Izvješće o provedenom savjetovanju - Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Zdenka Božić PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2018. GODINU Poštovani, Molim Vas da svakako razmotrite i uvrstite u Mjeru 14. u ovom trenutku izostavljeno ovčarstvo/kozarstvo. Radi se o relevantnoj grani stočarstva koja bi svakako trebala biti unijeta u Mjeru 14 u interesu zaštite dobrobiti životinja, očuvanja ovih grana stočarstva,te opstojnosti malih proizvođača. Nije prihvaćen M14 je vrlo zahtjevna i složena mjera za provedbu, te nije moguće odmah uvrstiti sve sektore. Ministarstvo je za prvu godinu odabralo tri operacije (dobrobit u govedarstvu, svinjogojstvu i peradarstvu). Ovaj prijedlog možemo razmotriti za buduće razdoblje i nove izmjene Programa ruralnog razvoja.
2 Vladimir Margeta Članak 10., OPERACIJA 14.1.2. Dobrobit životinja u svinjogojstvu Ponovo naglašavam da je nužno izbrisati zabranu kandidiranja za Mjeru 14 uzgajivačima autohtonih pasmina svinja u RH. Ukoliko se to ne dogodi, Ministarstvo na sebe preuzima odgovornost za uništavanje i zatiranje držanja i uzgoja autohtonih pasmina svinja (turopoljske svinje, crne slavonske svinje, mangulice i banijske šare) koje zadnjih godina doživljava ekspanziju i omogućava sve većem broju obiteljskih gospodarstava da u ovom uzgoju, koji se upravo temelji na osiguranju kriterija dobrobiti i zdravlja, grade svoju budućnost. Doc.dr.sc. Vladimir Margeta, Poljoprivredni fakultet u Osijeku Nije prihvaćen Kombiniranje M14 Dobrobit životinja sa operacijom 10.1.9. Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja trenutno nije moguće. Prijedlog ćemo razmotriti za buduće razdoblje.
3 Vladimir Margeta Članak 10., OPERACIJA 14.1.2. Dobrobit životinja u svinjogojstvu Citat: "Kod ovog tipa operacije minimalni broj UG za koje možete ostvariti potporu iznosi 5 (jedno odbijeno prase predstavlja 0,027 UG, jedna krmača ili nazimica predstavlja 0,5 UG, a jedna svinja za tov 0,3 UG). Dakle, da biste bili prihvatljivi korisnik morate imati najmanje 186 prasadi ili 10 krmača/nazimica ili 17 svinja za tov." Na osnovu čega je donesena odluka da minimalni broj uvjetnih grla za ovu operaciju bude 5? Uvidom u strukturu gospodarstava koja se bave svinjogojstvom, vidljivo je da preko 90% poljoprivrednih gospodarstava koja se bave svinjogojstvom ima manje od 10 krmača. I iz ovoga se iščitava da mjera 14 nije namijenjana onima kojima bi uistinu mogla koristiti. Kada se uzme u obzir da je za dobivanje potpore iz Izravnih plaćanja u svinjogojstvu potreban manji broj uvjetnih grla, a za mjeru 14 se traži 5 UG, doći će do konfuzije i kaotičnog stanja na terenu, jer ljudi neće moći koristiti sredstva iz Mjere 14. Stoga vas molim da smanjite minimalni broj uvjetnih grla svinja potrebnih za sudjelovanje u Mjeri 14. Doc.dr.sc. Vladimir Margeta, Poljoprivredni fakultet u Osijeku Nije prihvaćen Broj od najmanje 5 UG određen je u koordinaciji sa poljoprivrednim stručnim službama, te isti nije moguće mijenjati u ovom trenu.
4 Vladimir Margeta PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2018. GODINU Poštovani, smatram apsolutno neprihvatljivim onemogućavanje uzgajivačima autohtonih pasmina domaćih životinja korištenje sredstava iz Mjere 14 Dobrobit životinja. Dobrobit životinja ne obuhvaća samo zdravlje i fizičku dobrobit životinje nego i psihološku dimenziju i prirodno ponašanje, da životinje ne pate od neugodnih stanja kao što su bol, strah i tjeskoba. Sama mjera dobiva širi smisao radi dodane vrijednosti finalnih proizvoda koja je rezultat provedbe ove mjere. Meso i mlijeko proizvedeno na ovaj način, i adekvatno označeno, može postići bolju cijenu na tržištu. Proizvod biva prepoznatljiv na tržištu, povećava se njegova kvaliteta uz stroge kontrole za koje je potrebna institucionalna nadogradnja. Glavni cilj ove mjere jest osigurati poboljšane standarda u hranidbi, uvjetima smještaja, pristup ispaši i ispustu u uzgoju životinja. Nažalost, objavom kriterija i operacija u okviru mjere M14 jasno se da iščitati da je i ova mjera napravljena kako bi se omogućilo velikim proizvođačima da povuku sredstva iz Europske unije, a ne da nagradi i potpomogne one proizvođače koji su organizirali svoju proizvodnju upravo bazirajući se na kriterijima dobrobiti i dobre stočarske prakse. Ne dozvoljavanjem kombiniranja M14 sa operacijom 10.1.9 dovodi se u neravnopravan položaj izvorne i zaštićene pasmine i postavlja se pitanje što ustvari Država potiče: svoje nacionalno blago ili uvozni rasplodni materijal?! Pitanja koja se nameću slijedom gore iznesenog su jasna: Za koga je napravljena ova mjera? Koliko će ona doprinijeti razvoju našeg stočarstva? Na koji način će podići konkurentnost malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava? Veći troškovi proizvodnje, niža proizvodnost i veću udio ljudskog rada u uzgoju autohtonih pasmina domaćih životinja rezultiraju smanjenom konkurentnošću, a upravo mjere dobrobiti životinja trebaju podići tu konkurentnost i premostiti jaz koji se nalazi između uzgajivača autohtonih pasmina i onih koji uzgajaju konvencionalne pasmine u intenzivnim proizvodnim sustavima. Doc.dr.sc. Vladimir Margeta, Poljoprivredni fakultet u Osijeku Nije prihvaćen Kombiniranje M14 Dobrobit životinja sa operacijom 10.1.9. Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja trenutno nije moguće. Prijedlog ćemo razmotriti za buduće razdoblje.
5 Udruga uzgajivača slavonsko srijemskog podolskog goveda PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2018. GODINU UUSSP- Udruga uzgajivača slavonsko-srijemskog podolskog goveda - Hrvatske izvorne pasmine i njihov genetski potencijal, prilagodljivost, izdržljivost, duga reproduktivna dob, otpornost na bolesti i druge osobine koje su se razvijale stoljećima nešto je što se ne može stvoriti u laboratoriju i što RH u svim svojim strategijama (i u poljoprivredi i u zaštiti prirode) navodi kao neprocjenjivu vrijednost očuvanja genetskog resursa. Od 1994. pa do početka 2000.-tih RH je u regiji, pa i u Europi, bila svijetli primjer poticanja očuvanja izvornih pasmina a početkom 2010. godine usvojen je i Nacionalni program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj. Za 2007. godinu za potpore pasmini slavonsko-srijemski podolac iz državnog proračuna je isplaćeno 798.000 HRK, a 2015. godine taj iznos je bio 421.976 HRK. Kao kritično ugrožena pasmina, slavonsko-srijemski podolac na korak je od totalnog izumiranja. U periodu nakon 2008. godine, niz odluka nadležnog ministarstva je ugrozilo trendove očuvanja, a jedna od njih je i ova trenutna, da se izvorne pasmine tj korisnici mjere 10.1.9. u potpunosti isključuju kao mogući korisnici mjere 14. Izvorne pasmine od starta su neravnopravne sa komercijalnim u proizvodnom potencijalu, pronalaženju tržišta za naše proizvode, u obvezi držanja istog broja životinja 5 godina, u nemogućnosti prebacivanja obveza na druge posjednike čak ni u slučajevima iznimnih okolnosti ili viših sila. U pohađanju posebnih edukacija, vođenju evidencije, do ove godine bez prava pravo na plavo gorivo (jer to je „proizvodno vezana potpora” a uzgajivači izvornih pasmina valjda nisu pravi poljoprivredni proizvođači nego „hobisti“, kako nam je jednom odgovoreno na jednom od odbora) Uvijek zadnji u lancu isplate potpora, (npr. dio uzgajivača slavonsko-srijemskog podolca je isplatu potpora za 2015. primio u 12. mjesecu 2016.), obvezni plaćati članarinu ili potvrdnicu kao dokaz sudjelovanja u provedbama uzgojnog programa udruga uzgajivača itd. UUSSP je podnosio zahtjev da se uzgajivačima dozvoli da izaberu da li će svoja goveda voditi kao izvorna ili ih upisivati u proizvodnu potporu ali taj nam se zahtjev nije omogućio. Jedna od rijetkih prednosti koju su izvorne pasmine imale je njihova prilagodba okolini i držanje u ekstenzivnim uvjetima što je dovodilo do posebne (ali još nedovoljno prepoznate) kvalitete u njihovim proizvodima. Ovom mjerom nam se poručuje da se ne upuštamo u programe gospodarskog iskorištavanja tih pasmina ili podizanja gospodarske konkurentnosti koji su jedini način da se te pasmine zaista i očuvaju, kako je i naglašeno u Nacionalnom programu. Apeliramo na Ministarstvo da ne odbacuje izvorne pasmine kao korisnike ove mjere te je dozvoli za sve 3 izvorne pasmine goveda. Nije prihvaćen Kombiniranje M14 Dobrobit životinja sa operacijom 10.1.9. Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja trenutno nije moguće. Prijedlog ćemo razmotriti za buduće razdoblje.
6 UDRUGA UZGAJIVAČA CRNE SLAVONSKE SVINJE "FAJFERICA" „Mjera 14 – Dobrobit životinja, Članak 132. a Članak 132a točka 10. Onemogućavanjem kombiniranja M14 sa operacijom 10.1.9. izvorne i zaštićene pasmine se stavljaju u neravnopravan položaj prema hibridnim i plemenitim ( stranim ) pasminama. Na primjeru svinja. Potpora za UG svinje prema operaciji 10.1.9. iznosi 200 E što preračunato u krmače izađe 100E. Državna potpora za krmače koju ne možemo kombinirati sa operacijom 10.1.9, iznosi 530 kn. Dodatak za umatićene krmače u sklopu Državne potpore za krmače iznosi 470 kn što opet nije moguće kombinirati sa 10.1.9 jer grla iz ove operacije svakako moraju biti umatićene. Ako zbrojimo ove dvije vrijednosti dođemo do 1000 kn što je već veća potpora od autohtonih. Kombiniranjem Državne potpore za krmače sa M14 vrijednost potpore može doći i do 2000 kn po grlu ako kumulativno zbojimo prasce i tovljenike proizvedene od pojedine krmače. Ne dozvoljavanjem kombiniranja M14 sa operacijom 10.1.9 dovodi se u neravnopravan položaj izvorne i zaštićene pasmine i postavlja se pitanje što ustvari Država potiče: svoje nacionalno blago ili uvozni rasplodni materijal?!?! Nije prihvaćen Kombiniranje M14 Dobrobit životinja sa operacijom 10.1.9. Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja trenutno nije moguće. Prijedlog ćemo razmotriti za buduće razdoblje.
7 Tomislav Njari PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2018. GODINU, OBRAZAC 29. Evidencija Plana hranidbe za kategoriju mliječnih krava Zanima me tko izrađuje planove hranidbe? Da li će to obavljati savjetodavna služba i da li će se ta usluga naplaćivati? Unaprijed hvala! Primljeno na znanje Plan hranidbe možete izraditi i sami ili uz pomoć HPŠSS. Na izrađeni plan hranidbe suglasnost mora dati HPŠSS (suglasnost se ne naplaćuje).
8 PP Orahovica d.o.o. PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2018. GODINU, Članak 13. U stavku 1. članka 13. Pravilnika predlaže se: - promijeniti naziv OBRASCA 20. tako da izmijenjen glasi: „OBRAZAC 20. Evidencija o provedbi Mjere 14 , operacije 14.1.1. Plaćanja za dobrobit životinja govedarstvu – MLIJEČNE KRAVE I KRAVE DOJILJE“ - u cijelom OBRASCU 20. iza riječi „MLIJEČNE KRAVE“ dodati:“ I KRAVE DOJILJE“ - promijeniti naziv OBRASCA 29. tako da izmijenjen glasi: „OBRAZAC 29. Evidencija Plana hranidbe za kategoriju mliječnih krava i krava dojilja“ - u OBRASCU 29. iza riječi „MLIJEČNE KRAVE“ dodati:“ I KRAVE DOJILJE“ U stavku 2. članka 13. Pravilnika predlaže se izmijeniti Tablicu 6a. Iznosi potpore za M14 na način da se u stupcu Kategorija iza riječi: „MLIJEČNE KRAVE“ dodaju riječi: :“ I KRAVE DOJILJE“ OBRAZLOŽENJE: Zbog predloženog uvrštavanja krava dojilja u točku 14.1.1. Dobrobit životinja u govedarstvu, Mjere 14 Dobrobit životinja Nije prihvaćen U trenutnoj verziji Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. nije predviđena potpora za krave dojilje.
9 PP Orahovica d.o.o. PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2018. GODINU, Članak 10. U članak 10. Pravilnika predlaže se: - izmijeniti točku a) u dodanom novom članku 132.b tako da izmijenjena glasi: „(a) mliječne krave i krave dojilje,“ - izmijeniti stavak 2. u dodanom novom članku 132.c tako da izmijenjen glasi: „ (2) korisnik se bavi uzgojem mliječnih krava, krava dojilja, tovne junadi ili teladi upisanih u JRDŽ.“ - izmijeniti naslov iznad novog članka 132.d tako da izmijenjen glasi: „Područja dobrobiti, zahtjevi i obveze za mliječne krave i krave dojilje“ - u stavku 1. novog članka 132.d iza riječi „mliječne krave“ dodati:“ i krave dojilje“ - u stavku 3. točkama 1. i 2. novog članka 132.d iza riječi „mliječnoj kravi“ dodati:“ i kravi dojilji“ - u stavku 4. točkama 1. i 2. novog članka 132.d iza riječi „mliječne krave“ dodati:“ i krave dojilje“ OBRAZLOŽENJE: Zbog predloženog dodavanja krava dojilja u točku 14.1.1. Dobrobit životinja u govedarstvu, Mjere 14 Dobrobit životinja Nije prihvaćen U trenutnoj verziji Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. nije predviđena potpora za krave dojilje.
10 PP Orahovica d.o.o. PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2018. GODINU, Članak 6. U članak 6. Pravilnika kojim se mijenja članak 54. Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu, predlaže se iza točke 18. dodati točku 19. koja glasi: „19. Krave dojilje za potrebe provedbe M14 prihvatljiva su ženska grla koja nisu mliječne pasmine i križanci mliječnih pasmina navedenih u Tablici 9. Priloga 1. ovoga Pravilnika, a prisutna su na poljoprivrednom gospodarstvu korisnika na dan podnošenja zahtjeva za M14 za krave dojilje kao i prvoga dana nakon roka za zakašnjele zahtjeve, i do tog dana imaju registrirano barem jedno telenje u JRDŽ-u.“ Dosadašnje točke 19., 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26., 27., 28., 29., 30. postaju točke 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26., 27., 28., 29., 30., 31. OBRAZLOŽENJE: Zbog predloženog dodavanja krava dojilja u točku 14.1.1. Dobrobit životinja u govedarstvu, Mjere 14 Dobrobit životinja Nije prihvaćen U trenutnoj verziji Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. nije predviđena potpora za krave dojilje.
11 PP Orahovica d.o.o. PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2018. GODINU, Članak 1. Članak 1. Pravilnika kojim se dopunjuje članak 3. stavak 1. Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu, predlaže se izmijeniti tako da izmijenjen glasi: „U Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu („Narodne novine“ broj 19/2018) u članku 3. stavku 1. u točki 8. iza podtočke „Mjera 13“ dodaje se podtočka „Mjera 14“ koja glasi: „Mjera 14 Dobrobit životinja: - 14.1.1. Dobrobit životinja u govedarstvu (mliječne krave, tovna junad, telad, krave dojilje) - 14.1.2. Dobrobit životinja u svinjogojstvu (odbijena prasad, krmače i nazimice, svinje za tov) - 14.1.3. Dobrobit životinja u peradarstvu (brojleri, nesilice, purani).“ OBRAZLOŽENJE: U Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. (NN 19/2018), u članku 3., stavku 1., točki 6., navode se krave dojilje te je za njih moguće podnijeti jedinstveni zahtjev za potporu, nisu isključena kategorija životinja. Zatim, Uredba 1305/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005, u članku 33. ne isključuje krave dojilje, kao što ih ne isključuju niti ostale uredbe navedene u članku 1, stavku 4. Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. (NN 19/2018). Osim toga, sustav krava-tele, u kojem se uzgajaju krave dojilje, temelji se na vlastitoj proizvodnji teladi za tov u kojem sudjeluju isključivo mesne pasmine goveda sa mogućnošću križanja sa pasminama kombiniranih svojstava. Kod mliječnih krava dio proizvedenog mlijeka se prodaje i time ostvaruje dobit, a dio se koristi za odgoj teladi za daljnji rasplod ili tov. U sustavu krava – tele sveukupno proizvedeno mlijeko se koristi za odgoj teladi sisanjem majke od rođenja do navršenih 6 mjeseci starosti, kada se odbija, te uzgajivač nema dodatnog prihoda od mlijeka. Kao i u mliječnom govedarstvu, muška telad stavlja se u tov, a ženska telad dalje se odgaja za rasplod i širenje stada ili se i ona stavlja u tov. Ovaj sustav je od iznimne važnosti za poljoprivredno gospodarstvo RH jer ovim uzgojem smanjuje se uvoz teladi za tov koja je u RH u deficitu te se rješava u velikom postotku uvozom teladi za tov umjesto iz vlastitih resursa. Telad se ne bi uvozila kad bi bilo dovoljno domaćih grla za mesnu proizvodnju. No kao što su mliječnim farmama prioritet mliječne pasmine, tako je i za proizvodnju junadi potrebno osigurati telad genetske predispozicije za što kvalitetniju i sve traženiju hrvatsku junetinu u svijetu. Mesni i mliječni biznis nisu isto….daleko od toga da se i domaća, barem muška telad ne može prodati, ali je za ozbiljnu proizvodnju junetine u RH nema dovoljno niti je tko nudi. Prema podacima DZS u 2017. uvezeno je 121.596 kom teladi za tov, ukupne težine 20.981.506 kg i ukupne vrijednosti 448.407.405 kn, umjesto da se ona proizvodi na hrvatskim farmama. Zbog svega prethodno navedenog potrebno je uvrstiti i krave dojilje u mjeru 14. Nije prihvaćen U trenutnoj verziji Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. nije predviđena potpora za mesne pasmine krava te junica za rasplod.
12 Perutnina Ptuj - Pipo d.o.o. PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2018. GODINU, OBRAZAC 32. Evidencija Plana hranidbe za kategoriju krmače i nazimice Poštovani Predlažemo sljedeće promjene:-dopuna Pravilnika u poglavlju14.1.3 "Područja dobrobiti ,zahtjev i obaveze za brojlere",u članku 132n.stavak (2)novim podtočkama (alinejama) 2 i 3 koje glase : 1. Obogaćenje sadržaja objekta (podne penjalice za brojlere,platforme )-34eura/UG -obaveza je osigurati platforme- 8%podne površine objekta 2. Pristup na otvoreno – ispust uz objekat-16 eura/UG -obaveza je osigurati otvoreni ograđeni prostor 20% površine zatvorenog objekta Naime, radi konkurentnosti domaće proizvodnje i mogućnosti izvoza na zahtjevno EU tržište Perutnina Ptuj Pipo Čakovec pokreće prva u Hrvatskoj novi humaniji način proizvodnje brojlera, u EU zemljama poznati kao BTS ili uzgoj ljubazan prema životinji. U takvom tovu životinjama je omogućeno bolje kretanje i rekreacija na podnim penjalicama, smještenim u samom objektu, te im je također ,dnevno 8-9 sati omogućen boravak na svježem zraku-izlazak na natkrivenu i ograđenu, nasteljenu terasu. U ovakvim objektima smanjena je naseljenost životinja ,pojačano je dnevno osvjetljenje, te su životinje zadovoljnije ,zdravije i bolje napreduju. Kod navedenog je potrebno dodatno ulaganje uzgajivača vezano na izgradnju ispusta koji čini 20% podne površine objekta, kao i dodatni svakodnevni rad .Navedena proizvodnja već je standard razvijenih zemalja Švicarske, Nizozemske i Njemačke, te je i proizvodnja naše matične kuće Perutnine Ptuj nedostatna spram potražnje navedenih kupaca. Želja nam je da i mi ponudimo na našem tržištu i domaćem kupcu i turistu, Premium proizvode - nadstandard u kvaliteti svježeg i zdravog pilećeg mesa, pri čijem je uzgoju posebna pažnja posvećena dobrobiti životinja. U vezi sa predloženim dopunama svakako treba predložiti i dopunu Obrasca 26 iz Priloga 4 Za Perutninu Ptuj Pipo Laura Žužić dr.vet.med Rukovoditelj kooperacije Nije prihvaćen M14 je vrlo zahtjevna i složena mjera za provedbu, te nije moguće odmah uvrstiti sve sektore. Ministarstvo je za prvu godinu odabralo tri operacije (dobrobit u govedarstvu, svinjogojstvu i peradarstvu). Ovaj prijedlog možemo razmotriti za buduće razdoblje i nove izmjene Programa ruralnog razvoja.
13 MARTINA MINARIK Područja dobrobiti, zahtjevi i obveze za krmače i nazimice, Članak 132.j Ovaj komentar odnosi se na diskriminaciju uzgajivača autohtonih pasmina osobito na području svinjogojstva pri čemu, između ostalih, mislim na crnu slavonsku svinju. Naime, uzgajivači ove pasmine, unazad nekoliko godina, postigli su značajne rezultate u dokazivanju kvalitete samog mesa koja je rezultat načina hranidbe i načina držanja ove pasmine. Jedan od projekata koje provode sami uzgajivači jest i zaštita mesa crne slavonske svinje oznakom izvornosti. Stoga nikome nije jasno iz kojih razloga se ne dozvoljava da uzgajivači ove pasmine također imaju pravo na korištenje sredstava iz mjere 14. Osim toga, smatramo da broj od 5 UG, kod svinjogojstva, treba smanjiti jer se time također ograničava korištenje sredstava malim poljoprivrednicima, koji su često i početnici odnosno mladi. Ovo bi trebala biti mjera koja će pripomoći ne samo dobrobiti životinja nego i njihovim vlasnicima i članovima njihovih obitelji, ali i polupraznim seoskim naseljima. Treba ozbiljno razmisliti za koga je pisan ovaj Pravilnik, da li za razvoj ruralnog prostora ili "pomoć" velikim sustavima osobito u svinjogojskom sektoru koji neće doprinijeti ruralnom razvoju. Nije prihvaćen Kombiniranje M14 Dobrobit životinja sa operacijom 10.1.9. Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja trenutno nije moguće. Prijedlog ćemo razmotriti za buduće razdoblje. Broj od najmanje 5 UG određen je u koordinaciji sa poljoprivrednim stručnim službama te isti nije moguće mijenjati u ovom trenu.
14 Luneta d.o.o. Područja dobrobiti, zahtjevi i obveze za nesilice, Članak 132.o Poštovani, Operacija 14.1.3., članak 132.o nije prilagođen za nesilice u alternativnim načinima držanja koji sami po sebi znače veću dobrobit životinja od držanja nesilica u kavezima. Po sadašnjem nacrtu Pravilnika moguće je ostvariti uvjete dobrobiti isključivo u kaveznom načinu držanja nesilica. Kod poboljšanih uvjeta smještaja potrebno je prilagoditi tekst kako bi i proizvođači u nekaveznim načinima držanja nesilica mogli ostvariti uvjete za potporu. Točka 3. navedenog članka treba se dopuniti pod 1) „…ili 1.250cm2 korisne površine u objektu kod podnog ili slobodnog načina držanja nesilica.“ , pod 2) „…ili korisne površine u objektu kod podnog ili slobodnog načina držanja nesilica.“ i pod 3) „… u kaveznim ili alternativnim načinima držanja nesilica.“ Prema svemu navedenome treba prilagoditi i Obrazac 27 gdje se također navode samo kavezi. U Tablici 6a. M14.1.3. Nesilice kod Poboljšanih uvjeta smještaja navedene su dodatne prečke kao treći kriterij umjesto smanjenog broja nesilica po gnijezdu što je navedeno kao treći kriterij u članku 132.o. U članku 6. pod 27. pojmom „Podna površina“ ista je objašnjena samo za kavezni način držanja nesilica, potrebno je navesti i za alternativne načine držanja nesilica. Također se kod svih kategorija peradi izostavila kategorija poboljšane hranidbe koja je navedena kao kategorija dobrobiti kod sektora govedarstva i svinjogojstva pa ovim putem skrećemo pozornost da se uvrsti i u sektor peradarstva. Djelomično prihvaćen Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu u članku 132.o ne isključuje volierski uzgoj. U Obrascu 27., 3c se navodi „ ili treba osigurati 1 m2 površine gnijezda za najviše 118 nesilica“ što se odnosi na alternativni uzgoj. Ostale prijedloge možemo razmotriti za buduće razdoblje i nove izmjene Programa ruralnog razvoja.
15 KOKA d.o.o. PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2018. GODINU KOKA d.d., Varaždin Poštovani, obzirom da u prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu nisu uvrštene kokoši nesilice teške linije ovim putem Vam želimo ukazati na važnost uvrštavanja navedene grane peradarske proizvodnje u ovaj Pravilnik. Naime, radi se o značajnoj peradarskoj proizvodnji u Republici Hrvatskoj te u cilju poboljšanja konkuretnosti sa ostalim članicama EU i samodostatnosti proizvodnje ovim putem naglašavamo važnost uvrštavanja teške linije kokoši nesilica u prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu. Iz tog razloga molimo da se u prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu, a o provedbi mjera dobrobiti u peradarstvu uvrsti slijedeće: 1. Prijedlogom Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu nisu obuhvaćene rasplodne nesilice teške linije te je potrebno preformulirati tekst u članku 6., točka 24. : Kokoši nesilice su kokoši vrste Gallus gallus kad dostignu zrelost za nesenje, a uzgajaju se za proizvodnju konzumnih i rasplodnih jaja. Točkom 27. kojom se regulira podna površina predviđena je samo površina u baterijskim kavezima, a izostavljena je površina za podno držanje konzumnih i rasplodnih nesilica te je iz tih razloga potrebno nadodati tekst da se podnom površinom smatra i površina za konzumne i rasplodne nesilice teške linije u podnom uzgoju. 2. U poglavlju Operacija 14.1.3. Dobrobit životinja u peradarstvu, u članku 132.l, pod stavkom b) potrebno je promijeniti tekst: konzumne nesilice i rasplodne neslilice teške linije. U poglavlju Operacija 14.1.3. Dobrobit životinja u peradarstvu, potrebno je posebnim člankom definirati područja dobrobiti, zahtjevi i obveze za rasplodne nesilice. 3. U članku 12., u točku 8 treba nadodati: konzumne nesilice i u točku 10, u članku 12. treba nadodati tekst : rasplodne nesilice teške linije sa koeficijentom konverzije od 0,02. Rasplodna nesilica gotovo je dvostruko teža od konzumne nesilice. 4. Prijedlogom Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu u sektoru peradarstva izostavljena je mjera poboljšane hranidbe koja obuhvaća plan hranidbe te kontrolu plijesni i mikotoksina. U peradarstvu uzgoj u pravilu kreće od jednodnevne peradi koja je izuzetno osjetljiva na mikotoksine te posjednici peradi vrše permanentnu kontrolu sirovina i gotove smjese. Perad je također u kasnijoj fazi uzgoja ili proizvodnje mesa i rasplodnih jaja vrlo osjetljiva na mikotoksine, pa se iz tih razloga predlaže implementacija oba zahtjeva u mjeru poboljšane hranidbe za sve kategorije peradi. U skladu sa gore iznijetim primjedbama i nadopunama potrebno je izvršiti adekvatne izmjene i nadopune u pratećim obrazcima kao i nadopunu tablice 6 a o iznosima potpore za M 14. , za sektor peradarstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
16 Hrvatska poljoprivredna komora Područja dobrobiti, zahtjevi i obveze za tovnu junad, Članak 132.e U članku 132 e stavku (3) u rečenici "Obveza je u ležištu postaviti najmanje 2 kg slame ili 2 kg stelje dnevno po tovnom junetu ili postaviti gumenu podlogu na najmanje 25% površine poda u staji" - zamjeniti riječ "ili" sa "/". Prihvaćen Tekst se mijenja u skladu sa predloženim.
17 Hrvatska poljoprivredna komora Područja dobrobiti, zahtjevi i obveze za tovnu junad, Članak 132.e U članku 132 e stavku (1) briše se "pristup na otvoreno". Prihvaćen Tekst se mijenja u skladu sa predloženim.
18 HGK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2018. GODINU, OBRAZAC 32. Evidencija Plana hranidbe za kategoriju krmače i nazimice Tablicu 6a potrebno je odgovarajuće nadopuniti, a u svezi uključivanja rasplodnih nesilica kao prihvatljivih životinja u mjeri dobrobiti. Nije prihvaćen Vaš prijedlog možemo razmotriti za buduće razdoblje i nove izmjene Programa ruralnog razvoja.
19 HGK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2018. GODINU, Članak 13. Obrasce je potrebno prilagoditi i nadopuniti, a u svezi uključivanja rasplodnih nesilica kao prihvatljivih životinja u mjeri dobrobiti. Prihvaćen Prihvaća se.
20 HGK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2018. GODINU Predlaže se razmotriti uključivanje rasplodnih nesilica kao prihvatljivih životinja za mjeru dobrobiti u peradarstvu. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
21 HGK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2018. GODINU, Članak 12. Točku 8. potrebno je nadopuniti "konzumne nesilice". Potrebno je dodati novi redak u tablici: "rasplodne nesilice" s koeficijentom konverzije 0,02. Nije prihvaćen Vaš prijedlog možemo razmotriti za buduće razdoblje i nove izmjene Programa ruralnog razvoja
22 HGK Članak 10., OPERACIJA 14.1.3. Dobrobit životinja u peradarstvu Izostavljena je mjera poboljšanje hranidbe koja obuhvaća plan hranidbe te kontrolu plijesni i mikotoksina. U peradarstvu uzgoj u pravilu kreće od jednodnevne peradi koja je izuzetno osjetljiva na mikotoksine te posjednici peradi vrše permanentnu kontrolu sirovina i gotove smjese. Perad je također u kasnijoj fazi uzgoja ili proizvodnje osjetljivija na mikotoksine u odnosu na druge vrste stoke pa se iz tih razloga predlaže implementacija oba zahtjeva u mjeru poboljšane hranidbe za sve kategorije peradi. Nije prihvaćen M14 je vrlo zahtjevna i složena mjera za provedbu, te nije moguće odmah uvrstiti sve sektore. Ministarstvo je za prvu godinu odabralo tri operacije (dobrobit u govedarstvu, svinjogojstvu i peradarstvu). Ovaj prijedlog možemo razmotriti za buduće razdoblje i nove izmjene Programa ruralnog razvoja.
23 HGK Članak 10., Uvjeti za ostvarenje potpore za operaciju 14.1.3. Poglavlje je potrebno nadopuniti odredbama kojima se utvrđuju područja dobrobiti, zahtjevi i obveze za rasplodne nesilice. Prihvaćen Prihvaćen.
24 HGK OPERACIJA 14.1.3. Dobrobit životinja u peradarstvu, Članak 132.l Točku b) potrebno je nadopuniti, i to: ""konzumne i rasplodne nesilice". Nije prihvaćen Navedeni pojam pod točkom b) već obuhvaća konzumne i raspolodne nesilice.
25 HGK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2018. GODINU, Članak 6. Članak 6. - Predlaže se nadopuna točke 24. na način da se uvrste i rasplodne nesilice, i to: "Kokoši nesilice su kokoši vrste Gallus gallus kad dostignu zrelost za nesenje, a uzgajaju se za proizvodnju konzumnih i rasplodnih jaja." Predlaže se nadopuna točke 27. na način da se uključi i površina za podno držanje konzumnih i rasplodnih nesilica, i to: "Podnom površinom smatra se i površina za konzumne i rasplodne nesilice u podnom uzgoju." Djelomično prihvaćen Članak 6. točka 24. izmijenit će se i glasiti: „24. Kokoši nesilice su kokoši vrste Gallus gallus kad dostignu zrelost za nesenje, a uzgajaju se za proizvodnju jaja.“ Podna površina u članku 9. točki 27. ovog Pravilnika odnosi se i na podni uzgoj i glasi: „Podna površina za kokoši nesilice je površina kojoj kokoši nesilice imaju pristup bez ograničenja, a u baterijskim kavezima podna površina mora biti široka najmanje 30 cm, strmine najviše do 14% i visine najmanje 45 cm. Površina za gnijezda ne uračunava se u podnu površinu.“
26 HANA d.o.o. PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2018. GODINU, Članak 6. Članak 6, točka 17. Tovna junad, u obrazloženju piše da su to goveda od 6 do 24 mjeseca starosti, znači mogu i muška i ženska goveda. Znači li to da tu NE ulaze ili ulaze i ženske junice koje kasnije postanu mliječne krave. Primljeno na znanje Promjenjena je definicija tovne junadi u članku 6. pod točkom 17. i sada glasi: „Tovna junad za potrebe provedbe M14 su goveda od 6 do 24 mjeseca starosti u sustavu tova“. Rasplodne junice ne ulaze u definiciju tovne junadi.
27 HANA d.o.o. Područja dobrobiti, zahtjevi i obveze za  mliječne krave, Članak 132.d Članak 132.d. točka 3.1. i 3.2. kaže povećanje podne površine od 10%. Povećanje u odnosu na koju površinu? Također piše: ako ispuni jedan od zahtjeva. Da li jedan zahtjev isključuje drugi, ili je moguće ispuniti oba zahtjeva, i Povećanje podne površine i Obogaćivanje ležišta, također isto pitanje i za 4.1. Držanje na ispaši i 4.2. Ispust, da li jedno isključuje drugo, ili je moguće oba zahtjeva. Primljeno na znanje U članku 132.d definirana je najmanja podna površina po mliječnoj kravi koja iznosi 6,6 m2 (što je 10% povećanje u odnosu na standard). U vezi sa stavcima 3. i 4. možete prijaviti oba zahtjeva za potporu, ako imate uvjete ili izabrati samo jedan od zahtjeva.
28 GIU "CROATIASTOČAR" Zagreb, Ivana Šibla 9 PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2018. GODINU Poštovani, 1. Člankom 6. u obrazloženju pojmova za sektor govedarstva definirani su pojmovi za tele, tovnu junad i mliječne krave a izostavljena je kategorija rasplodnih junica. Predlažemo da se iza točke 17. unese pojam: rasplodna junica za potrebe provedbe M 14 su goveda od 6-24 mjeseca starosti. 2. Shodno definiciji pojma rasplodne junice potrebno je u operaciji 14.1.1. dobrobit životinja u govedarstvu u članku 132b upisati tekst: tovna junad i rasplodne junice Također u operaciji 14.1.1. potrebno je definirati područje dobrobiti, zahtjeve i obveze za kategoriju rasplodnih junica. 3. Nacrtom Pravilnika u sektoru peradarstva nisu obuhvaćene rasplodne nesilice te je potrebno peformulirati tekst u članku 6. točka 24.: Kokoši nesilice su kokoši vrste Gallus gallus kad dostignu zrelost za nesenje, a uzgajaju se za proizvodnju konzumnih i rasplodnih jaja Točkom 27. kojom se regulira podna površina predviđena je samo površina u baterijskim kavezima a izostavljena je površina za podno držanje konzumnih i rasplodnih nesilica te je iz tih razloga potrebno nadodati tekst da se podnom površinom smatra i površina za konzumne i rasplodne nesilice u podnom uzgoju. U poglavlju operacija 14.1.3. u članku 132.l pod stavkom b) potrebno je promijeniti tekst: konzumne i rasplodne nesilice. U poglavlju operacija 14.1.3. potrebno je posebnim člankom definirati područja dobrobiti, zahtjevi i obveze za rasplodne nesilice. 4. Nacrtom Pravilnika u sektoru peradarstva izostavljena je mjera poboljšane hranidbe koja obuhvaća plan hranidbe te kontrolu plijesni i mikotoksina. U peradarstvu uzgoj u pravilu kreće od jednodnevne peradi koja je izuzetno osjetljiva na mikotoksine te posjednici peradi vrše permanentnu kontrolu sirovina i gotove smjese. Perad je također u kasnijoj fazi uzgoja ili proizvodnje mesa i jaja osjetljivija na mikotoksine u odnosu na druge vrste stoke pa se iz tih razloga predlaže implementacija oba zahtjeva u mjeru poboljšane hranidbe za sve kategorije peradi. 5. U članku 12. točku 8. treba nadodati: konzumne nesilice a u točki 10. članka 12. treba nadodati tekst: rasplodne nesilice sa koeficijentom konverzije od 0,02. Rasplodna nesilica gotovo je dvostruko teža od konzumne nesilice 6. U skladu sa gore iznijetim primjedbama i nadopunama potrebno je izvršiti adekvatne izmjene i nadopune u pratećim obrascima kao i nadopunu tablice 6a o iznosima potpore za M 14. za sektor peradarstva. 7. Neke od članica koje primjenjuju mjere dobrobiti u svrhu dokaza o proizvodnji u obrascima imaju predviđene dokumente – zapisnik sa linije klanja (VETI) ili dokumente o prodaji žive stoke ili peradi. Hrvatskoj je u značajnoj mjeri prisutan problem tzv. sive zone pa predlažemo da se pozitivna praksa drugih članica implementira u prateću dokumentaciju M 14. Djelomično prihvaćen Promjenjena je definicija tovne junadi u članku 6. pod točkom 17. i sada glasi: „Tovna junad za potrebe provedbe M14 su goveda od 6 do 24 mjeseca starosti u sustavu tova“. Rasplodne junice ne ulaze u definiciju tovne junadi. Članak 6. točka 24. izmijenit će se i glasiti: „24. Kokoši nesilice su kokoši vrste Gallus gallus kad dostignu zrelost za nesenje, a uzgajaju se za proizvodnju jaja.“ Podna površina u članku 9. točki 27. ovog Pravilnika odnosi se i na podni uzgoj i glasi: „Podna površina za kokoši nesilice je površina kojoj kokoši nesilice imaju pristup bez ograničenja, a u baterijskim kavezima podna površina mora biti široka najmanje 30 cm, strmine najviše do 14% i visine najmanje 45 cm. Površina za gnijezda ne uračunava se u podnu površinu.“ Ostale prijedloge možemo razmotriti za buduće razdoblje i nove izmjene Programa ruralnog razvoja.
29 Galivet d.o.o. PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2018. GODINU, Članak 6. Poštovani, molimo vas da u ovu mjeru uvrstite i tešku liniju kokoši koje su namijenjene za nešenje jaja za valenje, jer vidimo da su u članku 6., točka 24. iste isključene po definiciji. S obzirom da naše kokoši teške linije zadovoljavaju veliki broj kriterija za dobrobit životinja (nedebekacija, mali broj kokoši po metru kvadratnom..) bilo bi logično da i uzgajatelji teških linija za jaja za valenje budu prihvatljivi prijavitelji. Metka Vlahek, Galivet d.o.o. Prihvaćen Članak 6. točka 24. izmijenit će se i glasiti: „24. Kokoši nesilice su kokoši vrste Gallus gallus kad dostignu zrelost za nesenje, a uzgajaju se za proizvodnju jaja.“
30 Brodsko ekološko društvo-BED „Mjera 14 – Dobrobit životinja, Članak 132. a točka 4 - napominjemo da se na zajedničkim pašnjacima koji su prijavljeni kao jedan JIBG (lokacija) nalazi više uzgajivača i da se pojedini uzgajivači diskriminiraju time što svi ostali nisu spremni sudjelovati u mjeri 14 ili nisu prihvatljivi radi isključenja određenih kategorija iz mjere 14. točka 10 - Kao udruga koja se već skoro 30 godina bori za očuvanje prirodne i kulturne baštine i održiv ruralni razvoj apsolutno nam je skandalozna odluka da se korisnici mjere 10.1.9. isključe iz mjere 14. Nevjerovatno nam je nerazumijevanje odgovornih o vrijednosti tradicionalnih praksi uzgoja izvornih pasmina koje nisu na prvi pogled najproduktivnije ali čija je vrijednost nemjerljiva u ekološkom i kulturnom smislu i kao genetski potencijal koji nam je sve potrebniji u svjetlu nadolazećih klimatskih promjena. Uzgoj sa niskim inputom je mogućnost za bavljenje poljoprivredom onog dijela populacije koji ne može priuštiti velike investicije a kojih je trenutno većina u našem propadajućem ruralnom prostoru Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
31 Belje d.d. /PC Mliječno govedarstvo Područja dobrobiti, zahtjevi i obveze za telad, Članak 132.f Članak 132.f, Točka 3, obzirom da se pod definicijom podne površine navodi neto površina staje, što sa podnom površinom iglua (netkrivenog boksa), spada li i on tu, odnosno unutrašnjost iglua ili se on, kao cjelina, podrazumijeva u Točki 4 istog članka, pa je navedenih 1,5m2 po teletu manjem od 150 kg računajući površinu iglua s pripadajućim ispustom?; ili se unutrašnji dio iglua smatra podnom površinom, a ispust ispred iglua pristupom na otvoreno, pa se mogu zadovoljiti dva kriterija (povećanje podne površine i pristupa na otvoreno) Osim toga, što sa individualnim boksovima za tek oteljenu telad? Telad u njima boravi oko tjedan dana, kasnije ide u skupne iglue, gdje zadovoljava uvjete podne površine i/ili ispusta, no individualni boksovi za malu telad su oko 0,88m2 po teletu i oni time ne zadovoljavaju uvjete podne površine; da li se u tom slučaju gubi pravo na poticaj po podnoj površini za svu telad (obzirom da je navedeno da se uvjeti moraju zadovoljiti za kategoriju na cijelom gospodarstvu) Nije prihvaćen Površina iglua se ne smatra podnom površinom staje u smislu ovog Pravilnika, nego površinom ispusta. Individualni boksovi za malu telad nisu prihvatljivi jer ne zadovoljavaju uvjete podne površine.
32 Belje d.d. /PC Mliječno govedarstvo PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2018. GODINU, Članak 6. Članak 6, Točka 26 Podna površina; nužno pojašnjenje, odnosno točnija definicija (ne može biti navedeno i dr.); obuhvaća li podna površina u govedarstvu blatni hodnik, koji je sastavini dio staje za uzgoj muznih krava u kojem se životinje slobodno kreću?; vjerujemo da da, no ovako navedeno "hodnike" isključuje sve hodnike, a obzirom na terminologiju "blatni hodnik" u mliječnom govedarstvu, nužno je definiciju točnije postaviti; osim toga, treba definirati uključuje li to i ležišta, a time će se pojasniti i Članak 132.d, Točka 3.1. (6,6 m2 podne površine po mliječnoj kravi- s ležištima?) Prihvaćen Definicija podne površine obuhvaća „blatni hodnik“ kao prostor po kojem se životinje slobodno kreću. Ležišta su također dio navedenog prostora budući u njima krave leže, ustaju i kreću se.
33 Belje d.d. /PC Mliječno govedarstvo PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2018. GODINU, Članak 6. Članak 6, Točka 17 Tovna junad za potrebe provedbe M14 su goveda od 6 do 24 mjeseca starosti; nužno pojašnjenje, po definiciji bi se moglo tumačiti da tu spadaju i rasplodne junice (posebice obzirom da se tovna junad ne drži do 24 mjeseca), obzirom da su i one goveda 6 do 24 mjeseca starosti; ako spadaju, nužno je u uvjete ostvarenja potpore uvrstiti i ispuste, kao i prilagođenu površinu, obzirom da rasplodne junice i tovna junad (tovne junice) zahtijevaju potpuno različite uvjete Djelomično prihvaćen Promjenjena je definicija tovne junadi u članku 6. pod točkom 17. i sada glasi: „Tovna junad za potrebe provedbe M14 su goveda od 6 do 24 mjeseca starosti u sustavu tova“. Rasplodne junice ne ulaze u definiciju tovne junadi.
34 Agrokoka Pula do.o. PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVEDBI IZRAVNE POTPORE POLJOPRIVREDI I IAKS MJERA RURALNOG RAZVOJA ZA 2018. GODINU U pravilniku je zaboravljen staviti i podni odnosno vollierski uzgoj pilenki i proizvodja jaja iz volierskog uzgoja. Napomena, motivira se kavezni uzgoj koji je gotovo napusten u EU i trend je da za nekoliko godina nit jedan trgovački lanac nece htijeti jaja iz kaveznog uzgoja nego isključivo volliersko bas zbog dobrobiti zivotinja a ovjde je izostavljeno . Primljeno na znanje Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu u članku 132.o ne isključuje volierski uzgoj.