Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o sudskim pristojbama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Upravni sud u Rijeci 2. U postupku u upravnim sporovima, Članak 22. Predlažemo razmotriti mogućnost generalnog umanjenja sudske pristojbe u slučaju odbijanja tužbenog zahtjeva na osnovi čl. 57. st. 2. Zakona o upravnim sporovima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Razlozi odbijanja tužbenog zahtjeva iz članka 57. st. 2. Zakona o upravnim sporovima ne smatraju se posebno opravdanim razlogom za propisivanje umanjenja pristojbene obveze.
2 Upravni sud u Rijeci VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 40. Bilo bi korisno stupanje na snagu predložene odredbe članka 22. stavka 2. Zakona o sudskim pristojbama odgoditi do stupanja na snagu Tarife sudskih pristojbi, što je vjerojatno i intencija predlagatelja. Propuštanjem takve izričite stipulacije nepotrebno se povećava rizik vođenja postupaka povodom izglednih zahtjeva stranaka da se, u razdoblju od stupanja na snagu Zakona do donošenja Tarife, na temelju normativne kombinacije čl. 22. st. 2. i čl. 25. Zakona, ni u sporovima utvrdive vrijednosti ne primjenjuje važeća Tarifa, već vrijednost predmeta spora iz čl. 25. Zakona (implementacija potonje odredbe smislena je u kombinaciji s budućom Tarifom). Stranke bi mogle biti motivirane pozivati se na vrijednost predmeta spora iz čl. 25. Zakona već u prijelaznom razdoblju i kod sporova neprocjenjive vrijednosti (sada za većinu radnji u sporovima neprocjenjive vrijednosti pristojba iznosi 500,00 kn, dok bi uzimanje iznosa od 10.000,00 kn razumijevalo plaćanje pristojbe od 400,00 kn). Nije prihvaćen Ne prihvaća se Nije potrebno posebno propisivati odgodu stupanja na snagu članka 22. Prijedloga zakona.
3 Upravni sud u Rijeci II.OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA PRISTOJBE, Članak 11. Čl. 11. st. 1. t. 9. - pomoć za uzdržavanje bilo je pravo predviđeno ranijim Zakonom o socijalnoj skrbi (2012), dok važeći Zakon o socijalnoj skrbi (2013) ne poznaje institut tog naziva. U važećem Zakonu najbliži tome je institut zajamčene minimalne naknade. Čl. 11. st. 1. t. 16. (prvi dio odredbe) - je li svrhovito plaćanja sudskih pristojbi osloboditi tužitelje o pravima iz obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja samo zbog vrste predmeta, neovisno o tome što se može raditi o zaposlenim osobama ili umirovljenicima s natprosječnim primanjima, ili je u tom dijelu olakšavanje položaja osoba lošijega imovnog stanja prikladnije osigurati primjenom Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, a Zakonom o sudskim pristojbama osloboditi samo tužitelje u sporovima o pravima nezaposlenih osoba i pravima s područja socijalne skrbi? Ista odredba - je li pod pojmom osnovnog zdravstvenog osiguranja mišljeno na obvezno zdravstveno osiguranje, u smislu terminologije iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju? Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća Prihvaća se Ne prihvaća se (čl.11.st.1.t.16.) Isto rješenje je sadržano i u važećem Zakonu o sudskim pristojbama te dosadašnja praksa ne pokazuje potrebu za njegovom izmjenom. Prihvaća se
4 Upravni sud u Rijeci I.OPĆE ODREDBE, Članak 7. Bilo bi svrhovito da iz formulacije članka 7. stavka 1. bude jasno da je riječ o podnescima koje se u e-obliku podnose sukladno zakonu kojim je uređena pojedina vrsta sudskog postupka. Na taj način bi se smanjio broj slučajeva u kojima će se stranke pozivati na to da je dovoljno podnijeti npr. tužbu putem "obične" elektroničke pošte, mada se mjerodavnim zakonom (primjerice u upravnom sporu - čl. 49. st. 2. Zakona o upravnim sporovima), traži ovjera elektroničkim potpisom. Ostaviti ovo pitanje isključivo interpretaciji, bez preciziranja odredbe, znači generirati znatni broj nepotrebnih predmeta u kojima će stranke neosnovano tražiti umanjenje iznosa pristojbe, upirući na postojeći općeniti izričaj. Prihvaćen Prihvaća se
5 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom II.OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA PRISTOJBE, Članak 11. Predlažemo ispravljanje korištenog termina u odredbi članka 11. stavku 1. točki 10. umjesto „invalida“ pisati „osoba s invaliditetom“. Takvo usklađivanje je potrebno zbog terminologije korištene u drugim ranije donesenim dokumentima Republike Hrvatske kao što je to primjerice Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine i Sheratonska deklaracija. Navedenom Deklaracijom, koja je donesena na Okruglom stolu “Suvremeni pristup poimanju i definiranju invalidnosti” održanom 2003. godine, usvojeno je nazivlje koje se koristi u pitanjima invaliditeta: za odrasle osobe - osobe s invaliditetom i za djecu - djeca s teškoćama u razvoju. Prihvaćen Prihvaća se
6 Općinski sud u Splitu PRIJEDLOG ZAKONA O SUDSKIM PRISTOJBAMA Općinski sud u Splitu: Primjedbe i prijedlozi za izmjenu nacrta zakona su sljedeći: I.Dodati u "Opće odredbe" odredbu sljedećeg sadržaja: Ako stranku, koja nije oslobođena plaćanja sudskih pristojbi, zastupa odvjetnik, sud neće postupiti po podnesku te stranke kojim se pokreće postupak sve dok ne bude plaćena pristojba za taj podnesak. Obrazloženje: U praksi se često događa da neke stranke koje pokreću sudski postupak na sve moguće načine izbjegavaju platiti pristojbu tog podneska, a istodobno požuruju postupanje suda s tim da pritom imaju očito dovoljno financijskih sredstava za angažiranje odvjetnika. II.U članku 21. stavak 1. točka 2. umjesto brojke "5.000,00" trebalo bi staviti brojku "50.000,00". Obrazloženje: Trenutno su vrlo niske sudske pristojbe u sporovima zbog smetanja posjeda. Budući da su to vrlo kompleksni sporovi, koji često uključuju dosta opsežan dokazni postupak, i kako se ove sporove dosta često zlorabi za postavljanje tužbenih zahtjeva koji graniče s objesnim parničenjem, povećanje vrijednosti predmeta spora i visine pristojbe, stranke bi se odvratilo od bezrazložnog podnošenja ovakvih tužbi. III.U članku 28. stavku 6. na kraju dodati rečenicu: "Rješenje o pristojbi se dostavlja stranci, a ako stranka ima punomoćnika ili zastupnika, onda se dostavlja tom punomoćniku ili zastupniku." Obrazloženje: Budući da se u praksi događalo da odvjetnici osporavaju da bi punomoć izdana njima obuhvaćala i adhezijski upravni postupak naplate pristojbe, to je potrebno radi što jasnijeg uređenja ove materije propisati kako je navedeno. IV.Vraćanje upozorenja kao radnje koja prethodi donošenju rješenja o pristojbi (čl.28) nije najpraktičnije rješenje. Naime, prilikom predaje tužbe/prijedloga sud ne može stranci dati sve potrebne podatke jer sustav eSpis generira automatski "poziv na broj odobrenja" što je vrlo bitan podatak za uplatu pristojbe, a u trenutku predaje tužbe/prijedloga nije odmah formiran predmet već to radi zasebna pisarnica. Nadalje, nepravedno je da se stranci nameće plaćanje dodatne pristojbe od 100,00 kuna ako pošalje poštom podnesak bez plaćene pristojbe (čl.28.st.4. i st.7.), jer i u tom slučaju stranka ne raspolaže svim potrebnim podacima za uplatu pristojbe. V.U Tarifi koju će Uredbom donijeti Vlada Republike Hrvatske trebalo bi dodati sljedeće odredbe: a)Za privatnu tužbu i protutužbu u kaznenom postupku plaća se pristojba od 1.000,00 kuna. Obrazloženje:---- b)Za zahtjev za izuzeće suca, ako je odbijen, odbačen ili povučen, plaća se pristojba od 500,00 kuna, a za svaki sljedeći zahtjev za izuzeće podnesen u istom postupku plaća se dvostruko veća pristojba od prethodne (tj. 1.000,00 kn, 2.000,00 kn itd). Obrazloženje: Stranke često zlorabe institut izuzeća suca pa se nerijetko ovakvi neosnovani zahtjevi podnose samo da bi se odugovlačilo postupak, naročito u kaznenim i ovršnim postupcima. Stoga, takvu lošu praksu stranaka, koja nepotrebno zagušuje rad sudske uprave, bi se svakako moglo iskorijeniti kad bi se naplaćivala pristojba u slučaju da zahtjev bude odbačen, odbijen ili povučen. Ukoliko bi zahtjev bio prihvaćen, onda ne bi bilo mjesta naplati sudske pristojbe. c)Za prijedlog ovršenika i treće osobe za odgodu ovrhe, ako je prijedlog odbijen ili odbačen, plaća se pristojba od 500,00 kuna, a za svaki sljedeći prijedlog podnesen u istom postupku, ako je odbijen ili odbačen, plaća se dvostruko veća pristojba od prethodne (tj. 1.000,00 kn, 2.000,00 kn itd). Obrazloženje: Trenutna visina pristojbe za odbijeni prijedlog za odgodu ovrhe dovodi do toga da stranke ne zaziru od toga da tijekom postupka učestalo podnose prijedloge za odgodu ovrhe. Povećanjem pristojbe sigurno bi se smanjio broj takvih prijedloga što bi ubrzalo rad sudaca na ovršnim predmetima jer bi manje radnog vremena trošili na pisanje odluka o ovakvim neosnovanim prijedlozima. d)Za ovršenikov podnesak kojim koristi pravna sredstva u postupku izravne naplate tražbine, ako je prijedlog iz tog podneska odbijen, odbačen ili povučen, plaća se pristojba u visini od 1% tražbine koja se naplaćuje u postupku izravne naplate tražbine, ali ne manje od 50,00 kuna i ne više od 1.000,00 kuna. Obrazloženje: Otkako je omogućena izravna naplata putem FINA-e, broj ovakvih podnesaka se drastično povećao pa bi trebalo sudskim pristojbama sankcionirati podnošenje neosnovanih prijedloga. e)Za podnesak stranke kojim traži od suda da otkloni nepravilnost koju je sudski ovršitelj učinio u provedbi ovrhe plaća se pristojba od 100,00 kuna ako je prijedlog odbijen. Obrazloženje: Ova vrsta prijedloga dosad nije bila navedena u tarifi, ali bi svakako trebalo razmisliti o tome da bude dodana kako bi se spriječilo podnošenje neosnovanih prijedloga. f)Za prigovor treće osobe u ovršnom postupku plaća se pristojba u visini polovine pristojbe koja bi se morala u tom postupku platiti za žalbu protiv rješenja o ovrsi. Obrazloženje: Ova vrsta prijedloga dosad nije bila navedena u tarifi, ali bi svakako trebalo razmisliti o tome da bude dodana kako bi se spriječilo podnošenje neosnovanih prigovora. g)Za podnesak kojim se traži produljenje sudskog roka, koji je određen u trajanju od 15 ili više dana, plaća se sudska pristojba od 100,00 kuna. Obrazloženje: Ovim prijedlogom bi se discipliniralo stranke koje olako pristupaju udovoljenju naloga suda u roku koji im sud dodijeli pa onda traže produljenje roka. Pristojba bi se plaća samo ako se traži produljenje roka kojeg je sud prethodno odredio u trajanju od 15 ili više dana. h)Za žalbu protiv rješenja o dosudi i rješenja o namirenju plaća se sudska pristojba od 100,00 kuna. Obrazloženje: Žalbe protiv ovih rješenja nisu rijetkost što uzrokuje angažman drugostupanjskih sudova pa bi bilo logično da se naplaćuje pristojba za ove žalbe. i)Za prijedlog za izricanje sudskih penala plaća se sudska pristojba od 200,00 kuna. Obrazloženje: Ova vrsta prijedloga dosad nije bila navedena u tarifi. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća I.Ne prihvaća se Sukladno odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske isto bi predstavljalo ograničavanje prava građana na pristup sudu. II.Ne prihvaća se Dosadašnja praksa ne pokazuje potrebu za povećanjem vrijednosti predmeta spora u postupcima zbog smetanja posjeda. III.Prihvaća se IV.Ne prihvaća se Isto rješenje je sadržano i u važećem Zakonu o sudskim pristojbama te dosadašnja praksa ne pokazuje potrebu za njegovom izmjenom. V. Ne prihvaća se Navedena materija nije predmet ovog prijedloga zakona jer će se Tarifa propisati uredbom Vlade.
7 Marijan Bruketa V. POSTUPAK RADI NAPLATE NEPLAĆENE PRISTOJBE, Članak 28. Marijan Bruketa odvjetnik Kao odvjetnik, smatram da se rješenje o pristojbi, koje ima snagu i značaj pravomoćene i ovršne sudske odluke, a na temelju koje se može provesti izravna naplatu putem FINE, na svim novčanim sredstvima pristojbenog obveznika sa svih njegovih računa i oročenih novčanih sredstava prema odredbama Zakona koju uređuje provedbu ovrhe na novčanim sredstvima, a koje rješenje koje Sud donosi u skladu s odredbma ovog članka t r e b a dostaviti direktno stranci, obvezniku plaćanja sudske pristojbe (pristojbenom obvezniku). Odvjetnici nisu stranke, te kao punomoćnici stranaka nemaju ovlasti niti ih odvjetnička punomoć ovlaščuje da prime isto rješenje. Isto tako odvjetnici niti po jednom propisu ne odgovaraju za plaćanje odnosno za naplatu sudske pristojbe . Praksom sudova, koji rješenje o pristojbi, dostavljaju odvjetniku, kao punomćniku stranke, stranka je zakinuta za Zakonom određeni rok plaćanja sudske pristojbe od 8 dana, jer sudovi , u tom slučaju, za početak roka uzimaju dan kada je odvjetnik primio isto rješenje. Prema postojećoj praksi Sudova, nakon toga što odvjetnik primi rješenje, treba ga dostaviti na adresu stranke, preporučeno, jer jedino tako odvjetnik kao punomoćnik stranke, može biti siguran da li ga je i kada stranka-pristojbeni obveznik primila. Na ovaj način odvjetnici postaju "dostavljači" Suda, što je nedopustivo, te im Sudovi stvaraju nepotrebne i nezakonite troškove. Naima kada tumačimo ovaj članak, te slijedeći članak 29. Nacrta prijedloga zakon, u kojima se jasno i nedvosmisleno određuje da: -navedeno rješenje sadrži "nalog stranci" -zatim nalog FINI za provedbu rješenja na novčanim sredstvima stranke..., -u slučaju ako stranka ne plati... -zatim protiv rješenje o pristojbi stranka..., zatim osobito : "Prvostupanjski sud može u povodu pravodobno podnesenog prigovora rješenjem o prigovoru, koje se mora otpremiti stranci u roku od tri dana, ukinuti ili preinačiti pobijano rješenje, odnosno odbiti prigovor. Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka 29., stranka može izjaviti žalbu u roku od tri dana od dana kad ga je primila, a o žalbi odlučuje drugostupanjski sud", stoga smatram da se rješenje o pristojbi mora otpremiti ili dostaviti direktno stranci-pristojbenom obvezniku. U sudskim postupcima dostava se mora obavljati stranci. U slučaju kada stranka ima zakonskog zastupnika odnosno punomoćnika, tek ako stranka izjavi da je suglasna da joj se dostava obavlja preko zakonskog zastupniku odnosno punomoćniku, smatramo da bi sud, toj stranci mogao dostava obavljati putem zakonskog zastupanika odnosno punomoćnika. Odvjetnička punomoć iz članka 94. i 95. Zakona o parničnom postupku, predstavlja Ugovor o nalogu i ne ovlašćuje, sam po sebi, odvjetnike i za primitak navedenog rješanje o sudskoj pristojbi. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Isto rješenje je sadržano i u važećem Zakonu o sudskim pristojbama te dosadašnja praksa ne pokazuje potrebu za njegovom izmjenom.
8 Marijan Bruketa I.OPĆE ODREDBE, Članak 3. Marijan Bruketa, odvjetnik Smatram da bi u ovom članku trebalo jasno precizirarti tko plaća sudsku pristojbu. Naime ovaj Nacrt prijedloga Zakona koristi razne nazive za pristojbenog obveznika. Tako je to ovdje osoba na čiji se zahtjev ili u čijem se interesu poduzimaju radnje propisane zakonaom. U stavku 2.ovog članka upotrebljavaju se nazivi tužitelj ili predlagatelj. U nekim člancima ovog Nacrta prijedloga upotrebljava se pojam "stranka". Smatram da u cjelokupnom nacrtu treba uvesti jedinstvenu terminologiju. Budući da se i u mnogim drugim Zakonima, kao što su Zakon o parničnom postupku, Ovršni zakon i dr., upotrebljava pojam "stranka", smatram da se i u ovom nacrtu prijedloga, ovaj pojam treba treba uzeti kao osnovni pojam. Prihvaćen Prihvaća se
9 Klaudio Čurin V. POSTUPAK RADI NAPLATE NEPLAĆENE PRISTOJBE, Članak 29. Predlažem da se umjesto trodnevnog roka za prigovor i žalbu, odredi rok od osam dana, budući da time neće doći ni od kakvih štetnih posljedica po naplatu sudskih pristojbi, jer se radi o beznačajnoj razlici. U tom smislu, unatoč tome što su i sudovima određeni kratki rokovi za odlučivanje, isti su leges imperfectae, odnosno za sud ne postoji sankcija za prekoračenje roka za odlučivanje (što se vidi i u pogledu primjene zakonskih rokova za odlučivanje u "hitnim" predmetima prema odredbama ZPP-a!), dok stranka protekom roka gubi svoje pravo na izjavljivanje pravnog lijeka (čl. 18. st. 1. Ustava). Nije prihvaćen Ne prihvaća se Isto rješenje je sadržano i u važećem Zakonu o sudskim pristojbama te dosadašnja praksa ne pokazuje potrebu za njegovom izmjenom.
10 Klaudio Čurin I.OPĆE ODREDBE, Članak 1. Smatram da je upitna ustavnost rješenja prema kojem se Tarifa sudskih pristojbi donosi uredbom Vlade Republike Hrvatske, s obzirom da visina sudskih pristojbi može (kako to proizlazi i iz komentara Općinskog suda u Splitu, ali iz druge perspektive) bitno ograničiti prava građana na pristup sudu, a koje je Ustavom zajamčeno pravo (čl. 29. st. 1. Ustava). Odredbom čl. 16. st. 1. Ustava propisano je da se prava mogu ograničiti samo zakonom, pa s obzirom da sudske pristojbe ograničavaju pravo na pristup sudu, smatram da se Tarifa sudskih pristojbi i nadalje treba uređivati Zakonom. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Nastavno na odluke Ustavnog suda prema kojima će sud postupati i po predmetima u kojima nije plaćena sudska pristojbe te imajući u vidu postojanja instituta besplatne pravne pomoći, kao i uzevši u obzir da će osnove i vrijeme nastanka obveza plaćanja sudske pristojbi biti uređene Zakonom, dok će Tarifa propisivati samo visinu pristojbene obveze, izdvajanjem Tarife iz Zakona ne ograničava se građanima pristup sudu predloženo rješenje nije protuustavno.
11 Klaudio Čurin PRIJEDLOG ZAKONA O SUDSKIM PRISTOJBAMA U odnosu na prijedloge Općinskog suda u Splitu, s obzirom da se o sudskim pristojbama donosi rješenje koje je kao takvo ovršna isprava, te se na temelju takvog rješenja sudske pristojbe mogu prisilno naplatiti, smatram da nema osnove da se neplaćanje sudske pristojbe sankcionira nepostupanjem suda po podnesku. Radilo bi se o nerazmjernom ograničenju prava na pristup sudu, koje je Ustavom zajamčeno pravo. Pri tome, čak niti teza da stranka koja je angažirala odvjetnika ima "očito dovoljno financijskih sredstava za angažiranje odvjetnika" nema nikakvu podlogu, jer angažman odvjetnika ne može se smatrati nikakvim luksuzom, već se radi o Ustavom zajamčenom pravu svakog građanina; u tom smislu, moguće je da je stranka koja nema financijskih sredstava za plaćanje pristojbi sklopila pactum de quota litis s odvjetnikom, pa niti na ovoj razini takve premise nisu održive. U tom smislu, niti nije predviđeno da bi cilj novog Zakona o sudskim pristojbama bio smanjenje priljeva predmeta na sudove, a pristup sudu ne bi se smio pretvoriti u luksuz koji bi si mogli priuštiti samo najbogatiji. Konačno, ekstremno povišenje iznosa sudskih pristojbi, doveo bi i do većeg priljeva zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć, pa je upitno bi li se uopće mogli ostvariti ciljevi na koje se u komentaru upućuje. Primljeno na znanje Prima se na znanje
12 Klaudio Čurin I.OPĆE ODREDBE, Članak 5. Predlažem da se u članku 5. doda stavak 7.: (7) Na zahtjev stranke sud će stranci izdati potvrdu da je predala dokaz o plaćenoj sudskoj pristojbi. Naime, kada stranka uplati pristojbu u državnim biljezima, državni se biljezi lijepe na podnesku koji ostaje u sudu, a stranci ne ostaje nikakav dokaz da je doista platila pristojbu (u bitnom je slično i kada stranka plaća putem obrasca HUB). U slučaju da sud izgubi primjerak podneska na kojem su biljezi nalijepljeni ili ako bi se sami biljezi izgubili, stranka nema nikakav dokaz da je doista platila pristojbu, te je moguća dvostruka naplata pristojbe. Prihvaćen Prihvaća se
13 Klaudio Čurin II.OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA PRISTOJBE, Članak 11. U čl. 11. st. 1. toč. 7. Nacrta Zakona o sudskim pristojbama valjalo bi precizirati pojam "odgovarajuće isprave", budući da se u praksi događalo da kaznena presuda kojom su počinitelji osuđeni zbog počinjenja kaznenog djela nije bila prihvaćena kao "odgovarajuća isprava" kojom se dokazuje da je stranka dijete osobe poginule u Domovinskom ratu, dok upravna tijela nisu izdavala nikakve isprave kojima bi se utvrdio ovakav status, tvrdeći da ne postoje ovlaštenja za donošenje takvog deklaratornog rješenja, bez da se osobi priznaje neko posebno pravo prema Zakonu o vojnim i civilnim žrtvama rata. Isti bi se učinak mogao eventualno postići izmjenom pojma "status" u "svojstvo", budući da je pitanje srodstva s osobom poginulom u Domovinskom ratu njezino "svojstvo", dok pojam "status" podrazumijeva neko posebnim aktom priznato svojstvo. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Isto rješenje je sadržano i u važećem Zakonu o sudskim pristojbama te dosadašnja praksa ne pokazuje potrebu za njegovom izmjenom.
14 Ivana Grabovčić I.OPĆE ODREDBE, Članak 2. Poštovani, smatram da u ime pravde i želja jedne države da procesuira i istrijebi kriminal i korupciju dakle u kaznenim postupcima koje bi uveliko trebalo optimizirati u smislu težine djela i odgovarajuće kazne,uzimajući u obzir teške povrede ljudskih prava i osobnosti , plaćanje pristojbi bi se trebalo u potpunosti osloboditi. Naime svakoj naprednoj i civiliziranoj državi, koja slovi kao autoritet i glavni zastupnik svojih građana , moralo bi biti u primarnom cilju zaštita građana u smislu zaštite njihovih prava na način da se iskorijeni rak koji se godinama širi diljem zemlje;nemar osoblja koji proizvodi strašne posljedice,nezainteresiranost osoblja koji očigledno ne služi svojim građanima već pojedinim klijentima. Osobno svjedočim iz vlastitog iskustva pogodovanja i nemogućnost pojedinih sudaca,državnih odvjetnika da ulaze u samu srž problematike i da se tragedije spriječe već svjedočim bezobzirnost i nesavjesnost o odlučivanju o ljudskim sudbinama. Također smatram da je u najvećem interesu države i vladavine prava da pravda dođe na vidjelo i da se podigne standard razmišljanja i svijest o ljudskim tragedijama i sudbinama koje su u veliki broj slučajeva uzrok i posljedica nepravde i usudila bih se i reći posljedica lošeg pristupanja radu bez imalo odgovornosti. Pristojbe za ispravljanje i stizanje pravde gdje postoji ljudska žrtva i teške povrede osobnosti veliko NE jer je to i interes države da procesuira one loše i kazni ih a ne da kažnjava dobre i poštene ili one sa minornim prijestupima prema društvu i šire. Potrebna je korijenita promjena pravosuđa jer pravosuđe mora biti ugled,najviša instanca poštenja i ogledalo pravde jer ona ima u rukama ljudske sudbine i ljudski život kao najdragocijeniju bit čovjekovog življenja. Osvijestiti ljude da se u postupcima radi o ljudima i da taj rad iziskuje veliku odgovornost koja može nositi strašne ali i odlične posljedice. Nije prihvaćen Ne prihvaća se U kaznenim postupcima sudske pristojbe plaćaju se samo u postupcima pokrenutim po privatnoj tužbi, dok se u kaznenim postupcima pokrenutim po službenoj dužnosti ne plaća sudska pristojba.
15 Grga K PRIJEDLOG ZAKONA O SUDSKIM PRISTOJBAMA Ovo je hvalevrijedna inicijativa ubrzanja i pojednostavljenja početka i završetka postupka. Volio bih kada bi se omogućilo da sve stranke, koje žele primati obavijesti/podneske, presude i ostalu dokumentaciju preko e-građanina, isto mogu zatražiti te bi im isto bilo dostavljeno u osobni pretinac e-građanina. Time bi se postigla bolja i brža komunikacija prema strankama koje su željen takve komunikacije te uštedili troškovi i vrijeme dostave pismena. Također bi bilo poželjno da i pravne osobe imaju sličnu mogućnost. Primljeno na znanje Prima se na znanje Ministarstvo pravosuđa podržava predloženo, međutim isto nije predmet ovog, već procesnih zakona.