Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o Prijedlogu kurikuluma predmeta Srpski jezik- model C
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Neki komentari za razmišljanje koji mogu doprinijeti izradi sličnih dokumenata i razumijevanju nekih koncepata koji se ovdje pojavljuju: 1. Kultura nije zaokruženi i homogeni produkt koji se prenosi iz generacije u generaciju u netaknutome obliku i koji učenik pasivno prima (učenje o vlastitoj kulturi). Nije završena s nekim prethodnim vremenima nego se sada i ovdje oblikuje i preoblikuje, a to je proces u kojem učenici/-e aktivno sudjeluju. Učenicima/-ama treba pristupiti kao djelatnim društvenim akterima, ne kao pukim recepijentima propisanih kulture, vrijednosti i normi. 2. Interkulturalnost (za razliku od multikultiralnosti koja inzistira na višestrukosti u prostoru, supostojanju više grupa, v. multi-) teži prožimanju simboličkih praksi, znanja, vještina (koje razumijevamo kao kulturu). U tome poimanju ne konstruira se vlastito i tuđe, različito, nego se posmatraju poveznice, utjecaji i načini na koji su ljudi upućeni jedni na druge u nekom društvenome kontekstu. 3. "Poznavanje vlastite kulture" u sebi sadrži dvije pretpostavke koje treba reevaluirati: prva je da je kultura završeni, već upakirani i pripremljeni proizvod koji treba samo upoznati i primiti. Iz toga proizilazi i poimanje kulture kao nečega što pripada prošlosti, čime se učenicima oduzima mogućnost njezina kritičkoga promišljanja i kreativne transformacije. Druga pretpostavka je da postoji jasna podjela što je vlastito, a što tuđe, što pripada Srbima u Hrvatskoj, a što ne, a to je u kontradikciji s prethodno proklamiranim načelom interkulturnoga obrazovanja i doprinosi esencijalizaciji identiteta. 4. "Upoznavanje kulture Srba i njihovih običaja" također pozicionira kulturu kao pripremljeni i zapakirani entitet koji će se samo prenositi s generacije na generaciju, bez raspetljavanja, analize i sagledavanja s obzirom na življene društvene okolnosti, čime se i Srbi u Hrvatskoj doživljavaju kao zatvorena i homogena zajednica, s ujednačenim i istovjetnim vrijednostima, načinom života i djelovanja. Asociranost kulture uz običaje smješta je u neku daleku, romantiziranu (i time ahistorijsku, depolitiziranu) prošlost. Kultura izranja iz djelatnoga angažmana svih onih koji stvaraju i promišljaju društvene odnose u nekom vremenskoprostornom odsječku, tradicija i običaji se (re)interpretiraju i vrednuju na različite načine u različitim kontekstima. 5. Djelatnost i angažman ljudi nekada ne treba umrtviti posmatrajući ih kao relikt prošlosti nego se aktivno služiti tim iskustvima i umijećima, dopustiti djeci da zarone ruke unutra, prekopaju i preokrenu, propitaju i pronađu segmente u kojima se zrcale njihova iskustva i koji ih potiču na sagledavanje svijeta kroz neku novu optiku. Učenje o kulturi znači učenje o akumuliranim vještinama, znanjima, postignućima, idejama, vrijednostima koje onda treba razmotriti i koristiti sukladno vještinama, znanjima, idejama i vrijednostima relevantnim za prilike u kojima učenici/ce žive (pri čemu su učenici/ce akteri koji sudjeluju u tumačenju). Jezik i govor (a onda i književnost, glazba, ples, igre) nisu statični, što se može pratiti i dijakronijski (kroz vrijeme) i sinkronijski (na primjerima kontakata među jezicima, dijalektalnoj stratificiranosti govornoga prostora), zato ih ne treba silom zatvarati i disciplinirati inzistiranjem na njima kao baštini, tradiciji, a ne živim procesima koji se ne prestaju mijenjati promjenama potreba, pogleda i života govornika. 6. Njegovanje i očuvanje ne dopuštaju kreativan i kritički pristup jer zadaju vrijednosti i značenja koje učenik/-ica treba pasivno preuzeti. Isto tako, važno je napustiti identitet u ime iskustva. Srbe u Hrvatskoj izgrađuju njihova iskustva koja su proizvod određenih društvenih, ekonomskih i historijskih odnosa. Određuje ih to kako ih sustav vidi i suklano tomu tretira, ne osobne identifikacijske prakse. 7. Same za sebe, foklorna glazba ili narodna nošnja ne bi bile problematične. No kombiniraju se u tradicionalizirajući narativ koji pretpostavlja da su stvaralaštvo i postignuća manjina stvar prošlosti i da bi se manjine trebale okrenuti nekim minulim vremenima, biti obogaćenjem, ukrasom prostora na kojem se nalaze. Srbe/-kinje u Hrvatskoj treba postaviti kao historijske i političke subjekte, ne kao historijske i političke objekte. Oni/-e su djelatni/-e članovi/-ice društva. Učenike/-ice treba osnažiti da promišljaju društvene odnose i doprinesu društvenoj promjeni prema boljitku svih ljudi koji u tome društvu žive. Ako se obrađuju folklorna ili tradicijska glazba, tada ih treba analizirati s obzirom na društveni kontekst i razmotriti funkciju koju je imala nekada i koju ima danas. Isto tako, kod učenika/-ica valja osvijestiti da granica između tradicionalnoga i modernog nije stabilna nego protočna (upotreba tradicionalnih elemenata u modernoj glazbi i moderne verzije tradicionalne glazbe). Jednako je važno da učenici/-e spoznaju da je tradicija proizvodom sadašnjosti, drugim riječima, da iz perspektive aktualnosti odabiremo segmente prošlosti koji će konstituirati naše korijene, što zahtijeva i raščlanjivanje tih odabira kao i pronalaženje uzroka, razloga, posljedica i efekata. 8. Pretpostavlja se da identitet prethodi učeniku/-ici, na njemu/njoj je samo da istraži što ono što je već upisano na njegovo/njezino tijelo sačinjava. Zadatak nastave jezika, književnosti i kulture prodrijeti je u načine na koji se identitet zapisuje na tijela učenika/-ica, zašto i kako su ti modaliteti i modusi proizvodnje identiteta uvjetovani političkim, historijskim, ekonomskim i općedruštvenim strujanjima. Isto tako, raspakirati koncept baštine, sagledati s učenicima/-ama što je unutra, zašto kao i što je izostavljeno i što bi moglo biti. 9. Naglasak na tradicionalnome, narodnom (pri čemu narodno označava narod iz prošlosti, pretke) usmjerava prema minulim vremenima i zatvara manjine u neku idealiziranu, nekonfliktnu prošlost. Ti običaji su nastajali s razlogom, nešto su značili u trenutku kada su oblikovani i danas pršte značenjem, zato ih treba analizirati i proučavati u razredu, ne nekritički reproducirati. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Na osnovu dopisa Srpskog narodnog vijeća od dana 1.10.2018.g. (u potpisu Nina Čolović, mag. ling.) od prijedloga se odustaje, te se samim tim prijedlog u Javnoj raspravi odbacuje. |
| 2 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Opći komentar na gradivo osnovne škole: Zašto je samo pravopisna norma izdvojena, dok ishodi iz gramatike (morfologije i sintakse) nisu obrađeni? U tablici koja raspoređuje očekivanja prema razredima nerijetko se maglovito govori o sintaktičkim konstrukcijama, što je pojam koji može puno toga ponijeti i puno toga izostaviti. Razraditi ishode i na području gramatike i tvorbe riječi. Bez toga nema nastave jezika. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Ovaj Kurikulum nije udžbenik gramatike sa svim njezinim dijelovima. Cilj ovog rada je kako to znanje primijeniti u praksi na najbolji i najoptimalniji način za učenike-koji su u središtu pažnje. Ovaj Kurikulum je pokušaj spajanja teorije i prakse. On nije filozofija jezika, tj.jest u mjeri u kojoj je nužno da bude. Nastavnik jezika i književnosti svakako zna što to sve čini nastavu jezika, a što je bitnije zna to primijeniti u praksi. |
| 3 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na Tablicu pravopisnih normi za osnovnu školu: "Nema razloga zašto odvajati u zasebnu tablicu, sve to treba biti uvršteno među ishode posložene u razredne tablice. Tako su konstruirani i model A i tablica za Hrvatski jezik." | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Članovima radne skupine ovog dokumenta se činilo da je tabela u kojoj će biti pravopisna pravila preglednija |
| 4 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu C.8.1. (Učenik prepoznaje i opisuje...), komentar na natuknicu "opisuje nacionalni simbol (u vidu osobe, umjetničkog postignuća...): Ova natuknica ima smisla samo u vidu kritičkoga razlaganja nacionalne simbolike, zašto je netko ili nešto uzdignut ili uzdignuto na razinu nacionalnoga simbola i kojim se značenjima puni ta nacionalna simbolika. Obrazovni proces ne bi smio podržavati proizvodnju nacionalnih simbola, jedino analizirati i proučavati to kao fenomen. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Na osnovu dopisa Srpskog narodnog vijeća od dana 1.10.2018.g. (u potpisu Nina Čolović, mag. ling.) od prijedloga se odustaje, te se samim tim prijedlog u Javnoj raspravi odbacuje. |
| 5 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu C.8.1. (Učenik prepoznaje i opisuje...), svugdje gdje se obrađuju karakteristike Srbije, treba se baviti i okolnostima života, historijom, iskustvima Srba/-kinja u Hrvatskoj i obilježjima njihovih krajeva. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. |
| 6 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod B.8.3. (Učenik se stvaralački izražava...", konkretnije na natuknicu "razlikuje neknjiževne riječi od jezičnog standarda": Sa shvaćanjem da se radi o jednakovrijednim riječima, iako funkcionalno i uporabno drugačijim. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. |
| 7 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod B.8.3. (Učenik se stvaralački izražava...", konkretnije na natuknicu "kritički uspoređuje vlastiti rječnik s rječnikom ostalih učenika": Na nenasilan i uvažavajući način. Uspoređivanje s drugim učenicima može stvoriti neugodnu situaciju u razredu i obeshrabriti učenike/ice da sudjeluju u nastavi. Učenike/ice treba osnažiti da govore, da se ne boje artikulirati svoje misli, potrebe i osjećaje. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se odbacuje jer je cilj da uspoređivanjem rječnika učenici razmjenjuju znanja i iskustva kako doći do novih riječi, razvijaju timski duh, osposobljavaju se da podijele saznanja sa drugima, kao i da stiču znanja od drugih, a time i da slobodno govore, artikuliraju svoje misli, potrebe i osjećaje. |
| 8 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod B.8.3. (Učenik se stvaralački izražava...", konkretnije na natuknicu "nadopunjuje i osuvremenjuje sopstveni razlikovni rječnik u koji unosi riječ na srpskom i hrvatskom jeziku": Ovu bi natuknicu trebalo izostaviti. Iako vježba može istančati osjećaj o tome što pripada pojedinome registru, učenici/e trebaju uočiti da među njima nema jasnih granica. Ono što će pripadati standardnome srpskom jeziku, u hrvatskome će pripadati dijalektu (usp. patika), a razlike između srpskoga i hrvatskog standardnoga jezika nisu ništa veće od razlika među srpskim ili hrvatskim dijalektima. Treba tražiti ono što idiome povezuje, promatrati načine na koje riječi funkcioniraju u pojedinim strukturama i kako teku iz mjesnoga govora u mjesni govor, iz dijalekta u dijalekt, iz standardnoga jezika u standardni jezik. Razlikovni rječnici od početka 20. st. na ovamo u političkim i historijskim strujanjima na ovim prostorima ima ulogu razdvajanja, markiranja što je srpski, a što je hrvatski. Nastavama srpskoga i hrvatskog treba izbjeći produbljivanje toga jaza i ukazati na ono što govornike veže, a ne što ih udaljava. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se odbacuje jer je cilj sastavljanja rječnika upravo uočavanje da između srpskog i hrvatskog jezika nema jasnih granica, kao i da ono što pripada standardnome srpskom jeziku, u hrvatskome će pripadati dijalektu (usp. patika), a da razlike između srpskoga i hrvatskog standardnoga jezika nisu ništa veće od razlika među srpskim ili hrvatskim dijalektima. Upravo kroz sastavljanje rječnika učenici će tražiti ono što idiome povezuje, promatrati načine na koje riječi funkcioniraju u pojedinim strukturama i kako teku iz mjesnoga govora u mjesni govor, iz dijalekta u dijalekt, iz standardnoga jezika u standardni jezik, te uočavati što govornike oba jezika veže, a ne što ih udaljava. |
| 9 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu A.8.2. (Učenik piše tekst slobodnih...), komentar na natuknicu "piše u skladu s pravopisnim normama": Kojim? Precizirati. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Sve je precizirano na koje se pravopisne norme misli na mjestu za pravopis tj.u tabeli. |
| 10 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.8.1. (Učenik piše tekst slobodnih opisnih....), na natuknicu "radi složenije rečenične strukture": Koje složenije strukture? Treba konkretizirati što se obrađuje i što se očekuje od učenika/-ica. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Konkretizirano je sve što se obrađuje ako se pažljivo čita |
| 11 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu C.7.1. (Učenik istražuje...), komentar vezan uz natuknicu "izdvaja i opisuje značaj srpskih velikana (glumci, naučnici, sportaši i slično)": Značaj srpskih glumaca, naučnika, sportaša koji žive u Hrvatskoj. To je važno i zato da djeca vide da mogu, da imaju primjer u nekome tko se također kreće društvom suočavajući se sa sličnim preprekama. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. |
| 12 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu C.7.1. (Učenik gradi pozitivan stav...), kada se govori o kulturnohistorijskim spomenicima Srbije, dodati i kulturnohistorijske spomenike Srba/-kinja u Hrvatskoj (kojih ima mnogo, posebno vezanih uz NOB i antifašizam). | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. |
| 13 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod C.7.1. (Učenik gradi pozitivan stav...), točnije na natuknicu "izrađuje turističke karte pojedinih regija Srbije": Uz regije Srbije, razgovarati o regijama u kojima žive Srbi/-kinje u Hrvatskoj i njihovome potencijalu, o tome kako one doprinose gospodarstvu, s kojim se teškoćama susreću ljudi na tim područjima (što učenici/-e mogu povezati s iskustvima svoje obitelji i onim što vide u svojoj okolini) i što je moguće činiti za njihov boljitak. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. |
| 14 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na cijeli ishod C.7.1. (Učenik gradi pozitivan stav...), na dijelove koji se odnose na Srbiju: To treba nadopuniti podacima vezanim uz područja u kojima žive Srbi/-kinje u Hrvatskoj, njihovu historiju, način života. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. |
| 15 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Na kraju ishoda B.7.2. pojavljuju se dvije izolirane natuknice. Komentar na natuknicu "razlikuje neknjiževne riječi od jezičkog standarda": Sa sviješću o tome da su jednako vrijedne, iako funkcionalno i uporabno drugačije. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. |
| 16 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.7.2. (Učenik se stvaralački izražava....), komentar uz natuknicu "uspoređuje vlastiti rječnik s rječnikom ostalih": Na nenasilan i uvažavajući način. Uspoređivanje s drugim učenicima može stvoriti neugodnu situaciju u razredu i obeshrabriti učenike/ice da sudjeluju u nastavi. Učenike/ice treba osnažiti da govore, da se ne boje artikulirati svoje misli, potrebe i osjećaje. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se odbacuje jer je cilj da uspoređivanjem rječnika učenici razmjenjuju znanja i iskustva kako doći do novih riječi, razvijaju timski duh, osposobljavaju se da podijele saznanja sa drugima, kao i da stiču znanja od drugih, a time i da slobodno govore, artikuliraju svoje misli, potrebe i osjećaje. |
| 17 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.7.2. (Učenik se stvaralački izražava....), komentar uz natuknicu "nadopunjuje i osuvremenjuje sopstveni razlikovni rječnik u koji unosi riječ na srpskom i hrvatskom jeziku": Ovu bi natuknicu trebalo izostaviti. Iako vježba može istančati osjećaj o tome što pripada pojedinome registru, učenici/e trebaju uočiti da među njima nema jasnih granica. Ono što će pripadati standardnome srpskom jeziku, u hrvatskome će pripadati dijalektu (usp. patika), a razlike između srpskoga i hrvatskog standardnoga jezika nisu ništa veće od razlika među srpskim ili hrvatskim dijalektima. Treba tražiti ono što idiome povezuje, promatrati načine na koje riječi funkcioniraju u pojedinim strukturama i kako teku iz mjesnoga govora u mjesni govor, iz dijalekta u dijalekt, iz standardnoga jezika u standardni jezik. Razlikovni rječnici od početka 20. st. na ovamo u političkim i historijskim strujanjima na ovim prostorima ima ulogu razdvajanja, markiranja što je srpski, a što je hrvatski. Nastavama srpskoga i hrvatskog treba izbjeći produbljivanje toga jaza i ukazati na ono što govornike veže, a ne što ih udaljava. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se odbacuje jer je cilj sastavljanja rječnika upravo uočavanje da između srpskog i hrvatskog jezika nema jasnih granica, kao i da ono što pripada standardnome srpskom jeziku, u hrvatskome će pripadati dijalektu (usp. patika), a da razlike između srpskoga i hrvatskog standardnoga jezika nisu ništa veće od razlika među srpskim ili hrvatskim dijalektima. Upravo kroz sastavljanje rječnika učenici će tražiti ono što idiome povezuje, promatrati načine na koje riječi funkcioniraju u pojedinim strukturama i kako teku iz mjesnoga govora u mjesni govor, iz dijalekta u dijalekt, iz standardnoga jezika u standardni jezik, te uočavati što govornike oba jezika veže, a ne što ih udaljava. |
| 18 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na B.7.1. (Učenik tumači književni/neknjiževni tekst...), na natuknicu "... primjenjujući književnoteorijska znanja": U ishodima se ne navodi koja književnoteorijska znanja stječe. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Zaprimljeni komentar se odbacuje jer se ne odnosi na sadržaj kurikuluma, već na sadržaj dnevne pripreme učitelja. |
| 19 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu A.7.2. (Učenik piše tekstove složenih pripovjednih...) pojavljuje se opet sintagma "povremene pogreške". Ishodi se ne bi smjeli koncentrirati na pogreške i na propuste. Ishodama se iznose napredovanja i nadograđivanja znanja učenika/-ica. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Pogreške su nešto na čemu se uči tj.sastavni dio procesa učenja. Kako ćemo znati što je napredovanje ako ne analiziramo pogreške? |
| 20 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.7.2. (Učenik piše tekst složenih pripovjednih...), na natuknicu "poštuje pravopisna pravila i norme": Koja pravopisna pravila? (Norme pritom pretpostavljaju pravila, ne treba pisati i jedno i drugo.) | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Za pažljivog čitača je za svaki razred navedeno na koja se pravopisna pravila misli. Što se tiče pojmova pravopisa i norme ovo nije naučni traktat gdje se raspravlja o sličnosti ili razlikama ta dva pojma. Ako bi ulazili u sva denotativna i konotativna značenja riječi kad bi završili pisanje teksta? Držimo se načela postojanosti kontinuiteta srpske književnojezičke kulture i norme. Norma je širok i složen pojam, to svakako Radna grupa ima u vidu. |
| 21 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.7.2. (Učenik piše tekst složenih pripovjednih...), na natuknicu "koristi se složenijim rečeničnim strukturama": Kakvim rečeničnim strukturama? Konkretizirati ishode na području sintakse. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Onaj koji to radi sa učenicima zna na što se misli i što je sintaksa sa svojim strukturama. |
| 22 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na A.7.1. (Učenik oblikuje i govori tekstove...), na natuknicu "izlaže stav i brani ideju": Argumentirajući i učeći otvorenost prema argumentima drugih. Učenik/-ica se zauzima za ono što smatra istinitim ili ispravnim, ali ne isključivo. Uzima u obzir ono što čuje, analizira tuđe argumente i evaluira vlastitu poziciju, surađujući sa sugovornicima s kojima nastoji postići bolje razumijevanje teme o kojoj se raspravlja. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Naravno da se misli i na otvorenost prema argumentima drugih, inače bi to bio razgovor sa samim sobom. |
| 23 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na cijeli ishod B.6.1. (Učenik uočava i opisuje...): Uz Srbiju i njezine karakteristike, nastava se treba baviti iskustvima Srba/kinja u Hrvatskoj, omogućiti bolje razumijevanje načina na koji žive, strukturno razložiti okolnosti njihova života. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. Uz pretpostavku da se komentar, čiji je početak naveden u zagradi i kasniji sadržaj komentara, odnosi na ishod C.6.1.: |
| 24 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod C.6.1. (Učenik uočava i opisuje...), na natuknicu "opisuje određenu povijesnu ličnost , obrazlaže svoja zapažanja": Kontekstualizira njezin rad i razmatra način na koji je oblikovan periodom u kojem je živjela te interpretira uzroke i razloge njezine važnosti danas. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. |
| 25 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na B.6.2. (Učenik se stvaralački izražava...), na natuknicu "razlikuje neknjiževne riječi od jezičkog standarda": Prepoznavajući da su jednakovrijedne, samo da imaju drugačiju funkciju i da su asocirane uz drugačije domene komunikacije. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. |
| 26 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.6.2. (Učenik se stvaralački izražava...), komentar na natuknicu "uspoređuje vlastiti rječnik s rječnikom ostalih učenika...": Na nenasilan i uvažavajući način. Uspoređivanje s drugim učenicima može stvoriti neugodnu situaciju u razredu i obeshrabriti učenike/ice da sudjeluju u nastavi. Učenike/ice treba osnažiti da govore, da se ne boje artikulirati svoje misli, potrebe i osjećaje. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se odbacuje jer je cilj da uspoređivanjem rječnika učenici razmjenjuju znanja i iskustva kako doći do novih riječi, razvijaju timski duh, osposobljavaju se da podijele saznanja sa drugima, kao i da stiču znanja od drugih, a time i da slobodno govore, artikuliraju svoje misli, potrebe i osjećaje. |
| 27 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.6.2. (Učenik se stvaralački izražava...), komentar na natuknicu "nadopunjuje sopstveni razlikovni rječnik u koji unosi riječ na srpskom i hrvatskom": Ovu bi natuknicu trebalo izostaviti. Iako vježba može istančati osjećaj o tome što pripada pojedinome registru, učenici/e trebaju uočiti da među njima nema jasnih granica. Ono što će pripadati standardnome srpskom jeziku, u hrvatskome će pripadati dijalektu (usp. patika), a razlike između srpskoga i hrvatskog standardnoga jezika nisu ništa veće od razlika među srpskim ili hrvatskim dijalektima. Treba tražiti ono što idiome povezuje, promatrati načine na koje riječi funkcioniraju u pojedinim strukturama i kako teku iz mjesnoga govora u mjesni govor, iz dijalekta u dijalekt, iz standardnoga jezika u standardni jezik. Razlikovni rječnici od početka 20. st. na ovamo u političkim i historijskim strujanjima na ovim prostorima ima ulogu razdvajanja, markiranja što je srpski, a što je hrvatski. Nastavama srpskoga i hrvatskog treba izbjeći produbljivanje toga jaza i ukazati na ono što govornike veže, a ne što ih udaljava. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se odbacuje jer je cilj sastavljanja rječnika upravo uočavanje da između srpskog i hrvatskog jezika nema jasnih granica, kao i da ono što pripada standardnome srpskom jeziku, u hrvatskome će pripadati dijalektu (usp. patika), a da razlike između srpskoga i hrvatskog standardnoga jezika nisu ništa veće od razlika među srpskim ili hrvatskim dijalektima. Upravo kroz sastavljanje rječnika učenici će tražiti ono što idiome povezuje, promatrati načine na koje riječi funkcioniraju u pojedinim strukturama i kako teku iz mjesnoga govora u mjesni govor, iz dijalekta u dijalekt, iz standardnoga jezika u standardni jezik, te uočavati što govornike oba jezika veže, a ne što ih udaljava. |
| 28 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu se A.6.2. (Učenik piše tekst jednostavnih pripovjednih...), opet pojavljuju sintagme poput "Izraz je jednostavan i uz pravopisne pogreške". Propusti i pogreške ne bi se smjeli nalaziti u ishodima. Ishodi pokazuju napredovanje i nadogradnju učenikova/-ina znanja. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Pogreške se nalaze u praksi, odnosno dešavaju kao i propusti, a to je prevashodno ono što nas zanima i čime se bavimo tj.teorija primijenjena u praksi. |
| 29 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na A.6.1. (Učenik oblikuje i govori tekstove jednostavnih pripovjednih...), na natuknicu "razlikuje različite vrste govorenja: osobno,obrazovno i javno": Podjela na osobno, obrazovno i javno govorenje nije održiva jer narav kategorija i razlike među njima nisu jasne. Je li obrazovno govorenje govor o obrazovanju? Ili govor koji treba obrazovati o nečemu? Postoje različiti žanrovi javnoga govora kojima učenici/-e trebaju ovladati (sposobnost održavanja kratkoga i dužeg govora, uz upotrebu i bez upotrebe popratnih vizuala u obliku predavanja, debata, govor usmjeren promišljanju i razrješavanju problema, prigodni govor). Učenik/-ica razvija odnos s publikom i prilagođava govor karakteristikama publike (drugi/-e učenici/-e u razredu, roditelji). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Nastojala se produbiti težnja ka boljoj javnoj riječi, ka kultiviranom jezičkom osjećanju i ostalim djelovima vezanim uz tu temu. Upotrebno je ovaj Kurikulum namijenjen prvenstveno zadovoljavanju potreba predmeta Srpske jezičke kulture, srpske u tradicionalnom i jezikoslovnom smislu tj.kulturnih i prosvjetnih potreba na tlu sadašnje Republike Hrvatske. (kao i onih književnojezičkih sredina koje ostaju u kulturnoj i književnojezičkoj zajednici s tim prostorom). U skladu sa takvom realnom upotrebnom namjenom ovaj tekst ne ide za “formalnom simetrijom istočne i zapadne građe, odnosno srpskog i hrvatskog standarda ili uzusa”. |
| 30 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.6.1. (Učenik oblikuje i govori tekstove jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura...): U šestome razredu OŠ učenik/-ica upotrebljava složenije pisane i govorne strukture. Ovaj ishod ne izdvaja očekivanja u šestome razredu od onih u prethodnim obrazovnim razdobljima. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Svi ishodi za svaki razred su detaljno razrađeni i razlikuju se očekivanja po razredima u mjeri koliko je stručna radna skupina smatrala da trebaju. |
| 31 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na C.5.3. (Učenik upoznaje umjetnička i tradicijska djela...), na dio o narodnoj nošnji: Narodnih nošnji Srba/-kinja u Hrvatskoj. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. |
| 32 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na cijeli ishod C.5.1. (Učenik istražuje različite kulturne čimbenike...), na natuknice u kojima se govori o Srbiji: Uz Srbiju, treba obraditi i historiju Srba u Hrvatskoj, uvjete u kojima žive, prirodnogeografska obilježja krajeva koja nastanjuju. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. |
| 33 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na C.5.2. (Učenik istražuje i uspoređuje...), na natuknicu "uočava oblik državne granice, teritorij i državne simbole (...) Srbije": Pomicanjem prema državnim granicama, teritoriju, državnim simbolima nastava se pomiče s etniciteta na naciju i nacionalnu državu, sa Srba u Hrvatskoj na Srbiju. Potrebno je promijeniti putanju odnosno izmijeniti natuknice da zahvate etnicitet, i to ne kroz prizmu identiteta, nego kroz prizmu iskustva - kako žive Srbi/-kinje u Hrvatskoj i kako se okolnosti njihova života proizvode. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Na osnovu dopisa Srpskog narodnog vijeća od dana 1.10.2018.g. (u potpisu Nina Čolović, mag. ling.) od prijedloga se odustaje, te se samim tim prijedlog u Javnoj raspravi odbacuje. |
| 34 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu C.5.1. (Učenik istražuje kulturne čimbenike...), komentar na natuknicu "nalazišta i lokaliteti na području Srbije": Uvrstiti tragove historije Srba u Hrvatskoj također. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. |
| 35 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod C.5.1. (Učenik istražuje različite kulturne čimbenike...), točnije na natuknicu "-iz prikupljenog materijala izabire teme iz povijesti Srba (prahistorijsko i antičko doba na prostoru današnje Srbije, nalazišta i lokaliteti na području Srbije te doseljavanje Slavena)": Riječ je o kurikulumu koji treba strukturirati nastavu srpskoga jezika i književnosti u kontekstu života Srba u Hrvatskoj. Uvrstiti u kurikulum i krajeve i naselja s većinskim srpskim stanovništvom u Hrvatskoj. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. |
| 36 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod C.5.1. (Učenik istražuje različite kulturne čimbenike...), na natuknicu "iz prikupljenog materijala donosi zaključke o svom identitetu": Ovdje se navodi da će učeniku/-ici materijal koji je prikupio/-la reći nešto o njegovom / njezinom identitetu, a ne obrnuto, da će učenik/-ica materijalom prikazati i izgraditi vlastitu ideju sebe. | Primljeno na znanje | Prijedlog se ne usvaja, ali je primljen na znanje. Treba promijeniti formulaciju rečenice |
| 37 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.5.2. (Učenik se stvaralački izražava...), komentar na natuknicu "razlikuje neknjiževne riječi od jezičkog standarda": Prepoznavajući ih kao jednakovrijedne, iako funkcionalno i domenski drugačije. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. |
| 38 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.5.2. (Učenik se stvaralački izražava...), komentar na natuknicu "uspoređuje vlastiti rječnik s rječnikom ostalih učenika":Na nenasilan i uvažavajući način. Uspoređivanje s drugim učenicima može stvoriti neugodnu situaciju u razredu i obeshrabriti učenike/ice da sudjeluju u nastavi. Učenike/ice treba osnažiti da govore, da se ne boje artikulirati svoje misli, potrebe i osjećaje. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se odbacuje jer je cilj da uspoređivanjem rječnika učenici razmjenjuju znanja i iskustva kako doći do novih riječi, razvijaju timski duh, osposobljavaju se da podijele saznanja sa drugima, kao i da stiču znanja od drugih, a time i da slobodno govore, artikuliraju svoje misli, potrebe i osjećaje. |
| 39 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.5.2. (Učenik se stvaralački izražava...", komentar na natuknicu "nadopunjuje sopstveni razlikovni rječnik u koji unosi riječ na srpskom i hrvatskom": Ovu bi natuknicu trebalo izostaviti. Iako vježba može istančati osjećaj o tome što pripada pojedinome registru, učenici/e trebaju uočiti da među njima nema jasnih granica. Ono što će pripadati standardnome srpskom jeziku, u hrvatskome će pripadati dijalektu (usp. patika), a razlike između srpskoga i hrvatskog standardnoga jezika nisu ništa veće od razlika među srpskim ili hrvatskim dijalektima. Treba tražiti ono što idiome povezuje, promatrati načine na koje riječi funkcioniraju u pojedinim strukturama i kako teku iz mjesnoga govora u mjesni govor, iz dijalekta u dijalekt, iz standardnoga jezika u standardni jezik. Razlikovni rječnici od početka 20. st. na ovamo u političkim i historijskim strujanjima na ovim prostorima ima ulogu razdvajanja, markiranja što je srpski, a što je hrvatski. Nastavama srpskoga i hrvatskog treba izbjeći produbljivanje toga jaza i ukazati na ono što govornike veže, a ne što ih udaljava. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se odbacuje jer je cilj sastavljanja rječnika upravo uočavanje da između srpskog i hrvatskog jezika nema jasnih granica, kao i da ono što pripada standardnome srpskom jeziku, u hrvatskome će pripadati dijalektu (usp. patika), a da razlike između srpskoga i hrvatskog standardnoga jezika nisu ništa veće od razlika među srpskim ili hrvatskim dijalektima. Upravo kroz sastavljanje rječnika učenici će tražiti ono što idiome povezuje, promatrati načine na koje riječi funkcioniraju u pojedinim strukturama i kako teku iz mjesnoga govora u mjesni govor, iz dijalekta u dijalekt, iz standardnoga jezika u standardni jezik, te uočavati što govornike oba jezika veže, a ne što ih udaljava. |
| 40 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu A.5.2. (Učenik piše tekstove jednostavnije strukture...), komentar na natuknicu "piše pismo (službeno, osobno)": I, ako je moguće (ovisno o opremljenosti škole), e-mail s obzirom na njegovu prevalentnost danas u suvremenome tehnološkom društvu. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Ako se detaljno pročitaju ishodi vidi se da oni imaju svoje nivoe i specifičnosti. Postoji dio koji se odnosi na suvremene medije. |
| 41 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu A.5.2. (Učenik piše tekstove jednostavnije strukture...), uz natuknicu "izdvaja naslov" komentar: Koji se uglavnom grafički razlikuje od ostatka teksta (vizualna odluka). Predlažem radije analizu naslova (npr. upotrebe u senzacionalističke, marketinške svrhe, kako izgledaju naslovi u novinama u odnosu na one na internetskim portalima...) | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Analiza naslova se podrazumijeva, kako drugačije ono što ima medijalnu poziciju objasniti. |
| 42 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U A.5.2. (Učenik piše tekstove jednostavnije strukture....) pojavljuju se natuknice "pisani je izraz jednostavniji i s pogreškama", "Izraz je složeniji i s manje pogrešaka": Propusti i pogreške ne mogu činiti ishode. Ishodi bi trebali ilustrirati napredovanje i nadogradnju znanja učenika/-ica. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Treba duboko “uroniti” u tekst Kurikuluma da se shvati smisao rečenog, odnosno treba isto tako biti dio konkretnog praktičnog nastavnog procesa da bi se vidjelo što se realno može postići, a što ne. |
| 43 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu A.5.2. (Učenik piše tekstove jednostavnije strukture...), komentar na natuknicu "Izraz i leksik su složeniji i bogatiji.": Kakvo se usložnjavanje očekuje? Je li riječ o konkretnim vrstama sintaktičkih, leksičkih i morfoloških konstrukcija kojima bi učenik/-ica ovdje trebao/-la ovladati? Po kojim će se kriterijima pratiti jezični razvoj? | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Razvoj se očekuje s obzirom na nastavni sadržaj koji je dotad usvojen. Bilo bi predugačko to sada navoditi. Oni koji rade to u praksi znaju o čemu se govori. |
| 44 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.5.1. (Učenik govori i raspravlja o zadanoj ili odabranoj temi...), na natuknicu: "uočava važnost jezika u očuvanju identiteta": Od jezika se traži da bude sredstvom izgradnje (etničkoga) identiteta i to je primarna svrha koju stječe u nastavi. Jezik preuzima niz funkcija u društvu: komunikacijsku (oblikovanje društvenih odnosa i struktura), kognitivnu (oblikovanje misli), emocionalnu (oblikovanje emocija i osjeta), estetsku... Srpski jezik i književnost riznica su mogućnosti za rastvaranje svijeta i njegovo istraživanje. Učenike/-ice treba poticati u tome smjeru. Iz rastvaranja i istraživanja svijeta proizaći će i njihovi pogledi na njega koji će odrediti onda i način na koji će se pozicionirati prema njemu. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Na osnovu dopisa Srpskog narodnog vijeća od dana 1.10.2018.g. (u potpisu Nina Čolović, mag. ling.) od prijedloga se odustaje, te se samim tim prijedlog u Javnoj raspravi odbacuje. |
| 45 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.5.1. (Učenik govori i raspravlja o zadanoj temi...), na natuknicu "u razgovoru/izlaganju koristi riječi iz razlikovnog rječnika": Ovu bi natuknicu trebalo izostaviti. Iako vježba može istančati osjećaj o tome što pripada pojedinome registru, učenici/e trebaju uočiti da među njima nema jasnih granica. Ono što će pripadati standardnome srpskom jeziku, u hrvatskome će pripadati dijalektu (usp. patika), a razlike između srpskoga i hrvatskog standardnoga jezika nisu ništa veće od razlika među srpskim ili hrvatskim dijalektima. Treba tražiti ono što idiome povezuje, promatrati načine na koje riječi funkcioniraju u pojedinim strukturama i kako teku iz mjesnoga govora u mjesni govor, iz dijalekta u dijalekt, iz standardnoga jezika u standardni jezik. Razlikovni rječnici od početka 20. st. na ovamo u političkim i historijskim strujanjima na ovim prostorima ima ulogu razdvajanja, markiranja što je srpski, a što je hrvatski. Nastavama srpskoga i hrvatskog treba izbjeći produbljivanje toga jaza i ukazati na ono što govornike veže, a ne što ih udaljava. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Trenutno stanje stvari pokazuje da postoje dva jezika, Srpski i Hrvatski jezik na ovim prostorima, da nije tako ne bi trebalo ni pisati ovaj dokument. Povratka na Srpskohrvatski jezik tj. predmet, bar zasad nema, a vjerovatno ga neće ni biti. Ako ga i ima onda nastavnici i učenici nisu ti koji će ga sami ostvariti. Činjenica je da postoje statusne razlike između ovih dvaju pisama: ćirilice kao službenog i tradicionalnog pisma i latinice kao, između ostalog, civilizacijske i komunikativne tekovine koju koriste i Srbi. Nikako se ne može reći da je samo ćirilica srpsko pismo. |
| 46 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.5.1. (Učenik razgovara i raspravlja o zadanoj temi...), na natuknicu "raspravlja, izlaže ideju i brani stav": Osim obrazlaganja svoga stava i zauzimanja za njega, analizirati argumentaciju sugovornika i vraćati se vlastitom stavu evaluirajući ga, prilagođavajući i osvještavajući pukotine u njemu. Rasprava je proces učenja. Argumentiranjem svoga stava i analizom tuđega učenik/-ica razmatra održivost, vjerojatnost i primjenjivost argumenata te uči suradnju s težnjom prema konsenzusu ili barem dubinskoj raščlambi neke pojavnosti. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Tu se podrazumijevaju svi dijelovi rasprave i jasno je da je ona proces učenja, pogotovo nastavnicima koji to svaki dan rade u praksi. U toku samog priređivačkog rada kao stručnog postupka nametnula se (određena) potreba. Razumije se, imalo bi svojih prednosti da su i te dorade i naše konačne formulacije mogle proći kroz “širu timsku ili komunikacijsku raspravu “; ali tim putem idući ovaj Kurikulum sigurno bi kasnio još koju godinu, a u normativistici puna suglasnost ljudi od struke nije realno ni moguća. |
| 47 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na C.4.2. (Učenik razvija stav o očuvanju zavičajne baštine...), o učenju o znamenitim ličnostima i nacionalnim obilježjima Srbije: Historijske, političke, ekonomske i druge društveno uvjetovane okolnosti života Srba u Hrvatskoj razlikuju se od onih Srba u Srbiji. Treba napraviti prostora za razgovor i o Srbima u Hrvatskoj. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. |
| 48 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu C.4.1. (Učenik razvija stav o očuvanju...), komentar vezan uz natuknicu "razgovara i iznosi stavove o pripadanju nekom narodu": S učenicima/-ama treba razložiti kako se enicitet proizvodi. Pripadanje također ne bi trebalo biti razmatrano kao identifikacija (Ja sam Srbin/-kinja u Hrvatskoj...), inherentno i individualno okretanje etnicitetu, nego kao identificiranje, način na koji historijske okolnosti oblikuju iskustva etniciteta (što znači živjeti, biti prepoznat kao Srbin /-kinja u Hrvatskoj). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Na osnovu dopisa Srpskog narodnog vijeća od dana 1.10.2018.g. (u potpisu Nina Čolović, mag. ling.) od prijedloga se odustaje, te se samim tim prijedlog u Javnoj raspravi odbacuje. |
| 49 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na C.4.1. (Učenik određuje položaj Srbije...), na dio koji se odnosi na usvajanje himne i grba Srbije, učenika/-ica upoznati sa zastavom Srba u Hrvatskoj. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. |
| 50 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod C.4.1. (Učenik određuje položaj Srbije...), točnije na natuknicu "objašnjava obilježja krajeva Srbije i način života": Govoriti o načinu života ljudi u krajevima s većinskim srpskim stanovništvom u Hrvatskoj. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. |
| 51 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar u ishodu C.4.1. (Učenik određuje položaj Srbije na geografskoj karti), preciznije na natuknicu "navodi obilježja krajeva Srbije": Nastava se odvija u Hrvatskoj sa srpskom djecom koja su odrastala u Hrvatskoj. U ovome dijelu bi trebalo razgovarati o obilježjima zavičaja u kojima učenici/-e žive. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. |
| 52 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod C.4.1. (Učenik određuje položaj Srbije na geografskoj karti), konkretnije na natuknicu "imenuje i pokazuje na zemljovidu najvažnije kulturno-povijesne spomenike": U Hrvatskoj, koji su relevantni za historijska kretanja koja su oblikovala stvarnost Srba/-kinja u Hrvatskoj. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. |
| 53 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod C.4.1. (Učenik određuje položaj Srbije na geografskoj karti): Usporedno se koncentrirati na geografska obilježja krajeva u Hrvatskoj u kojima žive Srbi/-kinje. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. |
| 54 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Nakon B.4.2. pojavljuje se nekoliko izoliranih natuknica. Komentar na natuknicu "uspoređuje vlastiti rječnik s rječnikom ostalih učenika radi poticanja bogaćenja sopstvenog rječnika": Na nenasilan i uvažavajući način. Uspoređivanje s drugim učenicima može stvoriti neugodnu situaciju u razredu i obeshrabriti učenike/ice da sudjeluju u nastavi. Učenike/ice treba osnažiti da govore, da se ne boje artikulirati svoje misli, potrebe i osjećaje. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se odbacuje jer je cilj da uspoređivanjem rječnika učenici razmjenjuju znanja i iskustva kako doći do novih riječi, razvijaju timski duh, osposobljavaju se da podijele saznanja sa drugima, kao i da stiču znanja od drugih, a time i da slobodno govore, artikuliraju svoje misli, potrebe i osjećaje. |
| 55 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Nakon B.4.2. pojavljuje se nekoliko izoliranih natuknica. Komentar na natuknicu "proširuje sopstveni razlikovni rječnik u koji unosi riječ na srpskom i hrvatskom jeziku, te i na zavičajnom govoru (ukoliko postoji)": Ovu bi natuknicu trebalo izostaviti. Iako vježba može istančati osjećaj o tome što pripada pojedinome registru, učenici/e trebaju uočiti da među njima nema jasnih granica. Ono što će pripadati standardnome srpskom jeziku, u hrvatskome će možda pripadati dijalektu (usp. patika), a razlike između srpskoga i hrvatskog standardnoga jezika ne treba naglašavati više od razlika među srpskim ili hrvatskim dijalektima. Treba tražiti ono što idiome povezuje, promatrati načine na koje riječi funkcioniraju u pojedinim strukturama i kako teku iz mjesnoga govora u mjesni govor, iz dijalekta u dijalekt, iz standardnoga jezika u standardni jezik. Razlikovni rječnici od početka 20. st. na ovamo u političkim i historijskim strujanjima na ovim prostorima ima ulogu razdvajanja, markiranja što je srpski, a što je hrvatski. Nastavama srpskoga i hrvatskog treba izbjeći produbljivanje toga jaza i ukazati na ono što govornike veže, a ne što ih udaljava. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se odbacuje jer je cilj sastavljanja rječnika upravo uočavanje da između srpskog i hrvatskog jezika nema jasnih granica, kao i da ono što pripada standardnome srpskom jeziku, u hrvatskome će pripadati dijalektu (usp. patika), a da razlike između srpskoga i hrvatskog standardnoga jezika nisu ništa veće od razlika među srpskim ili hrvatskim dijalektima. Upravo kroz sastavljanje rječnika učenici će tražiti ono što idiome povezuje, promatrati načine na koje riječi funkcioniraju u pojedinim strukturama i kako teku iz mjesnoga govora u mjesni govor, iz dijalekta u dijalekt, iz standardnoga jezika u standardni jezik, te uočavati što govornike oba jezika veže, a ne što ih udaljava. |
| 56 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.4.3. (Učenik piše vođenim pisanjem tekstove....), konkretnije na natuknicu "piše potpunim i jasnim rečenicama, varira jezični izraz (red riječi u rečenici, tipove, duljinu rečenice)": Na što se odnose "tipovi"? Koje konkretne sintaktičke konstrukcije učenik/-ica u četvrtome razredu treba usvojiti? | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. “Tipovi” se odnose na rečenice prema priopćajnoj svrsi, prema sadržaju koji izriču, prema sastavu. Sintaktičke konstrukcije navedenih rečenica koje se uče do četvrtog razreda. |
| 57 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.4.1. (Učenik razgovara i raspravlja o zadanoj ili slobodno odabranoj temi...), na natuknicu "iznosi i obrazlaže ideju, brani stav, objašnjava tvrdnju primjereno dobi slušajući i sugovornika te poštujući pravo na različit stav": Osim obrazlaganja svoga stava i zauzimanja za njega, analizirati argumentaciju sugovornika i vraćati se vlastitom stavu evaluirajući ga, prilagođavajući i osvještavajući pukotine u njemu. Rasprava je proces učenja. Argumentiranjem svoga stava i analizom tuđega učenik/-ica razmatra održivost, vjerojatnost i primjenjivost argumenata te uči suradnju s težnjom prema konsenzusu ili barem dubinskoj raščlambi neke pojavnosti. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Ishod naveden u Kurikulumu je primjeren dobi, sposobnosti učenika. Navedeno u komentaru prikladno je kao ishod u starijem uzrastu. |
| 58 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na natuknicu A.4.1. (Učenik razgovara i raspravlja o zadanoj ili slobodno odabranoj temi...), na natuknicu "zavičajni govor zamjenjuje srpskim književnim jezikom":Zamjena zavičajnoga idioma standardnim implicira potiskivanje riječi mjesnoga govora ili dijalekta odnosno njihovu sekundarnost (ili čak redudantnost) u odnosu na standardni jezik. Standardni jezik je funkcionalno (uporabno) drugačiji od zavičajnih idioma, ali i standardni srpski jezik i zavičajni idiomi jednako su vrijedni dokumentiranja, istraživanja i učenja. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Standardni srpski jezik i zavičajni idiomi jednako su vrijedni. Zamjena zavičajnog idioma standardnim, kako je navedeno u ishodu, ne implicira potiskivanje mjesnog govora ili dijalekta…u odnosu na standardni. Načelo zavičajnosti poštuje se u svim domenama. Srpski jezik je raznolik, uzimajući u obzir njegovu samo govornu inačicu, svakodnevno koristimo više njegovih oblika ovisno o namjeri poruke, primatelju poruke. Svakako je važno funkcionalno upotrebljavati jezik poštujući i kriterij javnosti i privatnosti. “Svrha domene Govorim i pišem je samostalna verbalna i pisana komunikacija srpskim standardnim jezikom i ćiriličnim pismom. Učenici se osposobljavaju da se uspješno služe književnim jezikom u različitim vidovima njegove pismene i usmene upotrebe i u različitim komunikacijskim situacijama: govornik, slušatelj, sugovornik…” |
| 59 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.4.1. (Učenik razgovara i raspravlja o zadanoj ili slobodno odabranoj temi...), na natuknicu "zavičajni govor zamjenjuje srpskim književnim jezikom": Zamjena zavičajnoga idioma standardnim implicira potiskivanje riječi mjesnoga govora ili dijalekta odnosno njihovu sekundarnost (ili čak redudantnost) u odnosu na standardni jezik. Standardni jezik je funkcionalno (uporabno) drugačiji od zavičajnih idioma, ali i standardni srpski jezik i zavičajni idiomi jednako su vrijedni dokumentiranja, istraživanja i učenja. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Standardni srpski jezik i zavičajni idiomi jednako su vrijedni. Zamjena zavičajnog idioma standardnim, kako je navedeno u ishodu, ne implicira potiskivanje mjesnog govora ili dijalekta…u odnosu na standardni. Načelo zavičajnosti poštuje se u svim domenama. Srpski jezik je raznolik, uzimajući u obzir njegovu samo govornu inačicu, svakodnevno koristimo više njegovih oblika ovisno o namjeri poruke, primatelju poruke. Svakako je važno funkcionalnosti upotrebljavati jezik poštujući i kriterij javnosti i privatnosti. “Svrha domene Govorim i pišem je samostalna verbalna i pisana komunikacija srpskim standardnim jezikom i ćiriličnim pismom. Učenici se osposobljavaju da se uspješno služe književnim jezikom u različitim vidovima njegove pismene i usmene upotrebe i u različitim komunikacijskim situacijama: govornik, slušatelj, sugovornik…” |
| 60 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod C.3.2. (Učenik se s prihvaćanjem odnosi prema umjetnosti, kulturi i kulturnoj baštini): Ne bi se smjelo uvjetovati ocjenom (a i kosi se s pedagoškim načelima) bezuvjetno prihvaćanje prezentiranih materijala i ideja kao kulturološki i umjetnički vrijednih. Odgajanje naklonosti prema kulturi i umjetnosti znači poticanje aktivnoga angažmana učenika/-ica u odabiru onih poticaja i utjecaja koji ih okreću razmišljanju i iz kojih osjećaju da mogu učiti, s kojima se mogu povezati na kognitivnoj, estetskoj i emocionalnoj razini. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Na osnovu dopisa Srpskog narodnog vijeća od dana 1.10.2018.g. (u potpisu Nina Čolović, mag. ling.) od prijedloga se odustaje, te se samim tim prijedlog u Javnoj raspravi odbacuje. |
| 61 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na C.3.1. (Učenik uočava raznolikost osoba...), konkretnije na natuknicu "demonstrira etničke običaje kod proslave blagdana": Etnički običaji kod proslave blagdana sugeriraju da je vjera dio etniciteta. Etnicitet se može na nju nadovezati i crpiti iz nje i obrnuto, ali postoje neovisno. Etnicitet ne povlači za sobom religioznost ili pripadnost (pravoslavnome) kršćanstvu. Nastava jezika i književnosti ne bi smjela obuhvaćati religiju. Vjerske blagdane treba prepustiti nastavi Vjeronauka (ako ga učenici/-e odluče pohađati). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Na osnovu dopisa Srpskog narodnog vijeća od dana 1.10.2018.g. (u potpisu Nina Čolović, mag. ling.) od prijedloga se odustaje, te se samim tim prijedlog u Javnoj raspravi odbacuje. |
| 62 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.3.2. (Učenik se stvaralački izražava...), komentar na natuknicu "uspoređuje vlastiti rječnik s rječnikom ostalih učenika radi poticanja bogaćenja sopstvenog rječnika": Na nenasilan i uvažavajući način. Uspoređivanje s drugim učenicima može stvoriti neugodnu situaciju u razredu i obeshrabriti učenike/ice da sudjeluju u nastavi. Učenike/ice treba osnažiti da govore, da se ne boje artikulirati svoje misli, potrebe i osjećaje. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se odbacuje jer je cilj da uspoređivanjem rječnika učenici razmjenjuju znanja i iskustva kako doći do novih riječi, razvijaju timski duh, osposobljavaju se da podijele saznanja sa drugima, kao i da stiču znanja od drugih, a time i da slobodno govore, artikuliraju svoje misli, potrebe i osjećaje. |
| 63 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.3.2. (Učenik se stvaralački izražava...), komentar na natuknicu "proširuje sopstveni razlikovni rječnik u koji unosi riječ na srpskom i hrvatskom jeziku":Ovu bi natuknicu trebalo izostaviti. Iako vježba može istančati osjećaj o tome što pripada pojedinome registru, učenici/e trebaju uočiti da među njima nema jasnih granica. Ono što će pripadati standardnome srpskom jeziku, u hrvatskome će možda pripadati dijalektu (usp. patika), a razlike između srpskoga i hrvatskog standardnoga jezika ne treba naglašavati više od razlika među srpskim ili hrvatskim dijalektima. Treba tražiti ono što idiome povezuje, promatrati načine na koje riječi funkcioniraju u pojedinim strukturama i kako teku iz mjesnoga govora u mjesni govor, iz dijalekta u dijalekt, iz standardnoga jezika u standardni jezik. Razlikovni rječnici od početka 20. st. na ovamo u političkim i historijskim strujanjima na ovim prostorima ima ulogu razdvajanja, markiranja što je srpski, a što je hrvatski. Nastavama srpskoga i hrvatskog treba izbjeći produbljivanje toga jaza i ukazati na ono što govornike veže, a ne što ih udaljava. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se odbacuje jer je cilj sastavljanja rječnika upravo uočavanje da između srpskog i hrvatskog jezika nema jasnih granica, kao i da ono što pripada standardnome srpskom jeziku, u hrvatskome će pripadati dijalektu (usp. patika), a da razlike između srpskoga i hrvatskog standardnoga jezika nisu ništa veće od razlika među srpskim ili hrvatskim dijalektima. Upravo kroz sastavljanje rječnika učenici će tražiti ono što idiome povezuje, promatrati načine na koje riječi funkcioniraju u pojedinim strukturama i kako teku iz mjesnoga govora u mjesni govor, iz dijalekta u dijalekt, iz standardnoga jezika u standardni jezik, te uočavati što govornike oba jezika veže, a ne što ih udaljava. |
| 64 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod B.3.1. (Učenik čita s razumijevanjem...), konkretno na natuknicu "Samostalno iskazuje i objašnjava svoje misli i zapažanja o pročitanom tekstu, navodi sličnosti i razlike između teksta i vlastitog iskustva":Potrebno je na nastavi analizirati situacije građene u tekstu i omogućiti učeniku/-ici da se zamisli u njima, da razmotri moguće postupke u tim situacijama i njihove posljedice. Neke će se situacije ukorijeniti u iskustvo i doprinijeti njegovome tumačenju i razmatranju u nekome novom svjetlu, a neke će omogućiti imaginaciju i scenarija koji bi se mogli dogoditi. Zamišljeni scenariji nisu stabilni i njih je lakše preokretati i reimaginirati, čime učenik/-ica može anticipirati razne manifestacije nekoga scenarija, promišljati vlastite vrijednosti i uvjerenja, raditi na empatiji i razumijevanju različitih aspekata koje bi ti scenariji mogli aktivirati. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Zaprimljeni komentar se odbacuje jer se ne odnosi na sadržaj kurikuluma, već na sadržaj dnevne pripreme učitelja. |
| 65 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Na samome kraju A.3.3. pojavljuje se nekoliko izoliranih natuknica. Komentar na natuknicu "koristi riječi u osnovnom i figurativnom značenju": Ova natuknica nije razrađena u ishodima. Isto tako, postoji diskrepancija između dokumenta kurikuluma za model A i model C. Naime, polisemija se podučava u modelu A u petome razredu, dok je ovdje predviđena u trećem. I u nastavi hrvatskoga jezika obrađuje se tek u petome. Polisemiju (kao i sinonimiju) valja shvatiti kao način tvorbe značenja, što znači da s učenicima/-ama treba razraditi model prema kojem funkcionira (prikladno uzrastu). Također, nužno ju je razgraničiti od homonimije. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Ishodi se razrađuju za svaku nastavnu jedinicu. Model A i model C su različiti nastavni predmeti i može postojati diskrepancija između dokumenta kurikuluma. Na ovoj razini učenici uočavaju riječi istog oblika, različitog značenja, riječi različitog oblika, sličnog ili istog značenja u govoru, tekstu...Ne objašnjava se, ne definira polisemija, homonimija, sinonimija. |
| 66 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Na samome kraju A.3.3., pojavljuje se nekoliko izoliranih natuknica. Komentar na natuknicu "samostalno piše pismo, adresira ga": Uz klasično pismo, u tehnologijom obilježenom vremenu u kojem živimo, potrebno je savladati i pisanje e-maila. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Nerazumljiv komentar. |
| 67 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.3.3. (Učenik piše vođenim pisanjem tekstove...), na natuknicu "koristi raznovrsne sintaktičke konstrukcije": Koje sintaktičke konstrukcije? Potrebno je precizirati. Sintaksa je iznimno razgranata domena i nije svejedno obrađuju li se jednostavne neproširene rečenice ili zavisnosložene kao što nije isto baviti se atributima ili izravnim objektima u rečenici naspram atributnih i objektnih rečenica. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Sintaktičke konstrukcije rečenica koje učenik usvoji do kraja trećeg razreda. |
| 68 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu A.3.3. (Učenik piše vođenim pisanjem tekstove...), pojavljuju se sintagma "uz odstupanja od pravopisnih normi" kao kriterij za "dobru ocjenu". Propusti i pogreške ne pripadaju ishodima jer ishodi ilustriraju nadogradnju učenikova/-ina znanja. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Govori se o razini usvojenosti. |
| 69 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U A.3.3. (Učenik piše vođenim pisanjem tekstove jednostavnih struktura...), komentar na natuknicu primjenjuje usvojene pravopisne norme": Koje? Potrebno je konkretizirati ishod, pravopis je široko područje. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Tablica pravopisnih normi priložena je u dokumentu Kurikulum… |
| 70 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.3.2. (Učenik govori kratke tekstove jednostavnih struktura...), točnije na natuknicu "koristi sinonimiju kako bi izbjegao ponavljanje": Sinonimiji je potrebno pristupiti kao brojnim ulazima u jedan fenomen, različitim načinima na koje je moguće zahvatiti neki fenomen ili scenarij. Ona je semantička i konceptualna pojavnost prije svega, onda stilska. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Pojam sinonimije se ne definira, uočavaju se riječi istog ii sličnog značenja, drugačijeg oblika u govoru, tekstu, te se učenike potiče da ih koriste... |
| 71 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu A.3.1. (Učenik govori i razgovara u skladu s odabranom temom...), komentar na natuknicu "razlikuje zavičajni od standardnog srpskog jezika koji se koristi u nastavi srpskog jezika i kulture te zavičajni zamjenjuje standardnim": Zamjena zavičajnoga idioma standardnim implicira potiskivanje riječi mjesnoga govora ili dijalekta odnosno njihovu sekundarnost (ili čak redudantnost) u odnosu na standardni jezik. Standardni jezik je funkcionalno (uporabno) drugačiji od zavičajnih idioma, ali i standardni srpski jezik i zavičajni idiomi jednako su vrijedni dokumentiranja, istraživanja i učenja. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Standardni srpski jezik i zavičajni idiomi jednako su vrijedni. Zamjena zavičajnog idioma standardnim , kako je navedeno u ishodu, ne implicira potiskivanje mjesnog govora ili dijalekta…u odnosu na standardni. Načelo zavičajnosti poštuje se u svim domenama. Srpski jezik je raznolik, uzimajući u obzir njegovu samo govornu inačicu, svakodnevno koristimo više njegovih oblika ovisno o namjeri poruke, primatelju poruke. Svakako je važno fumknkcionalno upotrebljavati jezik poštujući i kriterij javnosti i privatnosti. “Svrha domene Govorim i pišem je samostalna verbalna i pisana komunikacija srpskim standardnim jezikom i ćiriličnim pismom. Učenici se osposobljavaju da se uspješno služe književnim jezikom u različitim vidovima njegove pismene i usmene upotrebe i u različitim komunikacijskim situacijama: govornik, slušatelj, sugovornik…” |
| 72 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar uz ishod A.3.1. (Učenik govori i razgovara u skladu s odabranom temom, izražava svoje misli, osjećaje...): Podjednako relevantna je stavka argumentacija. Sve izneseno treba argumentirati: obrazložiti, dovesti u odnos prema prethodno rečenome, potkrijepiti dokazima, izvoditi argumente poštujući načela elementarne logike. Razumijevanje će se argumentacije razvijati iz razreda u razred, ali tu vještinu je potrebno poticati što ranije. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Slažemo se da je podjednako relevantna stavka i argumentacija te ostaje ishod A.3.1. |
| 73 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu C.2.2. (Učenik uočava i koristi pojedinačne izvore...), ako učenik/-ica ne pokazuje dobru motoričku-vizualnu koordinaciju, to ne bi trebalo biti kažnjeno ocjenom.Obratiti pozornost na to zašto učenik/-ica zaostaje ili ulaže znatno veći napor od vršnjaka/-inja na vizualno-motoričkim zadacima. Može biti riječ o tome da mu je potrebna podrška logopeda/-tkinje ili da je potrebno promijeniti metodu rada (prilagoditi pristup). | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. |
| 74 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu C.2.2. (Učenik uočava i koristi pojedinačne izvore...) nalaze se sintagme "rad je neprecizan i s pogreškama", "rad je precizniji i s manjim pogreškama": Ishodi ne bi smjeli sadržavati propuste i pogreške. Oni ilustriraju napredovanje učenika/-ica, postepeno akumuliranje znanja o predmetnome sadržaju. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se ne usvaja ali je primljen na znanje. Valja preformulirati rečenicu. |
| 75 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu C.2.2. (Učenik uočava i koristi pojedinačne izvore...), komentar na natuknicu "izrađuje i oblikuje ukrasne predmete od prirodnih materijala": FUNKCIONALNE predmete. Time se učenike/-ice podučava da s materijalima koji su dostupni mogu izraditi upotrebljive stvari. Odnosno potiče se razvoj motoričkih vještina, kreativnost i sposobnost baratanja predmetima u prostoru (a time i kognitivno manipuliranje njima, što grana prostorno-matematičku inteligenciju). Isto tako, gradi se samopouzdanje (pokazuje im se da oni/-e to mogu), svijest o okolišu i odnos prema novcu (stare stvari i prirodni materijali su iskoristivi). | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. |
| 76 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod C.2.2. (Učenik uočava i koristi pojedinačne izvore i informacije iz svoje okoline izražavajući se o njima na kreativan način i služeći se različitim tehnikama): Kao što koristi izvore da bi u njima pronašao potrebne podatke, ne samo da se o tim podacima kreativno izražava nego se i kreativno njima služi preslagujući fragmente koje pronalazi u cjeline koje donose učeniku/-ici nov, drugačiji kut gledanja na neki fenomen. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se ne usvaja ali je primljen na znanje. Smisao formulacije se ne mijenja. |
| 77 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu C.2.2. (Učenik uočava i koristi pojedinačne izvore...), komentar na natuknicu "koristeći različite likovne tehnike ilustrira temu priče....": Ili važnije, svoj doživljaj teme. Kako se pročitano odrazilo na učenika/-icu i što je u njemu/njoj pobudilo. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. |
| 78 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu C.2.1. (Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet), komentar na natuknicu "njeguje običaje (Božić i Vaskrs)": Učenike/-ice treba podržati u promišljanju i istraživanju običaja, kritičkome propitivanju i vrednovanju. Na učenicima/-ama nije da budu pukim prenositeljima/-icama nego aktivnim oblikovateljima/-icama i interpretatorima/-icama kulturnih sadržaja sagledanih s obzirom na kontekst u kojem se proizvode u danome obliku. Pritom, Božić i Vaskrs su teme koje više pripadaju Vjeronauku. Kao što je slučaj s jezikom, ni vjera ne proizilazi iz etniciteta osobe (netko može imati srpske korijene, ali biti ateist ili agnostik ili neke druge vjeroispovijesti koja nije pravoslavna). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Na osnovu dopisa Srpskog narodnog vijeća od dana 1.10.2018.g. (u potpisu Nina Čolović, mag. ling.) od prijedloga se odustaje, te se samim tim prijedlog u Javnoj raspravi odbacuje. |
| 79 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu C.2.1. (Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet), komentar na natuknicu "Iskazuje sviđa li mu se kulturni događaj": Uz objašnjavanje zašto, argumentaciju stava. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. |
| 80 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Nakon B.2.2. slijedi nekoliko izoliranih natuknica, komentar na natuknicu "uspoređuje vlastiti rječnik s rječnikom ostalih učenika radi poticanja bogaćenja sopstvenog rječnika": Na nenasilan i uvažavajući način. Uspoređivanje s drugim učenicima može stvoriti neugodnu situaciju u razredu i obeshrabriti učenike/ice da sudjeluju u nastavi. Učenike/ice treba osnažiti da govore, da se ne boje artikulirati svoje misli, potrebe i osjećaje. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se odbacuje jer je cilj da uspoređivanjem rječnika učenici razmjenjuju znanja i iskustva kako doći do novih riječi, razvijaju timski duh, osposobljavaju se da podijele saznanja sa drugima, kao i da stiču znanja od drugih, a time i da slobodno govore, artikuliraju svoje misli, potrebe i osjećaje. |
| 81 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Nakon B.2.2., slijedi nekoliko izoliranih natuknica, komentar na natuknicu "sastavlja sopstveni razlikovni rječnik u koji unosi riječ na srpskom i hrvatskom jeziku, te i na zavičajnom govoru (ukoliko postoji)": Ovu bi natuknicu trebalo izostaviti. Iako vježba može istančati osjećaj o tome što pripada pojedinome registru, učenici/e trebaju uočiti da među njima nema jasnih granica. Ono što će pripadati standardnome srpskom jeziku, u hrvatskome će možda pripadati dijalektu (usp. patika), a razlike između srpskoga i hrvatskog standardnoga jezika ne treba naglašavati više od razlika među srpskim ili hrvatskim dijalektima. Treba tražiti ono što idiome povezuje, promatrati načine na koje riječi funkcioniraju u pojedinim strukturama i kako teku iz mjesnoga govora u mjesni govor, iz dijalekta u dijalekt, iz standardnoga jezika u standardni jezik. Razlikovni rječnici od početka 20. st. na ovamo u političkim i historijskim strujanjima na ovim prostorima ima ulogu razdvajanja, markiranja što je srpski, a što je hrvatski. Nastavama srpskoga i hrvatskog treba izbjeći produbljivanje toga jaza i ukazati na ono što govornike veže, a ne što ih udaljava. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se odbacuje jer je cilj sastavljanja rječnika upravo uočavanje da između srpskog i hrvatskog jezika nema jasnih granica, kao i da ono što pripada standardnome srpskom jeziku, u hrvatskome će pripadati dijalektu (usp. patika), a da razlike između srpskoga i hrvatskog standardnoga jezika nisu ništa veće od razlika među srpskim ili hrvatskim dijalektima. Upravo kroz sastavljanje rječnika učenici će tražiti ono što idiome povezuje, promatrati načine na koje riječi funkcioniraju u pojedinim strukturama i kako teku iz mjesnoga govora u mjesni govor, iz dijalekta u dijalekt, iz standardnoga jezika u standardni jezik, te uočavati što govornike oba jezika veže, a ne što ih udaljava. |
| 82 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod B.2.1. (Učenik čita s razumijevanjem), na natuknicu "izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja teksta...": Uz izražavanje zapažanja, misli i osjećaja, na nastavi poticati argumentaciju. Učenik/ica treba moći pojasniti svoj stav koristeći strategije primjerene uzrastu koje treba izbrusiti na nastavi. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se odbacuje jer stručna radna skupina ne vidi bitne razlike između napisanog u Prijedlogu kurikuluma i komentaru SNV-a. Učenici tog uzrasta upravo i izražavaju svoja zapažanja, misli i osjećaje argumentiranjem prikladnim uzrastu. Analiza teksta se i provodi da bi učenik razumio sadržaj teksta, te ga povezivao sa svakodnevnim životom i svojim iskustvima i na temelju toga izgrađivao svoje stavove, na početku uz pomoć učitelja, a kasnije samostalno. Svaki stručno osposobljen učitelj to zna. |
| 83 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu A.2.3. (Učenik piše pisanim ćiriličnim slovima...), potrebno je urediti natuknicu "primjenjuje pravopisne norme primjerene stupnju jezičnog razvoja": Koje pravopisne norme? Konkretizirati ishod rada na pravopisu. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Tablica pravopisnih normi priložena je u dokumentu Kurikulum… Ishodi se konkretiziraju za svaku nastavnu jedinicu. |
| 84 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.2.3. (Učenik piše pisanim ćiriličnim slovima...), konkretnije na natuknicu "gradi nove riječi": Po kojem modelu? Kakva se vrsta izgradnje riječi, po kojim modelima očekuje od učenika/-ica u ovoj obrazovnoj cjelini? | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Zaprimljeni komentar se odbacuje jer se ne odnosi na sadržaj kurikuluma, već na sadržaj dnevne pripreme učitelja. |
| 85 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu A.2.1. (Učenik govori i razgovara o temama iz svakodnevnog života...), komentar na natuknicu "uočava razlike materinjeg i jezika koji se koristi u nastavi srpskog jezika i kulture": Sa shvaćanjem da se radi o funkcionalno drugačijim, ali jednakovrijednim idiomima. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Uočavanjem razlike ne umanjuje se vrijednost idioma |
| 86 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.2.1. (Učenik govori i razgovara o temama iz svakodnevnog života...", preciznije na natuknicu "razgovara poštujući načela vođenja razgovora: započinje razgovor, sudjeluje, sluša sugovornika, okončava razgovor": Uči zamjenu uloga (govornik - sugovornik) i prepoznaje pragmatičke signale koji najavljuju zamjenu, sadržajnost i jezgrovitost, informativnost i usmjerenost komunikacijskome cilju. | Prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Ishod kao i razrada A.2.1. sasvim je primjeren dobi, razvojnim mogućnostima, iskustvu učenika. Usmjerenost komunikacijskim cilju se podrazumijeva. |
| 87 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu C.1.2. (Učenik upoznaje zvučne primjere glazbenih igara...) kao i u ishodu C.1.3. (Učenik se likovno izražava...) se na razini traženoj za zadovoljavajuću ocjenu kaže: "Glazbeni primjer izvodi u skupini i uz pogreške." i "Izražava se likovnim jezikom, rad je neprecizan i uz pogreške", no propusti i pogreške nisu ishodi obrazovnoga rada. Ishodi bi trebali pokazati napredovanje i grananje znanja i vještina učenika/ica. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se ne usvaja ali je primljen na znanje. Valja preformulirati rečenicu i termin “pogreška” zamijeniti prikladnijim. |
| 88 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod B.1.3. (Učenik se stvaralački izražava...), preciznije natuknicu "uspoređuje vlastiti rječnik s rječnikom ostalih učenika radi poticanja bogaćenja sopstvenog rječnika": Na nenasilan i uvažavajući način. Uspoređivanje s drugim učenicima može stvoriti neugodnu situaciju u razredu i obeshrabriti učenike/ice da sudjeluju u nastavi. Učenike/ice treba osnažiti da govore, da se ne boje artikulirati svoje misli, potrebe i osjećaje. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se odbacuje jer je cilj da uspoređivanjem rječnika učenici razmjenjuju znanja i iskustva kako doći do novih riječi, razvijaju timski duh, osposobljavaju se da podijele saznanja sa drugima, kao i da stiču znanja od drugih, a time i da slobodno govore, artikuliraju svoje misli, potrebe i osjećaje. Nenasilan i uvažavajući način bi podrazumijevalo da onda postoje i nasilni i potcjenjivački način. |
| 89 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod B.1.3. (Učenik se stvaralački izražava....), konkretnije na natuknicu "sastavlja sopstveni razlikovni rječnik u koji unosi riječ na srpskom i hrvatskom jeziku...": Ovu bi natuknicu bilo uputnije izostaviti. Iako vježba može istančati osjećaj o tome što pripada pojedinome registru, učenici/e trebaju uočiti da među njima nema jasnih granica. Ono što će pripadati standardnome srpskom jeziku, u hrvatskome će pripadati dijalektu (usp. patika), a razlike između srpskoga i hrvatskog standardnoga jezika nisu ništa veće od razlika među srpskim ili hrvatskim dijalektima. Treba tražiti ono što idiome povezuje, promatrati načine na koje riječi funkcioniraju u pojedinim strukturama i kako teku iz mjesnoga govora u mjesni govor, iz dijalekta u dijalekt, iz standardnoga jezika u standardni jezik. Razlikovni rječnici od početka 20. st. na ovamo u političkim i historijskim strujanjima na ovim prostorima ima ulogu razdvajanja, markiranja što je srpski, a što je hrvatski. Nastavama srpskoga i hrvatskog treba izbjeći produbljivanje toga jaza i ukazati na ono što govornike veže, a ne što ih udaljava. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se odbacuje jer je cilj sastavljanja rječnika upravo uočavanje da između srpskog i hrvatskog jezika nema jasnih granica, kao i da ono što pripada standardnome srpskom jeziku, u hrvatskome će pripadati dijalektu (usp. patika), a da razlike između srpskoga i hrvatskog standardnoga jezika nisu ništa veće od razlika među srpskim ili hrvatskim dijalektima. Upravo kroz sastavljanje rječnika učenici će tražiti ono što idiome povezuje, promatrati načine na koje riječi funkcioniraju u pojedinim strukturama i kako teku iz mjesnoga govora u mjesni govor, iz dijalekta u dijalekt, iz standardnoga jezika u standardni jezik, te uočavati što govornike oba jezika veže, a ne što ih udaljava. |
| 90 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.1.3. (Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu i/ili sposobnostima), komentar na natuknicu "dramatizira tekstove i priprema za izvedbu na standardnom srpskom jeziku": Sposobnost dramatiziranja i pripreme tekstova za izvedba ovisit će (ako je vezano tekstom) uz ovladavanje tehnikom i vještinom čitanja. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se odbacuje jer dramatiziranje i pripreme tekstova za izvedbu u tom uzrastu učenici rade s učiteljima. Dramatizacije se rade i u vrtićkom uzrastu |
| 91 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna ishoda B.1.1. (Učenik razumije pročitano književni/neknjiževni tekst), odnosno natuknice "izražava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja/čitanja teksta i povezuje ih s vlastitim iskustvom": I obrazlaže ta zapažanja, misli i osjećaje prikladno uzrastu. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se odbacuje jer stručna radna skupina ne vidi bitne razlike između napisanog u Prijedlogu kurikuluma i komentaru SNV-a. Učenici tog uzrasta upravo i izražavaju svoja zapažanja, misli i osjećaje obrazlaganjem prikladnim uzrastu. Svaki stručno osposobljen učitelj to zna. |
| 92 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Pitanje vezano uz napomenu koja dolazi na kraju cjeline A za prvi razred OŠ "ovladavanje ćiriličnim tiskanim slovima može biti odgođeno za drugi razred na temelju procjene od strane učitelja": Zašto? U prvome se razredu uče i latinična slova, ne bi trebalo biti teškoća i u paralelnome savladavanju tiskanih ćiriličnih slova. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Kolegice i kolege učitelji srpskog jezika i kulture kroz dugogodišnju praksu susreću se s mnogim posebnostima koje treba uzeti u obzir (izborna nastava, broj učenika, broj sati koje je moguće realizirati u praksi, otpor roditelja koji smatraju da je preveliko opterećenje učenicima još jedno pismo, otpor razrednih učitelja koji se boje “miješanja slova”, nedovoljna pripremljenost učenika za školu, neujednačeno predznanje…), zbog toga, napomena ostaje. |
| 93 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.1.3. (Učenik piše kratak tekst poštujući pravopisne norme): Koje? Što se očekuje od učenika/ice da savlada na ovoj razini? Konkretnije, pravopis je razgranata domena. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Tablica pravopisnih normi je dio dokumenta Kurikulum |
| 94 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.1.1. (Učenik izgovara glasove, riječi i rečenice...), odnosno na natuknicu "razlikuje govorne karakteristike učitelja, roditelja, prijatelja": bez upisivanja pravilnosti ili nepravilnosti, pogrešnosti, točnosti u pojedine karakteristike. Međusobno ispravljanje može kreirati neugodnu situaciju u razredu i obeshrabriti učenike da govore (a radi se o djeci koja su već obrashrabrena vrednovanjem riječi kao manje ili više prihvatljivih u javnome prostoru s obzirom na stigmu i diskriminaciju s kojima su suočeni kao govornici srpskoga jezika u Hrvatskoj). Učenike treba osnažiti da se usude govoriti, da upotrebljavaju riječi za koje osjećaju da najbolje komuniciraju njihova iskustva i da pristupe jeziku kao kreativnome resursu koji mogu oblikovati modificirajući svijet oko sebe. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Nigdje nije navedeno da se međusobno ispravljaju u razredu. Svaki učitelj želi kreirati poticajno i ohrabrujuće ozračje u kojem se učenici potiču na govorno izražavanje. Ne slažemo se s konstatacijom da se “radi se o djeci koja su već obeshrabrena vrednovanjem riječi kao manje ili više prihvatljivih u javnome prostoru s obzirom na stigmu i diskriminaciju s kojima su suočeni kao govornici srpskoga jezika u Hrvatskoj”. Prejudicira se diskriminacija gdje je nema. |
| 95 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.1.1. (Učenik izgovara glasove, riječi i rečenice...), na natuknicu "primjenjuje osnovna načela vođenja razgovora: započinje razgovor, sudjeluje u njemu": Uči zamjenu uloga (govornik - sugovornik) i prepoznaje pragmatičke signale koji najavljuju zamjenu, sadržajnost i jezgrovitost, informativnost i usmjerenost komunikacijskome cilju. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Ishod kao i razrada A.1.1. sasvim je primjeren dobi, razvojnim mogućnostima, iskustvu učenika. Usmjerenost komunikacijskim cilju se podrazumijeva. |
| 96 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.1.1. (Učenik izgovara glasove, riječi i rečenice...), preciznije na sintagmu "uz pokušaje i pogreške" koja se pojavljuje koja se pojavljuje u kriterijima za "zadovoljavajuću ocjenu": Propusti i pogreške nisu dijelom ishoda, ishodi prate napredovanje učenika/ica i razvoj njihovih vještina i sposobnosti. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. “uz pokušaje i pogreške” je sintagma koja se odnosi na razine usvojenosti ishoda. Može biti i sintagma ishoda jer učenik uočava pogrešku… |
| 97 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, C. ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.1.1. (Učenik izgovara glasove, riječi i rečenice...), konkretnije na natuknicu "pravilno izgovara glasove, glasovne skupove, riječi i rečenice....": Iako se pravilnost ovdje vrednuje u odnosu na otroepsku normu standardnoga srpskog jezika, treba obratiti pažnju na potrebe i mogućnosti učenika. Djeca s govornim teškoćama ne bi smjela biti dovedena u neugodnu situaciju ili kažnjena zbog nemogućnosti približavanja željenome izgovoru, nego im treba biti pružena odgovarajuća logopedska i fonetskorehabilitacijska podrška. Uz učenje i savladavanje srpskoga jezika kao standardnog jezika, s obzirom na to da se radi o srpskome jeziku u Hrvatskoj sa svojim varijantama i specifičnostima, treba razviti svijest o izgovornim (i drugim) posebnostima te ne upasti u zamku označavanja dijalekta ili mjesnoga govora „nepravilnim, pogrešnim“. Učenicima treba iznijeti uporabne razlike između standardnoga jezika i organskih idioma. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Učitelji su obrazovani, educirani, senzibilizirani za rad s učenicima. Svakom učitelju u prvom planu su potrebe i mogućnosti učenika. Svoj rad, postupke, djelovanje prilagođava, i koliko je moguće, individualno pristupa svakom učeniku/ci, ohrabruje, daje podršku kako bi na najbolji način i što potpunije iskoristio/la svoje potencijale. Ne rješavamo problem djece s govornim teškoćama ovako: Učenicima s govornim teškoćama ne treba dati priliku ni da govore kakao bi izbjegli neugodne situacije i kažnjavanja (ne znam točno o čemu govorite) sve dok logoped i fonetski rehabilitator ne izdaju dokument kojim potvrđuju da učenik više nema poteškoće…Smatramo da je takav stav neispravan. Nigdje nije navedeno da se dijalekt ili mjesni govor označava nepravilnim, pogrešnim. Djeci uzrasta 6 ili 7 godina: “…treba iznijeti uporabne razlike između standardnog jezika i organskih idioma.”? Prema iskustvu u radu s učenicima te dobi, ne treba. |
| 98 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, B.OPIS DOMENA | U rečenici "Odabrane teme omogućuju razvoj cjelokupne ličnosti i shvaćanje pojma „živjeti različitosti.", objasniti na što se odnosi živjeti različitosti. Sve osobe žive višestruka, raznolika iskustva koja su spletom višestrukih, raznolikih kulturnih utjecaja. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje jer je predlagatelj sam sebe objasnio u drugoj rečenici, dakle potpuno je jasno na što se odnosi termin različitosti. |
| 99 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, B.OPIS DOMENA | Komentar na rečenicu "Svrha ove domene je omogućiti učeniku upoznavanje karakteristika svoje uže okoline, mjesta i zavičaja u kojem živi te Srbije kao države." u domeni "To sam ja": Nastava srpskoga jezika i književnosti namijenjena je Srbima u Hrvatskoj. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se odbacuje jer je jasno navedeno što sve učenici upoznaju, od svoje uže okoline do Srbije kao države. Naravno da će na kraju učiti i o Srbiji kao zemlji porijekla, zemlji odakle su njihovi preci došli u seobama naroda o kojima će učiti u domeni “To sam ja”. |
| 100 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, B.OPIS DOMENA | Komentar na rečenicu "Kod učenika se izgrađuje jezična tolerancija formira mišljenje o govoru mržnje kao negativnim pojavama u društvu.": O nasilju u jeziku. Govor mržnje je pravni termin, vrlo ograničenoga dosega u promišljanju kako jezik ozljeđuje i ranjava. Važno je pomoći učenicima/ama da prepoznaju različite načine na koje se jezikom manipulira i materijalne posljedice (po tijela, živote drugih) koje takva upotreba jezika ostavlja za sobom. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Na osnovu dopisa Srpskog narodnog vijeća od dana 1.10.2018.g. (u potpisu Nina Čolović, mag. ling.) od prijedloga se odustaje, te se samim tim prijedlog u Javnoj raspravi odbacuje. |
| 101 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, B.OPIS DOMENA | Komentar na rečenicu: "Svoje znanje čovjek tradicijski prenosi putem jezika.": Znanje se gradi u jeziku i jezikom, ne samo prenosi. Jezik je također oblik znanja koji sadrži i oblikuje i druga znanja o svijetu. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se odbacuje jer stručna radna skupina ne vidi bitne razlike između napisanog u Prijedlogu kurikuluma i komentaru SNV-a. Obzirom da je komunikacija obično dvosmjerna (dijalog), prenošenjem znanja putem jezika izgrađujemo nova i druga znanja. |
| 102 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, B.OPIS DOMENA | Komentar na rečenicu "Kroz ovladavanje osnovnim zakonitostima srpskog jezika razvija se ljubav prema materinjem jeziku i potreba da se on njeguje i unapređuje...": Nije cilj (i ne bi smio biti) zadržavanje jezika u obliku u kojem se nalazi(o) u nekome trenutku (njegovanje) ili nezadiranje u njegove strukture (nego da ih se samo unapređuje od tada pa nadalje) nego osvještavanje da je jezik dinamičan i da je promjena u njegovoj naravi. Iz mogućnosti promjene u jeziku proizilazi jezična kreativnost i sposobnost prilagodbe jezika potrebama govornika i društva o kojem i u kojem komuniciraju. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se odbacuje jer stručna radna skupina ne vidi bitne razlike između napisanog u Prijedlogu kurikuluma i komentaru SNV-a. Dio o potrebi da se jezik njeguje i unapređuje ne odnosi se samo na budućnost jezika, nego i na izučavanje njegovog razvoja u prošlosti. |
| 103 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, B.OPIS DOMENA | Komentar na rečenicu "Pišem i govorim je samostalna verbalna i pisana komunikacija srpskim standardnim jezikom i ćiriličnim pismom": Iako ćirilica zakonskim aktima stječe primat, i latinica je pismo kojim se bilježi srpski jezik. Ne treba je ostavljati samo nastavi hrvatskoga jezika, već osvijestiti kod učenika da su ćirilica i latinica dijeljeno nasljeđe. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se odbija jer je jedan od ciljeva nastave usvojiti ćirilično pismo, pri čemu je nezaobilazno i korištenje latinice kao prvog pisma sa kojim se učenici susreću i koju generacijama koriste njihovi preci u Hrvatskoj, kao i njihovi rođaci u Srbiji, iz čega je primjerom vidljivo dijeljeno nasljeđe. |
| 104 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, B.OPIS DOMENA | Komentar na rečenicu "Mnogo je širi krug pojmova i nijansi koje književni jezik obilježava kao i fond riječi, obrta…": Ne radi se o tome da standardni jezik posjeduje veći broj pojmova od nestandardnih idioma. Nego o tome da se upotrebljavaju u različitim komunikacijskim domenama (standardni jezik će npr. izgraditi terminologiju iz biologije i matematike, dijalekti će dublje kodirati domenu privatnosti, doma (usp. peškir, ručnik, šugaman). | Primljeno na znanje | Komentar se odbacuje, ali je primljen na znanje. |
| 105 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, B.OPIS DOMENA | Komentar na rečenicu "Srpski književni jezik nije identičan svakidašnjem govoru.": Potrebno je obrazložiti odnos između srpskoga standardnog jezika i idioma koji su u upotrebi među Srbima u Hrvatskoj odnosno naznačiti kako se planira u obrazovnome procesu razložiti i osvijestiti slojeve i karakteristike materinjih idioma (dijalekata, mjesnih govora) učenika/ica u odnosu na standardni jezik. Isto tako s učenicima/icama treba razgovarati o tome odakle proizilazi razlika između standardnoga jezika i svakidašnjega govora (konstruiranost / organičnost idioma, pitanje norme i kodifikacije, sociolingvistički aspekti komunikacije). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog se odbacuje jer je stručna radna skupina u tablici razrade ishoda navela tok učenja i usvajanja odnosa između srpskoga standardnog jezika i idioma koji su u upotrebi među Srbima u Hrvatskoj, a navedeno planiranje obrazovnog procesa je na učiteljima koji će realizirati nastavu jer se očekuje da će nastavu izvoditi stručno osposobljeni učitelji koji će u dnevnim pripremama, već prema sredini u kojoj rade, razložiti i osvijestiti slojeve i karakteristike materinjih idioma (dijalekata, mjesnih govora) učenika/ica u odnosu na standardni jezik, te s učenicima razgovarati o tome odakle proizilazi razlika između standardnog jezika i svakidašnjeg govora. |
| 106 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL C, B.OPIS DOMENA | Komentar na rečenicu "Smisao njegovog postojanja je komunikacija te treba biti razumljiv, ustaljen.": Komunikacijska je funkcija jedna od osnovnih funkcija jezika, no jednako je relevantna uloga jezika u oblikovanju društvenih struktura (diskurzivna) i načina na koji razumijevamo svijet (kognitivna). Uz to, ostaje nejasno na što se odnosi ustaljenost i zašto je istaknuta? | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog nije jasno istaknut, samo pitanje. Odgovor na pitanje o ustaljenosti glasi: ustaljenost je istaknuta kao bitna komponenta opstanka srpskog jezika u Hrvatskoj, a to se postiže isključivo stvaranjem navike kod učenika da učestalo međusobno komuniciraju na srpskom jeziku, stiču naviku svakodnevnog korištenja svog jezika |