Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o brdsko-planinskim područjima sa Obrascem iskaza o procjeni učinaka propisa

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruženje obrtnika Delnice SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA  Primjedbe na prijedlog Zakona o brdsko – planinskom području: -Podržavamo donošenje Zakona o brdsko – planinskim područjima, smatramo da ga nije trebalo niti ukidati nego novom preraspodjelom utvrditi tko u stvari to jeste. - Za donošenje takvog Zakona treba postojati kriterij vremenskih neprilika i okolnosti, broj snježnih dana (visine snijega), broj dana padalina, broj dana sa minus temperaturama. - Kao Udruženje obrtnika Delnice koji smo po spomenutim okolnostima zbilja rekorderi, treba navesti da naši obrtnici i poduzetnici kroz poslovanje izrazito osjećaju zimske mjesece (smanjeni obujam posla, otežani uvjeti rada, a neki u tim mjesecima ne mogu zbog spomenutih uvjeta ni raditi). - Zakon mora obuhvatiti konkretne mjere i olakšice prema obrtnicima, poduzetnicima i građanima, a nikako da se sredstva usmjere prema gradu, pa da on raspodjeljuje jer u mnogim slučajevima grad nema prevelikog sluha za nas obrtnike. - Pozdravljamo donošenje Zakona jer živimo u teškim klimatskim uslovima, svakim danom bilježimo sve manje stanovnika i bilježimo sve veće raseljavanje s našeg područja. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Prilikom redefiniranja kriterija uzet će se u obzir klimatske karakteristike područja (broj snježnih dana, prosječna godišnja temperature zraka, broj hladnih dana, srednja godišnja količina oborina). Nacrt prijedloga Zakona o brdsko-planinskim područjima je pravni okvir za donošenje Programa u kojem će detaljno biti razrađene konkretne mjere i projekti poticanja razvoja brdsko-planinskih područja, nositelji i sudionici njihove provedbe, opći kriteriji odabira projekata, provedbene aktivnosti, izvori sredstava te metodologija praćenja provedbe i vrednovanja pojedinih mjera. Sukladno prirodi mjera i provedbi istih u navedenom Programu bit će definirani i pokazatelji za svaku pojedinu mjeru.
2 Tomislav Mrle SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA  U ime Grada Delnica. Zakon je vrlo općenit i predviđa sva pitanja riješiti Programom razvoja što može biti, ali i ne mora biti dobro, u svakom slučaju ostavlja neizvjenost. Dalje, u čl.7. st. 1. daje se načelna definicija brdsko planinskih područja iz koje nije razvidno apsolutno ništa. Po nama je potrebno definirati točne i mjerljive kriterije temeljem kojih će se vršiti utvrđivanje lokalnih samouprava koje stjeću brdsko-planinski status (npr. iznad 600 mnv, 100 dana snijega, nagib veći od toliko i toliko stupnjeva). Obzirom da se temeljem ovog prijedloga Zakona ne zna broj JLS ne znamo koja su to sredstva i ljudski potencijali koji će biti potrebni za provedbu Zakona. Također u čl. 7. st. 3. rangiranje JLS koje imaju brdsko-planinski status vrši se i temeljem indeksa razvijenosti, smatramo da indeks razvijenosti treba izbaciti iz kriterija rangiranja, jer isti nema nikakve veze s otežanim uvjetima življenja i poslovanja na pojedinim brdsko-planinskim područjima, a što potvrđuje naša nekonkurentnost za ulagače, bez obzira na indeks razvijenosti. Isto tako, u članku 7. st. 3. alineja 1. utvrđuje koje JLS spadaju u 1. skupinu pa je tako definirano da su to potpomognuta područja kao i JLS koje su posebno demografski ugrožene. Šta znači posebno demografski ugrožene – potrebno propisati kriterij ( gustoća naseljenosti, starosna dob stanovnika) U članku 8. dodati „… u skladu s planovima JLS iz čl.10. ovog Zakona, jer Ministarstvo je nositelj, ali to se mora decidirano navesti da je na temelju planova JLS iz članka 10. Bez planova JLS koje jedine poznaju ili koje najbolje poznaju prilike na svom području, bez toga to nema smisla. U čl. 13. prijedloga Zakona izbaciti dio teksta „i raspoloživim financijskim sredstvima“ ukoliko se donosi zakon, temeljem kojeg se u proračunu planiraju sredstva smatramo da je citirani dio teksta suvišan U čl. 16. predlažemo da se Program donosi za svaku proračunsku godinu a ne za četverogodišnje razdoblje, i isto tako treba biti da se program donosi (dakle Vlada na prijedlog ministarstva), ali u skladu sa planovima JLS iz članka 10. Zakona. U čl. 21. umjesto „Ministarstvo, sukladno proračunskim sredstvima osigurava …“ treba pisati „Ministarstvo će osigurati stručnu i financijsku pomoć: …“ Grad Delnice Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Kriteriji koji će se uzimati u obzir prilikom određivanja statusa pripadnosti su: geomorfologija terena, klimatske karakteristike, pokrov i korištenje zemljišta, gospodarsko-razvojne karakteristike područja, demografski uzorci i trendovi na brdsko - planinskom području, pristupačnost, infrastruktura i kvaliteta života stanovnika na tom području. Novom raspodjelom može se očekivati da će doći do povećanja konačnog odabira JLS koje bi stekle status brdsko-planinskog područja uzimajući u obzir činjenicu da su u trenutnoj važećoj podjeli isključene neke jedinice koje su bile obuhvaćene Zakonom o područjima posebne državne skrbi. Indeks razvijenosti je jedan od kriterija koji će se uzimati u obzir prilikom rangiranja u skupine temeljem statusa pripadnosti brdsko-planinskog područja. Mišljenja smo kako sve JLS nisu u jednakom položaju te će biti rangirane u 3 skupine.
3 Primorsko-goranska županija DIO TREĆI - MJERE ZA RAZVOJ BRDSKO - PLANINSKIH PODRUČJA, Članak 16. U članku 16. dodati stavak 2. o obaveznom sudjelovanju JLS sa statusom brdsko-planinskog područja u postupku izrade Programa razvoja. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Prihvaća se prijedlog nadopune članka 16. stavka 2.
4 Primorsko-goranska županija DIO TREĆI - MJERE ZA RAZVOJ BRDSKO - PLANINSKIH PODRUČJA, Program razvoja brdsko-planinskih područja U Nacrtu nema konkretnih mjera i aktivnosti za JLS sa statusom brdsko-planinskog područja već je ključni provedbeni dokument Program razvoja, ali nema odredbi na koji će način JLS sa statusom brdsko-planinskog područja sudjelovati u predlaganju projekata odnosno mjera za potrebe izrade navedenog Programa. Dodati posebni članak o planinskoj iskaznici kako slijedi: (1) Svaka fizička osoba koja ima prebivalište na brdsko-planinskom području ima pravo na planinsku iskaznicu u svrhu ostvarivanja prava i povlastica u sustavu javnog prijevoza. (2) Prava i povlastice koja pripadaju imateljima planinske iskaznice uredit će se Uredbom. (3) Sredstava za ostvarivanje prava temeljem planinske iskaznice osiguravaju se u državnom proračunu na proračunskoj stavci ministarstva nadležnog za cestovni prijevoz. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. JLS su obavezne sudjelovati u izradi Programa jer su najbolje upoznate s potrebama i specifičnostima svoga područja. Uvažili smo Vaš komentar te smo ga dodali u članak 16. st 2. Odredbu kojom je regulirana planinska iskaznica u ovom trenutku nije moguće uvrstiti u ovaj zakonski prijedlog. Pogodnosti koje su se trebale ostvarivati putem Iskaznice (za fizičke i pravne osobe), poput određenih subvencija, osigurat će se putem Programa i mjera u suradnji s nadležnim resorima za određena područja i aktivnosti. Naime, troškovi uspostavljanja sustava i kontrole iste u ovoj fazi zahtjevali su veća financijska sredstava od očekivanih te se pokazalo da nije moguće osigurati financijska sredstva.
5 Primorsko-goranska županija DIO TREĆI - MJERE ZA RAZVOJ BRDSKO - PLANINSKIH PODRUČJA, Članak 15. Koncept Nacrta je da sve svodi na Program razvoja i podzakonske akte koje tek treba donijeti, a izostale su konkretne mjere ključne za razvoj brdsko-planinskog područja. U Nacrt bi obavezno u članku 15. trebalo uključiti mjere koje su JLS sa statusom brdsko-planinskog područja (primarno JLS na području Gorskog kotara) u prethodnim inicijativama posebno isticale i to: • pokrivanje troškova zimske službe i sanacija prometnica uzrokovanih klimatskim uvjetima (sanacija udarnih jama) • besplatna cestarina na autocesti prema Zagrebu i Rijeci (kao poticaj mladim obiteljima da ostanu živjeti na području Gorskog kotara) • subvencioniranje javnog prijevoza • povećanje udjela u naknadi za korištenje drvne biomase (tzv. šumski doprinos) sa 5 % na 10 % • izmjena propisa vezano za izdvajanje zemljišta iz šumskogospodarske osnove u djelu reguliranja/oslobađanja plaćanja iznosa naknada prilikom rješavanja imovinsko-pravnih odnosa u Ministarstvu državne imovine za JLS sa statusom brdsko-planinskog područja • osiguranje plaćanja pravične komunalne naknade za kapitalne nacionalne koridore i objekte na brdsko-planinskom području (npr. naftovod, plinovod, dalekovodi, akumulacijska jezera) • sufinanciranje režijskih troškova i plaća nastavnika u osnovnim školama u JLS na brdsko-planinskom području uključujući i osnovne škole koje imaju manje od 5 učenika • osiguranje efikasne primarne zdravstvene zaštite na brdsko-planinskom području • osiguranje dostupnosti jaslica i vrtića na brdsko-planinskom području • olakšice za poduzetnike na brdsko-planinskom području (umanjena stopa plaćanja poreza na dobit). Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Po donošenju Zakona pristupiti će se izradi te donošenju Programa razvoja brdsko – planinskih područja. Program donosi Vlada RH, na prijedlog Ministarstva. Programom se utvrđuju mjere i projekti poticanja razvoja brdsko - planinskih područja, nositelji njihove provedbe, provedbene aktivnosti, izvori sredstava te metodologija praćenja provedbe i vrednovanja pojedinih mjera. Program će sadržavati poticajne mjere za demografsku obnovu, gospodarski rast i održivi razvoj. Programom se predviđaju sljedeće skupine mjera: gospodarske, socijalne i demografske mjere. Ministarstvo je dužno koordinirati i pratiti učinkovitu provedbu mjera i programa.
6 Primorsko-goranska županija DIO TREĆI - MJERE ZA RAZVOJ BRDSKO - PLANINSKIH PODRUČJA, Članak 15. Koncept Nacrta je da sve svodi na Program razvoja i podzakonske akte koje tek treba donijeti, a izostale su konkretne mjere ključne za razvoj brdsko-planinskog područja. U Nacrt bi obavezno u članku 15. trebalo uključiti mjere koje su JLS sa statusom brdsko-planinskog područja (primarno JLS na području Gorskog kotara) u prethodnim inicijativama posebno isticale i to: • pokrivanje troškova zimske službe i sanacija prometnica uzrokovanih klimatskim uvjetima (sanacija udarnih jama) • besplatna cestarina na autocesti prema Zagrebu i Rijeci (kao poticaj mladim obiteljima da ostanu živjeti na području Gorskog kotara) • subvencioniranje javnog prijevoza • povećanje udjela u naknadi za korištenje drvne biomase (tzv. šumski doprinos) sa 5 % na 10 % • izmjena propisa vezano za izdvajanje zemljišta iz šumskogospodarske osnove u djelu reguliranja/oslobađanja plaćanja iznosa naknada prilikom rješavanja imovinsko-pravnih odnosa u Ministarstvu državne imovine za JLS sa statusom brdsko-planinskog područja • osiguranje plaćanja pravične komunalne naknade za kapitalne nacionalne koridore i objekte na brdsko-planinskom području (npr. naftovod, plinovod, dalekovodi, akumulacijska jezera) • sufinanciranje režijskih troškova i plaća nastavnika u osnovnim školama u JLS na brdsko-planinskom području uključujući i osnovne škole koje imaju manje od 5 učenika • osiguranje efikasne primarne zdravstvene zaštite na brdsko-planinskom području • osiguranje dostupnosti jaslica i vrtića na brdsko-planinskom području • olakšice za poduzetnike na brdsko-planinskom području (umanjena stopa plaćanja poreza na dobit). Primljeno na znanje Poštovani, zahvajujemo na dostavljenim komentarima. Ovim zakonskim prijedlogom nije moguće ulaziti u ovlasti koje su u nadležnosti drugih tijela države uprave. Uvažavajući Vaše dosadašnje prijedloge i inicijative nastojat će se u suradnji s drugim središnjim tijelima državne uprave pronaći najbolja rješenja za donošenje predloženih mjera. (primjer: povećanje šumskog doprinosa).
7 Primorsko-goranska županija DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. Razvrstavanje je sukladno kriterijima iz definicije brdsko-planinskog područja i indeksa razvijenosti, izuzev prve skupine gdje je osim kriterija indeksa razvijenosti dodan i kriterij JLS koje su demografski posebno ugrožene. Nejasno je kako će se navedeni kriterij valorizirati odnosno temeljem čega će se utvrđivati koje su to JLS? Napomena: Temeljem predloženog sustava razvrstavanja sve JLS na području Gorskog kotara bi stekle status brdsko-planinskog područja. Djelomično prihvaćen Za potrebe redefiniranja i određivanja brdsko-planinskih područja uzet će se u obzir sljedeći kriteriji: geomorfologija terena, klimatske karakteristike, pokrov i korištenje zemljišta, gospodarsko-razvojne karakteristike područja, demografski uzorci i trendovi u brdsko planinskom području, pristupačnost, infrastruktura i kvaliteta života područja. Demografske uzroci i trendovi prikazuju socioekonomski učinak kroz indeks razvijenosti i koncentraciju populacije (stanovništva) u naseljima kao i dobnu strukturu stanovništva. Karakteristično za brdsko-planinska područja jest mali broj mladog stanovništva, rijetko naseljena mjesta s povećanim udjelom stanovništva starije životne dobi. Na temelju dobivenih rezultata izradit će se analiza s ciljem podrške primjeni Zakona o brdsko-planinskim područjima koji omogućavaju rangiranje jedinica lokalne samouprave u tri skupine.
8 Primorsko-goranska županija SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA  Nacrtom je nejasno definiran kriterij razvrstavanja JLS koje su demografski posebno ugrožene obzirom nije navedeno temeljem kojih parametara će se ovaj kriterij valorizirati. Nacrtom nije definiran ni način sudjelovanja JLS sa statusom brdsko-planinskog područja u postupku predlaganja projekata odnosno mjera prilikom usvajanja Programa razvoja brdsko-planinskih područja kao ključnog provedbenog dokumenta. Obzirom da se cijeli Nacrt svodi na Program razvoja, od velike je važnosti da JLS sa statusom brdsko-planinskog područja budu izravno uključene u postupak izrade navedenog Programa. Nacrt je neodređen jer se sve svodi na provedbu kroz Program razvoja i podzakonske akte pri čemu nije definiran niti postupak predlaganja projekata i mjera za potrebe izrade Programa razvoja. Primljeno na znanje Demografski uzroci i trendovi prikazuju socioekonomski učinak kroz indeks razvijenosti i koncentraciju stanovništva u naseljima kao i dobnu strukturu stanovništva.Ono što je karakteristično za brdsko-planinska područja je mali broj mladog stanovništva, rijetko naseljena mjesta s povećanim udjelom stanovništva starije životne dobi. Ovakvi pokazatelji zasigurno su ograničavajući čimbenik povećanja i razvoja ekonomskih aktivnosti tih područja, osobito su naglašeni na području Gorskog kotara. Kako u dosadašnjoj podjeli nije uziman u obzir kriterij broja stanovnika, kojega smatramo važnim pokazateljem JLS sa statusom brdsko-planinskog područja i izrazito visokom depopulacijom te otežanim uvjetima života bit će rangirane u 1. skupinu. JLS su obavezne sudjelovati u izradi Programa jer su najbolje upoznate s potrebama i specifičnostima svoga područja. Vaš komentar je uvažen te je dodan u članku 16. st. 2.
9 OPĆINA LJUBEŠĆICA SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA  Poštovani, Općina Ljubešćica ima status Brdsko-planinskog područja. Na našem području nalaze se 2 velika kamenoloma. Trenutna raspodjela varijabilne naknade za eksploataciju mineralnih sirovina iznosi: 50% - Republika Hrvatska 30% - Općina/Grad 20% - Županija Do 2012. godine država (Republika Hrvatska) se odricala svojeg udjela u korist općine, jer su upravo stanovnici na ovim područjima najviše ugroženi od rada kamenoloma (buka, prašina, miniranja). Naš prijedlog je da se u novom Zakonu donesu odredbe kojim će Jedinice lokalne samouprave sa statusom brdsko-planinskog područja imati udio od 80%, a županije 20% od naknade za eksploataciju mineralnih sirovina, odnosno neka drugačija raspodjela u kojoj će država prepustiti svoj dio općini. S poštovanjem, Načelnik Općine Ljubešćica Nenad Horvatić Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Navedena odredba kojom se definira raspodjela naknade za eksplotaciju mineralnih sirovina određuje se člankom 77. Zakona o rudarstvu (NN 56/13, 14/14 i 52/18) i odredbama uredbe o naknadi za koncesiju mineralnih sirovina (Narodne novine 31/14 i 52/18), a ne ovim zakonskim prijedlogom.
10 Ličko-senjska županija DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. U stavku 3. spominje se termin demografski posebno ugroženih jedinica lokalne samouprave te smatramo da je isti potrebno preciznije i jasnije definirati u smislu što će biti kriterij kod definiranja takvog područja. Primljeno na znanje Demografski uzroci i trendovi prikazuju socioekonomski učinak kroz indeks razvijenosti i koncentraciju stanovništva u naseljima kao i dobnu strukturu stanovnika. Karakteristično za brdsko-planinska područja jest mali broj mladog stanovništva, rijetko naseljena mjesta s povećanim udjelom stanovništva starije životne dobi. Ti pokazatelji zasigurno su ograničavajući čimbenik u povećanju i razvoju ekonomskih aktivnosti navedenih područja.
11 Ličko-senjska županija DIO TREĆI - MJERE ZA RAZVOJ BRDSKO - PLANINSKIH PODRUČJA, Članak 12. Budući je očito da je Program razvoja brdsko-planinskih područja ključni dokument za provedbu Zakona predlažemo da se već u samom Zakonu definiraju osnovni elementi Programa: mogući korisnici, predviđene aktivnosti, način (su)financiranja itd. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Ovim putem naglašavamo kako je ovaj Zakon pravni okvir za donošenje Programa razvoja brdsko-planinskih područja kojeg donosi Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva na razdoblje od četiri godine. U izradi Programa sudjeluju jedinice lokalne samouprave sa statusom brdsko-planinskog područja i jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalaze jedinice lokalne samouprave sa statusom brdsko - planinskog područja te ostali ključni dionici koji doprinose razvoju tih područja. Programom će se utvrditi mjere i projekti poticanja razvoja brdsko-planinskih područja, nositelji i sudionici njihove provedbe, opći kriteriji odabira projekata, provedbene aktivnosti, izvori sredstava te metodologija praćenja provedbe i vrednovanja pojedinih mjera.
12 Grga K SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA  Svi "stručnjaci" koji se bave razvojem ruralnih krajeva - bi trebali izaći iz ureda i posjetiti ta mjesta (barem imaju jako veliki izbor) i promisliti kako je živjeti ljudima koji su 20 km od općinsko središta, 50km od županijskog središta i 150 km od najbližeg KBC. Ta mjesta nemaju NIKAKAV javni prijevoz, društveni i kulturni život, komunalnu infrastrukturu ili doktora, zubara i hitnu bliže od 50 km. Kako će tu odrastati djeca? Kako tim ljudima na bilo koji način poboljšati životne uvjete? Ovaj zakon ne nudi rješenja za takve situacije iako ona postoje. Međutim, upravo preko tih naselja i nauštrb njih, manipulacijom statističkih podataka će do sredstava i ljudskih potencijala doći županijska središta i veliki gradovi. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljemo na dostavljenom komentaru. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije svjesno je problema s kojim se suočavaju stanovnici s brdsko-planinskih područja. Osnovni cilj donošenja i provedbe Zakona je ravnomjeran regionalni razvoj. Želimo naglasiti kako Ministarstvo provodi Program podrške brdsko-planinskim područjima koji ima za cilj pomoć jedinicama lokalne samouprave pri otklanjanju šteta nastalih na infrastrukturnim građevinama uslijed vremenskih nepogoda karakterističnih za brdsko-planinska područja kao što su sanacija klizišta, odrona, šumskih puteva i sl. što će doprinijeti održivosti razvoja lokalne zajednice u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture i poboljšanju kvalitete života lokalnog stanovništva. Donošenjem novog Zakona planira se uspostaviti i Fond za razvoj brdsko-planinskih područja koji ima za cilj gospodarsku i socijalnu revitalizaciju područja.
13 GRAD BUZET DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. S obzirom da iz članka 7. nije moguće predvidjeti koje bi JLS u budućnosti imale status brdsko-planinskog područja, predlažemo da se u stavku 1. članka 7. Nacrta prijedloga Zakona utvrde zbirni kriteriji koje jedinica lokalne samouprave mora zadovoljiti da bi imala status brdsko-planinskog područja, a na osnovu obrade morfološko-geografskih karakteristika terena pojedine JLS, odnosno da skupni indeks nadmorske visine, nagiba terena i vertikalne raščlanjenosti te maksimalna gustoća stanovništva po kilometru kvadratnom bude kao i dosadašnja. Djelomično prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Kriteriji koji će se uzimati u obzir prilikom određivanja statusa pripadnosti su: geomorfologija terena, klimatske karakteristike, pokrov i korištenje zemljišta, gospodarsko-razvojne karakteristike područja, demografski uzorci i trendovi na brdsko - planinskom području, pristupačnost, infrastruktura i kvaliteta života stanovnika na tom području. Novom raspodjelom može se očekivati da će doći do povećanja konačng odabira JLS koje bi stekle status brdsko-planinskog područja uzimajući u obzir činjenicu da su u trenutnoj važećoj podjeli isključene neke jedinice koje su bile obuhvaćene Zakonom o područjima posebne državne skrbi.