Izvješće o provedenom savjetovanju - Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Krešimir Dugonjić PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Poštovani, smatram da bi puno "labavija" ekonomska politika prema poreznim obveznicima polučila veći uspjeh od pretjeranog reguliranja. Navodim primjer Irske koja ima tzv. "flat tax rate" od 12 %, a tijekom financijske krize je posudila 75 milijardi eura koje je uspješno i prijevremeno vratila financijskim institucijama i EU, te je danas uspješan model ekonomskog rasta i sigurnog gospodarskog poslovanja. Predlažem uvođenje "flat tax rate", odnosno jednakomjernog poreza na dohodak od 20 % u RH na sve dohotke sa izuzećem dohotka ispod 3800 kuna, jer bi se oslobodila velika količina novca koja bi se ubrzo vratila višestruko u gospodarstvo i državni proračun kroz određeno razdoblje. Ako uzmemo u obzir da je potrošnja temelj svih gospodarskih aktivnosti i državnih prihoda, smatram da se treba puno fleksibilnije postaviti prema osobnom dohotku građana. S druge strane, smatram da treba ozakoniti tzv. "part time job" ili rad na nepuno vrijeme u visini od najviših 4 radnih sati dnevno i zaposlenima i nezaposlenima sa propisanom minimalnom brutto satnicom, odnosno najmanjom netto od 20 kuna na koju bi se davali doprinosi državi, te bi se ukorak riješilo pitanje budućnosti mirovinskog sustava i zdravstva kao i veliki dio tzv. "sive ekonomije i crnog tržišta rada". Da se uzme probni period za provedbu ovako zamišljene porezne reforme od jedne godine ubrzo bi se uvidjeli benefiti i otvorile nove mogućnosti koje bi se iskoristile uz pravovremeno reagiranje. Lijep pozdrav! Nije prihvaćen U slučaju uvođenja "flat tax rate" neće se utjecati na konkurentnost radne snage i otvaranje novih radnih mjesta, a moglo bi regresivno utjecati na radnike s nižim plaćama. Zakonom o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16) propisane su dvije stope poreza na dohodak od nesamostalnog rada, a ovim izmjenama predlaže se povećanje porezne osnovice na koju se primjenjuje stopa od 24% pri čemu se otvara prostor poduzetnicima za povećanjem plaća te bi se na taj način utjecalo na zadržavanja visokoobrazovanih radnika i dugoročno održiviji rast hrvatskog gospodarstva.
2 DENIS PELOZA PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Ostaje gorka činjenica da postoji znatni broj radno sposobnih građana koji su svjesno odlučili ne raditi niti imaju interesa ulaziti u bilo kakav radni odnos posebno ne za ispod prosjećnu mjesećnu plaću, no pitanje je kako mogu i na koji način opravdavaju godišnje životne troškove odnosno svoju redovnu potrošnju. Time će se u konačnici jednoga dana netko morati pozabaviti u protivnom će se sustav teško održati. Nažalost, Porez na dohodak je tek porez na evidentirani i iskazani oblik rada, ostaje pitanje što sa onim neiskazanim dijelom. Niže opterećenje dohotka uz veći udio neto primanja, ali uz poticaj prijave rada dugoročno bi trebalo dati pozitivne efekte, ali u tom dijelu svoj dio priče morao bi odraditi inspektorat. Cilj je svakako da zdravstvo, obrazovanje i socijala trebaju biti financirani iako je racionalizacija sustava ipak neki drugi , ali neminovni dio razvojne strategije i podizanja standarda Primljeno na znanje Člankom 90. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16) propisano je da se glede utvrđivanja, naplate, povrata poreza, žalbenog postupka, zastare i prekršajnog postupka primjenjuju odredbe zakona kojim je uređen opći porezni postupak, osim ako je Zakonom o porezu na dohodak i zakonom kojim se uređuje prekršajni postupak drugačije uređeno. Uz navedenu općenitu odredbu o postupanju, prekršajne odredbe za pravne osobe koje ne postupaju sukladno Zakonu o porezu na dohodak propisane su člankom 91. navedenog Zakona, a za fizičke osobe člankom 92. toga Zakona. Zadaća Porezne uprave je između ostaloga i nadzor primjene poreznih propisa te utvrđivanje primitaka odnosno utvrđivanje poreza na ostvarene primitke u suradnji s drugim institucijama. Prvenstveno, inspektorat rada obavlja inspekcijske i druge stručne poslove u području rada i zaštite na radu, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano, obavljajući inspekcijske nadzore provedbe zakona i drugih propisa kojima se uređuju: radni odnosi i zaštita na radu, obveza prijave, odjave i promjena tijekom osiguranja radnika na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje i dr., u sastavu je Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
3 DENIS PELOZA PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Problematika (MINIMALCA) minimalne zajamčene bruto/neto plaće koja u suštini treba predstavljati vrijednost za poslove najjednostavnije složenosti, npr. uobičajeno NKV ili PKV. .Minimalna bruto plaća, ključni problem dugogodišnje nika razriješene rasprave GSV na relaciji Vlada-Poslodavci-Posloprimci (sindikalno djelommično zastupani). Trenutna minimalna bruto plaća ispod 3.500kn može biti dostatna eventualno za najjednostavnije poslove koje obavljaju NKV ILI UVJETNO PKV zaposlenici. Minimalnu bruto plaću treba od 01.01.2019. nedvojbeno postaviti na 4.000kn, ma koliko se poduzetnici ili dio poduzetnika bunio i pružao otpor tome. Tko nije u stanju radnika koji radi mjesećni fond sati obračunati i platiti startno bruto1 4000kn moje je mišljenje da taj ne treba niti raditi ili neka koristi rad u nepunom radnom vremenu ili dopunskom radnom vremenu. Stimularanje poslodavaca koji su isplaćivali minimalnu bruto plaću poreznim izmjenama iz početka ove godine potpuno je promašena politika i djeluje potpuno demotivirajuće na sve one MMP i obrtnike koji su se npr. potrudili prijaviti i isplaćivati prosjećnu bruto1 plaću preko 4000kn i više , odnosno na sve one koji su imali makar i blagi rast u 2017. godini kako bi zadržali interes kadrova za ostankom. Nije mi jasno u čijem bi to moglo biti interesu obzriom da tržišno poslovanje i poduzetnička aktivnost predmijeva konkuretnost prema posloprimicima, a navedeno je očigledno napravljeno bez provjere da li je poduzetnik kojim slučajem samo pravno formalno prijavio minimalac, odnosno da li postoje isplate mimo redovnih tokova, a što znači da postoje i takvi prihodi, a pretpostavljam da su su prethodno provjeravani JOPPD obrasci ili je to bila pretpostavka za ispunjenje uvjeta. Nezakonit/neprijavljen rad i poslovna aktivnost. Ukoliko se radi o osobama koje su istovremeno porezni dužnici iz prethodnog razdoblja koji nisu otvarali drugi oblik poslovne akivnosti, nemaju interesa zaposliti se upravo zbog ovršnih postupaka, ali su svoju aktivnost nastavili neprijavljenim pružanjem usluga uz nižu / neoporezivu vrijednost. Tko ih kontolira, tko ih nadzire, tko je ovlašten to zaustaviti i sankcionirati??? Nastavno, radi o osobama koje dugo nisu zaposlene, nisu evidentirani kao porezni dužnici niti su porezni obveznici, ali godinama obavljaju određeni rad i djelatnost, porazna je činjenica da su to zdrave i zapravo radno sposobne osobe koje ostvaruju neprijavljene prihode (pretpostavka je da ipak veći dio tih sredstava završi i obračuna se kroz porezne obveze osobne ili obiteljske potrošnje ili tzv. obiteljske košarice) , ali isto tako ostvaruju prava na zdravstvene, obrazovne, socijalne usluge često istovjetnom, a ponekad povoljnijim uvjetima ukoliko je prihod po članu obitelji niži od graničnog , na teret i u odnosu na sve ostale kakve takve uredne porezne obveznike. Nije prihvaćen S obzirom da Zakon o minimalnoj plaći nije u nadležnosti Ministarstva financija, Porezne uprave, ne možemo prihvatiti prijedlog da se minimalna plaća poveća. Vezano za nezakoniti i neprijavljeni rad upućujemo Vas na članak 2. Zakona o Poreznoj upravi (Narodne novine, broj 115/16) kojim je propisano da je Porezna uprava upravna organizacija u sastavu Ministarstva financija čija je temeljna zadaća primjena i nadzor primjene poreznih propisa i propisa o prikupljanju doprinosa. Međutim, inspektorat rada koji je u sastavu Ministarstva rada i mirovinskog sustava obavlja inspekcijske i druge stručne poslove u području rada i zaštite na radu.
4 DENIS PELOZA PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Prijedlog primjene stimulativne politike Poreza na dohodak. U prvoj godini 2019. porezne reforme započeti stimuliranje, odnosno neznatno odnosno simbolički smanjiti opterećenje plaća od minimalne zajamčene 4000 do 8000kn, stimulirati poslodavce na obračunavanje plaća u razredu od 8000-16000kn, te rasteretiti i omogućiti konkurentni obračun i ukupne troškove za bruto 1 plaće od 16000-24000kn. Za onu skupinu rijetkih poslodavaca i poduzetnika koji svojim djelatnostima , hight tech , IT i sličnim industrijama konkuriraju na svjetskom tržištu i treba omgućiti atraktivnost rada i poslovanja u RH, na način da se bruto plaće od 24000 do 50000kn svakako rasterete od poreznog razreda 36%. Ukupni troškovi na niti jednu bruto plaću do 50000kn neto plaću ne bi smjeli prelaziti odnos 1:1,8 ili u tim okvirma. Pretpostavka je da bi se u određenom razdoblju mogao primjetiti značajan rast takvih plaća. Ukoliko imamo namjeru zapošljavati i postati atraktivna akceptivna zemlja konkuretno bolje plaćenom osoblju (doktori, IT stručnjaci srednjeg ili više kalibra ili specijalista poslodavci u RH moraju imati takve mogućnosti. Naravno, ovo su samo određeni primjeri pa te brojke koje navodim svakao ne namećem jer ne raspolažem statističkim pokazateljima već se radi iskljuičivo o nekakvoj simulaciji. Povećati neporezivi dio dohotka u djelu koji se odnosi na plaće do 8000kn, obzirom da se trenutno poništava efekt kod nižih plaća za obveznike koji imaju na uzdržavanju jedno, dvoje ili više djece, odnosno osobe koje u PK kartici imaju evidentiran invaliditet. Primjenom kvalitetnijeg sustava poreza na dohodak smanjuje se potreba za naknadnim mjerama i poticajima, tzv. privremenih ili vatrogasnih rješenja koje su postale uobičajene kao što je stimularanje zapošljavanja mlađih od 30 godina prilikom čega je poslodavac oslobođen plaćanja doprinosa na plaću u kumulativnom iznosu 17,2% , a da zapravo to nije imalo posebno utjecaja na neto primitke posloprimaca ukoliko su isti potplaćeni ili nezadovoljni neto plaćom (posebno mladi i zdravi koji se bez obzria na sve ipak odlučuju na odlazak i napuštanje Hrvatske privremeno ili dugoročno). Zaposlenici koji odgovorno rade svoj posao , ma gdje oni bili i što god radili zaslužuju adekvatnu nagradu za svoj rad u protivnom će se konkurentnost sve više smanjivati, a niti investiori koji ulažu u RH za namjerom da će u HR ostvariti nižu cijenu rada izgubiti će ili su već izgubli interes jer više neće imati koga zapošljavati, a znanje i vještine potrebne za stvaranje novih vrijednosti i stupnja konkuretnosti teško se mogu ostvariti jednostavnim poslovima. Djelomično prihvaćen Vezano za dio upita koji se odnosi na utvrđivanje i oporezivanje dohotka, upućujemo na slijedeće: Zakonom o porezu na dohodak predložit će se da se godišnji porez na dohodak plaća po stopi od 24% na godišnju poreznu osnovicu do 360.000,00 kuna, a na poreznu osnovicu koja prelazi iznos od 360.000,00 kuna godišnji porez bi se plaćao po stopi od 36%. Navedenom mjerom odnosno širenjem poreznog razreda otvorio bi se prostor poduzetnicima za povećanjem plaća te bi se na taj način utjecalo na zadržavanje visokoobrazovanih radnika u zemlji te na konkurentnost radnika u odnosu na zemlje u okruženju. U skladu s održivim financijskim okvirom daljnje povećanje neoporezivog dijela dohotka nije moguće.
5 Božica Horvat PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA U točki 2.3. navodi se da bi se širenjem poreznog razreda "utjecalo na zadržavanje mladih u zemlji i pozitivno utjecalo na konkurentnost visokoobrazovanih radnika u odnosu na zemlje u okruženju", međutim porezna promjena koja se predlaže može imati utjecaj na tek simboličan udio mladih ljudi odnosno ne može imati bitan utjecaj na zadržavanje većeg broja mladih u zemlji. Utjecaj predložene promjene na visokoobrazovane stručnjake također je upitan. Velik dio takvih stručnjaka nije nezadovoljan iznosom plaće već prvenstveno drugim uvjetima rada (radnim vremenom, organizacijom rada, ugledom u društvu, nedostatkom slobodnog vremena i drugim faktorima koji se teško mogu rješavati poreznom politikom). One koji imaju ponude iz inozemstva, gdje mogu zaraditi značajno više plaće, uvećanje od nekoliko stotina kuna teško može zaustaviti, a u najgorem slučaju povišica od nekoliko postotaka može izazvati čak i suprotan efekt. U svrhu izbjegavanja neučinkovite promjene predlažem da se prije konačne odluke provede analiza/istraživanje kako bi se procijenio broj stručnjaka spremnih promijeniti odluku o odlasku u inozemstvo temeljem ovakvog porasta plaće te utvrditi ima li ona uopće realnog potencijala za ostvarivanje željenog učinka. Ako se isti ne dokaže, bilo bi dobro procijeniti može li se veći učinak postići nastavkom smanjivanja trenutne stope od 24%. Primljeno na znanje Prijedlog o provođenju analize tržišta osoba koje planiraju odlazak u inozemstvo primljen na znanje.
6 Aleksandar Kovač mr. sc. PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA točka 3.2, drugi paragraf: "Omogućiti jedinicama lokalne... " i dalje. Ovako formulirano ovo je cilj, no točka 3.2 traži "ishod", a ne cilj. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.
7 Aleksandar Kovač mr. sc. PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA 2.3, zadnji odlomak "Nadalje, obzirom da iznajmljivači..." do kraja odlomka, traži argumentiraniji tekst: Uzimajući u obzir kako točka 2.3 ovdje traži "dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu" ovaj odlomak nije niti jedno od traženih stavki. Starost odredbe nije "dokaz, argument ni analiza" pa djeluje proizvoljno. Možda točka 2.1 nudi bolji argument o ovoj temi nego točka 2.3. Primljeno na znanje Visina paušalnog poreza na dohodak primjenjuje se u nepromijenjenoj visini od 2005. godine. S obzirom da je tijekom godina primjene došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. S obzirom da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području te s obzirom na pripadnost prihoda od poreza na dohodak pa tako i paušalnog, izmjenama Zakona jedinicama lokalne samouprave daje se pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom.