Izvješće o provedenom savjetovanju - Obrazac naknadne procjene učinaka propisa za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Sandoz d.o.o. PRILOG 5. OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA, 2. ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA PRIJEDLOG KOJI SE ODNOSI NA ODREDBU čl. 38, stavak 2, točka d): VAŽEĆA ODREDBA iz Zakona o porezu na dodanu vrijednost: Članak 38. (2) PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi 5% na isporuke slijedećih dobara i usluga: (***) d) lijekove koji se izdaju na liječnički recept i koji imaju odobrenje nadležnog tijela za lijekove i medicinske proizvode, ************************************************************************************************* U Hrvatskoj se trenutačno stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) na lijekove razlikuju prema režimu propisivanja lijekova (receptni ili bezreceptni status) i prema platitelju troška (HZZO ili sam pacijent). Opisano dovodi do bitno različitog poreznog tretmana istog proizvoda. Primjerice, 1 tableta lijeka ranitidin od 150 mg može imati status receptnog ili bezreceptnog lijeka ovisno o tome u kojem se pakiranju nalazi. Primjerice, tableta ranitidina u pakiranju koje sadrži blistere sa 20 tableta - naziv lijeka: Ranital 150 mg - izdaje se kao receptni lijek i PDV iznosi 5% (podmiruje HZZO), dok se tableta u pakiranju u blistere sa 10 tableta – naziv lijeka Ranital S 150 mg – prodaje kao bezreceptni lijek gdje PDV iznosi 25% (plaća pacijent). Status lijeka kao receptnog odnosno bezreceptnog određuje nadležno regulatorno tijelo - Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) ili Europska agenciji za lijekove (EMA) te je isključivo motiviran spoznajama o sigurnosti lijeka. Primjerice, određenim lijekovima nadležna su tijela (kada ih se prvi puta stavljalo u promet) dodijelio status receptnih lijekova, dok im se kasnije od strane istih regulatornog tijela status promijenio u bezreceptni - bez da je došlo do promjene u svojstvima lijeka ili djelatnoj tvari). Primjeri su slijedeći: Canesten Claritine, Fluimukan, Gastal, Andol i drugi. Dakle, želi se istaknuti kako regulatorna tijela – Halmed i EMA - mijenjaju statuse izdavanja lijekova kako bi isti postali dostupniji pacijentima za samoliječenje / samofinanciranje liječenja, a čime se rasterećuje i zdravstveni budžet. Nejednakom poreznom stopom upravo se ova namjera regulatornih tijela poništava jer se same pacijente opterećuje s većim troškovima liječenja. Nadalje, različit porezni tretman istih proizvoda nije u skladu s obvezujućom EU direktivom - Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex%3A32006L0112). U citiranoj se Direktivi navodi kako se sniženu stopu može primijeniti na nekoliko kategorija, pa navodi: „...farmaceutski proizvodi koji se obično koriste za zdravstvenu njegu, sprečavanje bolesti, te za liječenje u medicinske i veterinarske svrhe, uključujući proizvode koji se koriste za kontracepciju i sanitarnu zaštitu“. Ovdje je još bitno napomenuti da je postupak ishođenja dozvole za stavljanje lijeka u promet jednak za receptne i bezreceptne lijekove što i nadležno stručno tijelo u hrvatskoj (HALMED) to može i potvrditi: • standardi proizvodnje, ispitivanja i odobravanja lijekova koje se izdaje bez recepta jednako visoki kao standardi za lijekove koje se izdaje na recept • lijekovi s istom djelatnom tvari u istom obliku i istoj jačini (pa čak i identični lijekovi istog proizvođača) samo različitog pakovanja u isto vrijeme dostupni u receptnom i bezreceptnom načinu izdavanja • lijekovi koje se izdaju bez recepta omogućuju pacijentima bržu i lakšu dostupnost potrebne terapije i rasterećenje troškova zdravstvenog sustava Slijedom navedenog potrebno je staviti u istu poziciju sve lijekove koji prolaze odobrenje nadležnih tijela za lijekove (bilo da se radi o Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) ili Europskoj agenciji za lijekove (EMA)) prije puštanja u promet. Oporezivanjem receptnih lijekova PDV stopom od 5%, a svih ostalih lijekova koji se izdaju bez recepta PDV stopom od 25% predstavlja izravno kršenje EU PDV legislative jer se stvara diskriminatoran porezni tretman jednakih isporuka, a da se ne spominje neopravdana diskriminacija platitelja ove cijene za lijek (država 5%, a pacijent 25% PDV-a). Ovdje je važno spomenuti i presude Europskog suda pravde (ECJ) koji se oslanjaju na temeljna načela oporezivanja: ► načelo ne-diskriminacije ► načelo neutralnosti ► načelo pravne sigurnosti Načelo jednakog tretmana ili načelo nediskriminacije zahtjeva da se usporedive transakcije ne tretira različito. Presude ECJ-a u spojenim predmetima C-259/10 i C-260/10 Rank Group (2011) ECR I-0000, par. 32. Primjer: lijekovi s istom djelatnom tvari ► ista djelatna tvar (npr. oba receptna lijeka imaju klortimazol kao djelatnu tvar) ► namijenjeni liječenju istih medicinskih stanja Različit porezni tretman receptnih i bezreceptnih lijekova je izravno kršenje načela jednakog poreznog tretmana, odnosno načela nediskriminacije. Prema načelu porezne neutralnosti koje proizlazi iz načela ne-diskriminacije, porezni tretman dobara koja su slična ne smije biti različit jer se time izravno utječe na konkurentnost proizvoda. Brojne presude ECJ-a potvrđuju načelo porezne neutralnosti: ► Presuda C-259/10 i C-260/10 Rank Group (2011) ECR I-0000, par. 32. ► Presuda C-481/98 Komisija v Francuska (2001), par. 21.-30. ► Presuda C-309/06 Marks & Spencer (2008), par. 47. ► Presuda C-41/09 Komisija v Nizozemska (2011), par. 66. ► Presuda C 363/05 JP Morgan (2007), par. 46. ► Presuda C-216/97 Gregg (1999), par 20. ► Presuda C-498/03 Kingscrest/Montecello (2005), par. 54. ► Presuda u spojenim predmetima C-453/02 i C-462-02 Finanzamt Gladbeck (2005), par. 24. ► Presuda C-109/02 Komisija v Njemačka (2003), par. 28. U C-259/10 i C-260/10 ECJ je utvrdio da načelo porezne neutralnosti mora biti tumačeno na način da je razlika u PDV tretmanu dviju isporuka koje su identične ili slične s aspekta potrošača i koje zadovoljavaju iste potrebe potrošača dovoljna da se dokaže da je načelo porezne neutralnosti koje proizlazi iz načela nediskriminacije prekršeno. U C-259/10 i C-260/10 ECJ je utvrdio da načelo porezne neutralnosti mora biti tumačeno na način da je razlika u PDV tretmanu dviju isporuka koje su identične ili slične s aspekta potrošača i koje zadovoljavaju iste potrebe potrošača dovoljna da se dokaže da je načelo porezne neutralnosti koje proizlazi iz načela ne-diskriminacije prekršeno. ► U C-109/02 ECJ je utvrdio da bi se primijenilo sniženu PDV stopu, zemlje članice moraju poštivati načelo porezne neutralnosti koje isključuje tretiranje sličnih isporuka dobara i usluga, koje su tako u konkurenciji jedne s drugima, različito za PDV svrhe te se takva dobra i usluge mora oporezivati jedinstvenom PDV stopom. Kod C-481/98 se radi o različitom PDV tretmanu (nižoj stopi PDV-a) odnosno o isporuci onih lijekova čiji se trošak nadoknađivalo od sustava osiguranja u odnosu na lijekove čiji su trošak snosili oboljeli. U presudi je ECJ potvrdio stav da porezni tretman dobara koja su slična mora biti jednak tj. porezno opterećenje isporuka na teret sustava osiguranja ne smije biti različito, tj. niže od isporuka na teret oboljelih. U primjeru u Hrvatskoj oboljelom nije važno je li u pitanju lijek koji se izdaje na recept ili ne, dokle god će lijek ublažiti simptome pojedine bolesti. Dakle, bez obzira što se radi o lijekovima koji su s aspekta oboljelih isti te zadovoljavaju njihove iste potrebe, dakle radi se o dvjema identičnim isporukama, u Republici Hrvatskoj ih se oporezuje na različit način. Budući da PDV Direktiva dozvoljava zemljama članicama EU primjenjivanje snižene stope PDV-a na farmaceutske proizvode kojima je generalan cilj prevencija ili liječenje bolesti i vezani su uz zdravstvenu njegu, prevenciju bolesti i medicinske ili veterinarske tretmane i kako bismo uskladili domaću s EU legislativom sniženu stopu PDV-a treba primijeniti na sve lijekove koji imaju odobrenje za stavljanje lijeka u promet izdano od strane HALMED-a ili EMA-e. Jednaki PDV tretman receptnih i bezreceptnih lijekova prepoznala je velika većina zemalja članica, uključujući i sve Republici Hrvatskoj primarne referentne zemlje za određivanje cijene lijekova na veliko. Dodatno ono što je važno istaknuti je da visina PDV-a u nama susjednim zemljama kao i referentnim zemljama značajno niže. Hrvatski pacijenti stoga često kupuju bezreceptne lijekove upravo u susjednim zemljama umjesto u Hrvatskoj čime propuštamo porez na potrošnju uprihoditi u nacionalni proračun. Također, ova mjera dovela bi do bolje dostupnosti samoliječenja pacijentima, razvoja farmaceutske industrije kao strateške industrije te razvoja ljekarništva i očuvanja ljekarništva u ruralnim područjima. Predlažemo da u skladu s načelom nediskriminacije sukladno sudskoj praksi Europske unije i načelom neutralnosti, potvrdite mišljenje kako je na sve lijekove, neovisno o načinu izdavanja, potrebno unificirati stopu poreza na dodanu vrijednost. Predlažemo da to bude stopa od 5%. Sniženjem ove stope omogućilo bi se stanovništvu kupovina bezreceptnih lijekova po povoljnijim uvjetima. Na taj način bi se povećala dostupnost bezreceptnih lijekova i medicinskih proizvoda hrvatskim građanima, u skladu s principima očuvanja europske pravne stečevine i unaprjeđenja funkcioniranja unutarnjeg tržišta lijekova i medicinskih proizvoda u Republici Hrvatskoj. PRIJEDLOG NOVE ODREDBE: Članak 38. (2) PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi 5% na isporuke slijedećih dobara i usluga: d) sve vrste lijekova koji imaju odobrenje nadležnih tijela za lijekove i medicinske proizvode, te sve proizvode na listama lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Nije prihvaćen Smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. Radi se o zahtjevu koji će se u postavljenom fiskalnom okviru i dalje razmatrati. Pitanje zašto lijek istog sastava može imati receptni ili bezreceptni status nije porezno pitanje, već spada u nadležnost Ministarstva zdravstva.
2 Hrvatska Udruga Proizvođača Bezreceptnih Proizvoda PRILOG 5. OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA, 2. ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA „Članak 38“ – Predlaže se izmjena važeće odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost Važeća odredba: Članak 38. (2) PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi 5% na isporuke slijedećih dobara i usluga: d) lijekove koji se izdaju na liječnički recept i koji imaju odobrenje nadležnog tijela za lijekove i medicinske proizvode Prijedlog nove odredbe: Članak 38. (2) PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi 5% na isporuke slijedećih dobara i usluga: d) sve lijekove koji imaju Rješenje o odobrenju za stavljanje lijeka u promet izdano od strane Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode ili europskog regulatornog tijela Obrazloženje: U Hrvatskoj se trenutačno stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) na lijekove razlikuju prema režimu propisivanja lijekova (receptni ili bezreceptni status) i prema platitelju troška (HZZO ili sam pacijent) kojom praksom različito porezno tretiramo potpuno isti proizvod. Status lijeka kao receptnog odnosno bezreceptnog određuje nadležno regulatorno tijelo - Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) ili Europska agenciji za lijekove (EMA) te je isključivo motiviran spoznajama o sigurnosti lijeka. Primjerice, određenim lijekovima nadležna su tijela (kada ih se prvi puta stavljalo u promet) dodijelio status receptnih lijekova, dok im se kasnije od strane istih regulatornih tijela status promijenio u bezreceptni - bez da je došlo do promjene u svojstvima lijeka ili djelatnoj tvari. Intencija je regulatora – HALMED i EMA - mijenjati statuse izdavanja lijekova kako bi isti postali dostupniji pacijentima za samoliječenje / samofinanciranje liječenja, a čime se rasterećuje i zdravstveni budžet. Nejednakom poreznom stopom upravo se ova namjera regulatornih tijela poništava jer se same pacijente opterećuje s većim troškovima liječenja. Slijedom prijedloga želimo naglasiti kako oporezivanjem receptnih lijekova PDV stopom od 5%, a svih ostalih lijekova koji se izdaju bez recepta PDV stopom od 25% predstavlja izravno kršenje EU PDV direktive jer se stvara diskriminatoran porezni tretman jednakih isporuka, a da se ne spominje neopravdana diskriminacija platitelja ove cijene za lijek (država 5%, a pacijent 25% PDV-a). Ovdje je važno spomenuti i presude Europskog suda pravde (ECJ) koji se oslanjaju na temeljna načela oporezivanja – načelo ne-diskriminacije, neutralnosti i pravne sigurnosti. Jednaki PDV tretman receptnih i bezreceptnih lijekova prepoznala je velika većina zemalja članica, uključujući i sve Republici Hrvatskoj primarne referentne zemlje za određivanje cijene lijekova na veliko. Dodatno ono što je važno istaknuti je da visina PDV-a u nama susjednim zemljama kao i referentnim zemljama značajno niže. Hrvatski pacijenti stoga često kupuju bezreceptne lijekove upravo u susjednim zemljama umjesto u Hrvatskoj čime propuštamo porez na potrošnju uprihoditi u nacionalni proračun. Također, ova mjera dovela bi do bolje dostupnosti samoliječenja pacijentima, razvoja farmaceutske industrije kao strateške industrije te razvoja ljekarništva i očuvanja ljekarništva u ruralnim područjima. Predlažemo da u skladu s načelom nediskriminacije sukladno sudskoj praksi Europske unije i načelom neutralnosti, potvrdite mišljenje kako je na sve lijekove, neovisno o načinu izdavanja, potrebno unificirati stopu poreza na dodanu vrijednost. Predlažemo da to bude stopa od 5%. Nije prihvaćen Smanjenje stope PDV-a na isporuke pojedinih dobara i usluga stvara dodatni negativni utjecaj na prihode državnog proračuna. Radi se o zahtjevu koji će se u postavljenom fiskalnom okviru i dalje razmatrati. Pitanje zašto lijek istog sastava može imati receptni ili bezreceptni status nije porezno pitanje, već spada u nadležnost Ministarstva zdravstva.