Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu sa Obrascem iskaza procjene učinaka propisa

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU, Članak 2. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, dalje: ZOOOSŠ) u članku 22. stavcima 1. i 2. propisuje kako se redoviti učenici u prvi razred srednje škole upisuju u dobi do navršenih 17 godina, a iznimno, uz odobrenje školskog odbora, u prvi razred srednje škole može se upisati učenik do navršenih 18 godina. Uz odobrenje Ministarstva, u prvi razred srednje škole može se upisati i učenik stariji od 18 godina. Budući da predložena dobna granica od 20 godina života, koja predstavlja krajnji rok do kojeg se može ostvariti pravo na doplatak za dijete nije usklađena s odredbama ZOOOSŠ, predlažemo da se isto uskladi i pravo na doplatak za djecu osigura svim redovitim učenicima srednjih škola u skladu sa ZOOOSŠ. Nije prihvaćen Odredbom članka 10. Zakona o doplatku za djecu uređuju se specifični uvjeti za ostvarivanje prava na doplatak za djecu/učenike u srednjoj školi te isto nije moguće u potpunosti odnosno uz cjeloviti pristup uskladiti sa uvjetima koje propisuje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kako je predloženo.
2 Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju OKO MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU S obzirom na opis demografskog stanja u RH i što se želi postići ovim izmjenama, predlažemo i izmjenu članka 18. Rijetke su obitelji s petoro i više djece a one itekako trebaju pomoć države i poticaje. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, riječ je o 4.528 obitelji, a s obzirom na trend iseljavanja i pad nataliteta, smatramo da je taj broj u 2018. godini daleko manji. Članak 18. Korisniku uz utvrđeni iznos doplatka za djecu pripada i dodatak u iznosu po 500,00 kuna za treće i svako slijedeće dijete. Nije prihvaćen Uzimajući u obzir da sustav socijalnih i obiteljskih potpora ne čini samo doplatak za djecu, već i rodiljne i roditeljske potpore te svi drugi oblici potpora usmjereni obitelji, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i nadalje će poduzimati odgovarajuće mjere, kojima bi se kroz pravni sustav osnažila i pružila potpora obitelji, te skrb o djeci, u skladu s raspoloživim financijskim sredstvima državnog proračuna. Obiteljska i populacijska politika, kroz sustav obiteljskih potpora, imaju kao prioritetan cilj osnaživanje obitelji u podizanju djece, koje osim rodiljnog i roditeljskog dopusta radi skrbi o djetetu, mjesečnih novčanih naknada, jednokratnih pomoći i drugih mjera uključuju i reguliranje poreznih olakšica. Ističemo da je stupanjem na snagu novog Zakona o porezu na dohodak od 1.1.2017. znatno poboljšan sustav poreznih olakšica za obitelji sa djecom, a osobito većim brojem djece u smislu progresivnog rasta neoporezivog dijela plaće, što predstavlja izuzetno stimulativnu mjeru za zaposlene roditelje koji zbog dohodovnog cenzusa ne ostvaruju pravo na doplatak za djecu i pronatalitetni dodatak. U tom smislu, unaprjeđenje sustava poreznih olakšica za porezne obveznike, uključujući i roditelje s više uzdržavane djece, izmjenama propisa o porezu na dohodak, predstavlja važnu mjeru kojom se postiže neizravan socijalni učinak.
3 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU Glede samog prijedloga isti bi nadopunili kako slijedi: Članak 18. mijenja se i glasi: „Korisniku uz utvrđeni iznos doplatka za djecu pripada i dodatak u iznosu po 500,00 kuna za treće i svako slijedeće dijete“ Obrazloženje: Sadašnjom definicijom koja se nalazi u članku 18. u neravnopravan položaj stavljaju se obitelji sa petero i više djece čiji broj nije velik ali smatramo da je obiteljima koje imaju više djece jednako ili čak potrebnija potpora u vidu posebnog dodatka. Ovaj prijedlog su nam uputile i udruge osoba s invaliditetom. Nije prihvaćen Cilj predloženih zakonskih izmjena usmjeren je proširenju kruga potencijalnih korisnika doplatka za djecu kao i pronatalitetnog dodatka što je upravo moguće ostvariti predloženim izmjenama kako bi pravo na doplatak imali korisnici, odnosno obitelji čiji je mjesečni dohodak po članu kućanstva manji od 70% proračunske osnovice. Vezano uz pronatalitetni dodatak ističemo da se primjenom članka 18. važećeg Zakona o doplatku za djecu (koji glasi: „Korisniku uz utvrđeni iznos doplatka za djecu pripada i dodatak u iznosu po 500,00 kuna za treće i četvrto dijete“) pronatalitetni dodatak ne ostvaruje na temelju činjenice broja rođene djece u obitelji, nego temeljem utvrđene činjenice o broju djece, za koje korisnik prima doplatak za djecu. To znači da se, uz određenu ukupnu svotu doplatka određenu rješenjem, korisniku dodaje 500,00 kuna ako koristi doplatak za troje djece, odnosno 1.000,00 kuna ako koristi doplatak za više od troje djece. Slijedom navedenog, pronatalitetni dodatak od 500,00 kn za treće dijete i 1.000,00 kn za četvrto dijete ostvaruju samo one obitelji koje već ostvaruju pravo na doplatak za troje ili četvero djece. Pronatalitetni dodatak uveden je 2006. godine izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 138/06), a nastavno na Nacionalnu populacijsku politiku, u okviru kojeg je, dodatkom populacijskog kriterija doplatku za djecu (u vidu novčanog dodatka za treće i četvrto dijete) ovaj oblik socijalne potpore obitelji dobio i prepoznatljiv pronatalitetni smisao. U narednom razdoblju MDOMSP će nastaviti provedbu mjera u svrhu izravnog pružanja materijalne pomoći obitelji u njezi, podizanju i odgoju djece do određenih godina njihova života. Posebno će se razmotriti pitanje afirmacije uloge doplatka za djecu u pronatalitetnu potporu kako bi sredstva namijenjena za doplatak za djecu bila poticajnija za rađanje većeg broja djece u obitelji.
4 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom pohvaljuje unaprjeđenje zakonske regulative kroz izmjene i dopune Zakona o doplatku za djecu s ciljem većeg obuhvata djece korisnika doplatka za djecu. Podsjećamo da uvidom u prakse pojedinih europskih država potpore u vidu dječjeg doplatka uopće ne ovise o prihodima, dok siromašnije obitelji uz dječji doplatak koji kao pravo pripada svoj djeci imaju i dodatni obiteljski dodatak. U cilju poticanja demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske, smatramo da su ove mjere dobrodošle ali ne bi trebale ostati jedine, te očekujemo da će se u skorije vrijeme, a sukladno ranije donesenom dokumentu Nacionalne populacijske politike pristupiti donošenju novog Zakona o doplatku za djecu u kojemu bi trebalo definirati da se rast dječjeg doplatka veže uz rast prosječne plaće u Republici Hrvatskoj. Smatramo da bi se u cilju demografske obnove predložene izmjene spomenutog Zakona trebale nadopuniti i drugim mjerama pronatalitetne politike što će iziskivati promjene na zakonodavnoj razini u više područja. Primljeno na znanje Vezano uz izneseni prijedlog da se rast doplatka za djecu veže uz rast prosječne plaće u Republici Hrvatskoj ističemo da predloženi pristup nije prihvatljiv. Naime, sukladno važećem Zakonu pravo na doplatak se ostvaruje na temelju iznosa prosječnog mjesečnog dohotka po članu kućanstva u odnosu na proračunsku osnovicu koja trenutno iznosi 3.326,00 kuna. Proračunska osnovica predstavlja stručni termin koji se koristi za obračun drugih naknada i primanja propisanih posebnim propisima te je ista uređena Zakonom o izvršavanju državnog proračuna za 2018. godinu. Cilj izmjena Zakona usmjeren je proširenju kruga potencijalnih korisnika doplatka za djecu kao i pronatalitetnog dodatka čime se ublažava kriterij za ostvarivanje doplatka za djecu te ista predstavlja značajan pomak u osiguranju povoljnijih uvjeta za uzdržavanje i odgoj djece, posebice imajući u vidu da od 2006. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 50% proračunske osnovice u proteklom razdoblju smanjen broj korisnika doplatka za djecu.
5 Miljenko Marić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Pitanja radi lakšeg analitičke obrade i boljeg i učinkovitijeg alata potrebnih promjena: 1. Koliko danas (2018.g.veljača) ima korisnika dječjeg doplatka koji primaju dječji doplatak u prvoj grupi i za koliko djece? 2. Koliko danas ima korisnika dječjeg doplatka koji primaju dječji doplatak u drugoj grupi i za koliko djece? 3. Koliko danas ima korisnika koji primaju dječji doplatak u trećoj grupi i za koliko djece? 4. Koliko danas ima korisnika koji primaju pronatalitetni dodatak od 500 kn za treće i četvrto i svako slijedeće djete (ako ostala djeca /minimalno četvero/ također primaju dječji doplatak) i za koliko djece? Što je predloženo i čemu služi javna rasprava? Najava je da će se novim proširenjem baze primatelja odnosno dizanjem cenzusa na 70% proračunske osnovice (tj. do iznosa od 2.328 kn), time bi se broj novih korisnika prema pisanju medija proširio za odprilike 156.000 (stopedesetšest tisuća ???) djece. Obzirom da ne posjedujemo nikakvih podataka koji su javno dostupni o broju djece korisnika dječjeg doplatka prema grupama (vidjeti pitanja iznad) preostaje nam da predložimo Naš prijedlog kao doprinos javnoj raspravi 1. Povišenje proračunske osnovice sukladno rastu neto plaća, rashodovne i prihodovne strane proračuna na način da se proračunska osnovica za obračun cenzusa za dječije doplatak povisi za 23,1% (768,30 kn) što bi bilo: 3.326 kn + 768,30 kn = 4.094,3 kn. 2. Podjela cenzusa i grupa: Grupa- ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 21,28% osnovice odnosno (871,26 kn), korisniku pripada doplataka djecu u visini od 10% proračunske osnovice što bi iznosilo 409,43 kn. Grupa- ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva prelazi 21,28% osnovnice (871,27 kn), a ne prelazi 42,56% (1742,53 kn) i iznosilo bi 8% proračunske osnovice, odnosno 327,54 kn. (raspon od 871,26 kn) Grupa- ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva prelazi 42,56% osnovice (1742,53 kn), a ne prelazi 53,2% osnovice (2178,17 kn) i iznosio bi 6% osnovice, odnosno 245,65 kn. ( raspon od 435,64 kn) Razlike u primanjima između prve i druge grupe je 81,89 kn, razlika između druge i treće grupe je 81,89 kuna što smatramo prvednijom distribucijom i jednakim razlikama pri iznosu isplate po djetetu. Podjelu na ovakve tri grupe smatram također pravednijim distribucijom, no da su nam bili dostupniji bolji analitički podaci sa kojima ministarstvo sigurno raspolaže sigurno bi napravili još pravedniju distribuciju i odnose među grupama. Ovakvim načinom se proširuje baza, odnosno veći broj korisnika (tj. Djece) bi primalo dječji doplatak, iznosi bi napokon bili primjereni gospodarskom, natalitetnom i emigracijskom trenutku i napokon bi se dogodio značajan i pravedniji doprinos s obzirom na nepovoljna demografska kretanja, smanjilo bi se rizik od dječijeg siromaštva općenito, a najviše u kućanstvima s više djece. Ovim načinom raspodjele i visine dječjeg doplatka bi se preveniralo siromaštvo djece, socijalno isključivanje djece, podiglo bi se kvalitetu obiteljskog života i pronatalitetni funkciju. Smatram da bi trebalo zadržati i pronatalitetni dodataka za 3., 4. i svako sljedeće dijete, a sa dobrim analitičkim instrumentarijem (točnim podacima o broju korisnika) bi se dalo lako izračunati koji bi to bio optimalan iznos s obzirom na proračunske mogućnosti. Miljenko Marić, prof. Udruga 4+ Cetinskog kraja Sinj,26.04.2018.g. Nije prihvaćen Vezano uz izneseni prijedlog povišenja proračunske osnovice za 23,1% ističemo da predloženi pristup nije prihvatljiv. Naime, sukladno važećem Zakonu pravo na doplatak se ostvaruje na temelju iznosa prosječnog mjesečnog dohotka po članu kućanstva u odnosu na proračunsku osnovicu koja iznosi 3.326,00 kuna. Proračunska osnovica predstavlja stručni termin koji se koristi za obračun drugih naknada i primanja propisanih posebnim propisima te je ista uređena Zakonom o izvršavanju državnog proračuna za 2018. godinu. Vezano uz prijedlog da se izvrše određene promjene u podjeli cenzusnih grupa ističemo da je cilj uvođenja ove mjere usmjeren proširenju kruga potencijalnih korisnika doplatka za djecu kao i pronatalitetnog dodatka što je upravo moguće ostvariti predloženim izmjenama kako bi pravo na doplatak imali korisnici, odnosno obitelji čiji je mjesečni dohodak po članu kućanstva manji od 70% proračunske osnovice. Upravo se predloženom mjerom, ublažava kriterij za ostvarivanje doplatka za djecu te ista predstavlja značajan pomak u osiguranju povoljnijih uvjeta za uzdržavanje i odgoj djece, posebice imajući u vidu da od 2006. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 50% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu.
6 Miljenko Marić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Amandman 1 U članku 5 predloženih izmjena predlažemo sljedeće: Članak 5. Članak 17. mijenja se i glasi: »(1) Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 33,66% proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 10% proračunske osnovice, po djetetu. (2) Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 33,66% i 50 % proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 8,5% proračunske osnovice, po djetetu. (3) Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 50% i 70% proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 7% proračunske osnovice, po djetetu.« Nije prihvaćen Ocjenjujemo da bi se upravo proširenjem kruga potencijalnih korisnika doplatka za djecu kao i pronatalitetnog dodatka pružila dodatna pomoć obiteljima u pojačanoj brizi o djeci te proizveo značajan pozitivan socijalni učinak kroz poboljšanje statusa budućih korisnika doplatka za djecu koji će to pravo moći koristiti kao i učinak u odnosu na ukupna pronatalitetna kretanja te održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom. Uvažavajući naprijed navedeno, predloženi pristup izmjene Zakona o doplatku za djecu u kojem se predlaže promjena postotnih bodova za obračun visine iznosa doplatka za djecu za sve tri cenzusne skupine, ne bi proizveo značajan učinak u vidu povećanja broja korisnika doplatka za djecu kao i korisnika pronatalitetnog dodatka.
7 Miljenko Marić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Prijedlog (1) Udruge 4+ Cetinskog kraja Obzirom da se proračunska osnovica od 3326 kuna nije mijenjala od 2002.g., a cenzusi se nisu mijenjali od 2007.g., dok je u međuvremenu je proračun rastao na prihodovnoj strani za 19,11%, a na rashodovnoj strani za 23,46% trebalo bi se uskladiti i rast dječjih doplataka kao demografske mjere. U zadnjih deset godina, od 2007.g. do 2017.g. prosječna neto plaća isplaćena u RH je rasla za 1119 kn ( sa 4841 kn na 5960 kn) i to za cijelih 23,11%, te nam se opravdano čini da se na ovim stavkama precizno, odgovorno, uporno i savjesno štedilo cijelo desetljeće i to cca 564.044.142,96 kn. Zbog tih razloga, zbog demografskog sloma i depopulacije te velikog emigrantskog vala odnosno odljeva mladih iz domovine kao i sve većeg nedostatka radne snage i zbog mogućih negativnih gospodarskih implikacija nužno je mijenjati prioritete politika i fokus pažnje usmjeriti na stvarne probleme i njihovo rješavanje. Naš doprinos poboljšanju distribucije i povišenju isplata dječjih doplataka 1. Povišenje proračunske osnovice sukladno rastu neto plaća, rashodovne i prihodovne strane proračuna na način da se proračunska osnovica za obračun cenzusa za dječje doplatak povisi za 23,1% (768,30 kn) što bi bilo: 3.326 kn + 768,30 kn = 4.094,3 kn. 2. Podjela cenzusa i grupa na pravičniji i ravnomjerniji način: 1. Grupa- ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 21,28% osnovice odnosno (871,26 kn), korisniku pripada doplataka djecu u visini od 10% proračunske osnovice što bi iznosilo 409,43 kn. ( raspon od 871,26 kn). Ovim bi bilo obuhvaćeno oko 179.000 djece ili 40% . 2. Grupa- ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva prelazi 21,28% osnovnice (871,27 kn), a ne prelazi 42,56% (1742,53 kn) i iznosilo bi 8% proračunske osnovice, odnosno 327,54 kn. (raspon od 871,26 kn). Ovim bi bilo obuhvaćeno oko 179.000 djece ili 40%. 3. Grupa- ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva prelazi 42,56% osnovice (1742,53 kn), a ne prelazi 53,2% osnovice (2178,17 kn) i iznosio bi 6% osnovice, odnosno 245,65 kn. ( raspon od 435,64 kn). Ovim bi bilo obuhvaćeno oko 89 000 djece ( sve novi korisnici) ili 20%. Razlike u primanjima između prve i druge grupe je 81,89 kn, razlika između druge i treće grupe je 81,89 kuna što smatramo pravednijom distribucijom i jednakim razlikama pri iznosu isplate po djetetu a ovisno o dohodovni cenzusu po članu kućanstva Podjelu na ovakve tri grupe smatram također pravednijim distribucijom, no da su nam bili dostupniji bolji analitički podaci sa kojima ministarstvo sigurno raspolaže sigurno bi napravili još pravedniju distribuciju i odnose među grupama. Ovakvim načinom se proširuje baza, odnosno veći broj korisnika (tj. djece) bi primalo dječji doplatak, iznosi bi napokon bili primjereni gospodarskom, natalitetnom i emigracijskom trenutku i napokon bi se dogodio značajan i pravedniji doprinos s obzirom na nepovoljna demografska kretanja, smanjilo bi se rizik od dječjeg siromaštva općenito, a najviše u kućanstvima s više djece. Ovim načinom raspodjele i visine dječjeg doplatka bi se preveniralo siromaštvo djece, socijalno isključivanje djece, podiglo bi se kvalitetu obiteljskog života i pronatalitetnu funkciju. Smatram da bi trebalo zadržati i pronatalitetni dodataka za 3., 4. i svako sljedeće dijete, a sa dobrim analitičkim instrumentarijem (točnim podacima o broju korisnika) bi se dalo lako izračunati koji bi to bio optimalan iznos s obzirom na proračunske mogućnosti. Miljenko Marić, prof. Udruga 4+ Cetinskog kraja, predsjednik Sinj, 20.travnja 2018.g. Nije prihvaćen Odgovor je sadržan u naprijed navedenom odgovoru na primjedbu podnositelja. Dodatno ističemo kako Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kontinuirano prati i analizira provedbu zakona iz svoje nadležnosti, te sukladno iskustvima u provedbi, kao i zahtjevima i sugestijama provoditelja i korisnika prava pristupa izmjenama postojećih zakonskih regulativa. Slijedom navedenog, Ministarstvo i nadalje razmatra uvođenje različitih mjera kojima bi se kroz pravni sustav osnažila i pružila potpora obitelji, te skrb o djeci, u skladu s raspoloživim financijskim sredstvima državnog proračuna.
8 Dejan Malenica MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Zašto alimentacija ne ulazi kao odbitak od osobnog dohotka za izračun dječjeg doplatka onima koji imaju nove brakove i djecu iz tih drugih brakova a svojr obaveze tj alimentaciju plačaju redovito Nije prihvaćen Sukladno važećem Zakonu o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11, 112/12 i 82/15), članku 3. doplatak za djecu ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim po sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj doplatak. Nadalje, doplatak za djecu može se isplaćivati drugoj osobi u slučajevima određenim ovim zakonom, a ako oba bračna druga mogu ostvarivati pravo na doplatak za djecu, dužni su se sporazumjeti koji od njih će to pravo ostvarivati.