Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o uređivanju šuma
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Željko Kovačev | IV. OSNOVA GOSPODARENJA , Članak 65. | Apsolutno se slažem sa svim dosada navedenim komentarima. | Nije prihvaćen | Već je odgovoreno na pitanje Slađane Begić. |
| 2 | zdravko kaurić | čl.65. st.2.-dozvoljena odstupanja kod etata prethodnog prihoda- pošto se izmjera radi primjernim krugovima čiji je uzorak dosta mali, često se događa da ostanu cijele skupine stabala (vrsta) koje nisu obuhvaćene evidencijama, a moraju se doznačiti (npr st.5.-prijedlog povećanja do 3 % drvne zalihe u odsjeku) ili se postotno obuhvati mali broj stabala nekih vrsta koje se moraju u doznaci obilježiti (npr. st.4.-povećanje do 50 % drvne zalihe te vrste). Zbog toga dolazi često do rasprava sa šumarskim inspektorima jer bi ponegdje,zbog dozvoljenih premalih odstupanja po vrsti došlo do narušavanja strukure vrsta u odsjeku. | Nije prihvaćen | Prijedlogom novoga Pravilnika o uređivanju šuma u stavku 2. ovoga članka izmijenjena su dozvoljena odstupanja izvršenja etata i to kod Glavnog prihoda u jednodobnim sastojinama na način da se povećala tolerancija etata u sastojinama u kojima je izmjera stabala izvršena na uzorku sa 20% na 25%, a kod Prethodnog prihoda pojednostavljena su odstupanja na način da su sva odstupanja od drugog dobnog razreda do oplodne sječe 25%; a do sada je bilo propisano – od drugog dobnog razreda do 2/3 ophodnje 25%; – iznad 2/3 ophodnje do oplodne sječe 20%, Stavak 4. propisuje da za vrste drveća za koje etat nije propisan ili koje su u propisu etata zastupljene do 10% užita drvna zaliha može biti do 15% drvne zalihe te vrste i on je ostao isti kao i do sada. Novim prijedlogom Pravilnika dodan je stavak 5. koji propisuje da za vrste drveća za koje prilikom izmjere nije evidentirana drvna zaliha već je vrsta evidentirana samo u opisu sastojina, užita drvna zaliha može biti do 1% utvrđene drvne zalihe u odsjeku, što smatramo poboljšanjem u odnosu na dosadašnji pravilnik kada to uopće nije bilo regulirano. Dakle novim odredbma pojednostavili smo dosadašnji Pravilnik te bolje regulirali sječu (užitu drvnu zalihu) za vrste koje nisu obuhvaćene izmjerom, jer to do sada nije ni bilo propisano. | |
| 3 | Zdravka Skočić | IV. OSNOVA GOSPODARENJA , Članak 65. | U potpunosti podržavam prijedlog kolegice Slađane Begić. | Nije prihvaćen | Već je odgovoreno na pitanje Slađane Begić. |
| 4 | Udruga privatnih šumoposjednika VRBA | IV. OSNOVA GOSPODARENJA , Članak 61. | Udruga Vrba smatra da u taj obrazac ne treba upisivati ni posjednike ni vlasnike jer se to praktički mijenja svaki dan. HPŠSS kod svakog primanja zahtjeva za doznaku ili zahtjeva za izdavanje popratnice provjerava stanje vlasništva i posjedništva i podatak iz obrazca ne služi ničemu. Obrazac bi sadržavao podatke o vlasništvu a o kulturi recimo nebi!!?? Što je puno bitniji podatak.... Postoje razlike u površini kod istih čestica u katastru i gruntovnici. Vrlo je čest slučaj da ista čestica u katastru ima jedan broj a u gruntovnici drugi broj pa čak da je čestica u katastru u jednoj katastarskoj općini a u gruntovnici u drugoj,to je ogroman nepotrebni posao identifikacije čestica za nekog tko izrađuje program gospodarenja... | Prihvaćen | Ispod obrasca O-14 napravljeno je obrazloženje prema kojemu se u rubrike Posjednik i Vlasnik umjesto imena upisuje kategorija posjedništva odnosno vlasništva kao npr. Privatno, Državno (RH), DV ONI, JD itd.. |
| 5 | Udruga Biom | XII. ČUVANJE I POHRANJIVANJE ŠUMSKOGOSPODARSKIH PLANOVA TE JAVNOST PODATAKA, Članak 95. | Dodati novi stavak 8: Šumskogospodarski planovi su dostupni javnosti na web stranicama Trgovačko društva. Objašnjenje: Ako šumskogospodarski planovi podliježu javnom uvidu, onda je logično da isti budu i dostupni javnosti nakon što budu doneseni. Dosadašnja praksa je pokazala da dostupnost šumskogospodarskih planova varira i u velikom broju slučajeva planovi nisu čak dostupni ni drugim javnopravnim tijelima, a kamoli javnosti. Planovi upravljanja zaštićenim područjima su dostupni na web stranicama javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima, a isto će biti i s planovima upravljanja područjima ekološke mreže. | Nije prihvaćen | Zakonom o šumama propisan je Registar. Pravilnikom će se propisati koji će podaci šumskogospodarskih planova biti javni a koji će se moći dobiti na uvid uz naplatu. Smatramo da to nije tema za Pravilnik o uređivanju šuma i da će se navedeno regulirati osnivanjem Registra sukladno Zakonu o šumama. |
| 6 | Tomislav Poršinsky | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 41. | Poštovani, U prilogu 9, u segmentu koji je vezan za Obračun primarne otvorenosti šuma, točka (2) nije cjelovita. Stoga predlažem: (2) Postojeća i planirana gustoća primarne šumske prometne infrastrukture (šumske, javne i nerazvrstane ceste te protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste) se iskazuje u km/1000 ha, a određuje se za ukupnu površinu gospodarske jedinice, na osnovi Registra šumskih cesta i protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta (postojećih i planiranih) te javnih i nerazvrstanih cesta gospodarske jedinice (tablični i kartografski prikaz). Isto tako, nedostaje obrazloženje uz Registar šumskih cesta i protupožarnih prosjeka s elementima šumskih ceste te javnih ili nerazvrstanih cesta. Stoga predlažem: Registar šumskih cesta i protupožarnih prosjeka s elementima šumskih ceste te javnih ili nerazvrstanih cesta U tabličnom i kartografskom dijelu Registra šumskih cesta i protupožarnih prosjeka s elementima šumskih ceste te javnih ili nerazvrstanih cesta (postojećih i planiranih) gospodarske jedinice, svakoj se sastavnici primarne šumske prometne infrastrukture pridružuje indentifikacijska oznaka. Registri sadrže podatke o: 1) nazivu i broju pojedine prometnice u registru, 2) vrsti kolničke konstrukcije (asfalt ili makadam), 3) značenju duljine segmenta ceste u primarnoj otvorenosti šuma (ne otvara šumu, jednostrano otvara šumu, dvostrano otvara šumu), 4) ukupnoj duljini prometnice, 5) duljini prometnice u obračunu primarne otvorenosti te 6) utjecaju pojedine prometnice na gustoću primarne šumske prometne infrastrukture. Šumskim cestama i protupožarnim prosjekama s elementima šumske ceste te javnim i nerazvrstanim cestama, pridružuje se jedinstveni registarski broj koji se sastoji od tri grupe oznaka složenih od velikih tiskanih slova i arapskih brojeva. Prva grupa oznaka je troznamenkasti arapski broj koji predstavlja identifikacijski broj gospodarske jedinice u šumskogospodarskoj podjeli područja Republike Hrvatske. Druga grupa oznaka se sastoji od velikog tiskanog slova koje opisuje kategoriju ceste (A – nerazvrstana cesta, B – šumska gospodarska cesta i šumska protupožarna cesta (protupožarna prosjeka s elementima šumske ceste)) i jednoznamenkastog arapskog broja koji definira cestu prema kriteriju njezina značenja u cjelovitoj mreži primarnih šumskih prometnica određene gospodarskejedinice (1 – glavna, 2 – sporedna, 3 – prilazna). Treća grupa oznaka je troznamenkasti arapski broj koji određuje redoslijed šumske ili nerazvrstane ceste u gospodarskoj jedinici. Za razvrstane javne ceste (autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste), u Registar se dodatno unosi indentifikacijska oznaka iz Odluke o razvrstavanju javnih cesta. U GIS analizu geometrijske (euklidske) udaljenosti privlačenja drva ne ulaze oni segmenti primarne šumske prometne infrastrukture, koji prema Registru šumskih cesta i protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta (postojećih i planiranih) te javnih i nerazvrstanih cesta gospodarske jedinice, ne zadovoljavaju osnovni/eliminacijski kriterij određivanja gustoće primarne šumske prometne infrastrukture, odnosno koji ne otvaraju površinu gospodarske jedinice. Ovaj dio prate i dvije tablice, koje pri umetanju se deformiraju do neprepoznatljivosti. Lijep pozdrav, Tomislav Poršinsky | Nije prihvaćen | Registar šumskih prometnica biti će dio Registra koji je predviđen Zakonom, a njegov sadržaj kao i način vođenja biti će propisani posebnim pravilnikom |
| 7 | Tihomir Pejnović | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 19. | U stavku (1) potrebno je definirati što je to prsni promjer, odnosno predlažem da se doda rečenica vrlo slična onoj iz Pravilnika o doznaci. "Prsni promjer je promjer stabla u prsnoj visini prosječno visokog mjeritelja (oko 1,30 m od tla), na nagnutom terenu mjereno s gornje strane." | Prihvaćen | Ispravljeno prema predloženim primjedbama. |
| 8 | Tihomir Pejnović | OPĆA ODREDBA, Članak 1. | Podržavam prijedlog kolege Husaka. Ako osnove gospodarenja gospodarskim jedinicam postanu programi gospodarenja zbog toga jer obuhvaćaju neki dio ekološke mreže, tada bi po istoj logici i šumskogospodarska osnova područja Republike Hrvatske trebala biti šumskogospodarski program područja Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | Odgovoreno već na isto pitanje Draženu Husaku |
| 9 | Slađana Begić | IV. OSNOVA GOSPODARENJA , Članak 65. | Čl.65 st.2: molimo brisati "po vrstama drveća i" Obrazloženje: Primjenom propisanog načina izmjere primjernim krugovima u sastojinama u kojima se propisuje etat prethodnog prihoda u mješovitim sastojinama često se uopće ne obuhvate sve vrste, a postotno učešće obuhvaćenih vrsta nije točno utvrđeno. Stoga propisi izrađeni na temelju takvih podataka često ne daju potpunu sliku stanja na terenu. U takvim odsjecima čak i primjenom "olakotnih okolnosti" iz st.3 točke (4) i (5) nije moguće obaviti kvalitetnu doznaku kojom bi istovremeno bile zadovoljene ove zakonske odredbe i zahtjevi struke i sastojine. Ovakva postotna ograničenja prenesena sa vrlo malog uzorka izmjere na 100%-tni uzorak daju već i samo matematički mogućnost veće pogreške, a kamoli kad se u to uvrste stvarne razlike u odsjeku u pogledu reljefa, omjera vrsta, rasporeda stabala u i sl. Čl.65 st.3: molimo brisati točke (4) i (5) prilikom usvajanja primjedbi na st.2 kao nepotrebne Obrazloženje: Pretpostavljamo da je zakonodavac uveo ove odredbe u Pravilnik iz razloga skrbi o vrednijim vrstama drveća i u svrhu njihove zaštite. No, za ispunjenje ove zadaće dovoljna je zadnja točka (8) u st.3 u kojoj je ta obaveza prenesena ovlaštenim inženjerima. | Nije prihvaćen | Obzirom da je zaduženje sječe propisano i po vrstama drveća, isto tako je po vrstama potrebno raditi i razduženje. Zbog toga su u članku 65. stavku 2. Pravilnika propisana odstupanja užite drvne zalihe redovnog prihoda po vrstama drveća i ukupno u odsjeku. Smatramo da ukoliko propis ne bi bio po vrstama drveća onda on ne bi imao smisla. Problem kod razduživanja etata najviše se pojavljivao kod vrsta drveća koje nisu bile obuhvaćene izmjerom pa etat nije bio propisan a narušavaju kvalitetu sastojine ili istih vrsta koje su bile zastupljene u malom postotku učešća u odsjeku pa izmjerom nije dobiven realan podatak o njihovoj zastupljenosti. Navedeno se u Pravilniku pokušalo olakšati dodavanjem stavaka 4. gdje je iznimno od stavka 2. propisano da za vrste drveća za koje etat nije propisan ili koje su u propisu etata zastupljene do 10% užita drvna zaliha može biti do 15% drvne zalihe te vrste te stavka 5. gdje je propisano da se za vrste drveća za koje prilikom izmjere nije evidentirana drvna zaliha već je vrsta evidentirana samo u opisu sastojina, užita drvna zaliha može biti do 1% utvrđene drvne zalihe u odsjeku. Člankom 99. stavak 4. propisano je vezano na članak 65. stavak 2. točku 2., da za šumskogospodarske planove koji nisu izrađeni po odredbama ovoga Pravilnika, kod vrsta drveća koje su zastupljene s manje od 15% u omjeru smjese drvne zalihe odsjeka, propisani etat bude obvezan samo po površini. Iz navedenih razloga smatramo da je članak Pravilnika dobar i ne treba ga mijenjati. |
| 10 | Robert Pavlović | IV. OSNOVA GOSPODARENJA , Članak 65. | Slažem se sa svim navedenim komentarima. | Nije prihvaćen | Već je odgovoreno na pitanje Slađane Begić. |
| 11 | Robert Pavlović | OPĆA ODREDBA, Članak 1. | Slažem se sa komentarom kolege Husaka. | Nije prihvaćen | Odgovoreno već na isto pitanje Draženu Husaku |
| 12 | ROBERT OJUROVIĆ | IV. OSNOVA GOSPODARENJA , Članak 61. | U članak 61. treba dodati stavak koji glasi: „Za šume šumoposjednika obrazac -14 ne mora sadržavati podatke o vlasnicima, već se vlasništvo provjerava za slučaj da se u program za gospodarenje šumama privatnih šumoposjednika ne bi uvrstila katastarska čestica koja nije u privatnom vlasništvu.“ Treba razmisliti o tome da se u obrazac 0-14 ne upisuju niti nazivi posjednika, već samo broj k.č., površina k.č., odsjek, način uporabe u katastru te broj posjedovnog lista, tim više što je od 25. svibnja 2018. godine na snazi Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR). | Prihvaćen | Ispod obrasca O-14 napravljeno je obrazloženje prema kojemu se u rubrike Posjednik i Vlasnik umjesto imena upisuje kategorija posjedništva odnosno vlasništva kao npr. Privatno, Državno (RH), DV ONI, JD itd.. |
| 13 | ROBERT OJUROVIĆ | Ispod obrasca 0-2 i 0-3 treba dodati: Napomena: Za male privatne šumoposjednike na desnoj strani obrasca O-2 i O-3 treba umjesto Razduženje - etat upisati Evidencija – etat, a umjesto Razduženje - biološka obnova šuma upisati Evidencija- radovi gospodarenja šumama. | Nije prihvaćen | Nije potrebno mijenjati obrasce, jer je razduživanje propisano Pravilnikom pa tako prema članku 75. stavku 2. radovi gospodarenja šumama i izvršenje sječa, kod malih privatnih šumoposjednika i srednjih šumoposjednika kada nije formirana zasebna gospodarska jedinica, razdužuju se po uređajnim razredima, a evidentiraju se po odsjecima | |
| 14 | Renata Vuk | IV. OSNOVA GOSPODARENJA , Članak 65. | U potpunosti podržavam mišljenje kolegice Slađane Begić, s posebnim naglaskom na stavak 8 ovoga članka | Nije prihvaćen | Već je odgovoreno na pitanje Slađane Begić. |
| 15 | Pro Silva d.o.o | XII. ČUVANJE I POHRANJIVANJE ŠUMSKOGOSPODARSKIH PLANOVA TE JAVNOST PODATAKA, Članak 95. | čl.95.st.8. Predlažemo da se rok za dostavu podataka podigne na 30 dana. Iz praktičnih razloga rok od 15 dana često je prekratak za ispis i uvez programa u analognom obliku. | Prihvaćen | Ispravljeno prema predloženim primjedbama. |
| 16 | Pro Silva d.o.o | IV. OSNOVA GOSPODARENJA , Članak 61. | Čl.61.st.1. Bez obzira na odrednice prostornog planiranja? Ovaj stavak nema puno smisla kod izrade programa za male šumoposjednike. Usklađivanje katastra i zemljišnih knjiga nisu uspjeli do danas napraviti zajedno Državna geodetska uprava i Ministarstvo pravosuđa pa ne znam na koji način bi to trebali izrađivači šumskogospodarskih planova. Trgovačko društvo gospodari državnim šumama i šumskim zemljištem i ima podatke o njima. Ako je cilj stavka da se izbjegne uvrštavanje šuma u državnom vlasništvu u programe za privatne šuma to se može napraviti i usklađivanjem podataka predloženih za uključivanje u program s podacima važećih planova za državne šume. Metodologija i način usklađivanja podataka može se opisati kroz Pravilnik. Radovi koji proizlaze iz ovog stavka za posljedicu imaju znatno veće troškove izrade programa gospodarenja šumama malih šumoposjednika, a bez jasne koristi i dobiti od tih radova. | Nije prihvaćen | Ovaj članak usklađen je sa Zakonom o šumama. |
| 17 | Pro Silva d.o.o | IV. OSNOVA GOSPODARENJA , Članak 60. | Čl.60. Detaljnije bi trebalo objasniti što znači usklađenost osnove s odrednicama prostornog planiranja. Na primjer da li u iskaz površina treba uvrstiti površine prema čl.5 Zakona o šumama bez obzira na način uporabe evidentirane u katastru koje se po prostornom planu nalaze na građevinskom zemljištu, poljoprivrednom zemljištu P1 i P2 kategorije? Smatramo da pitanje prostornih planova i njihovo usklađivanje s šumskogospodarskim planovima treba biti detaljnije razrađeno u Pravilniku. | Prihvaćen | Ispravljeno na način da usklađenost osnove treba biti s prostornim planovima regionalne razine. Sami opis usklađivanja šumskogospodarskih planova s prostornim planovima te će se više zakona kao što su Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Zakon o vodama, Zakon o prostornom uređenju i d r. Pitanje samoga usklađivanja definirati će se posebnim naputkom ministarstva. |
| 18 | Pro Silva d.o.o | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 42. | Čl.42. Člankom nije određeno da li se može, i pod kojim se uvjetima, dopustiti pašarenje i žirenje u privatnim šumama. | Nije prihvaćen | Pašarenje i žirenje propisano je Zakonom o šumama. Članak 42. Stavak 1. odnosi se na sve šume. U privatnim šumama vlasnik odlučuje hoće li i kako dopustiti korištenje nedrvnih šumskih proizvoda. |
| 19 | Pro Silva d.o.o | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 35. | Čl.35.st.3.t.3 Ova točka otvara veliku opasnost za degradaciju privatnih šuma. U privatnim šumama malih šumoposjednika često se izmjenjuju grupe i skupine stabala iz sjemena i panja. Ovom točkom se otvara mogućnost da se svaka čestica malih šumoposjednika posiječe čistom sječom. Pravilnikom bi se trebalo poticati poboljšanje strukture privatnih šuma, a ne njihova degradacija. Ova točka propisuje degradaciju privatnih šuma. Predlažemo da se ova točka briše. | Nije prihvaćen | Ovaj članak propisuje određivanje etata u sastojinama niskog uzgojnog oblika. Prema istome članku cilj gospodarenja određuje način određivanja etata. Cilj gospodarenja u privatnim šumama određuje vlasnik kojemu je u interesu da dobije što kvalitetniju šumu tako da ne vidimo opasnost degradacije privatnih šuma. |
| 20 | Pro Silva d.o.o | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 34. | Čl.34.st.3. Dodati na kraju –i grupama. Površine privatnih šumskih čestica često su manje od 0,2 ha i radovi se često mogu napraviti samo u grupama. | Nije prihvaćen | Privatne šume se uređuju uglavnom kao raznodobne, a gospodarenje njima je skupinasto. Gospodarenje u grupama karakteristično je za prebor. |
| 21 | Pro Silva d.o.o | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 26. | Čl.26.st.4. U programima za šume malih šumoposjednika navedeni postotak bi trebalo podići na 20%. Teško je kvalitetno izraditi nizove postotka volumnog prirasta za vrste koje se u gospodarskoj jedinici pojavljuju s manje od 5 % iako se u pojedinom odsjeku pojavljuju s više od 10%. | Nije prihvaćen | Pravila za određivanje prirasta nemaju veze sa vlasništvom i trebala bi biti ista za sve. |
| 22 | Pro Silva d.o.o | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 22. | Čl.22.st.4. U programima za šume malih šumoposjednika navedeni postotak bi trebalo podići na 20%. Teško je kvalitetno izraditi tarife za vrste koje se u gospodarskoj jedinici pojavljuju s na primjer 1,5 % iako se u jedan ili dva odsjeka pojavljuju s više od 10%. | Prihvaćen | Pravila za određivanje tarifnog niza nemaju veze sa vlasništvom i trebala bi biti ista za sve. |
| 23 | Pro Silva d.o.o | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 20. | Čl.20.st. 4. Smatramo da bi stavak 4 trebalo prilagoditi programima za male šumoposjednike na način da se vrste drveća koje su u omjeru smjese gospodarske jedinice zastupljene s manje od 5 %, ako su u odsjeku zastupljene s manje od 20%, mogu grupirati (OTB, OMB,OC, OVo), ali drvna zaliha formirane grupe u omjeru smjese odsjeka ne smije prelaziti 30%. Često su u privatnim šumama, zbog njihove degradacije, vrste koje su u gospodarskoj jedinici zastupljene s manje od 5% na razini nekoliko odsjeka zastupljene s 10 do 20 % . Za ove vrste je treba izraditi tarife i tablice postotka prirasta što često nije moguće kvalitetno napraviti. | Prihvaćen | Ispravljeno prema predloženim primjedbama. |
| 24 | Pro Silva d.o.o | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 6. | Čl.6.st.2. Ovim stavkom predviđene su urbane šuma kao šume posebne namjene, a prema pravilniku nije jasno koje su to šume i na osnovu kojih dokumenata će se pojedine šume proglašavati urbanim šumama. Čl.6.st.5. Smatramo da nije potrebno da se u nazivu uređajnog razreda navodi namjena šume i šumskog zemljišta iz stavka 3. ovog članka već da se i ona može dodatno evidentirati u obrascu O-2 ili O-3. | Nije prihvaćen | Proglašenje urbanih šuma propisano je Zakonom o šumama. Namjena šume i šumskih zemljišta iz članka 6. stavka 3. navodi se samo u nazivu uređajnog razreda u uređajnom zapisniku i smatra se primarnom namjenom, dok se namjena iz članka 6. stavka 2. i 4. dodatno evidentira u obrascu O-2 ili O-3 što smatramo pojednostavljenjem i uštedom na prostoru jer u navedenim obrascima i ovako ima puno podataka. |
| 25 | Pro Silva d.o.o | OPĆA ODREDBA, Članak 1. | Prijedlogom Pravilnika nije predviđena izrada programa za šume s posebnom namjenom koje su prostornim planom predviđene za izgradnju golf igrališta, kampa i drugih sportsko-rekreacijskih objekata? | Nije prihvaćen | Prema Zakonu o šumama šume unutar obuhvata kampova, igrališta za golf i drugih sportsko-rekreacijskih područja Ministarstvo može proglasiti na zahtjev zainteresiranih tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska, u skladu s prostornim planovima. Za iste se ne izrađuje poseban Program već se iste površine obuhvaćaju posebnim uređajnim razredom u sklopu istog šumskogospodarskog plana. |
| 26 | Pro Silva d.o.o | Pravilnik o uređivanju šuma trebalo bi u većoj mjeri prilagoditi uređivanju privatnih šuma malih šumoposjednika. U napomenu obrazaca IDP-1, IDP-2 i IDP-4.1, navesti da se u programima za šume malih šumoposjenika podaci o Koef.varijacije (CV) i St.pogreška (σ) ne navode. Čl. 20 propisuje minimalni intenzitet izmjere od 2 % u šumama malih privatnih šumoposjednika. Uz ovakav postotak izmjere i varijabilnost svih strukturnih elemenata šuma malih šumoposjednika ovi podaci na razini odsjeka nemaju smisla i nije ih potrebno prikazivati. | Nije prihvaćen | STATISTIČKE Statističke vrijednosti kao što su Koef.varijacije (CV) i St.pogreška (σ) opisuju točnost i preciznost izmjere. Ove vrijednosti su uvrštene na obrasce IDP s namjerom da pruže informaciju o izmjeri i trebali bi biti za sve isti bez obzira na intentzitet izmjere i vlasništvo nad šumom. | |
| 27 | Nikola Sever | IV. OSNOVA GOSPODARENJA , Članak 61. | Kao djelatnik HPŠSS smatram da u obrazac nikako ne treba upisivati ni vlasnike ni posjednike jer je to besmisleno iz nekoliko razloga: 1. Podaci o vlasnicima i posjednicima se mijenjaju doslovno na tjednoj bazi (a važenje Programa je 10 godina!!!) - šume se prodaju, mijenjaju se vlasnici i posjednici čestica, raščišćavaju se vlasnički odnosi i sl. Svaki djelatnik HPŠSS kod zaprimanja zahtjeva za doznaku stabala ili zahtjeva za izdavanje popratnice provjerava vlasnički i posjedovni list te stoga smatram da su podaci o vlasništvu i posjedništvu u navedenom obrascu nepotrebni (u većini slučajeva i neupotrebljivi). 2. Neusklađenost gruntovnice i katastra - ovdje mislim na katastarske općine i brojeve katastarskih čestica. Primjer iz prakse: U gruntovnici se čestica nalazi pod jednim brojem u katastarskoj općini Poljana, a u katastru ta ista čestica ima drugi broj i nalazi se u katastarskoj općini Luka. Da stvar bude gora - k.o. Poljana spada pod GJ "Poljanski lug-Varoški lug", a k.o. Luka spada pod GJ "Vrbovečko Lonjičke šume". A to je samo jedan primjer. Tko će uskladiti sve te podatke???? 3. Neusklađenost gruntovnice i katastra u površinama katastarskih čestica To bi još i imalo nekog smisla u katastarskim općinama gdje su gruntovnica i katastar usklađeni, a takvih je jako jako malo... U obrascu 0-14 bi se trebali nalaziti sljedeći podaci: broj katastarske čestice, njezina površina, odjel/odsjek u kojem se nalazi, kultura katastarske čestice i eventualno broj posjedovnog lista. Ostale podatke smatram potpuno nebitnima. | Nije prihvaćen | Ispod obrasca O-14 napravljeno je obrazloženje prema kojemu se u rubrike Posjednik i Vlasnik umjesto imena upisuje kategorija posjedništva odnosno vlasništva kao npr. Privatno, Državno (RH), DV ONI, JD itd.. |
| 28 | Milan Štimac | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 14. | Članak 14. Dodati: Prema dobi i stadiju razvitka jednodobne sastojine visokog , srednjeg i niskog uzgojnog oblika razvrstavaju se na: | Nije prihvaćen | Mišljenja smo da uzgojni oblik šume govori o načinu postanka šume i njenoj strukturi pa prema tome sastojina može nastati ili iz sjemena ili iz panja, pa bi ovakova podjela bila ispravnija. U sastojinama “srednjeg uzgojnog oblika” uvijek pretežu stabla ili iz sjemena ili iz panja. Smatramo da za operativnu izmjeru šuma nije potrebno dodatno izdvajati ove sastojine. Razdvajanje i izlučivanje srednjih sastojina od veće je važnosti za znanstvena istraživanja, nego za operativnu izmjeru šuma. |
| 29 | Milan Štimac | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 35. | Članak 35. 3. Koliko puta? | Nije prihvaćen | Članak 35. stavak 3. prijedloga Pravilnika propisuje određivanje etata u panjačama u kojima se nastavlja gospodariti kao s panjačama. Broj sjekova općenito ovisi o vrsti drveta, ophodnji, odnosno cilju gospodarenja i on u Pravilniku o uređivanju šuma nije propisan niti za jedan uzgojni oblik, pa tako nije propisan niti kod određivanja propisa etata za panjače kojima će se nastaviti gospodariti kao panjačama. Smatramo da je prijedlog Pravilnika dobar i ne treba ga mijenjati. |
| 30 | Milan Štimac | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 40. | Članak 40. Dodati: (1) Jednodobne sastojine visokog uzgojnog oblika obnavljaju se prirodnim putem oplodnim sječama, kao i sastojine srednjeg i niskog uzgojnog oblika kojima je cilj prevođenje u visoki uzgojni oblik. | Nije prihvaćen | Mišljenja smo da uzgojni oblik šume govori o načinu postanka šume i njenoj strukturi pa prema tome sastojina može nastati ili iz sjemena ili iz panja, pa bi ovakova podjela bila ispravnija. U sastojinama “srednjeg uzgojnog oblika” uvijek pretežu stabla ili iz sjemena ili iz panja. Smatramo da za operativnu izmjeru šuma nije potrebno dodatno izdvajati sastojine “srednjeg uzgojnog oblika”. Dodatna izmjera i izlučivanje sastojina “srednjeg uzgojnog oblika” kompliciralo bi izmjeru te samo poskupilo radove uređivanja šuma. Razdvajanje i izlučivanje srednjih sastojina od veće je važnosti za znanstvena istraživanja, nego za operativnu izmjeru šuma. Propisivanje etata u panjačama regulirano je već u članku 35. stavak 2. prijedloga Pravilnika. Smatramo da je prijedlog Pravilnika dobar i ne treba ga mijenjati. |
| 31 | Milan Štimac | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 33. | Članak 33. Dodati: (1) Etat predhodnog prihoda jednodobnih sastojina visokog, srdenjeg i niskog uzgojnog oblika određuje se na temelju šumskouzgojnih zahtjeva za njegom šuma proredom, za svaku sastojinu starosti iznad prvog dobnog razreda po odjelima odnosno odsjecima, uspoređujući stanišne prilike, drvnu zalihu, prirast, strukturu sastojine s normalnim stanjem. Etat bi se trebabo kretati u granicama 40% - 45% volumena tečajnog prirasta u vremenskom razdoblju između turnusa proreda. | Nije prihvaćen | Prijedlogom Pravilnika se ne predviđa izlučivanje sastojina “srednjeg uzgojnog oblika” zbog već navedenih razloga. Pošto etat prorjede ovisi o vrsti, uzgojnom obliku, uređajnom razredu i starosti kod jednodobnih sastojina. Etat prorjede se u odnosu na tečajni godišnji prirast kreće od 1/3 do 2/3 prirasta u ovisnosti o gore navedenim parametrima, ukoliko je sastojina normalna. Ukoliko je sastojina slabog obrasta ili gustog sklopa i dobrog obrasta etat prorjede može biti i veći, tako da nije dobro i svrhovito propisivati da bi se etat prorjede trebao kretati u granicama 40% - 45% volumena tečajnog prirasta jer bi to bilo jako ograničavajuće. Smatramo da je prijedlog Pravilnika dobar i ne treba ga mijenjati. |
| 32 | Milan Štimac | IV. OSNOVA GOSPODARENJA , Članak 62. | Članak 62. Dodati: 4. Elementi strukture sastojine iskazuju se prema vrstama drveća, broju stabala, a za sastojine srednjeg i niskog uzgojnog oblika i po podrijetlu iz sjemena i vegetativno po ha i ukupno. 6. Struktura broja stabala iskazuje se prema vrstama drveća, te za sastojine srednjeg i niskog uzgojnog oblika prema generativnom i vegetatvnom podrijetlu po debljinskim stupnjevima, te po ha. Kako bismo mogli odrediti pripadnost uzgojnom obliku, (visoki, srednji, niski), te napraviti podjelu panjača na: prijelazne, tipične, zašikarene i u regresiji, odrediti uzgojne postupke, dužinu ophodnje, odnosno postaviti cilj gospodarenja, potrebito je na uzorku odrediti broj stabala kako je naprijed navedeno. | Nije prihvaćen | Prema prijedlogu Pravilnika elementi strukture sastojine su: 1. broj stabala; 2. temeljnica; 3. drvna zaliha; 4. prirast. Stavkom 4. PRAVILNIKA određeno je da se svi elementi strukture sastojine iskazuju prema vrstama drveća po hektaru i ukupno (dakle N, N/ha, G, G/ha, V, V/ha, iv, iv/ha). Predložena izmjena stavka 4. je nesuvisao i nema smisla jer je mesmisleno da bi se elementi strukture (kao npr.broj stabala), razvrstali po broju stabala. Samo iz elemenata strukture sastojine koji se dobivaju izmjerom nije moguće razvrstati sastojine po porijeklu. Po predloženoj izmjeni stavka 6. trebalo bi svako izmjereno stablo evidentirati po načinu.To je moguće i svrhovito za znanstvene radove, ali ne i za operativnu izmjeru. Iz same izmjere stabala odnosno iz određenih elemenata strukture sastojine nije moguće odrediti pripadnost uzgojnom obliku, već je za to potrebno analizirati uzrast stabala, a analizirati svako pojedino stablo prilikom izmjere te ga zasebno evidentirati dodatno bi iskompliciralo otežalo i poskupilo izmjeru, a korist bi bila mala ili nikakva. Opisom sastojine taksator sa iskustvom može i bez izmjere (bez utvrđivanja elemenata sastojine) utvrditi uzgojni oblik, (odnosno ocijeniti da li je sastojina iz sjemena ili iz panja) tako da smo mišljenja da ne treba bespotrebno dodatno iskomplicirati izmjeru stabala i ne treba mijenjati postojeći prijedlog Pravilnika. |
| 33 | Milan Štimac | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 19. | Članak 19 (1) Prsni promjeri... (2) Najmanji broj... (3) Određuje se broj stabala podrijetlom iz sjemena i iz panja poradi potrebe razlučivanja sastojina srednjeg i niskog uzgojnog oblika. (4) Broj stabala prsnog promjera.... (5) U jednodobnim sastojinama.... | Nije prihvaćen | Mišljenja smo da uzgojni oblik šume govori o načinu postanka šume i njenoj strukturi pa prema tome sastojina može nastati ili iz sjemena ili iz panja, pa bi ovakova podjela bila ispravnija. U sastojinama “srednjeg uzgojnog oblika” uvijek pretežu stabla ili iz sjemena ili iz panja. Smatramo da za operativnu izmjeru šuma nije potrebno dodatno izdvajati ove sastojine. Dodatna izmjera i izlučivanje sastojina “srednjeg uzgojnog oblika” kompliciralo bi izmjeru te samo poskupilo radove uređivanja šuma. Razdvajanje i izlučivanje srednjih sastojina od veće je važnosti za znanstvena istraživanja, nego za operativnu izmjeru šuma. |
| 34 | Milan Štimac | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 13. | Članak 13. Dodati: Prema uzgojnom obliku sastojine su: 1. visokog uzgojnog oblika (sjemenjače) 2. srednjeg uzgojnog oblika (združene sjemenjače i panjače) 3. niskog uzgojnog oblika (panjače) 4. degradirane šume 5. šumske kulture 6. šumske plantaže Obrazloženje: Srednji uzgojni oblik je redovna pojavnost na području šuma u RH. Najnovija znanstvena istraživanja strukturnih elemenata panjača u Lici ( Štimac 2009.) pokazuju značajno sudjelovanje stabala generativnog podrijetla i više od 60%. Definirane su kako prijelazne panjače, a kojima je cilj indirektnim putem prevođenje u visoki uzgoni oblik. U svezi navedenoga kontaktirati treba Š.F. u Zagrebu akademika I. Anića. | Nije prihvaćen | Predloženim izmjenama članka 13. dodalo bi se pod točkom 2. Sastojine srednjeg uzgojnog oblika (mješovite sastojine nastale od drveća iz sjemena i panja). Mišljenja smo da uzgojni oblik šume govori o načinu postanka šume i njenoj strukturi pa prema tome sastojina može nastati ili iz sjemena ili iz panja, pa bi ovakova podjela bila ispravnija. Iako je konstatacija da na području šuma u RH postoje sastojine koje su mješovitog načina postanka točna, smatramo da za operativnu izmjeru šuma nije potrebno dodatno izdvajati ove sastojine. Razdvajanje i izlučivanje srednjih sastojina od veće je važnosti za znanstvena istraživanja, nego za operativnu izmjeru šuma. U postojećem prijedlogu Pravilnika detaljnije su razrađene degradirane šume koje se nalaze većinom na kršu i zauzimaju gotovo 600.000 ha državnih površina pa zbog toga smatramo da je sadašnja podjela bitnija i bolja od predložene u primjedbama. |
| 35 | Milan Cindrić | IV. OSNOVA GOSPODARENJA , Članak 61. | U članak 61. treba vratiti stavak 7. iz članka 60. trenutno važećeg Pravilnika o uređivanju šuma koji glasi: „Za šume šumoposjednika obrazac O-14 ne mora sadržavati podatke o vlasnicima“, odnosno vlasništvo treba provjeravati samo u slučaju da se u program za gospodarenje šumama privatnih šumoposjednika ne bi uvrstila katastarska čestica koja nije u privatnom vlasništvu. Razlozi za neuvrštavanje vlasništva su višestruki: neriješeni imovinsko-pravni odnosi, neusklađenost katastra i gruntovnice (jedna se površina nalazi u katastru a druga u gruntovnici, za pojedine čestice jedna kultura je navedena u katastru, a druga u gruntovnici, pojedine katastarske čestice se nalaze na dva, tri ili četiri različita mjesta na katastarskom planu i iste je nemoguće identificirati u katastru, a o gruntovnici da i ne govorimo). Prilikom izrade programa gospodarenja šumama šumoposjednika unos vlasništva u obrazac O-14 je ogroman posao iz razloga jer programi mogu sadržavati preko 20000 katastarskih čestica, za podatke o vlasnicima ne postoji baza podataka kao što je slučaj u katastru (katastarski operat) već bi se za svaku pojedinu česticu moralo ulaziti u pojedini Zemljišno knjižni uložak da bi došli do vlasništva. Ovo nije problem napraviti za Osnove gospodarenja (državne šume) u kojima su u većem dijelu sređeni imovinsko-pravni odnosi i radi se o daleko manjem broju katastarskih čestica koje ulaze u površinu pojedine Osnove gospodarenja. Obrazac 0-14 bi trebao sadržavati sljedeće podatke: broj katastarske čestice, površina katastarske čestice, odjel/odsjek u kojem se katastarska čestica nalazi, kulturu katastarske čestice i broj posjedovnog lista, dok ostale podatke sukladno Općoj uredbi o zaštiti osobnih podataka (GDPR) ne bi trebalo unositi. | Prihvaćen | Ispod obrasca O-14 napravljeno je obrazloženje prema kojemu se u rubrike Posjednik i Vlasnik umjesto imena upisuje kategorija posjedništva odnosno vlasništva kao npr. Privatno, Državno (RH), DV ONI, JD itd.. |
| 36 | Mario Vlašić | Članak 103., PRILOG 7. | Osvrnuo bih se na obrazac PŠ-1: Prema prijedlogu Zakona o šumama imamo kategoriju mali šumoposjednik s površinom do 20 ha, a srednji šumoposjednik od 20 - 300 ha. U tablici obrazca PŠ-1 u ponuđenim razmjerima uopće nemamo razmjer od neke površine do 20 ha već od 10 -30 ha. I recimo ako netko traži podatak koliko imamo malih šumoposjednika mi taj podatak ne možemo izčitati iz ove tablice, a što bi nam trebalo biti dostupno. Isto tako i za srednje šumoposjednike. Trebalo bi uvesti razmjer od 100 - 300 ha. | Nije prihvaćen | Obrazac PŠ-1daje neke statističke podatke o veličini čestica šumoposjednika u gospodarskoj jedinici. Kategorizacija šumposjednika prema veličini posjeda nije predmet Pravilnika o uređivanju šuma već će se to ustrojiti na temelju upisa privatnih šumoposjednika odnosno u budućnosti će se to regulirati u Registru. |
| 37 | Mario Vlašić | XII. ČUVANJE I POHRANJIVANJE ŠUMSKOGOSPODARSKIH PLANOVA TE JAVNOST PODATAKA, Članak 96. | Članak 96 stavak 1 trebalo bi izbaciti "srednji privatni šumoposjednici" iz razloga koje sam naveo za ovu problematiku u prethodnim člancima. | Prihvaćen | Ispravljeno prema predloženim primjedbama. |
| 38 | Mario Vlašić | XII. ČUVANJE I POHRANJIVANJE ŠUMSKOGOSPODARSKIH PLANOVA TE JAVNOST PODATAKA, Članak 95. | Članak 95 stavak 3: umjesto Savjetodavna služba treba ispraviti u "Služba" | Prihvaćen | Ispravljeno prema predloženim primjedbama. |
| 39 | Mario Vlašić | XI. REVIZIJA I OBNOVA, Članak 91. | Članak 91 stavak 2 točka 1 dodati: "i srednjih šumoposjednika koji nisu dio zasebnih gospodarskih jedinica" | Prihvaćen | Ispravljeno prema predloženim primjedbama. |
| 40 | Mario Vlašić | XI. REVIZIJA I OBNOVA, Članak 90. | Članak 90 stavak 4 dodati "i srednjih šumoposjednika koji nisu dio zasebnih gospodarskih jedinica" Obrazloženje: Isto kao i kod prethodnih članaka sa istom problematikom. | Prihvaćen | Ispravljeno prema predloženim primjedbama. |
| 41 | Mario Vlašić | VI. PROGRAM GOSPODARENJA ŠUMAMA PRIVATNIH ŠUMOPOSJEDNIKA, Članak 75. | Članak 75 stavak 2 trebalo bi dodati iza malih privatnih šumoposjednika " i srednjih šumoposjednika koji nisu dio zasebnih gospodarskih jedinica" iz razloga koje sam naveo u prijašnjim člancima sa istom problematikom. | Prihvaćen | Ispravljeno prema predloženim primjedbama. |
| 42 | Mario Vlašić | VI. PROGRAM GOSPODARENJA ŠUMAMA PRIVATNIH ŠUMOPOSJEDNIKA, Članak 75. | Osvrnuo bih se na članak 75 stavak 1 gdje stoji da se i odredbe članka 65 primjenjuju na izradu programa gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika. U članku 65 stavak 8 stoji: Nadzor nad kvalitetom izvršene doznake provodi i potvrđuje ovlašteni inženjer kolaudacijskim zapisnikom. Pitanje: Ako ovlašteni inženjer ovjerava svaku doznačnu knjižicu kod privatnih šuma čemu je onda potreban nadzor kolaudacijskim zapisnikom od drugog ovlaštenog inženjera. Ovaj bi stavak trebalo izformulirati malo drugačije. | Nije prihvaćen | Nadzor nad kvalitetom doznake, kolaudacije i koladucacijski zapisnici biti će detaljnije propisani drugim podzakonskim aktima te to nije predmet Pravilnika o uređivanju šuma. |
| 43 | Mario Vlašić | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 44. | Kod stavka 2 dodati "i srednjih šumoposjednika koji nisu dio zasebnih gospodarskih jedinica" Obrazloženje: Isto kao u prethodnim člancima sa istom problematikom. | Prihvaćen | Ispravljeno prema predloženim primjedbama. |
| 44 | Mario Vlašić | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 38. | Dali se kod raznodobnih sastojina može uvesti kategorija "Užita drvna zaliha koja nije premjerena". Obrazloženje: Razlog su privatne šume gdje imamo trenutno negdje odsjeke u kojima nije evidentirana drvna zaliha, a na terenu je situacija drugačija. | Nije prihvaćen | Raznodobnim sastojinama se mjeri drvna zaliha odnosno raznodobne sastojine imaju drvnu zalihu. Drvnu zalihu nemaju nemaju degradirane satojine ili mlade jednodobne sastojine. Kategorija užita drvna zaliha koja nije premjerena koristi se za evidenciju posječene drvne mase u odsjecima u kojima nije evidentirana (izmjerena) drvna masa. |
| 45 | Mario Vlašić | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 20. | Stavak 1 točka 1 Dodati na kraju: i srednjih šumoposjednika koji nisu dio zasebnih gospodarskih jedinica Obrazloženje kao i za prethodne članke gdje sam navodio isti problem. | Prihvaćen | Ispravljeno prema predloženim primjedbama. |
| 46 | Mario Vlašić | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 19. | Dali se Članak 19. stavak 3 odnosi i na privatne šume. | Primljeno na znanje | Članak 19. govori o izmjeri stabala i odnosi se na sve šume bez obzira na vlasništvo |
| 47 | Mario Vlašić | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 12. | U stavku 2. potrebno je dodati iza malih privatnih šumoposjednika i "srednjih šumoposjednika koji nisu dio zasebnih gospodarskih jedinica". Obrazloženje: Kod većine srednjih šumoposjednika njihov posjed je sačinjen od niza malih k.č. koje su međusobno odvojeno odnosno ne čine cjelinu i kao takvima se također treba gospodariti raznodobno.Zbog ne navođenja i srednjih šumoposjednika doći će do problema prilikom uređivanja šuma. | Prihvaćen | Ispravljeno u tekstu Pravilnika. |
| 48 | Mario Vlašić | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 5. | Točka 5) Dodati "U šumama malih i srednjih šumoposjednika koji nisu dio zasebnih gospodarskih jedinica "; Obrazloženje: Kod većine srednjih privatnih šumoposjednika njihov posjed je sačinjen od niza k.č. koje nisu dio cjeline već su fizički odvojene i kao takve su dio gospodarskih jedinica koje su sačinjene većinom od k.č. malih šumoposjednika. Tako ćemo imati slučaj na terenu da neku česticu srednjeg šumoposjednika veličine 0,5 ha moraju se granice označavati, a ostale čestice malih šumoposjednika ne. | Prihvaćen | Ispravljeno u tekstu Pravilnika. |
| 49 | Marina Mamić | IV. OSNOVA GOSPODARENJA , Članak 65. | Potpuno sam suglasna sa svim već navedenim primjedbama kolega. Usvajanje istih od velikog je značaja za buduće normalno gospodarenje. | Nije prihvaćen | Već je odgovoreno na pitanje Slađane Begić. |
| 50 | Marijan Bedeković | IV. OSNOVA GOSPODARENJA , Članak 65. | Komentar Slađane Begić čl.65 valja ozbiljno razmotriti i prihvatiti, a to će nadam se potvrditi brojni komentari više/manje sličnog sadržaja. Čl.65 st.2: molimo brisati "po vrstama drveća i" Obrazloženje: Primjenom propisanog načina izmjere primjernim krugovima u sastojinama u kojima se propisuje etat prethodnog prihoda u mješovitim sastojinama često se uopće ne obuhvate sve vrste, a postotno učešće obuhvaćenih vrsta nije točno utvrđeno. Stoga propisi izrađeni na temelju takvih podataka često ne daju potpunu sliku stanja na terenu. U takvim odsjecima čak i primjenom "olakotnih okolnosti" iz st.3 točke (4) i (5) nije moguće obaviti kvalitetnu doznaku kojom bi istovremeno bile zadovoljene ove zakonske odredbe i zahtjevi struke i sastojine. Ovakva postotna ograničenja prenesena sa vrlo malog uzorka izmjere na 100%-tni uzorak daju već i samo matematički mogućnost veće pogreške, a kamoli kad se u to uvrste stvarne razlike u odsjeku u pogledu reljefa, omjera vrsta, rasporeda stabala u i sl. Čl.65 st.3: molimo brisati točke (4) i (5) prilikom usvajanja primjedbi na st.2 kao nepotrebne Obrazloženje: Pretpostavljamo da je zakonodavac uveo ove odredbe u Pravilnik iz razloga skrbi o vrednijim vrstama drveća i u svrhu njihove zaštite. No, za ispunjenje ove zadaće dovoljna je zadnja točka (8) u st.3 u kojoj je ta obaveza prenesena ovlaštenim inženjerima. | Nije prihvaćen | Već je odgovoreno na pitanje Slađane Begić |
| 51 | Jadranko Paulus | IV. OSNOVA GOSPODARENJA , Članak 65. | Slažem se sa svim komentarima. | Nije prihvaćen | Već je odgovoreno na pitanje Slađane Begić. |
| 52 | Jadranko Paulus | V. PROGRAM GOSPODARENJA GOSPODARSKOM JEDINICOM S PLANOM UPRAVLJANJA PODRUČJEM EKOLOŠKE MREŽE, Članak 71. | U poglavlju V. točka 1. radovi gospodarenja šumama prijedlog novog teksta bi bio radovi biološke obnove šuma. | Nije prihvaćen | Radovi biološke obnove šuma se ne spominju u novom Zakonu o šumama. U članku 23. Novoga ZOŠ-a spominju se radovi gospodarenja šumama, tako da je izričaj u Pravilniku o uređivanju šuma prilagođen tekstu novoga Zakona o šumama. Smatramo da je postojeći prijedlog Pravilnika dobro napisan i ne treba ga mijenjati. |
| 53 | Ivica Đuran | IV. OSNOVA GOSPODARENJA , Članak 65. | Smatram da je komentar kolegice Slađane Begić stav većine revirnika(kolega) koja rade u operativi i susreću se sa sličnim problemima te apeliram da se sporni članak korigira: Čl.65 st.2: molimo brisati "po vrstama drveća i" | Nije prihvaćen | Već je odgovoreno na pitanje Slađane Begić. |
| 54 | Ivan Cug | IV. OSNOVA GOSPODARENJA , Članak 65. | Podržavam i slažem se sa prijedlogom kolegice Slađane Begić. Smatram ga potrebnim i nužnim za normalno obavljanje poslova doznake. | Nije prihvaćen | Već je odgovoreno na pitanje Slađane Begić. |
| 55 | Ignacije Pali | IV. OSNOVA GOSPODARENJA , Članak 65. | Podržavam prijedlog kolegice Slađane Begić. Dopušteno odstupanje užite drvne zalihe prethodnog redovnog prihoda trebalo bi se odnositi na ukupno u odsjeku (ne po vrstama drveća). Stručnost doznačivača i kolaudacija su jamac da će se doznaka obaviti kvalitetno i u korist sastojine. | Nije prihvaćen | Već je odgovoreno na pitanje Slađane Begić. |
| 56 | Dražen Husak | Članak 103., PRILOG 7. | Obrazac ŠGO 13 i 18, u točki 1. jedinica mjere za izradu parcelacijskog elaborata je m2, a treba biti ili sati rada potrebnih za izradu elaborata ili komada elaborata po k.č. Također u točki jedinica mjere 9. doznake je m3, iako je uzgojni rad i trebalo bi biti po hektaru. U istoj točki 9. "Obavljanje nadzora u izvršenju radova iz točke 2. članka 27. Pravilnika" potrebno je provjeriti da li se odnosi na čl. 27. Praavilnika koji govori o ophodnjama. | Djelomično prihvaćen | Jedinice mjere za izradu geodetskog elaborata odnosno parcelacijskog elaborata u obrascima ŠGO 13 i 18 napravljeni su prema Geodetskim normativima stoga smatramo da je obrazac dobro napravljen. Jedinica mjere u točki 9 za doznaku je m3 iz razloga što se i zaduženje etata radi u m3 pa smatramo da je obrazac dobro napravljen. Kod rada Obavljanje nadzora u izvršenju radova ispravljen je tekst u tablici tako da sada glasi “ iz članka 28. stavka 1. točke 9. Pravilnika”. |
| 57 | Dražen Husak | Članak 103., PRILOG 6. | Gdje je Prilog 6.? | Prihvaćen | Ispravljena tiskarska greška prilikom stavljanja Pravilnika na web. |
| 58 | Dražen Husak | Članak 103., PRILOG 9 | Poglavlje Posebni/prostorni kriteriji, točka (6) navodi se "...geometrijska udaljenost privlačenja drva, određena metodom pravilne mreže točaka (razmaka 10x10 m), kvalitativno opisuje..." nerazumljivo i neprimjenjivo na izračun udaljenosti privlačenja za prosječno više od 10000 odsjeka godišnje po taksaciji. | Nije prihvaćen | Prijedlog izračuna geometrijske udaljenosti privlačenja dali su stručnjaci šumarskog fakulteta te oni isti izračun za određivanje udaljenosti privlačenja predaju u sklopu kolegija na Šumarskom fakultetu. |
| 59 | Dražen Husak | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 41. | U Prilogu 9., koji je vezan uz ovaj članak, poglavlje Posebni/prostorni kriteriji, točka (6) navodi se "...geometrijska udaljenost privlačenja drva, određena metodom pravilne mreže točaka (razmaka 10x10 m), kvalitativno opisuje..." nerazumljivo i neprimjenjivo na izračun udaljenosti privlačenja za prosječno više od 10000 odsjeka godišnje po taksaciji. | Nije prihvaćen | Prijedlog izračuna geometrijske udaljenosti privlačenja dali su stručnjaci šumarskog fakulteta te oni isti izračun za određivanje udaljenosti privlačenja predaju u sklopu kolegija na Šumarskom fakultetu. |
| 60 | Dražen Husak | XI. REVIZIJA I OBNOVA, Članak 91. | Točka (2), podtočka 4. izbaciti riječi "koji se prvi put mjere" Odnosno potrebno je mjeriti čitav drugi dobni razred s obzirom da izmjereni podatak u sastojini npr. hrasta ili bukve starosti 21 do 30 godina se značajno mijenja svake godine do starosti 40 godina, da bi računska točnost bila prihvatljiva. Urastanje i mortalitet su preveliki. | Nije prihvaćen | Izmjerom koja se Pravilnikom predlaže u slučaju revizije nastojalo se dobiti kvalitetne podatke i što više pojeftiniti izmjeru šuma. Iz tog razloga Pravilnikom je predloženo da se kod revizije mjere samo sastojine koje da tada nisu mjerene, a da nema potrebe mjeriti cijeli II dobni razred kada i tako u njemu nema obveze izvršenja propisa po drvnoj masi. |
| 61 | Dražen Husak | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 21. | Dodati točku "(10). Terenski obrazac za evidentiranje ciljnih vrsta ispunjava se samo za evidentirane ciljne vrste." Primjer, ako mjerimo 2000 krugova u gospodarskoj jedinici trebali bi ispuniti i 2000 obrazaca, bez evidentirane vrste, odnosno trebalo bi ispuniti samo pr. 15 obrazaca za mjesta gdje su ciljne vrste evidentirane. | Nije prihvaćen | Ako nema ciljnih vrsta ne treba izrađivati obrasce. |
| 62 | Dražen Husak | OPĆA ODREDBA, Članak 1. | Brisati: "program gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže". Dodati novi stavak: "Plan upravljanja ekološkom mrežom" Od kada je organizirano šumarstvo Republike Hrvatske šumama se gospodari prema osnovama gospodarenja, a ovim izmjenama osnove postaju Programi i planovi upravljanja koji su pod kontrolom i odredbama Zakona o zaštiti prirode. Ako planovi upravljanja postanu dio osnove gospodarenja, kontrolu nad svakim podatkom osnove gospodarenja, a ne samo Plana upravljanja radi Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) koji za dio osnove koji se ne odnosi na ekološku mrežu nisu stručno i kadrovski osposobljeni. Plan upravljanja ekološkom mrežom trebao bi imati status kao i Program gospodarenja šumama posebne namjene ili sjemenskim sastojinama, na koji suglasnost i uvjete daje HAOP i MZOE. | Nije prihvaćen | Postojeći prijedlog Pravilnika u vezi upravljanja ekološkom mrežom usklađen je sa novim Zakonom o zaštiti prirode i Zakonom o šumama. |
| 63 | Dražen Husak | IV. OSNOVA GOSPODARENJA , Članak 65. | Odstupanje po vrstama u direktnoj je vezi s načinom izmjere reguliranim čl. 19. točka (1). U potpunosti se slažem sa primjedbama svih kolega da je propisano odstupanje po vrstama drveća u odsjecima u kojima nije drvna zaliha zadužena totalnom izmjerom, potpuno pogrešno. | Prihvaćen | Već je odgovoreno na pitanje Slađane Begić. |
| 64 | Dražen Husak | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 32. | Da bi se stvarno ostvarila potrajnost prihoda potrebno je dodati točku "(4) Površina etata glavnog prihoda ukupno na gopsodarskoj jedinici može biti do 60% površine dobnog razreda za gospodarsko polurazdoblje." | Nije prihvaćen | Nije potrebno ograničavati površinski etat na razini gospodarske jedinice, a prema odredbama članka 31. stavak 2. potrajnost prihoda se planira na razini šumskogospodarskog područja. |
| 65 | Dražen Husak | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 31. | Točka (2)Potrajnost prihoda po uređajnim razredima je nemoguće kontrolirati na razini čitave Republike Hrvatske, odnosno šumskogospodarskog područja. Potrajnost mora biti na razini gospodarske jedinice uz uvažavanje potrajnosti na površini UŠP za gospodarske jedinice male površine. Što će se dogoditi kada se u osmoj godini važnosti Osnove područja utvrdi da smo posjekli više od normale za pojedine UR? | Nije prihvaćen | Potrajnost prihoda na razini gospodarske jedinice bi bila moguća kad bi gospodarske jedinice bile podjednake veličine i podjednake drvne zalihe. Potrajnost prihoda teško je moguće ostvariti na razini gospodarske jedinice. Kod potrajnosti prihoda potrebno je pratiti sve vrste drveća na području cijelog šumskogospodarskog područja RH. |
| 66 | Dražen Husak | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 28. | Točka (3) brisati riječi: "i vrste". Potrebno je zadužiti i razdužiti radove prema skupini radova, a ako se ulazi u vrste radova propisuje se stotinjak radova koje je potrebno i razdužiti. Vrste radova potrebno je voditi u planovima BOŠ-a, a ne u propisima osnova i programa. | Nije prihvaćen | Šumarski radovi se zadužuju po vrstama radova, a isto tako se i razdužuju po vrsti šumarskih radova. |
| 67 | Dražen Husak | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 20. | Točka (1), stavak 1. iza riječi "zaštitnim šumama" dodati "ako imaju propisan etat". Također je potrebno dodati točku "(6) Zaštitne šume i šume s posebnom namjenom u kojima nije propisan etat, drvna zaliha određuje se jednom od metoda procjene." Izmjera zaštitnih i šuma s posebnom namjenom vrši se na velikom dijelu krša na neprohodnom, strmom, kamenitom terenu, s podrastom makije, gariga ili šikare, odnosno izmjera je u pravilu nemoguće izvesti. | Nije prihvaćen | I u zaštitnim šumama u kojima nije propisan etat ima drvne zalihe koju treba izmjeriti i zbog primjene novoga Zakona o zaštiti prirode treba imati podatke o istima. Ukoliko ove sastojine ne bismo mjerili ne bismo imali potpunu sliku jer onda dobar dio zaštitnih šuma se ne bi mjerio kao npr. u nacionalnim parkovima. |
| 68 | Dražen Husak | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 19. | Brisati u točki (1) tekst:, "a veličina ploha i gustoća mreže ovisi o strukturi sastojine (gustoća prema broju stabala, dobi), intenzitetu izmjere i varijabilnosti mjerenih elemenata." Navedeno je subjektivna procjena izvršitelja i kontrolora izmjere. Točnost izmjere može se kontrolirati tek nakon obrađenih podataka, a i naj stručniji vršitelji mjerenja ne mogu u trenutku obilaska (samostalni taksatori) procijeniti stvarno ili točno učešće pojedine vrste drveća koja se javlja uz rub ili na malom dijelu odsjeka, u ukupnoj zalihi, da bi napravili primjereni sistematski uzorak. | Nije prihvaćen | Način izmjere predložen je od strane znanstvenih institucija, a točnost i preciznost izmjere mjeri se veličinama kao što su Koef.varijacije (CV) i St.pogreška (σ) u obrascima IDP-1, IDP-2 i IDP-4.1. |
| 69 | Dražen Husak | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 8. | Dodati u Točki (6) "...šume na javnom vodnom dobru, ako je pojas šume širi od 30 m,..." Većina šuma u javnom vodnom dobru su pojasevi uz vodotoke širine od 5 do 20 metara, odnosno izlučeni odsjek širine 5 do 20 metara je na karti pruga od 0,5 do 2 milimetra, što nema smisla za odsjek. | Nije prihvaćen | Člankom 22. Zakona o šumama između ostaloga propisano je da zaštitne šume primarno služe za zaštitu tla, voda, naselja, objekata i druge imovine. Člankom 5. ZOŠ-a već je propisano što se smatra šumom i to se ne može mijenjati pravilnikom. |
| 70 | Dražen Husak | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 5. | Točka 4)Dodati "Oznake" ispred "Vanjske granice i gospodarska podjela…" | Prihvaćen | Ispravljeno u tekstu Pravilnika. |
| 71 | DRAŽEN DEGMEČIĆ | III. OSNOVA PODRUČJA, Članak 48. | ČLANAK 48. Korištenje ne drvnih proizvoda - kroz prizmu lovstva - granice GJ nisu istovjetne granicama lovišta. Lovišta nisu u rukama isključivo trgovačkog društva u vlasništvu države tako da dobiveni podaci neće biti odgovarajući | Nije prihvaćen | Člankom 48. Prijedloga Pravilnika propisani su dijelovi Šumskogospodarske osnove područja. Pod brojem 17. Propisano je Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda u proteklom polurazdoblju a to je zapravo vođenje evidencije o nedrvnim šumskim proizvodima sumarno za cijelo područje RH, dakle za državne i private šume, a popunjava se na temelju obrasca O-18 koji je propisan kao evidencija korištenja nedrvnih šumskih proizvoda za sve gospodarske jedinice (državne i private). Zbog navedenog smatramo da je prijedlog Pravilnika dobar i ne treba ga mijenjati. |
| 72 | DRAŽEN DEGMEČIĆ | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 43. | ČLANAK 43. ako se i treba napraviti nekakav osvrt - dovoljno bi bilo napisati u skladu sa važećom zakonskom regulativom navedene djelatnosti. | Nije prihvaćen | Lovnogospodarski planovi se usklađuju sa šumskogospodarskima pa smatramo da je tekst ovoga članka dobro napisan i ne treba ga mijenjati. |
| 73 | DRAŽEN DEGMEČIĆ | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 42. | ČLANAK 42. NEDRVNI ŠUMSKI PROIZVODI a) osvrt preko lovstva - postoji važeća zakonska regulativa za područje lovstva od Zakona do pravilnika i nije uputno da podzakonski akt poništava Zakonski akt. Potrebno je uskladiti navedene akte - uvažiti jedni druge. Nadalje pravilnik jedne djelatnosti ne bi trebao propisivati uvjete -treće djelatnosti (stočarstva) pogotovo jer je druga djelatnost (lovstvo) organizirana na istom prostoru, a moguće pod drugim vlasnikom, upraviteljem, ravnateljem ... Domaće životinje su selekcionirane da bi bile domistificirane, uvjeti držanja su propisani uvjetima poljoprivredne proizvodnje (uvjetima stočarstva) - nije uputno davati mogućnosti koje ne ispunjavaju uvjete vezane uz drugu djelatnost (stočarsku proizvodnju). Nadalje šumska staništa su divlja staništa (prirodne šume) i pripadaju divljači i divljim životinjama, nadalje je pravo lova ne rijetko zakupila treća osoba na temelju lovnog zakonodavstva i na temelju tog prava ostvaruje određene prihode i razvija djelatnost i širu društvenu zajednicu. Nadalje tu se nepotrebno dovode u kontakt domaće i divlje životinje te međusobno izmjenjivanje izlučevina, virusa, parazita - nešto što se ne može kontrolirati, a može eskalirati vrlo negativno na pojedine djelatnosti, ali i na ljudsko društvo ako je riječ o zoonozama - primjer. afrička svinjska kuga, bruceloza ... Pašarenje i žirenje - ako se treba regulirati onda bi te mogućnosti u potpunosti trebalo isključiti. | Nije prihvaćen | Člankom 59. Novoga ZOŠ-a propisano je da se šumska zemljišta u vlasništvu RH između ostaloga daju i u svrhu pašarenja.Površine koje su predviđene u te svrhe moraju se predvidjeti u šumskogospodarskim planovima na temelju Pravilnika o uređivanju šuma. Zakonom o lovstvu se ne propisuje niti pašarenje niti služnost na šumskom zemljištu već Zakonom o šumama. Odredbama Pravilnika moralo se regulirati područja navedena u točkama 1 – 5 članka 42. stavka 1. iz razloga što se dio stočarske proizvodnje može obavljati i obavlja se na šumskim površinama, a isto tako i branje i sakupljanje bilja. Postojećim prijedlogom Pravilnika daje se samo okvir radi određivanja mogućih površina u svrhu obavljanja pašarenja, brsta, žirenja i sakupljanja bilja, a za davanje u zakup šumskih površina napraviti će se posebna Uredba kojom će se trebati utvrditi uvjeti i načini držanja stoke te uskladiti je sa propisima iz područja poljoprivredne proizvodnje, veterinarstva i lostva. Zbog navedenog smatramo da je prijedlog Pravilnika dobar i ne treba ga mijenjati. |
| 74 | DRAŽEN DEGMEČIĆ | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 40. | ČLANAK 40. S obzirom kako je riječ o moguće mjerljivim radnjama,(inženjersko - tehničkim) bilo bi jednostavnije propisati minimalne količine po jedinici površine za glavne vrste drveća prilokom obnove - bilo da je riječ o kg - sjemena bilo da je riječ o broju sadnica - ponavljam kod obnove, popunjavanje će proizaći iz normativa obnove. Jasno u odnosu na ciljanu minimalnu željenu drvnu masu na kraju ophodnje. | Prihvaćen | Za potrebne količine sjemena ili sadnica potrebnih za obnovu po jedinici površine za glavne vrste drveća postoje normativi koje imaju HŠ d.o.o., tako da se to ne regulira Pravilnikom o uređivanju šuma. Smatramo da je prijedlog Pravilnika dobar i ne treba ga mijenjati. |
| 75 | DRAŽEN DEGMEČIĆ | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 28. | ČLANAK 28. Tu postoji sučelje zakonskih i podzakonskih akata različitih djelatnosti - Recimo djelatnost Lovstva je uređena zakonskim aktima i podzakonskim aktima, ovdje podzakonski - provedbeni akt bi trebao uređivati 15. pridobivanje nedrvnih šumskih proizvoda i pod (3) propisati skupine i vrste radova. jer je divljač Zakonom o šumama navedena pod zajednički nazivnik šumski proizvod. Drugim riječima pridobivanje, vrste i skupine radova su propisane lovnogospodarskom osnovom - temeljem zakonskih i podzakonskih akata povezanih s navedenom djelatnosti. S druge strane površine i granice Šumskih gospodarskih jedinica gotovo nikada nisu jednake kao i površina / granice ustanovljenih lovišta - tako da je ovaj dio treba drugačije urediti, uskladiti i dr. Tako da bi osnova za jednu GJ moguće propisivala druge radove, a druga GJ druge i jasno upitno da li će biti usklađeno s arondiranim i ustanovljenim granicama lovišta. | Nije prihvaćen | Pravilnik o uređivanju šuma se donosi na temelju odredbi Zakona o šumama te ga nije potrebno nužno usklađivati s Zakonom o lovstvu već sa Zakonom o šumama. Članak 28. prijedloga Pravilnika popisuje radove gospodarenja šumama. Divljač je proizvod šuma i šumskog zemljišta ali je postupanje,gospodarenje i korištenje divljači, određivanje granica lovišta, ustanovljavanje lovišta itd. propisano posebnim zakonom i podzakonskim aktima iz područja lovstva. Zbog navedenoga smatramo da je prijedlog Pravilnika dobar i ne treba ga mijenjati. |
| 76 | DRAŽEN DEGMEČIĆ | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 7. | ČLANAK 7. pod (4) dodati kako u neobraslo neproizvodna šumska zemljišta pripadaju i "površine za gospodarenje lovnom faunom" - te površine iako su neobrasle šumom i neproizvodne - one su proizvodne kada govorimo o lovnoj fauni - veza članak 6. | Nije prihvaćen | U članku 6. stavku 4 prijedloga Pravilnika propisano je da prema namjeni šumska zemljišta koja nisu obrasla šumom mogu biti između ostaloga i za potrebe održavanja bioraznolikosti šumskih ekosustava što obuhvaća i površine za potrebe gospodarenja lovstvom. Zbog navedenog smatramo da nije potrebno mijenjati odredbe članka7. stavak 4. prijedloga Pravilnika. |
| 77 | DRAŽEN DEGMEČIĆ | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 6. | ČLANAK 6 pod (4) - iako stoji za potrebe održavanja bioraznolikosti, a s obzirom na lovno zakonodavstvo (ustanovljenje lovišta, izrada lovnogospodarske osnove, pravilnik o izradi lovne osnove, iskaz površina i slč.), smatram da je potrebno dodati da se prema namjeni šumska zemljišta koja nisu obrasla šumom mogu kvalificirati kao: - površine za potrebe gospodarenja lovnom faunom (jednogodišnje i višegodišnje remize za prehranu, zaklon i podizanje mladunčadi) | Nije prihvaćen | Pravilnik o uređivanju šuma se donosi na temelju odredbi Zakona o šumama te ga potrebno nije nužno usklađivati s Zakonom o lovstvu nego sa Zakonom o šumama. U članku 6. stavku 4 prijedloga Pravilnika propisano je da prema namjeni šumska zemljišta koja nisu obrasla šumom mogu biti između ostaloga i za potrebe održavanja bioraznolikosti šumskih ekosustava što obuhvaća i površine za potrebe gospodarenja lovstvom. Mišljenja smo da je postojeći prijedlog Pravilnika dobar i da ga ne treba mijenjati. |
| 78 | DRAGUTIN VRAČEVIĆ | Sve obrasce bi trebalo korigirati, pojednostaviti i prilagoditi realnom stanju (kod zaduženja i razduženja da se zna na što se misli). Što znači izvršenje nadzora po propisu i višekratno (u m3), izvršenje slučajnog prihoda višekratno i nepredviđeno (zar nije sav slučajni prihod nepredviđen?), što znači doznaka stabala glavnog prihoda všekratno?, obavljanje nadzora u izvršenju radova iz točke 2. članka 27 Pravilnika (!!??), ....itd. | Prihvaćen | Ispravljene su pogreške prema primjedbama | |
| 79 | DRAGUTIN VRAČEVIĆ | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 33. | U članku 33. u stavku (2) dodati točku 3. koja glasi: 3. u sastojinama gdje ne postoji potreba za šumskouzgojnim zahvatom njege šuma proredom Obrazloženje: Postoje sastojine koje zbog svoje kvalitete, cilja gospodarenja i stanja šume i terena nije potrebno njegovati proredom | Prihvaćen | Ispravljeno prema predloženim primjedbama. |
| 80 | DRAGUTIN VRAČEVIĆ | Obrazac ŠGO-16 i O-15 treba korigirati jer je nejasno što obuhvaća Prethodni prihod. | Prihvaćen | Ispravljene su pogreške prema primjedbama | |
| 81 | DRAGUTIN VRAČEVIĆ | IV. OSNOVA GOSPODARENJA , Članak 65. | U potpunosti se slažem sa kolegicom Begić i sa svim ostalim komentarima (da se ne ponavljam). Jednostavno treba izbrisati "vrste drveća". Sve ostale stavke ovog članka treba prilagoditi nakon prihvaćanja ove primjedbe. Ova formulacija se pojavila u Pravilniku od 2015. godine i od tada se doznaka u praksi svodi na matematičko uštimavanje podataka (što u kancelariji a što na terenu) a sama kvaliteta doznake što se tiče biologije i zahtjeva šume pada u drugi plan. | Nije prihvaćen | Već je odgovoreno na pitanje Slađane Begić. |
| 82 | DRAGUTIN VRAČEVIĆ | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 20. | Članak 20. U stavku (2) podstavku 2. iza riječi "izuzev sastojina" dodati "hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka, obične bukve, poljskog jasena i crnog oraha" tako da sada glasi: 2. na primjernim površinama uzimajući od ukupne površine odjela odnosno odsjeka najmanje 7% u sastojinama visokog uzgojnog oblika izuzev sastojina hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka, obične bukve, poljskog jasena i crnog oraha u kojima je potrebno izmjeriti promjere svih stabala; Podstavak 3. treba izbaciti. Obrazloženje: Jednodobne sastojine visokog uzgojnog oblika hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka, obične bukve, poljskog jasena i crnog oraha bez obzira na bonitet sastojine previše su vrijedne i bitne za sva planiranja i bilanciranja da bi se drvna zaliha utvrdila na primjernim površinama. Osim toga sve eventualne manipulacije i zlouporabe prilikom izvođenja oplodnih sječa teško su dokazive ukoliko se drvna zaliha ustanovljuje na primjernim površinama. | Nije prihvaćen | Predloženim Pravilnikom htjelo se pojeftiniti izmjeru i ne mjeriti previše prsnih promjera ukoliko se radi o prethodnom prihodu i sa što manjim intenzitetom dobiti pouzdane podatke da se može izraditi kvalitetan propis. Također se pojednostavila izmjera i u glavnom prihodu, a on se ionako mora doznačiti cijeli pa to pretpostavlja totalnu izmjeru cijele sastojine. |
| 83 | DRAGUTIN VRAČEVIĆ | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 30. | Članak 30. treba izmijeniti u dijelu koji se odnosi na površinu tako da umjesto "0,2 hektara" bude iznos "1,0 hektara". Obrazloženje: Sanirana površina bi se zbog svojih karakteristika morala prilikom slijedeće revizije Osnove izdvojiti u odsjek a u članku 4. stavku (4) stoji da je najmanja površina odsjeka 1 hektar. Upitna je i opravdanost sanacije na tako malim površinama. | Prihvaćen | Ispravljeno prema predloženim primjedbama. |
| 84 | Dejan Pavlović | IV. OSNOVA GOSPODARENJA , Članak 65. | Sve je već napisano, slažem se sa kolegama. | Nije prihvaćen | Već je odgovoreno na pitanje Slađane Begić. |
| 85 | Dejan Pavlović | OPĆA ODREDBA, Članak 1. | Slažem se sa komentarom kolege Husaka. | Nije prihvaćen | Odgovoreno već na isto pitanje Draženu Husaku |
| 86 | Darko Posarić | XI. REVIZIJA I OBNOVA, Članak 92. | Umetnuti novi stavak 10. (postojeći st. 10. postao bi 11.) koji bi glasio: "Iznimno od st. 1. u slučaju kalamiteta velikih razmjera i propadanja šuma na velikim površinama uzrokovanih elementarnim nepogodama, bolestima i štetočinama bilja, sušenjem, propadanjem ili kombinacijom uzročnika, a koje je potrebno hitno sanirati te nije moguće provesti postupak izvanredne revizije bez da nastanu velike biološke i gospodarske štete zbog degradacije staništa i propadanja drvnog materijala tijekom trajanja postupka izvanredne revizije odobrava se sačiniti zapisnik o stanju s prijedlogom mjera koje treba poduzeti i kojega potpisuju: stručnjak s licencijom Komore predstavnik šumoposjednika, stručnjak s licencijom Komore koji nije zaposlen kod šumoposjednika i nadležni šumarski inspektor. Taj zapisnik postaje sastavni dio osnove gospodarenja i vrijedi za odsjeke za koje je donesen, a novo stanje i smjernice gospodarenja donijet će se u postupku redovite revizije osnove gospodarenja." Pojašnjenje: Sušenje i propadanje jasenovih sastojina na ogromnim površinama u velikom je zamahu i stanje biva sve gore, u UŠP Karlovac, Zagreb, Sisak i Nova Gradiška mogu se očekivati propadanja velikih šumskih kompleksa i njihova sanacija. Bude li to podlijegalo postupcima izvanredne revizije dogodit će se sljedeće: postupaka će biti ogroman broj i neće se dospijevati napraviti; sam proces je skup i predstavlja dodatni trošak; smjet će se posjeći samo odumrla stabla ili ona pred odumiranjem, a neće se smjeti pristupiti sanaciji kompleksa koji to zahtjevaju, čime će velik dio iskoristivoga drva propasti, čime će nastati velike gospodarske štete; neće se smjeti pristupiti sanacijama bez izvanrednih revizija, a uvjeti staništa iznimno će brzo postajati sve gori za sanaciju i obnovu, pa dok postupci prođu sanacije ponegdje neće biti ni moguće više provesti. Zbog svega navedenoga pozivam zakonodavca na korak koji će uvažiti postojeće stanje u našim šumama, kojim se zadržava dovoljna kontrola i evidencija stanja, a operativi će omogućiti provođenje nužnih postupaka sanacije bez nepotrebnih dodatnih troškova i čekanja i uz iskorištenje preostale tehničke vrijednosti drva. | Nije prihvaćen | Prema ovome prijedlogu derogirale bi se odredbe Zakona o općem upravnom postupku odnosno čl. 2. prema kojemu se upravnom stvari smatra svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje. Dakle odobravanjem izvanredne revizije (kojom se mijenjaju postojeći propisi šumskogospodarskog plana) rješava se o pravu i obvezama stranaka te je to upravna stvar i rješava se sukladno Zakonu o općem upravnom postupku. Šumarski inspektor može narediti zapisnikom postupanje u slučajevima hitnosti, ali na velikim područjima treba napraviti generale izmjene smjernica gospodarenja odnosno izvanrednu reviziju. Mišljenja smo da je postojeći prijedlog Pravilnika dobar i da ga ne treba mijenjati. |
| 87 | Damir Pavelić | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 43. | 43. (2) Iz navedenog stavka, svakako se mora izbaciti : "(divlja svinja)". Navedena tvrdnja može se potkrijepiti dokumentacijom i obilaskom terena. | Nije prihvaćen | Kod obračuna lovnoproduktivnih površina ne isključuju se mlade sastojine odnosno branjevine jer su one upravo idealno stanište za divlju svinju, a one više ne sadrže žir već se sastoje od mladih biljčica. U obračunu lovnoproduktivne površine za divlju svinju izuzimaju se sastojine u obnovi odnosno one gdje se očekuje urod žira i od istog tog žira se očekuje i pomlađenje. |
| 88 | Damir Pavelić | II. ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 31. | (4) - Prilično nejasno formuliran stavak. Pogrešno je izričito zabranjivanje propisivanja etata. Gospodarenje (etaat+uzgoj) treba biti u funkciji potrajnog gospodarenja i postizanja maksimalih OKFŠ funkcija šume. Tko će preuzeti odgovornost za sastojine koje će u konačnici zbog negospodarenja, propadati, smanjivati svoje OKFŠ funkcije i donašati poslovnu štetu onima koji njima gospodare ali i drvnoj industriji? Postoji niz drugih mehanizama kojima se može kontrolirati ispravnost gospodarenja zaštićenom šumom. | Nije prihvaćen | Odredbe ovoga članka odnose se na zaštićena područja prema Zakonu o zaštiti prirode te je ovaj članak usklađen sa istim Zakonom. |
| 89 | Dalibor Štorga | IV. OSNOVA GOSPODARENJA , Članak 65. | Slažem se sa svim navedenim komentarima | Nije prihvaćen | Već je odgovoreno na pitanje Slađane Begić. |
| 90 | Dalibor Štorga | OPĆA ODREDBA, Članak 1. | Slažem se s komentarom kolege Husaka. | Nije prihvaćen | Odgovoreno već na isto pitanje Draženu Husaku |
| 91 | Bojan Zdjelar | IV. OSNOVA GOSPODARENJA , Članak 65. | Slažem se sa izrečenim komentarima, čl.65. stavak 2 obristati po vrstama drveća i obrisati stavak 4. i 5. Potrebno je inzistirati na tome radi normalnog obavljana poslova doznake. | Prihvaćen | Već je odgovoreno na pitanje Slađane Begić. |