području kupuju ili grade. Nadalje, obitelji koje imaju prosječna ili ispodprosječna hrvatska primanja, već su unaprijed zakinuta u odnosu na sve koji su ušli u prošlogodišnji program subvencioniranja, jer je 1.1.2018.stupio na snagu novi zakon koji izravno utječe na podizanje kredita, na način da se građanima ne smije dirati osnovica od 4000kn, tako da im iznos rate kredita može biti samo onaj dio primanja koji prelazi tih 4000kn. Uzmimo za primjer supružnike gdje jedno ima plaću 6000kn, a drugo 4000kn. Da su se prijavili za subvenciju prošle godine, mogli su bez problema imati ratu kredita 3000kn, što je i bio prosjek rate prema analizama, što znači da im je država subvencionirala pola rate, odnosno 1500kn mjesečno. Pogledajmo sadašnje stanje - ta ista obitelj sada može imati ratu maksimalno 2000kn, i već su zakinuti za 500kn mjesečno subvencije, čak i u slučaju da se ne mijenja postotak subvencioniranja. A ako slučajno ta obitelj kupi nekretninu u području s većim indeksom razvijenosti, pa im država bude subvencionirala manje od 50% rate kredita, ta ista obitelj će primati dvostruko manji iznos mjesečne subvencije, nego što bi primala da je prošle godine upala u subvencijski program. Osim toga, htjela bih još jednom naglasiti važnost broja članova obitelji koja traži subvenciju. Ne mogu dvije obitelji s jednakim primanjima biti jednako tretirane, ako jedna ima 2, a druga 5 članova. Mislim da je nepravedno što se moje dijete koje će se roditi za 2 mjeseca, neće jednako uvažavati kao nečije dijete koje će se roditi 5 mjeseci kasnije. Smatram da bi se i sva rođena djeca prije podizanja kredita trebala jednako uzeti u obzir. Ako je to financijski neizvedivo, onda se može razmotriti i drugačiji način subvencioniranja, ali ta bi se djeca morala uzeti u obzir. Dakle, moj je prijedlog da se za svako dijete u obitelji subvencija produži za dvije godine, ili barem za jednu godinu, pa i 6mjeseci, ako duže ne može, samo da se svakako uzmu u obzir. Ili druga mogućnost, da se s većim postotkom subvencioniraju obitelji koje imaju više djece. Osim članova obitelji, u obzir bi se trebala uzeti i zaposlenost i primanja obitelji koja podnosi zahtjev, pa na taj način preusmjeriti sufinanciranje - kojima je više potrebna pomoć, njih više ili duže sufinancirati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |