Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ŽELJKA OBROVAC Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 19. KEMIJA Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 47/1996. i 56/2001.) za kemiju u osnovnoj školi navodi i diplomiranog inženjera prehrambene tehnologije. Molim Vas lijepo da uzmete na razmatranje da se to zvanje vrati i u ovaj novi Nacrt Pravilnika. Nije uredu da osobe koje su položile stručni ispit iz kemije, poput mene po tom novom Pravilniku više nisu stručne. Većina nas koji predajemo kemiju u osnovnoj školi radimo na više škola da bi imali punu satnicu. Ovim nacrtom Pravilnika mi se više nismo u mogućnosti javljati na nove natječaje. Predajem kemiju već 13 godina u tri osnovne škole i jednoj područnoj školi, od kojih su dvije škole van mjesta moga stanovanja. Nikad nisam odbijala niti jednu školu u kojoj sam imala mogućnost nadopuniti satnicu, a neke od tih škola su bile udaljene i preko 70 km u jednom smjeru, od mog mjesta stanovanja. Jedanaest godina za redom sam član županijskog povjerenstva za natjecanje iz kemije. Redovno pripremam i imam učenike svake godine na županijskom natjecanju iz kemije koja su među prva tri mjesta . Aktivno sudjelujem i na županijskim stručnim aktivima iz kemije i držim teme na istima. Ovim Pravilnikom, nećemo biti u mogućnosti javit se na nove natječaje. Isto tako pitanje je kako će biti riješeno ako postanemo tehnološki višak zbog smanjenja broja učenika i time razrednih odjela. Da i ostanem kako i do sada na ovim školama nije problem ili otići iz školstva, već jedan osjećaj degradiranosti osobe sa visokom stručnom .Znam da ima puno slučajeva kao moj u RH i svima nama će biti budućnost upitna ako to tako ostane u Pravilniku. Ako smo mogli položiti stručni ispit iz kemije i dobili potvrdu od MZOŠ prema trenutno važećem Pravilniku, bilo bi uredu da se zvanje diplomirani inženjer prehrambene tehnologije vrati u ovaj Nacrt Pravilnika tako da ostanemo na popisu potrebnih zvanja za predmet kemiju u OŠ. Mnoge postojeće struke u trenutno važećem Pravilniku su ukinute ovim nacrtom što bi u budućnosti moglo imati nesagledive posljedice za ljude koji već rade u školama s položenim stručnim ispitom. Niti jedno zvanje koje je bilo prisutno u trenutno važećem Pravilniku nije se trebalo izbrisat iz Nacrta novog. Prosvjetnim djelatnicima su već dosad ukinuta brojna prava, smanjene drastično plaće, nikad kao dosad nismo bili toliko marginalizirani, a sad će nama koji smo već u sustavu s položenim stručnim ispitom biti upitna budućnost ako postanemo tehnološki viškovi. Niti ćemo biti u mogućnosti natjecat se za nova radna. Ako se ovakav pravilnik usvoji imati ćete još puno novih ljudi s koferima na putu za druge države. Novi Pravilnik bi jasno trebao odrediti da svi koji su legitimno, zakonski stekli pravo rada u osnovnoj ili srednjoj školi i položili stručni ispit do dana stupanja na snagu novog pravilnika, ostvaruju i uživaju sva prava vezana uz nova zaposlenja odnosno da ravnopravno sudjeluju u natječajima za nova radna mjesta. S Poštovanjem, Željka Obrovac, dipl. ing.- učitelj mentor kemije Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
2 Željka Lupret Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 17. INFORMATIKA Poštovani, Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika i magistri primarnog obrazovanja s modulom iz nastavnoga predmeta Informatika, u odnosu na nastavničke kompetencije, trebali bi se izjednačiti s diplomiranim profesorima informatike (studijski programi prije uvođenja obrazovanja prema bolonjskom procesu). Njihovo je pravo na izvođenje nastave informatike u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako navedeni Pravilnik nije stavljen izvan snage, taj se studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, treba premjestiti u točku a) članka 6. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika i magistara primarnog obrazovanja s modulom iz nastavnoga predmeta Informatika svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika i magistara primarnog obrazovanja s modulom iz nastavnoga predmeta Informatika potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz informatike te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika i magistri primarnog obrazovanja s modulom iz nastavnoga predmeta Informatika sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Isto tako, dobar dio kolegica i kolega upravo s tim zvanjem autori su udžbenika i dodatnih materijala prema novom kurikulumu za osnovnu, a neki čak i za srednju školu. Također, Novi Pravilnik u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informarika i magistre primarnog obrazovanja s modulom iz nastavnoga predmeta Informatika koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. S poštovanjem, Željka Lupret, mag. prim. educ. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
3 Željka Knežević Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, u predloženi Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi trebalo bi uvrstiti sljedeće dvije izmjene: 1. U točku a) Članka 7 trebalo bi uvrstiti i “Učiteljski studij s njemačkim jezikom” na način da se pod STUDIJSKI PROGRAM I SMJER unese “Učiteljski studij s njemačkim jezikom (Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)”, pod VRSTA I RAZINA STUDIJA “Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij”, a pod STEČENI AKADEMSKI NAZIV “magistar primarnog obrazovanja (Studij predmeta Njemački jezik razvidan je iz Dopunske isprave o studiju)”. U trenutnom prijedlogu Pravilnika izostavljena je naime skupina diplomanada koja je na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila ili će završiti Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Studenti koji završavaju ovaj studij, uz kvalifikacije za rad u primarnom obrazovanju (razredna nastava), stječu i kvalifikacije za samostalno izvođenje nastave njemačkoga jezika od 1. do 8. razreda osnovne škole što je razvidno iz Dopunske isprave o studiju koja se diplomandima ovog studijskog smjera izdaje uz diplomu. Učiteljski studij s njemačkim jezikom koji se izvodi na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu jedinstven je u Republici Hrvatskoj te uz studijski program primarnog obrazovanja obuhvaća i studijski smjer nastavnog predmeta Njemački jezik čiji udio u ukupnom opterećenju studenata iznosi ca. 98 ECTS bodova. Stoga se ovaj studijski smjer ne može izjednačiti s učiteljskim studijima koji sadrže modul njemačkog jezika, u kojima modul obuhvaća maksimalno do 40 ECTS bodova. Također, Učiteljski studij s njemačkim jezikom tijekom svih pet godina studija razvija nastavničke kompetencije obrazujući predmetne učitelje njemačkog jezika za odgojno-obrazovni rad specifično s osnovnoškolskom populacijom učenika njemačkog jezika te s obzirom na opseg u ECTS bodovima tek minimalno zaostaje za germanističkim studijima. Isto tako svojim specifičnim težištima u području metodike nastave njemačkog jezika, međukulturnog učenja, književnosti za djecu i mlade i drugim specifičnim sadržajima za razliku od germanističkih studija u potpunosti je orijentiran na razvoj nastavničkih kompetencija za rano učenje i poučavanje njemačkog jezika (razredna nastava) te za nastavu njemačkog jezika u višim razredima osnovne škole. Učiteljski studij s njemačkim jezikom kojim se na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obrazuju predmetni učitelji njemačkog jezika specifično za osnovnu školu stoga svakako treba uvrstiti u predloženi Pravilnik. 2. Četverogodišnji Učiteljski studij, koji se prije uvođenja bolonjskog procesa realizirao kao dodiplomski stručni studij i kojim se stjecao akademski naziv Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik, trebalo bi prebaciti iz točke b) u točku a) članka 7. Naime, diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik u odnosu na nastavničke kompetencije izjednačeni su s diplomiranim profesorima njemačkog jezika i književnosti („predbolonjski“ studiji). Njihovo je pravo na izvođenje nastave njemačkog jezika u osnovnoj školi regulirano Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01) te su prema mišljenju MZOS-a od 7. svibnja 2015. (KLASA: 602-01/15-01/00178; URBROJ: 533-28-15-0002) kao diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravni s ostalim nastavničkim kadrom pri zapošljavanju u osnovnoj školi. Dr. sc. Željka Knežević Katedra za obrazovanje učitelja njemačkog jezika – interkulturalna germanistika, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
4 Željka Gospočić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Predlažem dvije izmjene predloženoga teksta Pravilnika u članku 6. 1) Dopuniti Članak 6. u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik Obrazloženje: Uvrštavanjem navedenoga programa Pravilnik bi se uskladio s odredbom članka 105. stavka Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18), prema kojemu poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila “a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija“, i to zato što je navedeni studijski program Učiteljskoga studija s engleskim jezikom bio program nastavničkoga smjera, usmjeren na nastavničke kompetencije, uključuje cjeloviti tada četverogodišnji studij engleskoga jezika, koji je integriran u opći učiteljski studij, čime se postiže stvarna dvopredmetnost i jest diplomski sveučilišni studij. 2) Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, mogu se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (predbolonjski studiji). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01) kao i stečenom diplomom prije Bolonjskog procesa. Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se i taj studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 6. Ti su se učitelji, uostalom, na dosadašnjim radnim mjestima pokazali iznimno uspješnima u svom radu. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz engleskog jezika te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. U praksi, ovaj Pravilnik (a i trenutni Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) propisuje da učitelj s pojačanim predmetom koji je napredovao u zvanje mentora i s 10 godina radnog iskustva u struci bez obzira na svoje uspjehe nema prednost pri zapošljavanju ispred kolege profesora s npr. Filozofskog fakulteta koji nema uopće radnog iskustva niti uspjehe u radu. Potrebno je urediti te nelogičnosti i doraditi uvjete po kojima će se učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom moći zaposliti u slučaju da postanu višak, promjene mjesto boravka i rada ili ako pak nemaju punu satnicu. Željka Gospočić Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
5 Željka Gosarić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistra primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Kompetentna sam jednako dobro obavljati posao učitelja razredne nastave, kao i posao učitelja engleskog jezika. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
6 Željka Gosarić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistra sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom te sam na tom studiju osposobljena za rad u nastavi engleskoga jezika u osnovnoj školi, te stoga molim da mi se omogući zapošljavanje na toj poziciji. Ovaj studij pridaje posebnu pozornost ranom učenju engleskog jezika u teoriji, ali i uz mnogo prakse. Iz tog razloga smatram da bi trebao biti u jednakoj poziciji kao i studij naveden pod točkom a. Srdačan pozdrav, Željka Gosarić Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
7 Zvjezdana Popović Perković Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 18. PRIRODA I BIOLOGIJA Kao predsjednik Alumni Udruge diplomiranih studenata Sveučilišnog odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu (Alumni MORE Split) poznajem značajan broj kolega i članova Alumnija MORE Split sa zvanjem diplomiranog inženjera biologije i ekologije mora i magistra iologije i ekologije mora koji su već zaposleni u školama te kolege koji su položili ili tek planiraju polagati pedagoške kompetencije. Ukoliko se na listu u članku 18. ne uvrstite navedeni smjerovi ovim pravilnikom će kolegama koji već godinama rade u školi biti onemogućeno zapošljavanje u drugoj školi. Također će biti onemogućen rad kolegama koji su već položili pedagoške kompetencije da bi mogli raditi u školama kao nastavnici prirode i biologije gdje su deficitarni kolege sa nastavničkog smjera. S obzirom da su na listi navedeni i Učiteljski dodiplomski studiji sa pojačanim programima iz nastavnih predmeta Prirodoslovlje i Biologija te s obzirom da su se kolege do sada bez problema zapošljavali u školama s navedenim zvanjima na listu bi trebali uvrstiti navedene smjerove. Dodatan razlog za uvrštavanje diplomiranih inženjera biologije i ekologije mora te prvostupnika i magistara biologije i ekologije mora na listu je i to što su se navedeni smjerovi pri Odjelu za studije mora u Splitu ugasili. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihaćen.
8 ZLATKO PAPEŠ Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 17. INFORMATIKA Prioriteti zapošljavanja Prioritetno I: Sad bi se svi htjeli baviti i prijenosom znanja. Prijenosom znanja društveno-humanističkim subjektima – učenicima - neka se prioritetno bave oni koju su studirali informacijske sadržaje na društveno-humanističkim odjelima. Njima je prvenstveno subjekt čovjek u informacijskom društvu. Ostalima je prvenstveno subjekt obrazovanja sam predmet informacijskih znanosti ili informatike. Prioritetno II: preddiplomski studiji kao što su Multimedijsko računarstvo Visokog učilišta „Algeba” ocijenjenog ocjenom AZVO-a kao Najbolji stručni studij u Hrvatskoj ili drugih Visokih učilišta donijeli bi neslućenu svježinu, kompetencije i predavače u nastavu informatike aktualnije i od mnogih drugih diplomskih studija. Taj visokomotivirani aktualno bolonjski educiran kadrovski potencijal u nedostatku informatičkih kadrova i u fazi traganja za primjerenim profilom nikako ne bi smjeli izgubiti iz vida. Prioritetno III: Uz sadržaje informacijskih znanosti odslušani i položeni kolegiji iz nastavnih smjerova. Hrvatska udruga za promicanje novog obrazovanja i znanja (HUPNOZ) Predsjednik Zlatko Papeš Primljeno na znanje Odredba je usklađena s Odlukom o donošenju Kurikuluma za nastavni predmet informatike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, a o kojem je provedno javno savjetovanje.
9 Vlatka Švast Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 19. KEMIJA Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 47/1996. i 56/2001.) za kemiju u osnovnoj školi navodi i diplomiranog inženjera prehrambene tehnologije. Nije uredu da osobe koje su položile stručni ispit iz kemije, po novom Pravilniku više nisu stručne. Niti jedno zvanje koje je bilo prisutno u trenutno važećem Pravilniku nije se trebalo izbrisat iz Nacrta novog Pravilnika. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
10 Vlatka Švast Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 31. Novi Pravilnik bi u čl. 31. jasno trebao propisati da svi koji su zakonski stekli pravo rada u osnovnoj ili srednjoj školi i položili stručni ispit do dana stupanja na snagu novog pravilnika, ostvaruju sva prava vezana uz nova zaposlenja odnosno da ravnopravno sudjeluju u natječajima za nova radna mjesta i nakon stupanja na snagu novog Pravilnika. Djelomično prihvaćen Osobe koje se će se na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika zateći u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u osnovnoj školi, a nemaju vrstu obrazovanja propisanu ovim Pravilnikom, nastavljaju s obavljanjem poslova svog radnog mjesta ako su radni odnos zasnovali u skladu s propisima koji su u trenutku zasnivanja radnog odnosa bili na snazi.
11 VIDA BREZAK Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći program: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
12 VIDA BREZAK Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. S poštovanjem Vida Brezak Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
13 Vesna Funda Štefanek Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 5. HRVATSKI JEZIK Poštovani! Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Hrvatski jezik u odnosu na nastavničke kompetencije trebali bi se izjednačiti s diplomiranim profesorima hrvatskog jezika i književnosti (studijski programi prije uvođenja obrazovanja prema bolonjskom procesu). Njihovo je pravo na izvođenje nastave hrvatskog jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Hrvatski jezik svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Hrvatski jezik potvrđene su i na mnogobrojnim natjecanjima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Hrvatski jezik sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Hrvatski jezik koji nemaju punu satnicu te mogu postati tehnološki višak. S poštovanjem. Primljeno na znanje Odredba Pravilnika usklađene su s odredbama Zakona.
14 Vatroslav Subotić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 28. UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR Predlažem da se u okviru članka 28. omogući sudjelovanje fonetičara, rehabilitatora slušanja i govora za rad s djecom koja imaju poremećaje sluha ili govora. Djelomično prihvaćen Prijedlog je djelomnično prihvaćen. Osobe koje se na dan stupanja na snagu novoga Pravilnika zateknu u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u osnovnoj školi, a nemaju vrstu obrazovanja propisanu ovim Pravilnikom, nastavljaju s obavljanjem poslova svog radnog mjesta ako su radni odnos zasnovali u skladu s propisima koji su u trenutku zasnivanja radnog odnosa bili na snazi.
15 Vatroslav Subotić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 29. STRUČNI SURADNICI Molim da se razmotri mogućnost uvrštavanja fonetičara- rehabilitatora slušanja i govora u stručne suradnike koji mogu raditi u osnovnoj školi. Naime, prema sadašnjem uređenju to nije moguće, a fonetičari se upravo i školuju kako bi pratili slušni i govorni status djece u školskim ustanovama. Dakle, predlažem da se u članku 29. u točku d) uvrste i magistri edukacije fonetičari rehabilitatori kao stručni suradnici edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Moj argument u prilog tome jest da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske izdalo 2011. godine dopusnicu za sveučilišni diplomski studij Fonetika, smjer rehabilitacija slušanja i govora. U opisu studija koji je Ministarstvo odobrilo stoji: Nastavnim usmjerenjem fonetičar rehabilitator obrazuju se stručnjaci za rad u ustanovama za dijagnostiku i rehabilitaciju osoba oštećena sluha i govora te u školama za takvu djecu; za praćenje slušnog i govornog statusa i razvoja djece u predškolskim i školskim ustanovama da se na vrijeme otkriju slušne i govorne teškoće i da se djecu uputi na rehabilitaciju; za rad s odraslim osobama oštećena sluha, posebice u individualnom tretmanu, te za kontinuirano praćenje djece i odraslih osoba s ugrađenom pužnicom. Kako fonetičar može pratiti sluh i govor djece u osnovnoj školi ako u njoj ne smije raditi? Zašto bi Ministarstvo znanosti i obrazovanja odobrilo studijski program, a onda istovremeno takvim osobama zabranilo rad u školama? Mislim da se ova anomalija što prije treba popraviti. Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti jer su odredbe vezano uz stručnesuradnike propisane Zakonom te nije među stručnim suradnicima nema fonetičara rehabilitatora.
16 Valerija Vusić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, Predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju se osposobljena sam za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, jer sam kroz pet godina studiranja svakodnevno izučavala različite metodike i pohađala razne metodičke vježbe engleskog jezika. Uz široki spektar teorijskog znanja naši su nam mentori pružali priliku 5 godina primjene tog znanja u praksi u metodičkim vježbaonicama. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
17 Valerija Vusić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistra primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
18 Valentina Rački Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Predlažem dvije izmjene predloženoga teksta Pravilnika u članku 6. 1) Dopuniti Članak 6. u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik Obrazloženje: Uvrštavanjem navedenoga programa Pravilnik bi se uskladio s odredbom članka 105. stavka Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18), prema kojemu poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila “a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija“, i to zato što je navedeni studijski program Učiteljskoga studija s engleskim jezikom bio program nastavničkoga smjera, usmjeren na nastavničke kompetencije, uključuje cjeloviti tada četverogodišnji studij engleskoga jezika, koji je integriran u opći učiteljski studij, čime se postiže stvarna dvopredmetnost i jest diplomski sveučilišni studij. 2) Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, mogu se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (predbolonjski studiji). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01) kao i stečenom diplomom prije Bolonjskog procesa. Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se i taj studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 6. Ti su se učitelji, uostalom, na dosadašnjim radnim mjestima pokazali iznimno uspješnima u svom radu. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz engleskog jezika te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. U praksi, ovaj Pravilnik (a i trenutni Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) propisuje da učitelj s pojačanim predmetom koji je napredovao u zvanje mentora i s 10 godina radnog iskustva u struci bez obzira na svoje uspjehe nema prednost pri zapošljavanju ispred kolege profesora s npr. Filozofskog fakulteta koji nema uopće radnog iskustva niti uspjehe u radu. Potrebno je urediti te nelogičnosti i doraditi uvjete po kojima će se učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom moći zaposliti u slučaju da postanu višak, promjene mjesto boravka i rada ili ako pak nemaju punu satnicu. S poštovanjem, Valentina Rački, dipl. uč. razredne nastave s pojačanim programom iz predmeta Engleski jezik Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
19 Valentina Karagić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Poštovani, Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. S poštovanjem, Valentina Karagić Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
20 Valentina Karagić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, Predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju se osposobljena sam za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, jer sam kroz pet godina studiranja svakodnevno izučavala različite metodike i pohađala razne metodičke vježbe engleskog jezika. Uz široki spektar teorijskog znanja naši su nam mentori pružali priliku 5 godina primjene tog znanja u praksi u metodičkim vježbaonicama. S poštovanjem, Valentina Karagić Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
21 Valentina Gucec Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju sam osposobljena za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, jer sam pet godina usavršavala, kako vlastito znanje jezika, tako, možda još i važnije, kako to znanje na najbolji način prenijeti učenicima sukladno njihovoj dobi. Osim velikog broja kolegija koji su pokrili sve aspekte učenja i poučavanja jezika, ono što je karakteristično za naš studij jest velik broj sati prakse i vježbi u školama, što osobno smatram izuzetno važnim aspektom poučavanja jer nije dovoljno samo poznavati jezik, a ne znati prilagoditi način poučavanja učenicima osnovnoškolskog uzrasta, s obzirom na veliku razliku u pristupu učenicima različitih uzrasta koja mora postojati u osnovnoj školi. Jedino što želimo su jednake šanse kod zapošljavanja nas i kolega profesora s Filozofskog fakulteta, a na stručnom timu pojedine škole je da odluči tko je pogodniji za radno mjesto koje nude. Valentina Gučec Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbama Zakona.
22 Valentina Anušić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s njemačkim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Njemačkog jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 7. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Njemački jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij njemačkoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji njemačkoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s njemačkim jezikom. Na tom studiju sam osposobljena za nastavu njemačkog jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima što je vidljivo iz Dopunske ispravi o učiteljskom studiju s njemačkim jezikom u koju je uključen sljedeći opis profesionalnoga statusa: „Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu njemačkog jezika u osnovnoj školi. Magistar/magistra primarnoga obrazovanja s njemačkim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.“ Unatoč svemu tome te svim mojim stečenim kompetencijama u okviru ranog učenja i poučavanja te pripadajućih metodika (u čemu je njemački jezik ravnopravan ostalim predmetima) ovim Prijedlogom su moja diploma, moje kompetencije i stručna osposobljenost u izvođenju nastave njemačkog jezika dovedene u pitanje. Magistri primarnog obrazovanja su dakle unutar ovog sustava koji bi ih trebao štititi, degradirani i tretirani kao građani drugog reda. S poštovanjem, Valentina Anušić Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
23 Valentina Anušić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Poštovani, predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći program: Učiteljski studij s engleskim/njemačkim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga/Njemačkoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski/njemački jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja s dodatnim studijem njemačkog jezika, kako je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi diplomi, molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i njemačkog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Strani jezik obvezan je predmet razredne nastave te nema razloga sprječavati izvođenje nastave predmeta Engleski/Njemački jezik učitelju koji je osposobljen za nastavu svih predmeta razredne nastave . Učiteljski fakultet s engleskim/njemačkim jezikom obrazuju jedinstvene stručnjake osposobljene upravo za rad s učenicima u nižim razredima osnovne škole, tako da integriraju nastavu stranoga jezika u razrednu nastavu. U Dopunskoj ispravi o učiteljskom studiju s njemačkim jezikom uključen je sljedeći opis profesionalnoga statusa: „Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu njemačkog jezika u osnovnoj školi. Magistar/magistra primarnoga obrazovanja s njemačkim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.“ Unatoč svemu tome te svim mojim stečenim kompetencijama u okviru ranog učenja i poučavanja te pripadajućih metodika (u čemu je njemački jezik ravnopravan ostalim predmetima) ovim Prijedlogom su moja diploma, moje kompetencije i stručna osposobljenost u izvođenju nastave njemačkog jezika dovedene u pitanje. Magistri primarnog obrazovanja su dakle unutar ovog sustava koji bi ih trebao štititi, degradirani i tretirani kao građani drugog reda. S poštovanjem, Valentina Anušić Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
24 Ured pučke pravobraniteljice Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 32. Vezano uz članak 32. napominjemo kako pravilnik, kao provedbeni propis kojim se razrađuju pojedine odredbe konkretnog zakona radi njegove lakše provedbe, mora slijediti i sudbinu zakona čije odredbe razrađuje. Obzirom na navedeno, nomotehnički je neprihvatljivo da se i stupanjem na snagu ovog, dugo očekivanog Pravilnika, nastave primjenjivati pojedine odredbe Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnim školama iz 1996. Ukoliko svojim sadržajem u potpunosti odgovaraju potrebama ovog Pravilnika, navedene odredbe članaka 4., 5. i 6. je potrebno preuzeti u novopredloženi Pravilnik. Prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti. Odredbe vezano uz pravo na rad učitelja u glazbenim i plesnim školama propisat će se posebnim podzakonskim propisom, a do njegova donošenja potrebno je primjenjivati odredbe koje su navedene u Pravilniku jer bi se u protivnom onemogućilo zapošljavanje učitelja na radnim mjestima u školama s umjetničkim programima.
25 Ured pučke pravobraniteljice Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 30. U članku 30. Pravilnika stoji kako se u osnovnoj školi mogu zaposliti i osobe koje su odgovarajuću kvalifikaciju stekle u državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarskoj Konfederaciji. Međutim, u praksi je to nemoguće jer detaljno određivanje studijskog programa i smjera te inzistiranje na točno određenom akademskom zvanju, onemogućuje zapošljavanje osobama koje su svoje visokoškolsko obrazovanje završile na sveučilištima diljem EU u kojima se nazivi studijskih programa, smjerova ili stečenih akademskih naziva ne poklapaju sa onima u RH. Nadalje, koncept Pravilnika ne anticipira mogućnost otvaranja novih studijskih programa i smjerova u bližoj budućnosti čijim bi diplomantima (neovisno o stečenim kvalifikacijama i kompetencijama) bio onemogućen rad u osnovnoj školi samo zato jer njihov studijski programi ili smjer nije naveden u Pravilniku. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
26 Ured pučke pravobraniteljice Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 3. Kao tijelo koje je godinama ukazivalo na potrebu donošenja novog pravilnika koji će svojim odredbama pratiti i odredbe, sada već dugo godina primjenjivanih Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18), ali i Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17), pozdravljamo upućivanje njegova prijedloga u javnu raspravu te, u skladu sa zakonskim ovlastima koja proizlaze iz čl. 18. st.2. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN, br. 76/12), ukazujemo na sljedeće: Od 2005. studijski programi u RH su usklađeni sa zahtjevima Bolonjskoga procesa koji se, s ciljem olakšavanja planiranja, provođenja, priznavanja i vrednovanja kvalifikacija i jedinica učenja te studentske mobilnosti bazira, između ostaloga, i na skupljanju ECTS bodova. Kako je navedeno na Internetskim stranicama Agencije za znanost i visoko obrazovanje, ECTS-a bodovi osiguravaju akademsko priznavanje studija završenog u inozemstvu, čime se potiče i mobilan pristup studiranju. S druge strane, ECTS bodovi obvezuju visoka učilišta na dostupnost informacija o predmetnim kurikulima i njihovoj relevantnosti u pogledu stečenog akademskog stupnja, čime im se omogućava održavanje njihove autonomije kao i preuzimanje odgovornosti za sve odluke u vezi s postignućima studenata. Jedno od temeljnih načela Bolonjskog procesa je sloboda kretanja studenata i profesora. Stoga je Lisabonskom konvencijom (čije su se potpisnice obvezale međusobno priznavati stečene kvalifikacije kao slične odgovarajućoj kvalifikaciji u svom sustavu obrazovanja) osigurano i priznavanje visokoškolskih kvalifikacija na području Europe čime je, u cilju olakšanog pristupa tržištu rada, omogućeno i korištenje akademskog naziva prema zakonu i pravilima zemlje u kojoj se priznavanje traži. Iznimke su dopuštene samo u slučajevima kada postoje značajne razlike između postojeće kvalifikacije u zemlji potpisnici i stečene kvalifikacije, što je potrebno i dokazati. Bolonjski sustav visokog obrazovanja trebao je doprinijeti i slobodi kretanja radnika, koja predstavlja jedan je od stupova unutarnjeg tržišta i tržišne slobode Europske unije, smatra ključnom za stvaranje pravog jedinstva među državljanima njezinih članica. Uvažavajući navedeno, izgrađen je i Hrvatski kvalifikacijski okvir koji (kako je navedeno i na Internetskim stranicama Ministarstva), temeljeći se na ishodima učenja i kompetencijama stečenim formalnim, neformalnim i informalnim putem, ima reformsku ulogu u sustavu obrazovanja. Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, 41/16, 64/18, dalje: HKO) definira kvalifikaciju kao objedinjene skupove ishoda učenja određenih razina, obujma, profila, vrste i kvalitete koji se temelje na kompetencijama (znanja i vještine te pripadajuća samostalnost i odgovornost) koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja. Standard kvalifikacije je definiran kao sadržaj i struktura određene kvalifikacije koji uključuju i podatke koji su potrebni za određivanje njene razine, obujma i profila. Standard zanimanja je pak popis svih poslova koje pojedinac obavlja u određenom zanimanju i popis kompetencija potrebnih za njihovo uspješno obavljanje. Međutim, članak 3. predloženog Pravilnika propisuje (suprotno navedenome i osnovnim postavkama i ciljevima bolonjskog sustava visokog obrazovanja kojem je pristupila i RH) kako se njime određuju studijski programi i/ili smjerovi, vrsta studija te akademski ili stručni nazivi koji se stječe završetkom studijskog programa, a koju moraju imati učitelji i stručni suradnici u školi. Štoviše, stavkom 3. istog članka se otvoreno navodi kako su isti definirani u skladu s programima koji se izvode na visokim učilištima u RH, što automatski priječi zapošljavanje u školi svim stručnjacima koji su se školovali izvan RH, neovisno o njihovim kvalifikacijama i stečenim kompetencijama. Smatramo da tako propisani kriteriji mogu dovesti do diskriminacije temeljem obrazovanja svih potencijalnih učitelja i stručnih suradnika koji visokoškolsko obrazovanje nisu završili u RH. S druge strane, a što proizlazi i iz do sada objavljenih komentara na e-savjetovanju, popis studijskih programa, vrsta i razina studija i stečenih akademskih naziva ne prati niti postojeće mogućnosti i raznovrsnost ponude studija u RH, pa na listi nema niti studijskih programa i zanimanja osoba koje u ovom trenutku rade kao učitelji ili suradnici u osnovnoj školi. Samo kao primjer navesti ćemo jedan od komentara vezano uz članak 22. Pravilnika, kojim je propisana vrsta obrazovanja učitelja tehničke kulture, stoji: „Temeljem dosadašnjeg rada u nastavnom procesu tehničke kulture te poznavanja kretanja rada na tržištu vezanog za navedeni nastavni predmet, minimalno 75 % inženjera tehničke struke radi u nastavi istoga predmeta. Glede Vašeg nacrta, nije naveden veći broj tehničkih struka temeljem kojih su učitelji tehničke kulture zapošljavani na istom radnom mjestu“. Djelomično prihvaćen Prijedlog je djelomično prihvaćen.
27 Ured pučke pravobraniteljice Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi Kao tijelo koje je godinama ukazivalo na potrebu donošenja novog pravilnika koji će svojim odredbama pratiti i odredbe, sada već dugo godina primjenjivanih Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18), ali i Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17), pozdravljamo upućivanje njegova prijedloga u javnu raspravu te, u skladu sa zakonskim ovlastima koja proizlaze iz čl. 18. st.2. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN, br. 76/12), ukazujemo na sljedeće: Od 2005. studijski programi u RH su usklađeni sa zahtjevima Bolonjskoga procesa koji se, s ciljem olakšavanja planiranja, provođenja, priznavanja i vrednovanja kvalifikacija i jedinica učenja te studentske mobilnosti bazira, između ostaloga, i na skupljanju ECTS bodova. Kako je navedeno na Internetskim stranicama Agencije za znanost i visoko obrazovanje, ECTS-a bodovi osiguravaju akademsko priznavanje studija završenog u inozemstvu, čime se potiče i mobilan pristup studiranju. S druge strane, ECTS bodovi obvezuju visoka učilišta na dostupnost informacija o predmetnim kurikulima i njihovoj relevantnosti u pogledu stečenog akademskog stupnja, čime im se omogućava održavanje njihove autonomije kao i preuzimanje odgovornosti za sve odluke u vezi s postignućima studenata. Jedno od temeljnih načela Bolonjskog procesa je sloboda kretanja studenata i profesora. Stoga je Lisabonskom konvencijom (čije su se potpisnice obvezale međusobno priznavati stečene kvalifikacije kao slične odgovarajućoj kvalifikaciji u svom sustavu obrazovanja) osigurano i priznavanje visokoškolskih kvalifikacija na području Europe čime je, u cilju olakšanog pristupa tržištu rada, omogućeno i korištenje akademskog naziva prema zakonu i pravilima zemlje u kojoj se priznavanje traži. Iznimke su dopuštene samo u slučajevima kada postoje značajne razlike između postojeće kvalifikacije u zemlji potpisnici i stečene kvalifikacije, što je potrebno i dokazati. Bolonjski sustav visokog obrazovanja trebao je doprinijeti i slobodi kretanja radnika, koja predstavlja jedan je od stupova unutarnjeg tržišta i tržišne slobode Europske unije, smatra ključnom za stvaranje pravog jedinstva među državljanima njezinih članica. Uvažavajući navedeno, izgrađen je i Hrvatski kvalifikacijski okvir koji (kako je navedeno i na Internetskim stranicama Ministarstva), temeljeći se na ishodima učenja i kompetencijama stečenim formalnim, neformalnim i informalnim putem, ima reformsku ulogu u sustavu obrazovanja. Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, 41/16, 64/18, dalje: HKO) definira kvalifikaciju kao objedinjene skupove ishoda učenja određenih razina, obujma, profila, vrste i kvalitete koji se temelje na kompetencijama (znanja i vještine te pripadajuća samostalnost i odgovornost) koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja. Standard kvalifikacije je definiran kao sadržaj i struktura određene kvalifikacije koji uključuju i podatke koji su potrebni za određivanje njene razine, obujma i profila. Standard zanimanja je pak popis svih poslova koje pojedinac obavlja u određenom zanimanju i popis kompetencija potrebnih za njihovo uspješno obavljanje. Međutim, članak 3. predloženog Pravilnika propisuje (suprotno navedenome i osnovnim postavkama i ciljevima bolonjskog sustava visokog obrazovanja kojem je pristupila i RH) kako se njime određuju studijski programi i/ili smjerovi, vrsta studija te akademski ili stručni nazivi koji se stječe završetkom studijskog programa, a koju moraju imati učitelji i stručni suradnici u školi. Štoviše, stavkom 3. istog članka se otvoreno navodi kako su isti definirani u skladu s programima koji se izvode na visokim učilištima u RH, što automatski priječi zapošljavanje u školi svim stručnjacima koji su se školovali izvan RH, neovisno o njihovim kvalifikacijama i stečenim kompetencijama. Smatramo da tako propisani kriteriji mogu dovesti do diskriminacije temeljem obrazovanja svih potencijalnih učitelja i stručnih suradnika koji visokoškolsko obrazovanje nisu završili u RH. S druge strane, a što proizlazi i iz do sada objavljenih komentara na e-savjetovanju, popis studijskih programa, vrsta i razina studija i stečenih akademskih naziva ne prati niti postojeće mogućnosti i raznovrsnost ponude studija u RH, pa na listi nema niti studijskih programa i zanimanja osoba koje u ovom trenutku rade kao učitelji ili suradnici u osnovnoj školi. Samo kao primjer navesti ćemo jedan od komentara vezano uz članak 22. Pravilnika, kojim je propisana vrsta obrazovanja učitelja tehničke kulture, stoji: „Temeljem dosadašnjeg rada u nastavnom procesu tehničke kulture te poznavanja kretanja rada na tržištu vezanog za navedeni nastavni predmet, minimalno 75 % inženjera tehničke struke radi u nastavi istoga predmeta. Glede Vašeg nacrta, nije naveden veći broj tehničkih struka temeljem kojih su učitelji tehničke kulture zapošljavani na istom radnom mjestu“. Djelomično prihvaćen Prijedlog je djelomično prihvaćen.
28 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 25. LIKOVNA KULTURA Budući da izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koje se odnose na članak 105 stavak 6., točku b) nismo mogli raspraviti u procesu javne rasprave i savjetovanja sa zainteresiranom javnošću jer javna rasprava nije bila omogućena ovim putem se očitujemo o člancima Pravilnika proizašlima iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 68/2018). Prijedlog izmjene: Dopuniti Članak 25. u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa Učiteljski studij s modulima (program 903), integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja, modul Likovna kultura (Modul je razvidan iz Dopunske isprave o završenom studiju kao i dodatne kompetencije za rad od 1. – 8. razreda osnovne škole). Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
29 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 25. LIKOVNA KULTURA Predloženi članak dovodi u nepovoljan položaj diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom koji su prije uvođenja integriranog preddiplomskog i diplomskog studija (do 2005.g.) upisali studij i stekli diplomu. Radi se o kadru kojemu pripada 13 (trinaest) generacija diplomiranih učitelja s pojačanim predmetom koji su se u međuvremenu zaposlili na poslovima predmetne nastava te su izjednačeni u svojim pravima s osobama koje su završile sveučilišne integrirane preddiplomske i diplomske studije. Njihov je status prije ove predložene promjene bio reguliran Pravilnikom o dopuni pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01), u Članku 7.a koji glasi: „Osoba koja je na Učiteljskoj akademiji, odnosno, Visokoj učiteljskoj školi završila stručni dodiplomski studij i stekla stručni naziv 'diplomirani učitelj razredne nastave', odnosno, stručni naziv 'diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom' može izvoditi razrednu nastavu odnosno nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi“. Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se taj studij, sada naveden u točki b) članka 25. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 25. Također, pozivamo se na Mišljenje MZOS-a od 7. svibnja 2015. (KLASA: 602-01/15-01/00178; URBROJ: 533-28-15-0002) u kojem se navodi da su diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravni s ostalim nastavničkim kadrom pri zapošljavanju u osnovnoj školi. Prijedlog izmjene: Dopuniti članak 25. u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa Učiteljski studij s pojačanim predmetom Likovna kultura. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
30 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 24. GLAZBENA KULTURA Predloženi članak dovodi u nepovoljan položaj diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom koji su prije uvođenja integriranog preddiplomskog i diplomskog studija (do 2005.g.) upisali studij i stekli diplomu. Radi se o kadru kojemu pripada 13 (trinaest) generacija diplomiranih učitelja s pojačanim predmetom koji su se u međuvremenu zaposlili na poslovima predmetne nastava te su izjednačeni u svojim pravima s osobama koje su završile sveučilišne integrirane preddiplomske i diplomske studije. Njihov je status prije ove predložene promjene bio reguliran Pravilnikom o dopuni pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01), u Članku 7.a koji glasi: „Osoba koja je na Učiteljskoj akademiji, odnosno, Visokoj učiteljskoj školi završila stručni dodiplomski studij i stekla stručni naziv 'diplomirani učitelj razredne nastave', odnosno, stručni naziv 'diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom' može izvoditi razrednu nastavu odnosno nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi“. Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se taj studij, sada naveden u točki b) članka 24. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 24. Također, pozivamo se na Mišljenje MZOS-a od 7. svibnja 2015. (KLASA: 602-01/15-01/00178; URBROJ: 533-28-15-0002) u kojem se navodi da su diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravni s ostalim nastavničkim kadrom pri zapošljavanju u osnovnoj školi. Prijedlog izmjene: Dopuniti članak 24. u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa Učiteljski studij s pojačanim predmetom Glazbena kultura. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
31 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 21. GEOGRAFIJA Predloženi članak dovodi u nepovoljan položaj diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom koji su prije uvođenja integriranog preddiplomskog i diplomskog studija (do 2005.g.) upisali studij i stekli diplomu. Radi se o kadru kojemu pripada 13 (trinaest) generacija diplomiranih učitelja s pojačanim predmetom koji su se u međuvremenu zaposlili na poslovima predmetne nastava te su izjednačeni u svojim pravima s osobama koje su završile sveučilišne integrirane preddiplomske i diplomske studije. Njihov je status prije ove predložene promjene bio reguliran Pravilnikom o dopuni pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01), u Članku 7.a koji glasi: „Osoba koja je na Učiteljskoj akademiji, odnosno, Visokoj učiteljskoj školi završila stručni dodiplomski studij i stekla stručni naziv 'diplomirani učitelj razredne nastave', odnosno, stručni naziv 'diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom' može izvoditi razrednu nastavu odnosno nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi“. Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se taj studij, sada naveden u točki b) članka 21. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 21. Također, pozivamo se na Mišljenje MZOS-a od 7. svibnja 2015. (KLASA: 602-01/15-01/00178; URBROJ: 533-28-15-0002) u kojem se navodi da su diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravni s ostalim nastavničkim kadrom pri zapošljavanju u osnovnoj školi. Prijedlog izmjene: Dopuniti članak 21. u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa Učiteljski studij s pojačanim predmetom Geografija. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredba je usklađena s lkankom 105. stavka 6. točke b. Zakona.
32 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 18. PRIRODA I BIOLOGIJA Predloženi članak dovodi u nepovoljan položaj diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom koji su prije uvođenja integriranog preddiplomskog i diplomskog studija (do 2005.g.) upisali studij i stekli diplomu. Radi se o kadru kojemu pripada 13 (trinaest) generacija diplomiranih učitelja s pojačanim predmetom koji su se u međuvremenu zaposlili na poslovima predmetne nastava te su izjednačeni u svojim pravima s osobama koje su završile sveučilišne integrirane preddiplomske i diplomske studije. Njihov je status prije ove predložene promjene bio reguliran Pravilnikom o dopuni pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01), u Članku 7.a koji glasi: „Osoba koja je na Učiteljskoj akademiji, odnosno, Visokoj učiteljskoj školi završila stručni dodiplomski studij i stekla stručni naziv 'diplomirani učitelj razredne nastave', odnosno, stručni naziv 'diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom' može izvoditi razrednu nastavu odnosno nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi“. Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se taj studij, sada naveden u točki b) članka 18. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 18. Također, pozivamo se na Mišljenje MZOS-a od 7. svibnja 2015. (KLASA: 602-01/15-01/00178; URBROJ: 533-28-15-0002) u kojem se navodi da su diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravni s ostalim nastavničkim kadrom pri zapošljavanju u osnovnoj školi. Prijedlog izmjene: Dopuniti članak 18. u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa Učiteljski studij s pojačanim predmetom Prirodoslovlje. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredba je usklađena s člankom 105. stavka 6. točke b. Zakona.
33 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 17. INFORMATIKA Budući da izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koje se odnose na članak 105 stavak 6., točku b) nismo mogli raspraviti u procesu javne rasprave i savjetovanja sa zainteresiranom javnošću jer javna rasprava nije bila omogućena ovim putem se očitujemo o člancima Pravilnika proizašlima iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 68/2018). Članak 17. Prijedlog izmjene: Dopuniti Članak 17. u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa Učiteljski studij s modulima (program 903), integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja, modul Informatika (Modul je razvidan iz Dopunske isprave o završenom studiju kao i dodatne kompetencije za rad od 1. – 8. razreda osnovne škole). Primljeno na znanje Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
34 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 17. INFORMATIKA Predloženi članak dovodi u nepovoljan položaj diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom koji su prije uvođenja integriranog preddiplomskog i diplomskog studija (do 2005.g.) upisali studij i stekli diplomu. Radi se o kadru kojemu pripada 13 (trinaest) generacija diplomiranih učitelja s pojačanim predmetom koji su se u međuvremenu zaposlili na poslovima predmetne nastava te su izjednačeni u svojim pravima s osobama koje su završile sveučilišne integrirane preddiplomske i diplomske studije. Njihov je status prije ove predložene promjene bio reguliran Pravilnikom o dopuni pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01), u Članku 7.a koji glasi: „Osoba koja je na Učiteljskoj akademiji, odnosno, Visokoj učiteljskoj školi završila stručni dodiplomski studij i stekla stručni naziv 'diplomirani učitelj razredne nastave', odnosno, stručni naziv 'diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom' može izvoditi razrednu nastavu odnosno nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi“. Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se taj studij, sada naveden u točki b) članka 17. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 17. Također, pozivamo se na Mišljenje MZOS-a od 7. svibnja 2015. (KLASA: 602-01/15-01/00178; URBROJ: 533-28-15-0002) u kojem se navodi da su diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravni s ostalim nastavničkim kadrom pri zapošljavanju u osnovnoj školi. Prijedlog izmjene: Dopuniti članak 17., u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa Učiteljski studij s pojačanim predmetom Informatika. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
35 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Predloženi članak dovodi u nepovoljan položaj diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom koji su prije uvođenja integriranog preddiplomskog i diplomskog studija (do 2005.g.) upisali studij i stekli diplomu. Radi se o kadru kojemu pripada 13 (trinaest) generacija diplomiranih učitelja s pojačanim predmetom koji su se u međuvremenu zaposlili na poslovima predmetne nastava te su izjednačeni u svojim pravima s osobama koje su završile sveučilišne integrirane preddiplomske i diplomske studije. Njihov je status prije ove predložene promjene bio reguliran Pravilnikom o dopuni pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01), u Članku 7.a koji glasi: „Osoba koja je na Učiteljskoj akademiji, odnosno, Visokoj učiteljskoj školi završila stručni dodiplomski studij i stekla stručni naziv 'diplomirani učitelj razredne nastave', odnosno, stručni naziv 'diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom' može izvoditi razrednu nastavu odnosno nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi“. Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se taj studij, sada naveden u točki b) članka 7. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 7. Također, pozivamo se na Mišljenje MZOS-a od 7. svibnja 2015. (KLASA: 602-01/15-01/00178; URBROJ: 533-28-15-0002) u kojem se navodi da su diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravni s ostalim nastavničkim kadrom pri zapošljavanju u osnovnoj školi. Prijedlog izmjene: Dopuniti članak 7., u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa Učiteljski studij s pojačanim predmetom Njemački jezik. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
36 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Predloženi članak dovodi u nepovoljan položaj diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom koji su prije uvođenja integriranog preddiplomskog i diplomskog studija (do 2005.g.) upisali studij i stekli diplomu. Radi se o kadru kojemu pripada 13 (trinaest) generacija diplomiranih učitelja s pojačanim predmetom koji su se u međuvremenu zaposlili na poslovima predmetne nastava te su izjednačeni u svojim pravima s osobama koje su završile sveučilišne integrirane preddiplomske i diplomske studije. Njihov je status prije ove predložene promjene bio reguliran Pravilnikom o dopuni pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01), u Članku 7.a koji glasi: „Osoba koja je na Učiteljskoj akademiji, odnosno, Visokoj učiteljskoj školi završila stručni dodiplomski studij i stekla stručni naziv 'diplomirani učitelj razredne nastave', odnosno, stručni naziv 'diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom' može izvoditi razrednu nastavu odnosno nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi“. Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se taj studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 6. Također, pozivamo se na Mišljenje MZOS-a od 7. svibnja 2015. (KLASA: 602-01/15-01/00178; URBROJ: 533-28-15-0002) u kojem se navodi da su diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravni s ostalim nastavničkim kadrom pri zapošljavanju u osnovnoj školi. Prijedlog izmjene: Dopuniti članak 6., u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa Učiteljski studij s pojačanim predmetom Engleski jezik. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
37 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 5. HRVATSKI JEZIK Predloženi članak dovodi u nepovoljan položaj diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom koji su prije uvođenja integriranog preddiplomskog i diplomskog studija (do 2005.g.) upisali studij i stekli diplomu. Radi se o kadru kojemu pripada 13 (trinaest) generacija diplomiranih učitelja s pojačanim predmetom koji su se u međuvremenu zaposlili na poslovima predmetne nastava te su izjednačeni u svojim pravima s osobama koje su završile sveučilišne integrirane preddiplomske i diplomske studije. Njihov je status prije ove predložene promjene bio reguliran Pravilnikom o dopuni pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01), u Članku 7.a koji glasi: „Osoba koja je na Učiteljskoj akademiji, odnosno, Visokoj učiteljskoj školi završila stručni dodiplomski studij i stekla stručni naziv 'diplomirani učitelj razredne nastave', odnosno, stručni naziv 'diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom' može izvoditi razrednu nastavu odnosno nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi“. Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se taj studij, sada naveden u točki b) članka 5. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 5. Također, pozivamo se na Mišljenje MZOS-a od 7. svibnja 2015. (KLASA: 602-01/15-01/00178; URBROJ: 533-28-15-0002) u kojem se navodi da su diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravni s ostalim nastavničkim kadrom pri zapošljavanju u osnovnoj školi. Prijedlog izmjene: Dopuniti članak 5., u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa Učiteljski studij s pojačanim predmetom Hrvatski jezik. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredba Pravilnika usklađene su sa Zakonom.
38 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 15. MATEMATIKA Predloženi članak dovodi u nepovoljan položaj diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom koji su prije uvođenja integriranog preddiplomskog i diplomskog studija (do 2005.g.) upisali studij i stekli diplomu. Radi se o kadru kojemu pripada 13 (trinaest) generacija diplomiranih učitelja s pojačanim predmetom koji su se u međuvremenu zaposlili na poslovima predmetne nastava te su izjednačeni u svojim pravima s osobama koje su završile sveučilišne integrirane preddiplomske i diplomske studije. Njihov je status prije ove predložene promjene bio reguliran Pravilnikom o dopuni pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01), u Članku 7.a koji glasi: „Osoba koja je na Učiteljskoj akademiji, odnosno, Visokoj učiteljskoj školi završila stručni dodiplomski studij i stekla stručni naziv 'diplomirani učitelj razredne nastave', odnosno, stručni naziv 'diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom' može izvoditi razrednu nastavu odnosno nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi“. Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se taj studij, sada naveden u točki b) članka 15. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 15. Također, pozivamo se na Mišljenje MZOS-a od 7. svibnja 2015. (KLASA: 602-01/15-01/00178; URBROJ: 533-28-15-0002) u kojem se navodi da su diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravni s ostalim nastavničkim kadrom pri zapošljavanju u osnovnoj školi. Prijedlog izmjene: Dopuniti članak 15., u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa Učiteljski studij s pojačanim predmetom Matematika. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
39 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK U članku 6. Pravilnika izostavljen je Učiteljski studij s engleskim jezikom koji se kao integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij primarnog obrazovanja sa studijskim smjerom engleskog jezika u RH realizira jedino na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kako se tim integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem na studijskom smjeru engleskog jezika stječu kompetencije za rad u predmetnoj nastavi Engleskog jezika od 1. do 8. razreda osnovne škole, riječ je o studiju odgovarajućeg predmeta, i to nastavničkog smjera. Istovremeno je s obzirom na opseg (preko 100 ECTS bodova) i ishode studija bjelodano je da je riječ o studijskom smjeru (a ne modulu). Na toj je osnovi razvidno da diplomirani učitelji Učiteljskog studija s engleskim jezikom potpadaju pod točku a) članka 105, stavak 6 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18) a kojom se precizira da „(p)oslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija“. Iz navedenoga proizlazi nužnost da se taj studij i odgovarajuća kvalifikacija uvrsti u Pravilnik te da se članak 6. nadopuni kako slijedi. Prijedlog izmjene: Dopuniti članak 6. u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa Učiteljski studij s engleskim jezikom (Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (Studij predmeta Engleski jezik razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
40 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK U članku 7. Pravilnika izostavljen je Učiteljski studij s njemačkim jezikom koji se kao integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij primarnog obrazovanja sa studijskim smjerom njemačkog jezika u RH realizira jedino na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kako se tim integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem na studijskom smjeru njemačkog jezika stječu kompetencije za rad u predmetnoj nastavi Engleskog jezika od 1. do 8. razreda osnovne škole, riječ je o studiju odgovarajućeg predmeta, i to nastavničkog smjera. Istovremeno je s obzirom na opseg (preko 100 ECTS bodova) i ishode studija bjelodano je da je riječ o studijskom smjeru (a ne modulu). Na toj je osnovi razvidno da diplomirani učitelji Učiteljskog studija s njemačkim jezikom potpadaju pod točku a) članka 105, stavak 6 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18) a kojom se precizira da „poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: b) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija“. Iz navedenoga proizlazi nužnost da se taj studij i odgovarajuća kvalifikacija uvrsti u Pravilnik te da se članak 7. nadopuni kako slijedi. Prijedlog izmjene: Dopuniti članak 7. u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa Učiteljski studij s njemačkim jezikom (Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (Studij predmeta Njemački jezik razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Djelomično prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
41 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 5. HRVATSKI JEZIK Prijedlog izmjene: Dopuniti Članak 5. u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa Učiteljski studij s modulima (program 903), integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja, modul Hrvatski jezik (Modul je razvidan iz Dopunske isprave o završenom studiju kao dodatne kompetencije stečene na modulu za rad od 1. – 8. razreda osnovne škole). Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredba Pravilnika usklađene su sa Zakonom.
42 Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 5. HRVATSKI JEZIK Budući da izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koje se odnose na članak 105 stavak 6., točku b) nismo mogli raspraviti u procesu javne rasprave i savjetovanja sa zainteresiranom javnošću jer javna rasprava nije bila omogućena ovim putem se očitujemo o člancima Pravilnika proizašlima iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 68/2018). Članak 5. Prihvaćen Primljeno na znanje.
43 Tomislav Vodička Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi Poštovani, dostavljam prinos javnoj raspravi Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. S poštovanjem, Tomislav Vodička, glavni tajnik Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu Na temelju članka 105. stavka 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) i članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, broj 25/13 i 85/15), a povodom Poziva Ministarstva znanosti i obrazovanja od 24. rujna 2018. na sudjelovanje u novom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, privremeno Znanstveno-nastavno vijeće Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu na 13. sjednici u XXVI. akademskoj godini održanoj 28. rujna 2018. jednoglasno je donijelo ZAKLJUČAK I. Privremeno Znanstveno-nastavno vijeće Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu izražava zadovoljstvo zbog činjenice da je Nacrtom Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi od 24. rujna 2018., https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=8774, Ministarstvo zna-nosti i obrazovanja uvrstilo magistre edukacije kroatologije među vrste obrazovanja odgovarajuće za učitelje hrvatskoga jezika u osnovnoj školi. II. Predlaže se Ministarstvu znanosti i obrazovanja da u članak 5. točku a. Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi od 24. rujna 2018. među učitelje hrvatskoga jezika uvrsti: Studij hrvatske kulture – sveučilišni dodiplomski studij – profesor hrvatske kulture. III. Predlaže se Ministarstvu znanosti i obrazovanja da u članak 5. točku b. Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi od 24. rujna 2018. među učitelje hrvatskoga jezika uvrsti: 1. Kroatologija – diplomski sveučilišni studij – magistar kroatologije i 2. Studij hrvatske kulture – sveučilišni dodiplomski studij – diplomirani kroatolog. IV. Predlaže se Ministarstvu znanosti i obrazovanja da u članak 5. točku c. Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi od 24. rujna 2018. među učitelje hrvatskoga jezika uvrsti: Kroatologija – sveučilišni preddiplomski studij – sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) kroatologije. V. Predlaže se Ministarstvu znanosti i obrazovanja da u članku 12. točki a. Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi od 24. rujna 2018. akademski naziv „magistar edukacije latinskog jezika i književnosti“ ispravi u: „magistar latinskoga jezika, rimske književnosti i hrvatskoga latiniteta“. VI. Predlaže se Ministarstvu znanosti i obrazovanja da u članku 12. točki c. Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi od 24. rujna 2018. među učitelje latinskoga jezika doda novi redak: Latinski jezik – sveučilišni preddiplomski studij – sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) latinskoga jezika. VII. Predlaže se Ministarstvu znanosti i obrazovanja da u članku 20. točki b. Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi od 24. rujna 2018. među učitelje povijesti doda novi redak: Povijest, smjer znanstveni – sveučilišni dodiplomski studij – diplomirani povjesničar. VIII. Predlaže se Ministarstvu znanosti i obrazovanja da u članak 29. točku d. Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi od 24. rujna 2018. među stručne suradnike knjižničare uvrsti: Kroatologija – sveučilišni diplomski studij – magistar kroatologije; – magistar edukacije kroatologije. Obrazloženje Ad I., II. i III. Studij hrvatske kulture (kroatologije) ustrojen je i izvodi se na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu od 1993. godine. Središnji je interdisciplinarni studij hrvatskoga jezika i kulture oko kojega se razvija cijela koncepcija Hrvatskih studija. Riječ je o studiju koji je do sada školovao velik broj stručnjaka u toj disciplini i u kombinaciji s drugim strukama unutar Hrvatskih studija i Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao u različnim djelatnostima – školstvu, kulturnim institucijama, državnim ustanovama, gospodarstvu, medijima, diplomatskim predstavništvima, turističkim uredima i drugdje. Pokazalo se da ima potrebe za tako obrazovanim stručnjacima u društvu. Također, studij kroatologije jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različite vidove hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta i u tom je pogledu zanimljiv mnogim studentima drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i stranim studentima koji su studirali ili će studirati pojedine dijelove toga programa ili cijeli program studija hrvatske kulture (1993.–2005.), odnosno kroatologije (od 2005. do danas). Program slijedi temeljne preporuke Bolonjske deklaracije i zakonske okvire za ustrojavanje studija. U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke ranijih četverogodišnjih studija, uz prilagođavanje novomu trogodišnjemu, odnosno petogodišnjemu obrazovnomu ciklusu. Studij kroatologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu središnji je kulturološki studij takve vrste, koji ima namjeru postati nositelj razvoja sličnih studija u svijetu i temeljni visokoškolski ustrojbeni okvir kojemu je svrha skrbiti o ustrojavanju i izvođenju kulturoloških hrvatskih studija u svijetu. Studij kroatologije izvodi se u jednopredmetnoj i dvopredmetnoj kombinaciji na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Od 2006. ustrojen je i poslijediplomski doktorski studij kroatologije, koji je osmislio akademik Radoslav Katičić. Magistri edukacije kroatologije do sada su smjeli predavati Hrvatski jezik u srednjim školama, ali ne i u osnovnim školama, što bi se trebalo promijeniti donošenjem novoga pravilnika i prestankom vrijeđenja odredaba Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 47/96 i 56/01). Studenti studija kroatologije osposobljeni su biti učiteljima hrvatskoga jezika jer tijekom svojega sveučilišnoga studija u programu imaju predavanja, seminare i vježbe u kojima se obrađuju sve sastavnice osnovnoškolskoga predmeta Hrvatski jezik, a to su, prema vrjedećem nastavnom planu i programu za osnovnu školu: „hrvatski jezik, književnost, jezično izražavanje i medijska kultura“. Na preddiplomskom studiju kroatologije poučavaju se kolegiji: Akademski engleski, Akademski njemački, Egzaktne znanosti u hrvatskoj kulturi, Etika , Filozofska i kulturna antropologija, Fonologija hrvatskoga jezika, History of Croatian Culture, Hrvati i slavenski svijet, Hrvatska dijalektologija, Hrvatska društvena i kulturna povijest do kraja XVIII. st., Hrvatska društvena i kulturna povijest od XIX. st. do danas, Hrvatska etnologija, Hrvatska gastronomija i enologija, Hrvatska glazba u kontekstu europske glazbene kulture, Hrvatska književnost humanizma i renesanse, Hrvatska književnost od moderne do danas, Hrvatska književnost romantizma i realizma, Hrvatska književnost srednjovjekovlja, Hrvatska likovna umjetnost, Hrvatska reformacijska književnost, Hrvatska usmena književnost, Hrvatski glagolizam, Hrvatski identitet u europskom kontekstu, Hrvatski jezik u XIX. stoljeću, Hrvatski književni barok i prosvjetiteljstvo, Hrvatsko arheološko nasljeđe, Hrvatsko latinističko nasljeđe, Institucije hrvatskoga naroda, društva i države, Jezik i kultura Hrvata u Bosni i Hercegovini, Latinski jezik, Logika 1, Marin Držić, Međujezični dodiri i ustroj hrvatskoga jezika, Morfologija hrvatskoga jezika, Odabrana poglavlja antičke umjetnosti, Opća povijest medija i komunikacije, Osnove hrvatske jezične kulture, Osnove komunikologije, Povijest hrvatske filozofije, Povijest hrvatskoga kazališta, Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Povijest medijske komunikacije u Hrvatskoj, Pravogovor, Rodna problematika u hrvatskoj književnosti ranoga novovjekovlja, Sintaksa hrvatskoga jezika, Sociologija hrvatskoga društva 1 – Sociologija hrvatskih regija, Sociologija hrvatskoga društva 2 – Religijske promjene u Hrvatskoj , Spomenička baština kao povijesni izvor, Svjetska književnost, Svjetska književnost – izabrani primjeri, Teorija i interpretacija književnoga teksta, Tjelesna kultura i šport I, Tjelesna kultura i šport II, Tjelesna kultura i šport III, Tjelesna kultura i šport IV, Uređivanje teksta, Uvod u filozofiju, Uvod u kroatologiju, Uvod u kulturologiju, Uvod u latinsku filologiju, Uvod u psihologiju i psihologijske teorijske sustave, Uvod u sociologiju, Visoko i popularno u hrvatskoj književnosti, Vrjednote hrvatskoga ustavnoga poretka, Zemljopisna obilježja Hrvatske i drugi. Na diplomskom studiju kroatologije, nastavnički smjer, poučavaju se: Biblioterapija u nastavi književnosti, Čakavska književnojezična baština, Didaktika, Dubrovačka Republika u kontekstu hrvatske kulturne povijesti, Filozofija i kultura: Hrvatska u ozračju Europe, Filozofija odgoja, Hrvatska dječja književnost, Hrvatska jezikoslovna normativistika, Hrvatska kultura u okviru mediteranske i zapadnoeuropske kulture, Hrvatska leksikografija, Hrvatska pedagoška misao u razdoblju renesanse, Hrvatska scenska umjetnost, Hrvatska zaštićena prirodna i kulturna baština, Hrvatski jezik i jezična politika, Hrvatski književni kanon, Hrvatski književnici europskih i svjetskih referencija, Hrvatski kulturni narativ, Hrvatski tisak u dijaspori, Ivana Brlić-Mažuranić, Kajkavska književnojezična baština, Književnost i kultura Hrvata u dijaspori, Korelacijske vježbe i nastavna praksa, Korelacijske vježbe predmetne metodike nastave, Kultura govora, Kultura Hrvata u dijaspori, Mediji u nastavi, Medijska pedagogija, Metodika nastave Hrvatskoga jezika, Miroslav Krleža, Motivacija u nastavi Hrvatskoga jezika, Multikulturalnost, višejezičnost i kulturna baština, Nasljeđa drugih kultura u hrvatskoj kulturi, Nastava hrvatskoga jezika u dijaspori, Nastavničke kompetencije, Odgoj u vrijeme antike, Odgojno-obrazovna integracija djece s teškoćama u razvoju, Opća pedagogija, Pedagoška psihologija, Pedagoški menadžment suvremene škole, Postanje hrvatskoga jezika, Praktične vježbe predmetne metodike, Pravna uporišta i pedagoška dokumentacija, Razvojna psihologija, Regionalno i univerzalno u hrvatskoj umjetnosti, Religijske sastavnice hrvatskoga identiteta, Starogrčki odgoj i obrazovanje, Stilistika, Suvremena hrvatska književnost u staroj dijaspori, Školska pedagogija, Teorija književnosti, Tvorba riječi u hrvatskom jeziku, Udžbenik kao nastavno sredstvo, Uvod u komparativnu književnost, Vjerske sastavnice hrvatske kulture i Vrjednovanje i ocjenjivanje u nastavi. Ad II. Budući da je u popis učitelja hrvatskoga jezika s pravom uvršten aktualni akademski naslov magistra edukacije kroatologije, predlaže se uvrstiti i onaj koji mu je prethodio, profesora hrvatske kulture, poštujući pri tom odredbe članka 120. stavaka 1. i 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15 i 131/17) i članka 14. stavaka 1.–3. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (Narodne novine, broj 107/07 i 118/12). Ad III. Analogno usporedivim studijima hrvatskoga jezika i književnosti, kroatistike i učiteljskoga studija predlaže se dopuniti članak 5. točku b. Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi od 24. rujna 2018. odredbom da se odgovarajućom vrstom obrazovanja učitelja hrvatskoga jezika smatra: Kroatologija –sveučilišni diplomski studij – magistar kroatologije, koji se izvodi na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, kao i diplomirani kroatolog, što je bio stručni naziv koji se stjecao završetkom dodiplomskoga sveučilišnoga studija. Na diplomskom studiju kroatologije, znanstveni smjer, izvode se kolegiji: Čakavska književnojezična baština, Dubrovačka Republika u kontekstu hrvatske kulturne povijesti, Filozofija i kultura: Hrvatska u ozračju Europe, Hrvatska jezikoslovna normativistika u XX. stoljeću, Hrvatska scenska umjetnost, Hrvatska zaštićena prirodna i kulturna baština, Hrvatski književni kanon, Hrvatski književnici europskih referencija, Hrvatski tisak u dijaspori, Interpretacija književnoga teksta, Ivana Brlić-Mažuranić, Jezik Hrvata u dijaspori, Kajkavska književnojezična baština, Književnost i kultura Hrvata u dijaspori, Kultura govora, Leksikologija i leksikografija hrvatskoga jezika, Miroslav Krleža, Nasljeđa drugih kultura u hrvatskoj kulturi, Povijest hrvatskoga filma, Povijest kršćanstva u Hrvata, Razvoj hrvatskoga jezika, Suvremena hrvatska književnost u staroj dijaspori, Teorija književnosti, Uvod u komparativnu književnost, Uvod u znanstveno-istraživački rad, Vjerske sastavnice hrvatske kulture, a izvodili su se i kolegiji: Bartol Kašić, Frane Petrić, Hrvatska mitologija, Hrvatski jezik u 16. stoljeću, Ivan Gundulić, Juraj Križanić, Književnost za mlade, Lektura i korektura teksta, Marko Marulić, Multikulturalnost, višejezičnost i europske integracije, Pavao Ritter Vitezović, Pregled povijesti svjetske književnosti, Rugjer Bošković, Stjepan Radić, Zrinsko-frankopanski književnojezični krug, Kulturna animalistika, Uvod u znanost o kulturi: hrvatska kultura kao dio nacionalnoga i europskoga identiteta. Ad IV. Analogno usporedivim studijima hrvatskoga jezika i književnosti i kroatistike, predlaže se dopuniti članak 5. točku c. Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi od 24. rujna 2018. odredbom da se odgovarajućom vrstom obrazovanja učitelja hrvatskoga jezika smatra: Kroatologija – sveučilišni preddiplomski studij – sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) kroatologije, koji se izvodi na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Popis kolegija na tom studiju naveden je gore. Ad V. U članku 12. točki b. naveden je točan naziv akademskoga naslova „magistar latinskoga jezika, rimske književnosti i hrvatskoga latiniteta“, ali je u članku 12. točki a. on skraćen u: „magistar edukacije latinskog jezika i književnosti“, pa se predlaže to ispraviti. Ad VI. Analogno usporedivim studijima latinskoga jezika i književnosti, latinskoga jezika i rimske književnosti i filozofije i latinskoga jezika predlaže se dopuniti članak 12. točku c. Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi od 24. rujna 2018. odredbom da se odgovarajućom vrstom obrazovanja učitelja latinskoga jezika smatra: Latinski jezik – sveučilišni preddiplomski studij – sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) latinskoga jezika, koji se izvodi na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Ad VII. Budući da je u popis učitelja povijesti, uz obvezu stjecanja pedagoških kompetencija, s pravom uvršten aktualni akademski naslov magistra povijesti, predlaže se uvrstiti i onaj koji mu je prethodio završetkom dodiplomskoga studija, diplomiranoga povjesničara, poštujući pri tom odredbe članka 120. stavaka 1. i 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i članka 14. stavaka 1.–3. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. Ad VIII. Analogno usporedivim studijima hrvatskoga jezika i književnosti, kroatistike, kulturologije – bibliotekarstvo i informacijskih znanosti, predlaže se dopuniti članak 29. točku d. Nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi od 24. rujna 2018. odredbom da se odgovarajućom vrstom obrazovanja stručnoga suradnika knjižničara smatra sveučilišni diplomski studij kroatologije i akademski nazivi koji se na njemu stječu: magistar kroatologije i magistar edukacije kroatologije. U Zagrebu, 28. rujna 2018. Klasa: 640-01/18-2/0010 Ur. broj: 380-1/1-18-018 Pročelnik izv. prof. dr. sc. Mario Grčević, v.r. Djelomično prihvaćen Prijedlog je djelomično prihvaćen.
44 Tihana Lucić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju sam osposobljena za nastavu engleskog jezika u osnovnoj školi (u višim i nižim razredima). Tokom svih pet godina studija slušala sam velik broj predmeta u kojima su bila sadržana teorijska i praktična znanja engleskog jezika. Velik broj sati na fakultetu provela sam u školama u kojima sam imala priliku vidjeti i sudjelovati u stvaranju nastave engleskog jezika od prvog pa sve do osmog razreda i učiti o tome kako se pripremati nastavu za sve spomenute razrede. Obzirom na to teorijsko i praktično znanje koje sam imala priliku razvijati tokom svih pet godina studija smatram da imam kompetencije koje su potrebne nastavniku engleskog jezika. S poštovanjem, Tihana Lucić Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
45 Tihana Lucić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Smatram da sam u 5 godina studija, kroz kolegije, metočke vježbe i praksu u školama iz svih predmeta razredne nastave i engleskog jezika stekla potrebne kompetencije za predavanje u osnovnim školama. Obzirom da sva stečena teorijska i praktična znanja i kompetencije molim da mi se omogući zapošljavanje na mjesto učiteljice razredne nastave, ali i učiteljice engleskog jezika u osnovnoj školi. S poštovanjem, Tihana Lucić Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
46 Tea Terzić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći program: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi)/ molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
47 Tea Terzić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
48 Tea Matešić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Poštovani, predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim i višim razredima osnovne škole. Nakon petogodišnjeg studiranja smatram se kompetentnom za izvođenje nastave Engleskog jezika u OŠ. Dopunska isprava koja je uz diplomu pobliže objašnjava kolegije i kompetencije za naš rad. Molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. S poštovanjem, Tea Matešić Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
49 Tea Matešić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistar sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju osposobljena sam za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, jer sam pet godina usavršavala znanje jezika i način prenošenja znanje na učenicima sukladno njihovoj dobi. Smatram da sam stekla potrebne kompetencije ponajviše zahvaljujući velikoj predanosti profesora na fakultetu tijekom zavidnog broja sati prakse i vježbi u školama, te da zaslužujem jednake šanse zapošljavanja kao i kolege s Filozofskog fakulteta. S poštovanjem, Tea Matešić Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
50 Tea Horvatić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Predlažem dvije izmjene predloženoga teksta Pravilnika u članku 6. 1) Dopuniti Članak 6. u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik Obrazloženje: Uvrštavanjem navedenoga programa Pravilnik bi se uskladio s odredbom članka 105. stavka Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18), prema kojemu poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila “a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija“, i to zato što je navedeni studijski program Učiteljskoga studija s engleskim jezikom bio program nastavničkoga smjera, usmjeren na nastavničke kompetencije, uključuje cjeloviti tada četverogodišnji studij engleskoga jezika, koji je integriran u opći učiteljski studij, čime se postiže stvarna dvopredmetnost i jest diplomski sveučilišni studij. 2) Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, mogu se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (predbolonjski studiji). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01) kao i stečenom diplomom prije Bolonjskog procesa. Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se i taj studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 6. Ti su se učitelji, uostalom, na dosadašnjim radnim mjestima pokazali iznimno uspješnima u svom radu. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz engleskog jezika te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. U praksi, ovaj Pravilnik (a i trenutni Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) propisuje da učitelj s pojačanim predmetom koji je napredovao u zvanje mentora i s 10 godina radnog iskustva u struci bez obzira na svoje uspjehe nema prednost pri zapošljavanju ispred kolege profesora s npr. Filozofskog fakulteta koji nema uopće radnog iskustva niti uspjehe u radu. Potrebno je urediti te nelogičnosti i doraditi uvjete po kojima će se učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom moći zaposliti u slučaju da postanu višak, promjene mjesto boravka i rada ili ako pak nemaju punu satnicu. S poštovanjem, Tea Horvatić, diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta engleski jezik, učitelj mentor, Erasmus+ koordinator Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
51 Tea Dankic Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s njemačkim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Njemačkog jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 7. u točki a). Ovaj studijski program je nepravedno izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Njemački jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s njemačkim jezikom i Učiteljski studij s engleskim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij nejmačkog jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji njemačkog jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Izostavljanjem točnih činjenica iz Pravilnika umanjuje se vrijednost stečenog obrazovanja na Učiteljskom fakultetu. Prednost pri zapošljavanju na mjesto učitelja stranog jezika imaju osobe bez metodičkog znanja (točka b. prevoditeljski smjer)? Stručni tim, koji je dobio zadatak sasaviti dotični pravilnik ili nije imao potpune informacije ili je iz nepoznatih razloga odlučio ignorirati studij koji pruža najkvalitetnije obrazovanje učitelja stranog jezika za rad s osnovnoškolskim učenicima. Obzirom da se na stranici Učiteljskog fakulteta nalazi opširan elaborat o studijskom programu "835" Učiteljski studij s njemačkim/engleskim jezikom, koji je dostupan javnosti, teško da je došlo do slučajnog propusta. S poštovanjem, Tea Dankić. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
52 Tea Bošković Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom petogodišnjem studiju osposobljena sam za izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima. Rezultati iz moje osobne prakse, kao i one brojnih mojih kolega, pokazuju kvalitetu ovoga studija. S poštovanjem, Tea Bošković magistrica primarnog obrazovanja s engleskim jezikom Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
53 Tea Bošković Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći program: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Budući da sam za navedeno radno mjesto školovana na fakultetu čiji je rad i program odobren od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja koje ovaj diskriminirajući prijedlog i donosi, nadam se da će Ministarstvo ipak odustati od njega i omogućiti ravnopravan položaj svih nastavnika engleskoga jezika školovanih prema programima odobrenim od strane istoga. S poštovanjem, Tea Bošković magistrica primarnog obrazovanja s engleskim jezikom Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
54 Tanja Dujak Pešić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 28. UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR Poštovani, Ovim su nacrtom u potpunosti izostavljeni učitelji socijalni pedagozi koji rade u produženom stručnom postupku s učenicima s teškoćama u razvoju. Stoga predlažem da se nakon članka 28. obavezno doda članak koji prepoznaje navedenu skupinu zaposlenih u osnovnim školama Republike Hrvatske na način da se defefinira radno mjesto i potrebna stučna sprema: UČITELJ SOCIJALNI PEDAGOG U PRODUŽENOM STRUČNOM POSTUPKU ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU; studijski program: SOCIJALNA PEDAGOGIJA (profesor socijalni pedagog, magistar socijalne pedagogije, diplomirani defektolog – socijalni pedagog). Hvala unaprijed. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
55 Tamara Grozaj Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći program: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i nastavni predmet Engleski jezik. Kao magistar primarnog obrazovanja s engleskim jezikom (što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
56 Tamara Grozaj Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom (program 835), integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točku a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje dva različita studijska programa za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom, što je vidljivo i iz popisa integriranih studija Sveučilišta u Zagrebu (http://www.unizg.hr/studiji-i-studiranje/studiji/integrirani-studiji/): "Učiteljski fakultet Integrirani preddiplomski i diplomski studij: Središnjica Zagreb - Učiteljski studij Središnjica Zagreb - Učiteljski studij s engleskim jezikom Središnjica Zagreb - Učiteljski studij s njemačkim jezikom Odsjek Čakovec - Učiteljski studij Odsjek Petrinja - Učiteljski studij" Za razliku od Učiteljskog studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cjelokupan studij toga jezika. Učiteljski studij s engleskim jezikom je studij nastavničkog smjera te je ujedno i petogodišnji studij predmeta Engleski jezik, usmjeren na stjecanje kompetencija potrebnih za izvođenje nastave engleskoga jezika u svim razredima osnovne škole. Studij engleskog jezika je zaseban studijski program te u kombinaciji s općim učiteljskim studijem čini dvopredmetni studij, kao što su i studiji engleskog jezika nastavničkog smjera na filozofskim fakultetima. Ovaj studij svojim opsegom i brojem ECTS bodova iz kolegija engleskog jezika odgovara nastavničkom smjeru studija engleskog jezika na filozofskim fakultetima. Razlika između ovog studijskog programa i studijskih programa na filozofskim fakultetima je u tome što je Učiteljski studij s engleskim jezikom usmjeren na kompetencije vezane uz poučavanje engleskog jezika u osnovnoj školi, dok nastavnički smjerovi na filozofskim fakultetima nude širok spektar općega znanja, a sadržajno i metodički specijalizirani su općenito za poučavanje stranog jezika različitim kategorijama učenika te stoga poučavanju jezika u mlađoj dobi tijekom studija posvećuju bitno manje vremena od učiteljskog studija s engleskim jezikom. Magistra sam primarnog obrazovanja s engleskim jezikom (što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) te sam svojim radom i u nižim i u višim razredima osnovne škole dokazala kako nas je Učiteljski studij s engleskim jezikom izrazito kvalitetno osposobio za izvođenje nastave engleskoga jezika u cijeloj osnovnoj školi. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
57 Tamara Bijelić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, kao mag.primarne edukacije i učiteljica njemačkog jezika smatram da se prilikom ovog Prijedloga potkrala pogrješka u interpretaciji učiteljskog studija s modulom Njemački jezik koja bitno utječe na percepciju učitelja njemačkog jezika sa Učiteljskog fakulteta u Zagrebu i čija je posljedica ograničenje osposobljenih učitelja njemačkog jezika za zaposlenje i rad te se stoga uključujem u ovu raspravu. Učiteljski studij s njemačkim jezikom jedinstven je po tome što obrazuje učitelje razredne nastave i učitelje njemačkog jezika sa težištem na ranom učenju njemačkog kao stranog jezika. Učiteljski studij s modulom Njemački jezik obuhvaća teorijska i praktična znanja važna za provedbu nastave njemačkog jezika u osvnovnoj školi (viši i niži razredi) koja se stiču kroz minimalno 98 ECTS bodova tijekom vremena studiranja (integrirani petogodišnji studij) a ne 30ak kako je navodilo nadležno tijelo prilikom predstavljanja ovog Pravilnika u Saboru. Nakon mnogobrojnih sudjelovanja na međunarodnim konferencijama vezanima uz rano učenje njemačkog jezika odgovorno mogu tvrditi da je koncept Učiteljskog studija s modulom Njemački jezik cijenjen, jedinstven i potreban u prostoru jugoistočne Europe te da po svom ustroju i fokusu služi kao primjer drugim učiteljskim studijima ali i studijima germanistike u susjednim zemljama. Budući da je sama srž učiteljske profesije primjereno prenošenje znanja kako bi došlo do punog razvoja potencijala svakog učenika, pitam se kako je moguće da se učiteljima obrazovanima za primjereno prenošenje znanja, odnosno za rad sa određenom ciljnom skupinom (učenici do osmog razreda), specijaliziranima za metodičke pristupe u ranom učenju njemačkog jezika jedinstvenom za Republiku Hrvatsku i motiviranima za ostanak u svojoj domovini usprkos vrlo visokoj razini znanja njemačkog jezika onemogućava obavljanje njihove profesije? U nadi da se doista potkrala samo pogrješka koja se zasigurno može ispraviti ako se temeljito pročitaju svi komentari i objašnjenja cijenjenih kolegica i kolega, Tamara Bijelić. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
58 Štefani Ilić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s njemačkim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Njemačkog jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a) Ovaj studijski program je izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Njemački jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s njemačkim jezikom i Učiteljski studij s engleskim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij njemačkog jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji njemačkog jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistra sam Učiteljskog studija s njemačkim jezikom te sam na tom studiju osposobljena za rad u nastavi njemačkog jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima. Ovaj studij pridaje posebnu pozornost ranom učenju njemačkog jezika u teoriji, ali i u praksi. Iz tog razloga smatram da bi trebao biti u jednakoj poziciji kao i studij naveden pod točkom a. Izostavljanjem točnih činjenica iz Pravilnika umanjuje se vrijednost stečenog obrazovanja na Učiteljskom fakultetu. Stručni tim, koji je dobio zadatak sastaviti dotični pravilnik ili nije imao potpune informacije ili je iz nepoznatih razloga odlučio ignorirati studij koji pruža najkvalitetnije obrazovanje učitelja stranog jezika za rad s osnovnoškolskim učenicima. S obzirom na to da se na stranici Učiteljskog fakulteta nalazi opširan elaborat o studijskom programu "835" Učiteljski studij s njemačkim/engleskim jezikom, koji je dostupan javnosti, teško da je došlo do slučajnog propusta. S poštovanjem, Štefani Ilić Prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
59 Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 25. LIKOVNA KULTURA Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet kontinuirano obrazuje studente koji završetkom studijskih programa imaju kompetencije za izvođenje nastave iz likovne kulture u osnovnim školama U tom smislu unijeli smo prijedloge dopune članka 25. Pravilnika koje glase: „Učitelj likovne kulture mora imati sljedeću vrstu obrazovanja sukladno članku 105. stavku 6. Zakona: TOČKA b) STUDIJSKI PROGRAM I SMJER - Tekstilni i modni dizajn smjerovi: Modni dizajn, Dizajn tekstila, Kostimografija, Teorija i kultura mode - Tekstilna tehnologija i inženjerstvo smjerovi: Industrijski dizajn tekstila, Industrijski dizajn odjeće - Tekstilna tehnologija smjerovi: Projektiranje i oblikovanje tekstila i odjeće, Dizajn i projektiranje tekstila i odjeće, VRSTA I RAZINA STUDIJA - diplomski sveučilišni studij - diplomski sveučilišni studij - sveučilišni dodiplomski studij STEČENI AKADEMSKI NAZIV - magistar inženjer tekstilnog i modnog dizajna - magistar inženjer tekstilne tehnologije i inženjerstva - diplomirani inženjer tekstilne tehnologije TOČKA c) STUDIJSKI PROGRAM I SMJER - Tekstilni i modni dizajn; smjerovi: Modni dizajn, Dizajn tekstila - Tekstilna, odjevna i obućarska tehnologija smjer: Dizajn obuće VRSTA I RAZINA STUDIJA - preddiplomski sveučilišni studij - preddiplomski stručni studij STEČENI AKADEMSKI NAZIV - sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer tekstilnog i modnog dizajna - stručni prvostupnik (baccalaureus) tekstilne, odjevne i obućarske tehnologije“ Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Osobe koje su završile studij dizajna na Likovnoj akademiji nisu imale ni prema prijašnjim propisima, a niti prema Nacrtu Pravilnika odgovarajuću vrstu obrazovanja za rad na radnom mjestu učitelja Likovne kulture te se prijedlog ne može prihvatiti.
60 Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 22. TEHNIČKA KULTURA Preddiplomski i diplomski sveučilišni studijski programi Tekstilna tehnologija i inženjerstvo Sveučilišta u Zagrebu Tekstilno-tehnološkog fakulteta, zadovoljili su zahtjeve European Federation of National Engineering Associations (FEANI) za edukacijom inženjera te su uključeni u FEANI Index listu prepoznatih europskih fakulteta i studijskih programa. Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet kontinuirano obrazuje studente koji završetkom studijskih programa imaju kompetencije izvođenja nastave iz tehničke kulture u osnovnim školama U tom smislu unijeli smo prijedloge dopune članka 22. Pravilnika koje glase: „Učitelj tehničke kulture mora imati sljedeću vrstu obrazovanja sukladno članku 105. stavku 6. Zakona: TOČKA b) STUDIJSKI PROGRAM I SMJER - Tekstilna tehnologija i inženjerstvo smjerovi: Odjevno inženjerstvo, Projektiranje i menadžment tekstila, Industrijski dizajn tekstila, Industrijski dizajn odjeće, Tekstilna kemija, materijali i ekologija - Tekstilna tehnologija smjerovi: Procesni, Projektiranje i oblikovanje tekstila i odjeće, Dizajn i projektiranje tekstila i odjeće, VRSTA I RAZINA STUDIJA - diplomski sveučilišni studij - sveučilišni dodiplomski studij STEČENI AKADEMSKI NAZIV - magistar inženjer tekstilne tehnologije i inženjerstva - diplomirani inženjer tekstilne tehnologije TOČKA c) STUDIJSKI PROGRAM I SMJER - Tekstilna tehnologija i inženjerstvo smjerovi: Odjevno inženjerstvo, Projektiranje i menadžment tekstila, Industrijski dizajn tekstila i odjeće, Tekstilna kemija, materijali i ekologija - Tekstilna, odjevna i obućarska tehnologija smjerovi: Tekstilna tehnologija - mehanička, Tekstilna tehnologija - kemijska, Odjevna tehnologija, Obućarska tehnologija, Dizajn obuće VRSTA I RAZINA STUDIJA - preddiplomski sveučilišni studij - preddiplomski stručni studij STEČENI AKADEMSKI NAZIV - sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer tekstilne tehnologije i inženjerstva - stručni prvostupnik (baccalaureus) tekstilne, odjevne i obućarske tehnologije“ Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
61 Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 19. KEMIJA Preddiplomski i diplomski sveučilišni studijski programi Tekstilna tehnologija i inženjerstvo Sveučilišta u Zagrebu Tekstilno-tehnološkog fakulteta, zadovoljili su zahtjeve European Federation of National Engineering Associations (FEANI) za edukacijom inženjera te su uključeni u FEANI Index listu prepoznatih europskih fakulteta i studijskih programa. Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet kontinuirano obrazuje studente koji završetkom studijskih programa imaju kompetencije za izvođenje nastave iz kemije u osnovnim školama. U tom smislu unijeli smo prijedloge dopune članka 19. Pravilnika koje glase: „Učitelj kemije mora imati sljedeću vrstu obrazovanja sukladno članku 105. stavku 6. Zakona: TOČKA b) STUDIJSKI PROGRAM I SMJER - Tekstilna tehnologija i inženjerstvo smjer: Tekstilna kemija, materijali i ekologija - Tekstilna tehnologija smjer: Procesni modul: Tekstilno-kemijska tehnologija VRSTA I RAZINA STUDIJA - diplomski sveučilišni studij - sveučilišni dodiplomski studij STEČENI AKADEMSKI NAZIV - magistar inženjer tekstilne tehnologije i inženjerstva - diplomirani inženjer tekstilne tehnologije TOČKA c) STUDIJSKI PROGRAM I SMJER - Tekstilna tehnologija i inženjerstvo smjer: Tekstilna kemija, materijali i ekologija VRSTA I RAZINA STUDIJA - preddiplomski sveučilišni studij STEČENI AKADEMSKI NAZIV - sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer tekstilne tehnologije i inženjerstva“ Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
62 Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 19. KEMIJA Učitelj kemije mora imati sljedeću vrstu obrazovanja sukladno članku 105. stavku 6. Zakona: A. STUDIJSKI PROGRAM Primijenjena kemija Kemija i inženjerstvo materijala Kemijsko inženjerstvo VRSTA I RAZINA STUDIJA -diplomski sveučilišni studij STEČENI AKADEMSKI NAZIV -magistar primijenjene kemije -magistar inženjer kemijskog inženjerstva STUDIJSKI PROGRAM Kemijsko inženjerstvo i tehnologije VRSTA I RAZINA STUDIJA - dodiplomski sveučilišni studij: STEČENI AKADEMSKI NAZIV -diplomirani kemijski inženjer STUDIJSKI PROGRAM Kemijsko tehnološki studij VRSTA I RAZINA STUDIJA - dodiplomski sveučilišni studij: STEČENI AKADEMSKI NAZIV -diplomirani inženjer kemijske tehnologije B. STUDIJSKI PROGRAM Primijenjena kemija Kemija i inženjerstvo materijala Kemijsko inženjerstvo Ekoinženjerstvo VRSTA I RAZINA STUDIJA -diplomski sveučilišni studij STEČENI AKADEMSKI NAZIV -magistar primijenjene kemije -magistar inženjer kemijskog inženjerstva -magistar inženjer ekoinženjerstva STUDIJSKI PROGRAM Kemijsko inženjerstvo i tehnologije VRSTA I RAZINA STUDIJA - dodiplomski sveučilišni studij: STEČENI AKADEMSKI NAZIV -diplomirani kemijski inženjer STUDIJSKI PROGRAM Kemijsko tehnološki studij VRSTA I RAZINA STUDIJA - dodiplomski sveučilišni studij: STEČENI AKADEMSKI NAZIV -diplomirani inženjer kemijske tehnologije C. STUDIJSKI PROGRAM Primijenjena kemija Kemija i inženjerstvo materijala Kemijsko inženjerstvo Ekoinženjerstvo VRSTA I RAZINA STUDIJA -prediplomski sveučilišni studij STEČENI AKADEMSKI NAZIV -sveučilišni prvostupnik primijenjene kemije -sveučilišni prvostupnik inženjer kemijskog inženjerstva -sveučilišni prvostupnik inženjer ekoinženjerstva Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
63 Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 19. KEMIJA Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu već dugi niz godina obrazuje studente koji završetkom studijskih programa imaju kompetencije izvođenja nastave iz kemije u osnovnim i srednjim školama. U tom smislu unijeli smo prijedloge dopune članka 19. Pravilnika. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
64 Sveučilište u Rijeci Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 19. KEMIJA Poštovani, Sveučilište u Rijeci, Odjel za biotehnologiju od 2008. g. izvodi akreditirane studijske programe: - Preddiplomski studij: Biotehnologija i istraživanje lijekova (180 ECTS) - Diplomski studiji: Biotehnologija u medicini (120 ECTS) Istraživanje i razvoj lijekova (120 ECTS) Medicinska kemija (120 ECTS) Kroz preddiplomski studij studenti stječu spoznaje iz biološki orijentiranih predmeta kroz obaveznih 298 nastavih sati ili u obujmu od 30 ECTS-a (obvezni kolegiji: Stanična i molekularna biologija, Mikrobiologija, Osnove molekularne medicine, Bioeseji) te kroz brojne izborne predmete (izborni kolegiji: Molekularna neurobiologija, Virologija, Bakterijski organizmi u biotehnološkoj proizvodnji, Biologija matičnih stanica, Osnove biologije miRNA, Biologija mentalnih bolesti, Biologija raka, Mikroskopija, Napredna mikroskopija u neuroznanosti, Bioaktivne komponente mediteranske prehrane, itd). Spoznaje iz kemijski orijentiranih predmeta stječu kroz obaveznih 625 sati ili u obujmu od 63 ECTS-a (obavezni kolegiji: Opća kemija, Anorganska kemija, Organska kemija, Biokemija, Fizikalna kemija) te kroz brojne izborne predmete (izborni kolegiji: Slobodni radikali i antioksidativni sustavi, Osnove kromatografije, Kemijsko računanje, itd). Na diplomskim studijima sva tri smjera studenti produbljuju osnovna znanja iz područja biologije i kemije kroz predmete usmjerene na biotehnologiju i njene medicinske primjene, na istraživanje i razvoj lijekova ili pak na medicinsku kemiju. Obujam nastave iz područja biologije i kemije za navedene studijske programe Odjela za biotehnologiju u potpunosti odgovara (i gotovo posvuda nadmašuje) obujam na studijskim programima koji su trenutno uvršteni u nacrt Pravilnika u člancima 18. i 19. Stoga tražimo da se u članku 18. PRIRODA I BIOLOGIJA, gdje se propisuje vrsta obrazovanja za učitelja prirode i biologije te u članku 19. KEMIJA, gdje se pripisuje vrsta obrazovanja za učitelja kemije, stavi nadopuna kako slijedi (uz potrebu dopunskog pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja). TOČKE STUDIJSKI PROGRAM I SMJER VRSTA I RAZINA STUDIJA STEČENI AKADEMSKI NAZIV d) Biotehnologija i istraživanje lijekova Preddiplomski sveučilišni studij Sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) biotehnologije i istraživanja lijekova Biotehnologija u medicini Diplomski sveučilišni studij Magistar biotehnologije u medicini (mag.biotech.in med.) Istraživanje i razvoj lijekova Diplomski sveučilišni studij Magistar istraživanja i razvoja lijekova (mag.pharm.inv) Medicinska kemija Diplomski sveučilišni studij Magistar medicinske kemije (mag.med.chem.) Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
65 Sveučilište u Rijeci Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 18. PRIRODA I BIOLOGIJA Poštovani, Sveučilište u Rijeci, Odjel za biotehnologiju od 2008. g. izvodi akreditirane studijske programe: - Preddiplomski studij: Biotehnologija i istraživanje lijekova (180 ECTS) - Diplomski studiji: Biotehnologija u medicini (120 ECTS) Istraživanje i razvoj lijekova (120 ECTS) Medicinska kemija (120 ECTS) Kroz preddiplomski studij studenti stječu spoznaje iz biološki orijentiranih predmeta kroz obaveznih 298 nastavih sati ili u obujmu od 30 ECTS-a (obvezni kolegiji: Stanična i molekularna biologija, Mikrobiologija, Osnove molekularne medicine, Bioeseji) te kroz brojne izborne predmete (izborni kolegiji: Molekularna neurobiologija, Virologija, Bakterijski organizmi u biotehnološkoj proizvodnji, Biologija matičnih stanica, Osnove biologije miRNA, Biologija mentalnih bolesti, Biologija raka, Mikroskopija, Napredna mikroskopija u neuroznanosti, Bioaktivne komponente mediteranske prehrane, itd). Spoznaje iz kemijski orijentiranih predmeta stječu kroz obaveznih 625 sati ili u obujmu od 63 ECTS-a (obavezni kolegiji: Opća kemija, Anorganska kemija, Organska kemija, Biokemija, Fizikalna kemija) te kroz brojne izborne predmete (izborni kolegiji: Slobodni radikali i antioksidativni sustavi, Osnove kromatografije, Kemijsko računanje, itd). Na diplomskim studijima sva tri smjera studenti produbljuju osnovna znanja iz područja biologije i kemije kroz predmete usmjerene na biotehnologiju i njene medicinske primjene, na istraživanje i razvoj lijekova ili pak na medicinsku kemiju. Obujam nastave iz područja biologije i kemije za navedene studijske programe Odjela za biotehnologiju u potpunosti odgovara (i gotovo posvuda nadmašuje) obujam na studijskim programima koji su trenutno uvršteni u nacrt Pravilnika u člancima 18. i 19. Stoga tražimo da se u članku 18. PRIRODA I BIOLOGIJA, gdje se propisuje vrsta obrazovanja za učitelja prirode i biologije te u članku 19. KEMIJA, gdje se pripisuje vrsta obrazovanja za učitelja kemije, stavi nadopuna kako slijedi (uz potrebu dopunskog pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkog obrazovanja). TOČKE STUDIJSKI PROGRAM I SMJER VRSTA I RAZINA STUDIJA STEČENI AKADEMSKI NAZIV d) Biotehnologija i istraživanje lijekova Preddiplomski sveučilišni studij Sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) biotehnologije i istraživanja lijekova Biotehnologija u medicini Diplomski sveučilišni studij Magistar biotehnologije u medicini (mag.biotech.in med.) Istraživanje i razvoj lijekova Diplomski sveučilišni studij Magistar istraživanja i razvoja lijekova (mag.pharm.inv) Medicinska kemija Diplomski sveučilišni studij Magistar medicinske kemije (mag.med.chem.) Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
66 stjepana Gabelica Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Poštovani, predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći program: Učiteljski studij s engleskim/njemačkim jezikom ; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga/Njemačkoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski/njemački jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja s dodatnim studijem njemačkog jezika, kako je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi diplomi, molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i njemačkog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Nakon 5 godina sustavnog školovanja na fakultetu, brojnih kolegija iz područja njemačkog jezika od kojih je većina usko vezana uz samo područje poučavanja njemačkog jezika smatram da sam u potpunosti kompetentna i osposobljena za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, kako s učenicima u razrednoj nastavi, tako i u nastavi njemačkog jezika od 1. do 8. razreda osnovne škole, što je vidljivo i u Saplementu moje diplome. Ovim Prijedlogom su moja diploma, moje kompetencije i stručna osposobljenost u izvođenju nastave njemačkog jezika dovedene u pitanje, a samim time i mogućnost moga zaposlenja. S poštovanjem, Stjepana Gabelica Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
67 stjepana Gabelica Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s njemačkim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Njemačkog jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 7. u točki a). Navedeni studijski program je izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Njemački jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoji Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s njemačkim jezikom i Učiteljski studij s engleskim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Učiteljski studij s njemačkim jezikom u sklopu kojega se njemački jezik studira kao studijski smjer obuhvaća MINIMALNO 98 ECTS bodova, dok moduli nekog studijskog programa sadrže NAJVIŠE 40 ECTS bodova. Do programa učiteljskog studija s njemačkim i engleskim jezikom lako je doći. Iz tog razloga je vrlo zabrinjavajuće što se iznose neprovjerene informacije i govori o tek nekoliko ECTS bodova nakon završenog studija. Ovdje se radi o dvopredmetnom studiju, kao i studiju njemačkog jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. S obzirom na opseg u ECTS bodovima Učiteljski studij minimalno zaostaje za germanističkim studijima. Kao magistrica Učiteljskoga studija s njemačkim jezikom u potpunosti sam osposobljena za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima u razrednoj nastavi te nastavi njemačkog jezika od 1. do 8. razreda osnovne škole što je vidljivo i u Saplementu moje diplome. Ovim Prijedlogom su moja diploma, moje kompetencije i stručna osposobljenost u izvođenju nastave njemačkog jezika dovedene u pitanje, a samim time i mogućnost moga zaposlenja. S poštovanjem, Stjepana Gabelica Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
68 Stjepan Aščić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 3. Poštovani, potrebno je nedvosmisleno, jasno i razgovijetno unijeti odredbu da stručna osoba (iliti studijski program) naveden/a pod slovom "A" ima prednost pri zapošljavanju pred stručnom osobom pod slovom "B" te dalje pod slovom "C" etc. Jer već imamo stari pravilnik u kojem to nije naznačeno i ravnatelji često zapošljavaju osobe tj. struke npr. s dna popisa jednostavno jer su i te struke na popisu. Znači treba naznačiti da je poredak "A", "B", "C"... označava prednost "A" pred "B" etc. Također i "unutar" jednog slova npr. "A" imamo nabrojano više stručnih osoba pa bi i tu bilo potrebno naglasiti da je stručna osoba koja je prije po redu navedena ima prednost pri zapošljavanju prema osobi koja je kasnije po redu navedena. S poštovanjem. Nije prihvaćen Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. Zakona.
69 Stjepan Aščić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 1. Poštovani, potrebno je nedvosmisleno, jasno i razgovijetno unijeti odredbu da stručna osoba navedena pod slovom "A" ima prednost pri zapošljavanju pred stručnom osobom pod slovom "B" te dalje pod slovom "C" etc. Jer već imamo stari pravilnik u kojem to nije naznačeno i ravnatelji često zapošljavaju osobe tj. struke npr. s dna popisa jednostavno jer su i te struke na popisu. Znači treba naznačiti da je poredak "A", "B", "C"... označava prednost "A" pred "B" etc. Također i "unutar" jednog slova npr. "A" imamo nabrojano više stručnih osoba pa bi i tu bilo potrebno naglasiti da je stručna osoba koja je prije po redu navedena ima prednost pri zapošljavanju prema osobi koja je kasnije po redu navedena. Ispravak za Etiku.* S poštovanjem. Nije prihvaćen Odredbe Pravilnika usklađene su s Odredbama članka 105. stavka 6. Zakona.
70 STELA SUČIĆ Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 28. UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR Poštovani, obzirom da su nacrtom ovog Pravilnika, ne znam iz kojeg razloga, socijalni pedagozi koji rade u produženom stručnom postupku izostavljeni, predlažem da se nakon članka 28. obavezno doda UČITELJ SOCIJALNI PEDAGOG U PRODUŽENOM STRUČNOM POSTUPKU ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU te da kao studijski program bude navedena SOCIJALNA PEDAGOGIJA. Isto tako smatram da bi socijalne pedagoge također trebalo uvrstiti i u čl. 28. ili u poseban članak kao učitelje za rad s djecom u posebnim razrednim odjelima ili odgojno obrazovnim skupinama. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
71 Smiljana Narančić Kovač Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se članak 4. predloženoga teksta Pravilnika dopuni sljedećim studijskim programom: STUDIJSKI PROGRAM I SMJER: Učiteljski studij s engleskim/njemačkim jezikom; VRSTA I RAZINA STUDIJA: integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; STEČENI AKADEMSKI NAZIV: magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga/Njemačkoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) Obrazloženje: Na taj bi se način magistrima primarnoga obrazovanja s engleskim/njemačkim (stranim) jezikom omogućilo isto ono što je već omogućeno učiteljima koji su završili studij na hrvatskom i talijanskom jeziku, odnosno poučavanje engleskoga jezika uz ostale predmete kurikula razredne nastave. Strani jezik obvezan je predmet razredne nastave te nema razloga sprječavati izvođenje nastave predmeta Engleski/Njemački jezik učitelju koji je osposobljen za nastavu svih sedam predmeta razredne nastave (hrvatski, matematika, engleski ili njemački jezik, priroda i društvo te likovni, glazbeni i tjelesni odgoj). Trenutačno se ti stručnjaci mogu zaposliti ili kao učitelji razredne nastave, pri čemu strani jezik izvodi drugi učitelj, ili kao učitelji engleskoga jezika, pri čemu u niže razrede ulaze isključivo kao predmetni nastavnici. Nema mogućnosti kombinacije tih dviju uloga u okviru razredne nastave. Učiteljski studiji s engleskim/njemačkim jezikom obrazuju jedinstvene stručnjake osposobljene upravo za rad s učenicima nižih razreda osnovne škole, tako da integriraju nastavu stranoga jezika u razrednu nastavu i ostvare holistički pristup svim učenicima uvažavajući njihove različitosti i individualne sposobnosti i sklonosti. Prednost tako obrazovanih učitelja za učenje stranih jezika priznata je i u inozemstvu, a potvrđena provedenim znanstvenoistraživačkim projektima. Stoga držim da je magistrima primarnog obrazovanja sa stranim jezikom nužno dati priliku za rad na učiteljskim mjestima koja ima pružaju mogućnost realizacije njihovih ukupno stečenih kompetencija. U Dopunskoj ispravi o studiju, koja se uz diplomu izdaje temeljem članka 84., stavka 5. Zakona o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03 i dopune i izmjene zaključno s NN 131/17), navode se ispiti, ocjene te opis stečene kvalifikacije. Dopunska isprava o učiteljskom studiju s engleskim jezikom uključuje sljedeći opis profesionalnoga statusa: „Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi. Magistar/magistra primarnoga obrazovanja s engleskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.“ Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
72 Smiljana Narančić Kovač Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Predlažem dvije izmjene predloženoga teksta Pravilnika u članku 6. 1) Dopuniti Članak 6. u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa Učiteljski studij s engleskim jezikom (program 835), integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Obrazloženje: Uvrštavanjem navedenoga programa Pravilnik bi se uskladio s odredbom članka 105. stavka Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18), prema kojemu poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila “a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija“, i to zato što navedeni studijski program učiteljskoga studija s engleskim jezikom: i) jest program nastavničkoga smjera, usmjeren na nastavničke kompetencije, ii) uključuje cjeloviti petogodišnji studij engleskoga jezika koji je integriran u opći učiteljski studij, čime se postiže stvarna dvopredmetnost, iii) jest integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij. Nadalje, taj studij (ovo se ne odnosi na modul, integriran u usporedni učiteljski studij) opsegom odgovara nastavničkom smjeru studija engleskoga jezika na filozofskim fakultetima. Usporedbom dvaju studijskih programa na primjerima preddiplomskoga i diplomskoga studija engleskoga jezika i književnosti (nastavnički smjer) u ukupnom trajanju od 5 godina (3+2) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (FF) i programa integriranoga studija engleskoga jezika u trajanju od 5 godina na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu (UF), utvrđuje se sljedeće: - broj ECTS bodova ostvaren u obveznim predmetima studija e. j. – FF 102 : UF 98 - broj ECTS bodova diplomskoga rada na studiju engl. jezika – FF 10 : UF 14 - broj ECTS bodova obveznih kolegija + dipl. rada ako se brani na studiju e. j. – FF 112 : UF 112 - broj predmeta u okviru studija engleskoga jezika – FF 21 : UF 40 - broj obveznih izbornih predmeta (i ECTS bodova) – FF 3 (18 ECTS) : UF 3 (5-12 ECTS) Iz toga slijedi da su uspoređeni studiji po broju ECTS bodova u bitnome jednaki. Razlike su u broju bodova posvećenih izbornim kolegijima i u broju kolegija koji na FF načelno imaju veću bodovnu vrijednost. Daljnjom se usporednom analizom također utvrđuje sljedeće: - broj predmeta (i ECTS bodova) iz metodike nastave engl. j. u obveznom programu – FF 4 (12) : UF 16 (36) - broj predmeta (i ECTS bodova) iz predmeta općega pedagoško-psihološko-didaktičkoga obrazovanja, ne računajući metodike drugih predmeta – FF 3 (18 ECTS) : UF 15 (41 ECTS) - postotak ECTS bodova kolegija iz metodike nastave engleskoga jezika u odnosu na ukupan broj bodova obveznih predmeta – FF 11,7% : UF 36,7% Iz toga slijedi da učiteljski studij posvećuje više pozornosti općim pedagoškim kompetencijama i metodici nastave engleskoga jezika nego nastavnički smjer anglistike, pri čemu se magistri primarnoga obrazovanja usko specijaliziraju za učenike osnovne škole, i nižih i viših razreda (dakle i za razrednu i za predmetnu nastavu), dok se magistri edukacije engleskoga jezika i književnosti obrazuju za predmetnu nastavu engleskoga jezika svim dobnim skupinama i obrazovnim kontekstima. Studijski se programi načelno ne razlikuju po sadržajima kolegija jezičnoga područja, ali se razlikuju po sadržajima u području književnosti, kulture i metodike: na FF oni su usmjereni općenito, a na UF razmatraju se s aspekta dječjega svijeta i poučavanja stranoga jezika mlađim učenicima. Primjerice, dok su književni kolegiji na FF usmjereni na povijest engleske (anglofone) književnosti i uopće ne razmatraju djela dječje književnosti, na UF je naglasak na dječjoj književnosti, književnosti za mladež i na slikovnici. U Dopunskoj ispravi o studiju, koja se uz diplomu izdaje temeljem članka 84., stavka 5. Zakona o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03 i dopune i izmjene zaključno s NN 131/17), navode se ispiti, ocjene te opis stečene kvalifikacije. Dopunska isprava o učiteljskom studiju s engleskim jezikom uključuje: - napomenu: „Kompetencije stečene u dijelu studija smjera engleskog jezika omogućavaju samostalno izvođenje nastave engleskoga jezika od 1. do 8. razreda osnovne škole“, - popis stečenih posebnih kompetencije za odgojno-obrazovni rad u nastavi engleskoga jezika, - sljedeći opis profesionalnoga statusa: „Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi. Magistar/magistra primarnoga obrazovanja s engleskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.“ Konačno, članak 6 predloženoga teksta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi upravo se odnosi na nastavu engleskoga jezika u OSNOVNOJ školi, a iz navedenih je činjenica jasno da su stečene nastavničke/učiteljske kompetencije magistara primarnoga obrazovanja s engleskim jezikom primjerenije učenicima osnovnoškolske dobi nego kompetencije magistara edukacije engleskoga jezika i književnosti. Stoga pretpostavljam da je navedeni studijski program greškom izostavljen iz točke a) navedenoga članka, osobito zato što nigdje drugdje nije naveden. 2) Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, mogu se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (predbolonjski studiji). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se i taj studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 6. Ti su se učitelji, uostalom, na dosadašnjim radnim mjestima pokazali iznimno uspješnim učiteljima engleskoga jezika. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
73 Silvija Bartulović Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 18. PRIRODA I BIOLOGIJA Nedostaje zvanje diplomiranog inženjera biologije i ekologije mora. Osobe s tim zvanjem i položenim pedagoškim kompetencijama rade u školi. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
74 SARA SABLJAK Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi)/ molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
75 SARA SABLJAK Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
76 Sanja Artmagic Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći program: Učiteljski studij s njemačkim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Njemačkoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i njemački jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i njemačkog jezika u nižim razredima osnovne škole jer smo metodički, didaktički i pedagoški više osposobljeni za rad s djecom od 6-10 godina nego studiji njemačkog jezika (ne)nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. S poštovanjem, Sanja Artmagić Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
77 Sanja Artmagic Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s njemačkim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Njemačkog jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 7. u točki a). Navedeni studijski program je izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Njemački jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoji Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s njemačkim jezikom i Učiteljski studij s engleskim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Učiteljski studij s njemačkim jezikom u sklopu kojega se njemački jezik studira kao studijski smjer obuhvaća MINIMALNO 98 ECTS bodova, dok moduli nekog studijskog programa sadrže NAJVIŠE 40 ECTS bodova. Do programa učiteljskog studija s njemačkim i engleskim jezikom lako je doći. Iz tog razloga je vrlo zabrinjavajuće što se iznose neprovjerene informacije i govori o tek nekoliko ECTS bodova nakon završenog studija. Ovdje se radi o dvopredmetnom studiju, kao i studiju njemačkog jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. S obzirom na opseg u ECTS bodovima Učiteljski studij minimalno zaostaje za germanističkim studijima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s njemačkim jezikom. Na tom studiju sam u pedagoško-metodičko-psihološko-didaktičkom pogledu osposobljena za nastavu njemačkog jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, jer smo s učenicima radili, što na stručno pedagoškoj praksi, što na javnim i individualnim satima od druge godine fakulteta. Navedenim studijskim programom stječe se daleko viša razina metodičko-didaktičkog znanja i iskustva potrebnog za rad i (rano) poučavanje njemačkog jezika S poštovanjem, Sanja Artmagić Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
78 Sandra Žnidarić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Predlažem dvije izmjene predloženoga teksta Pravilnika u članku 6. 1) Dopuniti Članak 6. u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik Obrazloženje: Uvrštavanjem navedenoga programa Pravilnik bi se uskladio s odredbom članka 105. stavka Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18), prema kojemu poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila “a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija“, i to zato što je navedeni studijski program Učiteljskoga studija s engleskim jezikom bio program nastavničkoga smjera, usmjeren na nastavničke kompetencije, uključuje cjeloviti tada četverogodišnji studij engleskoga jezika, koji je integriran u opći učiteljski studij, čime se postiže stvarna dvopredmetnost i jest diplomski sveučilišni studij. 2) Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, mogu se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (predbolonjski studiji). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01) kao i stečenom diplomom prije Bolonjskog procesa. Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se i taj studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 6. Ti su se učitelji, uostalom, na dosadašnjim radnim mjestima pokazali iznimno uspješnima u svom radu. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Studirala sam po „starom sistemu“, dakle predbolonjskom. Četiri godine konstantno sam slušala kolegije kako iz razredne nastave tako i iz engleskog jezika. Uz to obavljala sam stručno pedagošku praksu iz predmeta razredne nastave te isto tako iz engleskog jezika. Na mojoj diplomi stoji: diplomirani učitelj razredne nastave i engleskog jezika. Osposobljena sam za rad u osnovnoj školi, dakle s učenicima od 1.do 8.razreda. Diskriminatorno je pokušati nam oduzeti naša stečena prava. Svi predavači sa završenim Učiteljskim fakultetom daleko su bolje osposobljeni za rad s uzrastom od 7 do 14 godina od predavača sa završenim Filozofskim fakultetom. Mi koji smo odabrali Učiteljski fakultet učinili smo to upravo zbog želje za radom s djecom te dobne skupine. Oni koji su odabrali druge fakultete učinili su to jer im je želja bila baviti se prevoditeljstvom, lektoriranjem ili podučavanjem srednjoškolskog kadra. Učiteljski fakultet fokusira se samo i jedino na dob od 7 do 14 godine, na podučavanje djece te dobi dok su ostali fakulteti sa svojim programima razdijeljeni u više grana te samim time nisu ni približno dovoljano posvećeni podučavanju djece, a ponajviše podučavanju djece osnovnoškolskog uzrasta. Godinama sam radila u ozbiljnoj školi stranih jezika što samo za sebe govori o dovoljnoj stručnosti, kompetentnosti te osposobljenosti za predavanje engleskog jezika. Nakon toga zaposlila sam se u produženom boravku. Želim podučavati engleski jezik unutar osnovne škole, no ovim prijedlogom ta mogućnost mi se oduzima. Već šest godina certificirani sam Cambridge ispitivač za međunarodne ispite engleskog jezika. Svake godine iznova prolazim certifikaciju pa mi Vi sada recite da moje znanje engleskog jezika nije dovoljno za podučavanje u osnovnoj školi. Iskreno se nadam da ćete sve naše komentare i prijedloge detaljno pročitati i uzeti u obzir te uvidjeti da se Pravilnik u spornim točkama mora promijeniti. S poštovanjem, Sandra Štambuk, diplomirana učiteljica razredne nastave i engleskog jezika Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
79 Sandra Balent Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, Predlažem dvije izmjene predloženoga teksta Pravilnika u članku 6. 1) Dopuniti Članak 6. u točki a) uvrštavanjem studijskog programa - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik Obrazloženje: Uvrštavanjem navedenoga programa Pravilnik bi se uskladio s odredbom članka 105. stavka Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18), prema kojemu poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila “a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija“, i to zato što je navedeni studijski program Učiteljskog studija s engleskim jezikom bio program nastavničkog smjera, usmjeren na nastavničke kompetencije, uključuje cjeloviti tada četverogodišnji studij engleskoga jezika, koji je integriran u opći učiteljski studij, čime se postiže stvarna dvopredmetnost i jest diplomski sveučilišni studij. 2) Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, mogu se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (predbolonjski studiji). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01) kao i stečenom diplomom prije Bolonjskog procesa. Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se i taj studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 6. Ti su se učitelji, uostalom, na dosadašnjim radnim mjestima pokazali iznimno uspješnima u svom radu. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz engleskog jezika te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavno predmeta Engleski jezik koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. U praksi, ovaj Pravilnik (a i trenutni Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) propisuje da učitelj s pojačanim predmetom koji je napredovao u zvanje mentora i s 10 godina radnog iskustva u struci bez obzira na svoje uspjehe nema prednost pri zapošljavanju ispred kolege profesora s npr. Filozofskog fakulteta koji nema uopće radnog iskustva niti uspjehe u radu. Potrebno je urediti te nelogičnosti i doraditi uvjete po kojima će se učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom moći zaposliti u slučaju da postanu višak, promjene mjesto boravka i rada ili ako pak nemaju punu satnicu. S poštovanjem, Sandra Balent, diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
80 Romana Kuhar Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskog studija s engleskim jezikom. Na tom se, svakog semestra tijekom pet godina, osposobljavamo upravo za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima. Lijep pozdrav, Romana Kuhar Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
81 RENATA MARTINEC Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 22. TEHNIČKA KULTURA Poštovani, ne bih iznosila ocjenu cjelokupnog Pravilnik, ali u dijelu koji se odnosi na tehničku kulturu on je izrazito manjkav. Naime, u nizu studijskih programa i smjerova nedostaje značajan broj tehničkih programa i smjerova koji studijskim sadržajima u jednakoj mjeri odgovaraju nastavnom planu i programu tehničke kulture kao i navedeni programi. Pravilnik nigdje precizno i jasno ne iznosi kriterije prema kojima su odabrani ti studijski programi. Nije jasno zašto, npr. sa studijem mehatronike i građevinarstva možete predavati tehničku kulturu, a sa studijem geotehnike ne. Tehnička kultura kao predmet je opsegom sadržaja izrazito širok i obuhvaća sve grane tehnike te nije shvatljivo kojim su se načelima vodili tvorci Pravilnika kada su neke tehničke studije proglasili dovoljno dobrim za učitelje tehničke kulture, a neke druge nisu. Sljedeće, svatko tko posjeduje uvjerenje o položenom stručnom ispitu, a na koji može pristupiti jedino ako zadovoljava sve propisane uvjete i na kojem mu piše da je učitelj tehničke kulture, sada, najednom ne može više biti u jednakom položaju pri zapošljavanju kao netko tko je tek završio studij brodogradnje i nema stručni ispit? Diplomu mi je „dala“ Republika Hrvatska, Uvjerenje o pedagoško psihološkoj naobrazbi isto tako, Uvjerenje o položenom stručnom ispitu također, a uskoro ću biti i učitelj mentor, pa se pitam što mi naposljetku to vrijedi nakon sedam godina rada u školi kao učiteljica tehničke kulture, naravno s nepunom satnicom, a vjerojatno će tako i ostati ukoliko ovaj Pravilnik zaživi?! Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
82 Renata Bratanović Palaić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, trebali bi se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (studijski programi prije uvođenja obrazovanja prema bolonjskom procesu). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako navedeni Pravilnik nije stavljen izvan snage, taj se studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, treba premjestiti u točku a) članka 6. Predlažem dvije izmjene predloženoga teksta Pravilnika u članku 6. 1) Dopuniti Članak 6. u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik Obrazloženje: Uvrštavanjem navedenoga programa Pravilnik bi se uskladio s odredbom članka 105. stavka Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18), prema kojemu poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila “a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija“, i to zato što je navedeni studijski program Učiteljskoga studija s engleskim jezikom bio program nastavničkoga smjera, usmjeren na nastavničke kompetencije, uključuje cjeloviti tada četverogodišnji studij engleskoga jezika, koji je integriran u opći učiteljski studij, čime se postiže stvarna dvopredmetnost i jest diplomski sveučilišni studij. 2) Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, mogu se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (predbolonjski studiji). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01) kao i stečenom diplomom prije Bolonjskog procesa. Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se i taj studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 6. Ti su se učitelji, uostalom, na dosadašnjim radnim mjestima pokazali iznimno uspješnima u svom radu. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz engleskog jezika te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. U praksi, ovaj Pravilnik (a i trenutni Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) propisuje da učitelj s pojačanim predmetom koji je napredovao u zvanje mentora i s 10 godina radnog iskustva u struci bez obzira na svoje uspjehe nema prednost pri zapošljavanju ispred kolege profesora s npr. Filozofskog fakulteta koji nema uopće radnog iskustva niti uspjehe u radu. Potrebno je urediti te nelogičnosti i doraditi uvjete po kojima će se učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom moći zaposliti u slučaju da postanu višak, promjene mjesto boravka i rada ili ako pak nemaju punu satnicu. Renata Bratanović Palaić, dipl.učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz predmeta engleski jezik, učitelj savjetnik, voditeljica županisjkog-stručnog vijeća za engleski jezik Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
83 Renata Bratanović Palaić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi Poštovani, Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, trebali bi se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (studijski programi prije uvođenja obrazovanja prema bolonjskom procesu). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako navedeni Pravilnik nije stavljen izvan snage, taj se studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, treba premjestiti u točku a) članka 6. Predlažem dvije izmjene predloženoga teksta Pravilnika u članku 6. 1) Dopuniti Članak 6. u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik Obrazloženje: Uvrštavanjem navedenoga programa Pravilnik bi se uskladio s odredbom članka 105. stavka Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18), prema kojemu poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila “a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija“, i to zato što je navedeni studijski program Učiteljskoga studija s engleskim jezikom bio program nastavničkoga smjera, usmjeren na nastavničke kompetencije, uključuje cjeloviti tada četverogodišnji studij engleskoga jezika, koji je integriran u opći učiteljski studij, čime se postiže stvarna dvopredmetnost i jest diplomski sveučilišni studij. 2) Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, mogu se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (predbolonjski studiji). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01) kao i stečenom diplomom prije Bolonjskog procesa. Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se i taj studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 6. Ti su se učitelji, uostalom, na dosadašnjim radnim mjestima pokazali iznimno uspješnima u svom radu. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz engleskog jezika te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. U praksi, ovaj Pravilnik (a i trenutni Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) propisuje da učitelj s pojačanim predmetom koji je napredovao u zvanje mentora i s 10 godina radnog iskustva u struci bez obzira na svoje uspjehe nema prednost pri zapošljavanju ispred kolege profesora s npr. Filozofskog fakulteta koji nema uopće radnog iskustva niti uspjehe u radu. Potrebno je urediti te nelogičnosti i doraditi uvjete po kojima će se učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom moći zaposliti u slučaju da postanu višak, promjene mjesto boravka i rada ili ako pak nemaju punu satnicu. S poštovanjem, Renata Bratanović Palaić, dipl .učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz predmeta engleski jezik, učitelj savjetnik, voditeljica županijskog - stručnog vijeća engleskog jezika Nije prihvaćen Pravo rada učitelje razredne nastave s pojačanim programom propisano je Zakonom.
84 Ramona Gomuzak Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju se osposobljavamo za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, jer imamo mnogo kolegija koji nas usavršavaju na području metodike, književnosti i naravno, engleskog jezika općenito. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
85 Ramona Gomuzak Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Nakon pet godina studiranja i usavršavanja engleskog jezika na različitim područjima kao što su engleska dječja književnost, književnost, metodika, slikovnica na engleskom jeziku, književnost za mlade te gramatika, fonetika, fonologija, smatram da sam svakako kompetentna za taj posao, koji sam oduvijek željela raditi. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
86 Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, Zagreb Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 28. UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR Članak 28. UČITELJ - STRUČNJAK EDUKACIJSKO REHABILITACIJSKOG PROFILA Stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog usmjerenja za rad s djecom koja se školuju po redovnom programu u posebnim razrednim odjelima, produženom stručnom postupku ili odgojno-obrazovnim skupinama po posebnim programima za učenike s teškoćama u razvoju mora imati sljedeću vrstu obrazovanja: STUDIJSKI PROGRAM VRSTA I RAZINA STUDIJA STEČENI AKADEMSKI NAZIV Edukacijska rehabilitacija - diplomski sveučilišni studij - magistar edukacijske rehabilitacije - sveučilišni dodiplomski studij - profesor defektolog - diplomirani defektolog - dodiplomski sveučilišni studij - diplomirani defektolog-nastavnik/učitelj razredne nastave Logopedija - diplomski sveučilišni studij - magistar logopedije - sveučilišni dodiplomski studij - logoped -profesor defektolog - smjer oštećenja govora Obrazloženje: stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila svojom edukacijom tijekom studija stječu potrebna znanja za rad s djecom s različitim teškoćama u razvoju. Stoga je neophodno u navedenom članku navesti i logopede budući da su oni jedini educirani za rad s djecom s komunikacijskim i govorno-jezičnim teškoćama te s djecom oštećena sluha. Posebni članak treba se odnositi na učenike koji se školuju po redovnom programu u posebnim razrednim odjelima a odnosi se na glasovne stimulacije i stimulacije pokretom za učenike s teškoćama u razvoju te mora imati sljedeću vrstu obrazovanja: - visoka stručna sprema i posebno dopunsko rehabilitacijsko obrazovanje STUDIJSKI PROGRAM VRSTA I RAZINA STUDIJA STEČENI AKADEMSKI NAZIV Logopedija diplomski sveučilišni studij - magistar logopedije sveučilišni dodiplomski studij - logoped -profesor defektolog - smjer oštećenja govora Fonetika diplomski sveučilišni studij - magistar fonetike mag. phon. smjer: Rehabilitacija slušanja i govora Učiteljski studij integrirani preddiplomski i diplomski studij - magistar primarnog obrazovanja četverogodišnji dodiplomski stručni studij - diplomirani učitelj razredne nastave - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog premeta specijalistički diplomski stručni studij - stručni specijalist primarnog obrazovanja stručni četverogodišnji studij za učitelje kojim se stječe 240 ECTS bodova - stručni prvostupnik (baccalaureus) primarnog obrazovanja Glazbena kultura smjer: nastavnički diplomski sveučilišni studij - magistar glazbene kulture Nastavnik u umjetničkim školama plesa ili nastavnik plesa kao izbornog predmeta preddiplomski sveučilišni studiji - univ. bacc. art. - univ. educ. bacc. art. Obrazloženje: u procesu edukacije i rehabilitacije djece s teškoćama, posebice djece s govorno-jezičnim teškoćama i oštećenjem sluha, posebni pedagoško edukacijsko rehabilitacijski postupci: stimulacije pokretom i glazbene stimulacije, sastavni su i nezaobilazni dio kurikuluma bez kojeg niti edukacijski niti rehabilitacijski segment nije cjelovit. Navedeni postupci dio su programa koji se u RH provode više od pedeset godina i posebnost su naše zemlje i kao takvi prepoznati u cijelom svijetu. Posebni članak se treba odnositi na dodatnu edukaciju učitelja koji rade u posebnim razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim skupinama po posebnim programima za učenike s teškoćama u razvoju koji nisu stručnjaci edukacijsko – rehabilitacijskog profila a trebaju završiti edukacijsko i/ili rehabilitacijsku edukaciju ( čl. 3. St. 8. i 9. starog Pravilnika). Djelomično prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti jer su odredbe vezano uz stručne suradnike propisane Zakonom te među stručnim suradnicima nema fonetičara rehabilitatora. Osobe koje se na dan stupanja na snagu novoga Pravilnika zateknu u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u osnovnoj školi, a nemaju vrstu obrazovanja propisanu ovim Pravilnikom, nastavljaju s obavljanjem poslova svog radnog mjesta ako su radni odnos zasnovali u skladu s propisima koji su u trenutku zasnivanja radnog odnosa bili na snazi.
87 PetraBorošak Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Poštovani, predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao studentica primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
88 Petra Šelebaj Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, budući da su učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom engleskim jezikom upravo educirali za rad s djecom osnovnoškolskog uzrasta, te taj studij opsegom odgovara nastavničkom smjeru studija engleskoga jezika na filozofskim fakultetima kao što je vidljivo usporedbom dvaju studijskih programa, predlažem da se diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom Engleskim jezikom uvrsti u točku a) tj.izjednači s diplomiranim profesorom engleskog jezika i književnosti (predbolonjski studiji). Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
89 Petra Šelebaj Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, zaima me na temelju kojih analiza, studija i javnih rasprava su učitelji s pojačanim predmetom stavljeni pod točku b prilikom javljanja na natječaj za rad u predmetnoj nastavi u osnovnoj školi? S poštovanje, Petra Šelebaj Prihvaćen Nema prijedloga.
90 Petra Rozmarić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, Predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju se osposobljena sam za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, jer sam kroz pet godina studiranja svakodnevno izučavala različite metodike i pohađala razne metodičke vježbe engleskog jezika. Uz široki spektar teorijskog znanja naši su nam mentori pružali priliku 5 godina primjene tog znanja u praksi u metodičkim vježbaonicama. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
91 Petra Rozmarić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistra primarnog obrazovanja s engleskim jezikom (što zakonski i pravno piše na mojoj dopunskoj ispravi diplomi) molim da mi se na taj način omogući ravnopravno zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole kao što je slučaj i s talijanskim jezikom. Kroz pet godina studiranja razredne nastave i engleskog jezika razvila sam sve potrebne kompetencije da mogu dokazati da sam kvalitetan učitelj razredne nastave i engleskog jezika. Metodike se nadopunjuju, što ih više poznajemo to smo bolji u tome što radimo, učitelji razredne nastave i engleskog jezika imaju široko poznavanje različitih metodika upravo zahvaljujući jedinstvenosti tog studija. U odnosu na kompetencije, smatram da sam ravnopravna s kolegama koji su diplomirali Engleski jezik na drugim fakultetima, upravo zato što je Učiteljski fakultet (Učiteljski studij s engleskim jezikom) usmjeren na učenike mlađih uzrasta. Molim Vas, dopustite mi da radim ono radi čega sam upisala i završila fakultet. Voljela bih Vam dokazati svoju kvalitetu i sposobnost u radu, no to mogu jedino ako mi se omogući zaposlenje u nastavi engleskog jezika. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
92 Petra Ratkajec Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, u ovu se raspravo simbolično uključujem „5 do 12“, upravo onako kako se sve važnije stvari u našemu društvu sustavno i događaju. 4. srpnja 2016. diplomirala sam na Učiteljskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Učiteljski studij s njemačkim jezikom) nakon pet godina mukotrpnog rada i truda, ali u roku, s pohvalom te primajući svih pet godina studija Državnu stipendiju „A“ kategorije za posebno nadarene studente. Svojim sam htijenjem, željom i predanošću odabranome pozivu toga dana stekla određena prava. Prava koja je nekada netko dozvolio i omogućio odobrivši navedeni studijski program. Na diplomi stoji kako je „dopusnicu za integrirani preddiplomski i diplomski Učiteljski studij izdalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske 16. lipnja 2005.“ Pored toga, u diplomi stoji i kako sam „ovlaštena izvoditi razrednu nastavu te nastavu njemačkoga jezika u osnovnoj školi. Magistar/magistra primarnog obrazovanja s njemačkim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi“. Nepune dvije godine od toga dana, a donošenjem spornoga Pravilnika, ista su mi prava negirana i uskraćena – potpuno nelegalno, nelegitimno, nepravedno i sasvim neopravdano. Ja, zapravo, smatram kako se nijedna kategorija spornoga članka 7. uopće i ne odnosi na moj studij jer se nadležni nisu potrudili barem činjenično ispravno klasificirati navedeni studij. No, oni koji odlučuju o tome hoćemo li na određenome natječaju dobiti posao ili ne, nas, a opet donekle očekivano i razumljivo, svrstavaju u kategoriju B iz nedovoljne upućenosti i neinformiranosti. No, ta ista neupućenost, neinformiranost i neznanje nije se smjela dogoditi onima koji su sporni Pravilnik donijeli i čijim su donošenjem izravno utjecali na sudbinu i egzistenciju mnogih bivših i sadašnjih studenata navedenoga studija. On se nipošto ne može smatrati ni modulom ni „pojačanim predmetom“ već se može i mora smatarti i vrednoavti kao paralelni studij s onim studijem učiteljskoga usmjerenja. Tijekom pet godina studiranja odslušala sam 39 kolegija na njemačkome jeziku. Broj pri tome prikupljenih ECTS bodova bi zapravo mogao i trebao biti i mnogo veći, no to zbog samoga ustroja Fakultetea i srudijskih programa te velikog broja kolegija i na učiteljskome studiju jednostavno nije moguće odredbom kako integrirani preddiplomski i diplomski studij obuhvaća 300 obaveznih ECTS bodova. Velika većina navedenih kolegija usmjerena je upravo na specifičnosti i metodike ranoga usvajanja stranoga jezika, a upravo bi nam rano učenje i poučavanje stranih jezika trebalo biti jedan od osnovnih alata na putu prema ostvarivanja temeljnih kompetencija propisanih u Europskoj uniji. Nakon svega, osjećam se u potpunosti stručnom i kvalificiranom za obavljanje željenoga poziva. Stoga me činjenica kako su kolege germanisti, a koji čak ni nastavničke smjerove na srodnim fakultetima velikom većinom ne upisuju iz isključive želje i namjere poučavanja dotičnih predmeta (posebno ne u osnovnoj školi), kompetentniji i stručniji čini duboko razočaranom i opravdano nezadovoljnom i ljutom. Ovim ste Pravilnikom zapravo poručili i kako vam sva djeca u Republici Hrvatskoj nisu jednako vrijedna i važna jer će se neki od njih, a koji nisu imali toliko sreće da se na njihov natječaj javi osoba iz kategorije A, morati zadovoljiti osobom kategorije B. Time ste ih direktno etiketirali i dozvolili da ih poučava netko nedovoljno stručan. Ta je situacija u mnogočemu kontradiktorna i nedopustiva. Doista se nadam da će netko ipak uvidjeti sve manjkavosti ovoga Pravilnika te posao obaviti kako treba i ispraviti sve ono pogrešno i loše što se ovim Pravilnikom unijelo u sustav. S poštovanjem, Petra Ratkajec, mag. prim. educ. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
93 Petra Karabin Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistri primarnog obrazovanja s engleskim jezikom (što zakonski i pravno piše na mojoj dopunskoj ispravi diplomi) molim da mi se na taj način omogući ravnopravno zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole kao što je slučaj i s talijanskim jezikom. Smatram da sam nakon petogodišnjeg izučavanja metodika odgojnih i obrazovnih predmeta, a i engleskog jezika jednako kompetenta za poučavanje istih. Štoviše, kolegiji engleskog jezika su mi omogućili obrazovati i razviti vlastitu kreativnost, samopouzdanje, stručnost te potaknuti me na razvoj u znanstvenom smjeru proučavanja jezika. U sklopu praktičnih predmeta bila sam u školi ranije nego kolege ostalih studija te sam imala priliku spoznati nove nastavne metode i oblike učenja i poučavanja što mi je znatno doprinjelo u vlastitim jezičnim i metodičarskim kompetencijama. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
94 Petra Karabin Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskog studija s engleskim jezikom. Na tom se osposobljavamo za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima. Za vrijeme petogodišnjeg školovanja na engleskom jeziku sam se u svakom semestru izučavala u odgojnom, obrazovnom, jezičnom i znanstvenom spektru engleskog jezika. Osim toga, imala sam priliku sudjelovati u praktičnom dijelu nastave te pri kraju studija se metodički usavršiti u poučavanju engleskog jezika. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
95 Petra Gutić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Studentica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju se osposobljavamo za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima. Na studiju se ciljano pripremamo za rano učenje jezika te smatram da smo kompetentni za rad u osnovnoj školi u nastavi engleskog jezika upravo zbog širokog spektra znanja; ne samo teorijskog, već i praktičnog koje stječemo u metodičkim vježbaonicama izvodeći nastavu s učenicima. Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao studentica primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Učiteljski studij posvećuje više pozornosti općim pedagoškim kompetencijama i metodici nastave engleskoga jezika nego nastavnički smjer anglistike, pri čemu se magistri primarnoga obrazovanja usko specijaliziraju za učenike osnovne škole, i nižih i viših razreda (dakle i za razrednu i za predmetnu nastavu). Stečene kompetencije magistara primarnoga obrazovanja s engleskim jezikom primjerenije su učenicima osnovnoškolske dobi nego kompetencije magistara edukacije engleskoga jezika i književnosti. S poštovanjem, Petra Gutić. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
96 Petra Friščić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti program: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim i višim razredima osnovne škole. Nakon petogodišnjeg studiranja smatram se kompetentnom za izvođenje nastave Engleskog jezika u OŠ. Dopunska isprava koja je uz diplomu pobliže objašnjava kolegije i kompetencije za naš rad. Ne tražim prednost u zapošljavanju, samo izjednačavanje uvjeta kod zapošljavanja s kolegama s Filozofskog fakulteta. Na školskom odboru je odluka o tome tko je bolji kandidat i tko će dobiti posao. S poštovanjem, Petra Friščić Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
97 Petra Erent Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći program: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi, molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Smatram da sam u 5 godina studija, kroz kolegije, metočke vježbe i praksu u školama, stekla potrebne kompetencije za predavanje u osnovnim školama. S poštovanjem, Petra (Fukač) Erent Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
98 Petra Erent Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju sam osposobljena za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima. Smatram da smo kompetentni za rad u nastavi engleskog jezika zbog širokog teorijskog i praktičnog znanja koje smo stekli kroz stvarno kvalitetne kolegije, metodičke vježbe te praksu u školama, posebno pridajući važnost ranom učenju engleskog jezika. S poštovanjem, Petra (Fukač) Erent Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
99 Patricija Janušić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s njemačkim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Njemačkog jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 7. u točki a). Ovaj studijski program je izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Njemački jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s njemačkim jezikom i Učiteljski studij s engleskim jezikom. Za razliku od Učiteljskog studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij njemačkog jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, no može se studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. Magistra sam primarnog obrazovanja s njemačkim jezikom, osposobljena za rad u nastavi njemačkog jezika u osnovnoj školi od 1. do 8. razreda. Ovaj studij pridaje posebnu pozornost ranom učenju njemačkog jezika u teoriji i praksi te bi iz tog razloga trebao biti u jednakoj poziciji kao i studij naveden pod točkom a). S poštovanjem, Patricija Janušić Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
100 OŠ "Drago Gervais" Brešca Jurdani Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 31. Primorsko-goranska županija Općina Matulji OŠ „Drago Gervais“ Brešca, Jurdani Poštovani, Članak 31. potrebno je dopuniti: Školski odbor može na prijedlog ravnatelja škole zaposliti na neodređeno vrijeme učitelja koji je protekle 3 godine uzastopno, na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika, nestručno izvodio nastavu, ukoliko ima položene stručne kompetencije i svojim radom dokazuje stručnost. Ovakva odredba postojala je u Zakonu o osnovnom školstvu, do zadnje izmjena kada je brisana. Obrazloženje: škole u specifičnim uvjetima rada svakih 5 mjeseci raspisuju natječaj za učitelja Prirode i Biologije na koji se ne javlja kvalificirana osoba. U našoj školi već 3 godine raspisujemo natječaj. Zapošljavamo nestručnu učiteljicu dipl. ing. agronomije, sa položenim pedagoškim kompetencijama. Izvrsna je u vođenju nastave pri čemu koristi suvremene metode poučavanja, digitalne sadržaje koje i sama izrađuje. Razrednica je u 5 razredu, uspješna u suradnji s roditeljima i obavljanju odgojno-obrazovnih poslova. Uz redovne poslove vodi projekt ProMikro za učenike 6 razreda, edukator je u projektu MZO „Kako uspješno učiti u online okruženju“, na Učiteljskom vijeću prezentira korištenje tehnologija, svakodnevna je podrška učiteljima u korištenju različitih alata. Stoga želimo i smatramo potrebnim omogućiti njezino zapošljavanje na neodređeno vrijeme. Unaprijed zahvaljujem, s poštovanjem, Dijana Valentin, prof. ravnateljica Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbama Zakona.
101 OŠ "Drago Gervais" Brešca Jurdani Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 18. PRIRODA I BIOLOGIJA Primorsko-goranska županija Općina Matulji OŠ „Drago Gervais“ Brešca, Jurdani Poštovani, u članak 18. i 19. Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi potrebno je uvrstiti mogućnost zapošljavanja nestručnog profila, npr. dipl. inženjera s položenim pedagoškim kompetencijama ukoliko škola u dužem vremenskom razdoblju ne može zaposliti stručni profil predviđen Pravilnikom. Smatramo kompetentnim diplomski sveučilišni studij Agronomije, te stečeni akademski naziv diplomirani inženjer agronomije sa položenim pedagoškim kompetencijama. Obrazloženje: škole u pograničnom, rijetko naseljenom području, udaljene od gradskih središta uz mali broj autobusnih linija i brdsko-planinskom klimom teško dolaze do stručnih učitelja. OŠ „Drago Gervais“ Brešca (sa područnim odjelima Rupa-Lipa i Veli Brgud) radi u takvim uvjetima. Iz širokog školskog područja i učenici putuju autobusima iz nekoliko smjerova i po 15 km. Lokalna zajednica nije razvijena, imali smo status brdsko-planinske općine. U sličnoj situaciji su i škole Gorskog kotara, a i otočne škole. Unaprijed zahvaljujem, s poštovanjem, Dijana Valentin, prof. ravnateljica Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
102 Osnovna škola "Klana" Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 31. Članak 31. potrebno je dopuniti: Školski odbor može na prijedlog ravnatelja škole zaposliti na neodređeno vrijeme učitelja koji je protekle 3 godine uzastopno, nestručno izvodio nastavu, ukoliko ima položene stručne kompetencije i svojim radom dokazuje stručnost. Obrazloženje: škola u specifičnim uvjetima rada (udaljenost od gradskog središta,slaba naseljenost, loše prometna povezanost, manji broj učenika uzrokuje i nepunu satnicu učitelja) tri godine raspisuje se natječaj za učitelja Biologije na koji se nije javila kvalificirana osoba. Postojeća učiteljica (ing. agronomije) izvrsna je u obavljanju odgojno-obrazovnih poslova, koordinator je e- škole i već renomirani predavač na CARNetovim stručnim skupovima te je potrebno omogućiti njezino zapošljavanje na neodređeno vrijeme. Unaprijed zahvaljujemo, s poštovanjem, Jelena Grbčić Samardžić, dipl.učiteljica, ravnateljica OŠ „Klana“ Klana Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbama Zakona.
103 Osnovna škola "Klana" Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 19. KEMIJA U članak 19. Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi potrebno je uvrstiti diplomski sveučilišni studij Agronomije, te stečeni akademski naziv diplomirani inženjer agronomije sa položenim pedagoškim kompetencijama. OBRAZLOŽENJE: potrebno je ostaviti mogućnost da kada Škola ne može zaposliti stručni profil predviđen ovim Pravilnikom može zaposliti na neodređeno vrijeme nestručni profil koji više godina uzastopno radi na tom radnom mjestu (VSS s položenim DPPO-om). Škole u pograničnom, rijetko naseljenom području, udaljene od gradskih središta uz mali broj autobusnih linija i brdsko-planinskom klimom teško dolaze do stručnih učitelja. OŠ „Klana“ radi u takvim uvjetima. Iz širokog školskog područja učenici putuju autobusima iz nekoliko smjerova i po 15 km. Lokalne zajednice nisu razvijene. U sličnoj situaciji su i škole Gorskog kotara, a i otočne škole. Budući da se radi o deficitarnom kadru vrlo je teško naći osobu koja će doći raditi u otežanim uvjetima na izuzetno malu satnicu. Unaprijed zahvaljujem! S poštovanjem, Jelena G. Samardžić, ravnateljica Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
104 Osnovna škola "Klana" Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 18. PRIRODA I BIOLOGIJA U članak 18. Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi potrebno je uvrstiti diplomski sveučilišni studij Agronomije, te stečeni akademski naziv diplomirani inženjer agronomije sa položenim pedagoškim kompetencijama. OBRAZLOŽENJE: potrebno je ostaviti mogućnost da kada Škola ne može zaposliti stručni profil predviđen ovim Pravilnikom može zaposliti na neodređeno vrijeme nestručni profil koji više godina uzastopno radi na tom radnom mjestu (VSS s položenim DPPO-om). Škole u pograničnom, rijetko naseljenom području, udaljene od gradskih središta uz mali broj autobusnih linija i brdsko-planinskom klimom teško dolaze do stručnih učitelja. OŠ „Klana“ radi u takvim uvjetima. Iz širokog školskog područja učenici putuju autobusima iz nekoliko smjerova i po 15 km. Lokalne zajednice nisu razvijene. U sličnoj situaciji su i škole Gorskog kotara, a i otočne škole. Budući da se radi o deficitarnom kadru vrlo je teško naći osobu koja će doći raditi u otežanim uvjetima na izuzetno malu satnicu. Unaprijed zahvaljujem! S poštovanjem, Jelena G. Samardžić, ravnateljica Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
105 OLIVER HIP Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 17. INFORMATIKA Smatram da je nekorektno od predlagatelja da je uopće predložio da informatiku u osnovnoj školi može predavati netko tko je završio smjer primjenjene matematike na PMF-u ili smjer matematičke statistike. Uvidom u izvedbeni plan i program oba usmjerenja koja su dostupna na web stranici PMF-a vidljivo je da su u tom studiju izrazito matematički kolegiji i te je informatičkih kolegija vrlo vrlo malo. Ako će se na ovaj način dozvoliti profesorima matematike da drže nastavu informatike onda bi predlagatelj također trebao dozvoliti profesorima informatike da drže nastavu matematike. Jer svi smo mi slušali i na informatici nekoliko semestara kolegije Matematike. Mislim da je ovo potpuno obezvrijeđivanje informatičke struke i "trpanje" ostalih struka u informatičko područje, na način da informatiku može predavati skoro bilo tko. Mišljenja sam da magistra matematike smjera primijenjena matematika i matematička statistika treba izbaciti iz popisa osoba koji mogu predavati informatiku u osnovnoj školi. Isto se odnosi i na diplomirani inženjere matematike i magistre matematike u posebnom redku kako je to predložio predlagatelj jer oni nemaju veze s informatikom. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredba je usklađena s Odlukom o donošenju Kurikuluma za nastavni predmet informatike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, a o kojem je provedno javno savjetovanje.
106 Nina Vrdoljak Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 28. UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR Poštovani, Ovim su nacrtom u potpunosti izostavljeni učitelji socijalni pedagozi koji rade u produženom stručnom postupku s učenicima s teškoćama u razvoju. Stoga predlažem da se nakon članka 28. obavezno doda članak koji prepoznaje navedenu skupinu zaposlenih u osnovnim školama Republike Hrvatske na način da se defefinira radno mjesto i potrebna stučna sprema: UČITELJ SOCIJALNI PEDAGOG U PRODUŽENOM STRUČNOM POSTUPKU ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU; studijski program: SOCIJALNA PEDAGOGIJA (profesor socijalni pedagog, magistar socijalne pedagogije, diplomirani defektolog – socijalni pedagog). Hvala unaprijed. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
107 Nikolina Buden Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s njemačkim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Njemačkog jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 7. u točki a). Ovaj studijski program je nepravedno izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Njemački jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s njemačkim jezikom i Učiteljski studij s engleskim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij njemačkog jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji njemačkog jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Izostavljanjem točnih činjenica iz Pravilnika umanjuje se vrijednost stečenog obrazovanja na Učiteljskom fakultetu. Prednost pri zapošljavanju na mjesto učitelja stranog jezika imaju osobe bez metodičkog znanja (točka b. prevoditeljski smjer)? Stručni tim, koji je dobio zadatak sasaviti dotični pravilnik ili nije imao potpune informacije ili je iz nepoznatih razloga odlučio ignorirati studij koji pruža najkvalitetnije obrazovanje učitelja stranog jezika za rad s osnovnoškolskim učenicima. Obzirom da se na stranici Učiteljskog fakulteta nalazi opširan elaborat o studijskom programu "835" Učiteljski studij s njemačkim/engleskim jezikom, koji je dostupan javnosti, teško da je došlo do slučajnog propusta. S poštovanjem, Nikolina Buden. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
108 Nataša Petković Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 17. INFORMATIKA Poštovani, diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika, u odnosu na nastavničke kompetencije, trebali bi se izjednačiti s diplomiranim profesorima Informatika (studijski programi prije uvođenja obrazovanja prema bolonjskom procesu). Njihovo je pravo na izvođenje nastave informatike u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako navedeni Pravilnik nije stavljen izvan snage, taj se studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, treba premjestiti u točku a) članka 6. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz informatike a te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. Nadalje, 6. ožujka 2018. u NN 22/2018 ministrica znanosti i obrazovanja donosi ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ. U prilogu 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike informatike pod TOČKOM A uvršten je Učiteljski studij s modulom Informatika i pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika. Ne vidim razlog da se sada Učiteljski studij stavlja pod točku B u Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika jer sve je napisano u Dopunskoj ispravi o studiju u kojoj stoji i koju je odobrilo MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA. S poštovanjem, Nataša Petković Primljeno na znanje Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
109 Natalija Mijaljević Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 25. LIKOVNA KULTURA Poštovani, u mojoj diplomi stoji “Diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Likovna kultura”. Dakle, školovala sam se za NASTAVU. Ovim Pravilnikom je moja diploma degradirana i nanešena mi je nepopravljiva profesionalna šteta. Programi s modulima na učiteljskim fakultetima i dalje postoje. Ako su oni nevrijedeći i ako gotovo svi drugi smjerovi imaju prednost kod zapošljavanja, tada ih treba ukinuti. Pri upisu na fakultet nisam imala izbor – pojačani studij sam MORALA odabrati. Takav program studiranja je odobren od istog Ministarstva koje sada degradira te diplome! Također, za stručni ispit sam prijavila predmete Likovna kultura i Matematika. Dodijeljeno mi je polaganje matematike!!! Predlažem da se u točku a) uvrste sljedeći akademski nazivi: - magistar likovne pedagogije, - magistar primarnog obrazovanja (Modul Likovna kultura je razvidan iz Dopunske isprave o studiju), - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Likovna kultura. Zaista mi je nejasno kako ova tri akademska naziva mogu biti pod točkom b) skupa s nenastavničkim smjerovima. Ljudima koji su se prvenstveno školovali za NASTAVU se grubo oduzima njihova diploma u korist onih koji se nisu školovali za nastavu??? Dodatno, npr. magistar kiparstva može ući u razred bez ijednog sata prakse??? PRAVILNIK NE DEFINIRA DA NENASTAVNIČKI SMJEROVI MORAJU IMATI POLOŽENO DPPO DA BI OSTVARILI PREDNOST KOD ZAPOŠLJAVANJA! Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
110 Natalija Mijaljević Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi Poštovani, u navedenoj klasifikaciji vidljivo je nekoliko “promašaja” koji vjerno prate novi Zakon. Tako je npr. iz nastavničkog smjera Kroatistika (izvedbeni plan dostupan na: http://theta.ffzg.hr/ECTS/Studij/Index/1182) jasno da studenti Kroatistike nemaju niti jedan semestar kolegija Dječja književnost. Umjesto toga, iz ishoda učenja dostupnih pod istom poveznicom možemo, npr., pronaći sljedeće: “• Osposobiti studente da samostalno analiziraju pravne srednjovjekovne tekstove, glagoljske i ćirilične (pisane hrvatskim jezikom). • Osposobiti studente da samostalno analiziraju književne srednjovjekovne tekstove: prozne i pjesničke (pisane hrvatsko-staroslavenskim jezikom). • Osposobiti studente da samostalno analiziraju znanstvene srednjovjekovne tekstove (pisane hrvatsko-staroslavenskim jezikom).” (Napominjem da sam u ovdje citiranom izvatku ispravljala pravopisne greške.) Sustav treba početi mijenjati od fakulteta! Kako je moguće da studenti FFZG-a nemaju kolegij Dječja književnost??? Iz razgovora s kolegicama nastavnicama hrvatskog jezika (s nastavničkih smjerova FFZG-a) sam došla do saznanja da su za vrijeme svojeg petogodišnjeg studija održale svega 2 školska sata nastave!!! Jedan sat u srednjoj, a jedan u osnovnoj školi. Apsolutno je nejasno kako takav nastavnik može imati prednost kod zapošljavanja u osnovnim školama. Nedopustivo je da nastavnik uopće može ući u razred ako je za vrijeme studija održao svega dva školska sata. Biste li dopustili da vas operira kirurg koji je za vrijeme stažiranja operirao svega dva puta? Ili biste radije odabrali nekoga s više iskustva??? UNATOČ OVAKVOM PORETKU, UČITELJI RAZREDNE NASTAVE S POJAČANIM STUDIJEM INFORMATIKE, ENGLESKOG ILI NJEMAČKOG JEZIKA (ILI BILO KOJEG DRUGOG JEZIKA/PREDMETA KOJI BI SE MOGAO UČITI U NIŽIM RAZREDIMA) NISU DOBILI PREDNOST KOD ZAPOŠLJAVANJA OD 1. DO 4. RAZREDA. MINISTRICA JE JASNO PORUČIVALA KAKO SU „UČITELJI“ NAJKOMPTETENTNIJI ZA RAZREDNU NASTAVU, NO ZAKON NITI PRAVILNIK NE „PREPOZNAJU“ TE UČITELJE KAO TAKVE. DAKLE, ONI SU DODATNO ZAKINUTI (NE SAMO ZA PREDMETNU, VEĆ I ZA RAZREDNU NASTAVU). Novi Zakon je nelegalan, nestručan, protivan zdravom razumu – ne temelji se niti na jednoj dostupnoj studiji. Proizvod je samovolje jedne osobe koja se nije potrudila niti pročitati dostupne znanstvene članke, popise kolegija pojedinih fakulteta i njihove ishode učenja. Za rad u osnovnoj školi su potrebna veća pedagoško-psihološko-metodičko-didaktička znanja i kompetencije. Nisu potrebna stručna znanja u istoj mjeri kao za srednjoškolsku razinu. Prema Beženu (2008., str. 87.) vidljivo je kolika bi trebala biti zastupljenost matičnih znanosti, odgojno-obrazovnih znanosti i metodika. Učiteljima s pojačanim studijem/modulom nekog predmeta se uvijek spočitava da nemaju dovoljno znanja iz matičnih znanosti, a da pedagoško-psihološka znanja nisu bitna. Iz tablice na stranici 87. se vidi da je u obrazovanju i u nižim i u višim razredima OŠ baš najvažnije imati više pedagoško-psihološkog obrazovanja. Nije najbitnije znati, nego znanje dati! Postavlja se pitanje: u kojem razredu OŠ se uči npr. matematika s PMF-a? Izvor: Bežen, A. (2008.): Metodika. Znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Epistemologija metodike u odnosu na pedagogiju i edukologiju – s primjerima iz metodike hrvatskog jezika. Zagreb: Učiteljski fakultet i Profil. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
111 Natalija Ilić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 18. PRIRODA I BIOLOGIJA Poštovani, Predlažem sljedeće izmjene predloženoga teksta Pravilnika u članku 6.: Dopuniti Članak 6. u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Prirodoslovlje, uz obrazloženje kako se navedeni diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Prirodoslovlje, u odnosu na nastavničke kompetencije, bi trebali izjednačiti s nastavnicima Biologije (studijski programi prije uvođenja obrazovanja prema bolonjskom procesu). Njihovo je pravo na izvođenje nastave Prirode i Biologije u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako navedeni Pravilnik nije stavljen izvan snage, taj se studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, treba premjestiti u točku a) članka 6. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Prirodoslovlje svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Prirodoslovlje potvrđene su i u mnogim natjecanjima iz Biologije te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Prirodoslovlje sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Prirodoslovlje koji nemaju punu satnicu, a mogu postati tehnološki višak, ne omogućuje im zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. S poštovanjem, Natalija Ilić Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredba je usklađena s člankom 105. stavka 6. točke b. Zakona.
112 Narodna knjižnica grada D. Miholjca Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 29. STRUČNI SURADNICI f) Stručni suradnik knjižničar Trebalo bi brisati "i informacijske tehnologije". Obrazloženje: Knjižnice u osnovnim školama većinom imaju jednog zaposlenika i nema potrebe za magistrima informacijske tehnologije, niti izvedbeni nastavni plan studija informacijskih tehnologija daje potrebne kompetencije za rad u školskoj knjižnici. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
113 Narodna knjižnica grada D. Miholjca Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 29. STRUČNI SURADNICI f) Stručni suradnik knjižničar Uz stečeni akademski naziv magistar informatologije bi trebalo stajati "modul knjižničarstvo". Obrazloženje: Budući da su na Filozofskom fakultetu u Osijeku do 2014. godine postojala 2 modula na studiju informatologije i to knjižničarski i nakladnički, trebalo bi jasno biti naznačeno "magistar informatologije - knjižničarski modul". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
114 Mladen Beuk Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 22. TEHNIČKA KULTURA Poštovani ! U prošlom savjetovanju vezano za istu temu, ukazivalo se na važnost izjednačavanja inženjera tehničke struke.No unatoč tome Vi ste prvotni prijedlog dipl.ing. elektrotehnike proširili sa dip. ing. strojarstva, graditeljstva i brodogradnje.Osobno me zanima na osnovu čega? Primjer elektronika, elektrotehnika koje se uče u osmom razredu ili graditeljstvo u šestom razredu nisu ništa zastupljenije od prometne kulture.Pa zašto onda niste uvrstili i dipl.inženjere prometa u ovu skupinu.Ako može dip.ing. elektrotehnike predavati prometnu kulturu zašto mislite da dipl.ing. promethih znanosti nemože predavati elektroniku? Pa svi ovi fakulteti su imali i matematike, mehanike, teh.crtanja,računarstvo,fiziku i sve ostale stručne predmete iz tehnike i tehnologije.Još čudnije izgleda da ovi odabrani fakulteti i kao prvostupnici su veći stručnjaci od nas ostalih jer oni se mogu zaposliti u sustavu. Zato predlažem da i dipl,ing.prometa se nađe na ovom popisu jer mu je tu mjesto.Drugo što je jako bitno a to je da smo većina nas dip.inženjera tehničke struke koji predajemo teh.kulturu položili stručni ispit na kojem čitko piše da smo učitelji tehničke kulture.I kako sad se misli to poništiti.Obezvrijediti višegodišnji rad u školi.Konkretno 20 godina radim u školi i imam titulu učitelja savjetnika. Dali je mladi ing. brodogradnje koji je trenutno završio faks veći stručnjak od mene? Gospodo molim Vas budimo ozbiljni i profesionalni, ako dođe do gubitka razdednih odjela kako će si učitelj u sustavu pronaći posao u drugoj školi ako odjednom nakon dvadeset godina više nije stručnjak a ima položeni stručni ispit i neće se moći zaposliti u drugoj školi.Budimo razumni i ne pod b,c ili d nego pod a) treba staviti zajedno sa nastavničkim smjerovima - dip.ing.tehničke struke sa položenim stručnim ispitom. Nitko bez stručnog ispita nije veći stručnjak od nas koji smo godinama u sustavu odgoja i obrazovanja i imamo položeni stručni ispit za učitelja tehničke kulture. Nadam se da nisam nikog povrijedio ali mene osobno ovakav površi izbor jeste.Molim da se dip.ing.prometa uvrsti u skupinu b) jer mu je tu mjesto a dipl.ing.tehničke struke sa položenim stručnim ispitom pod a) jer smatram da mu je tu mjesto. Pozdravljam Vas u dobroj vjeri i nadam se da ćete ovaj gorući i vjerojatno najzahtjevniji problem uspješno riješiti na dobrobit svih dipl. inženjera koji predaju u školi. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
115 MIRTA ČULINA Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 29. STRUČNI SURADNICI Trebalo bi razmotriti uvrštavanje fonetičara rehabilitatora u stručne suradnike budući da značajan broj djece koja imaju oštećenje sluha i oštećenje govora u školama ne dobiva adekvatnu podršku i tretman zbog nedostatka stručnjaka tog profila u sustavu obrazovanja. Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti jer su odredbe vezano uz stručnesuradnike propisane Zakonom te nije među stručnim suradnicima nema fonetičara rehabilitatora.
116 Miroslav Kukec Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 22. TEHNIČKA KULTURA Poštovani! Imam primjedbu u vezi nacrta Pravilnika koji se tiče područja tehničke kulture. Smatram da bi u njega trebalo uvrstiti (kao što je to bio slučaj do sada) da diplomirani inženjeri tehničke struke (npr. dipl. ing. geotehnike) mogu biti zaposleni na radnom mjestu učitelja tehničke kulture. I sam radim kao učitelj tehničke kulture, sa zvanjem dipl. ing. geotehnike, s položenim stručnim ispitom i dodatno završenim studijem koji dokazuje moje pedagoške kompetencije za rad s učenicima. Mislim da nema objektivnog niti realnog razloga zašto bi to novim Pravilnikom bilo izmijenjeno, tim više što dosadašnja iskustva u praski pokazuju da učitelji tehničke kulture sa završenim fakultetima tehničke struke rade stručno i profesionalno s djecom te njihovi učenici postižu iznimne rezultate na nacionalnoj razini, pa i šire. Nadam se da će se u konačnoj verziji Pravilnika ovaj problem svakako ispraviti. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
117 Mirena Maljković Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 17. INFORMATIKA Da ne duljim, brojni su kolege i stručnjaci sa stručne strane naveli zašto je ovakav prijedlog sporan i rekla bih sramotan. Stoga bih se osvrnula na primjere iz prakse, jer ako već, neshvatljivo, zanemarujemo pedagoške i stručne kompetencije koje su više nego dovoljno da bi učitelji s pojačanim predmetom informatike radili u OŠ onda neka uspješna dugogodišnja praksa priča za nas. Kolegice i kolege s UF su se u praksi pokazali i više nego kvalitetni učitelji informatike. Vodimo projekte u školama, od autorskih do po nekoliko Erasmus projekata na školi, naši učenici postižu izvrsne rezultate na natjecanjima. Također nerijetko uređujemo i izrađujemo web stranice škole, vodimo kompletnu administraciju u e-Matici, e-Dnevniku, GUOS-u i slično. Vrlo se često smo jedina IT podrška koju škola ima u vidu bilo čega što se tiče izrađivanja e dokumentacije ili održavanja računala. Također se ne smije zanemariti činjenica da smo u Nacionalnom kurikulumu iz predmeta informatike koji provodimo uspješno od rujna 2018., u prilogu 3, a koji sadrži Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike, mi definirani pod točkom a. Citiram: Učiteljski studij ** *mogu predavati Informatiku samo u osnovnoj školi VRSTA I RAZINA STUDIJA: - integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij – - četverogodišnji dodiplomski stručni studij STEČENI AKADEMSKI NAZIV: - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika - -magistar primarnog obrazovanja (Modul Informatike je razvidan iz Dopunske isprave o studiju) – Jedino takvu opciju smatramo pravednom i stručnom. Sve drugo je nepotrebna i nestručna degradacija nastavnika koji svakodnevnim radom zaslužuju da su ravnopravni kolegama s ostalih fakulteta. Stoga predlažem, kako je i u Kurikulumu Informatike da se učitelje informatike stavi pod točku a. Također svi ostali pojačani predmeti su u praksi dokazali navedene činjenice za informatiku. Stoga ako se uvodi reda, što pohvaljujem, uvedite stručno i ispravno. Svi učitelji s pojačanim programima trebaju biti navedeni pod točkom a. Primljeno na znanje Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
118 Milka Ivanlić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 17. INFORMATIKA Poštovani, na popisu vidim "diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika". Međutim, ne nalazim akademski naziv koji meni piše na diplomi - "diplomirani učitelj s pojačanim programom iz predmeta informatika". Isto tako smatram kako bi se učiteljski studij trebao nalaziti pod točkom "a", a ne "b". Milka Ivanlić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
119 Mihaela Dvojković Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Studentica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju se osposobljavamo za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, jer osim što slušamo predmete vezane uz metodiku engleskoga jezika, upoznati smo i s razvojnim karakteristikama djece te dobi. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
120 Mihaela Dvojković Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao studentica primarnog obrazovanja s engleskim jezikom molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
121 Matija Mikulčić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 29. STRUČNI SURADNICI Poštovani, želio bih se nadovezati na članak 29., točku d). Stručni suradnik edukacijsko-rehabilitacijskog profila je logoped, koji rad usmjerava na djecu s oštećenjima govora, sluha, s mentalnom retardacijom ili bez nje te na svladavanje akademskih vještina čitanja i pisanja. Hrvatska strukovna udruga fonetičara izvrsno je opisala školovanje fonetičara, studijske programe i problematiku koju obuhvaća. Citiram: "Naime, na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za fonetiku postoji studijski program Fonetike, koji je sve to obuhvaćao kasnije ekspliciran u usmjerenju Rehabilitacija slušanja i govora. Po vrsti i razini radi se o diplomskome sveučilišnom studiju ili sveučilišnome dodiplomskom studiju („po starome sustavu“). Stečeni akademski naziv za osobu koja je završila navedeni studij glasi – magistar edukacije fonetičar rehabilitator. Riječ je o stručnjaku edukacijsko-rehabilitacijskog profila u području rehabilitacije slušanja i govora, s položenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim predmetima, dakle stečenim tzv. pedagoškim kompetencijama. Dovoljno je spomenuti da je osnivač Odsjeka za fonetiku ujedno osnivač i Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, ugledne ustanove u kojoj slobodno od statusa stručni suradnici na dalje rade profesori fonetike/magistri edukacije fonetičari rehabilitatori. Dokaz o odgovarajućoj vrsti obrazovanja jest diploma o završenome studiju u kojoj kojoj jasno piše da je osoba koja je završila studij Fonetike, i u suvremenom razvrstavanju smjer Rehabilitacija govora i slušanja stekla akademski naziv magistar/magistra edukacije fonetičar rehabilitator te sva prava koja joj pripadaju prema propisima. Detaljne informacije o ishodima učenja na Odsjeku za fonetiku smjera Rehabilitacija slušanja i govora nalaze se i na http://theta.ffzg.hr/ECTS/Studij/Index/1161". Spomenuo bih kako sam zaposlen u udruzi (koje sam i predsjednik) za pomoć djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom na mjestu fonetičara. Terapije polaze djeca s teškoćama u razvoju ili bez njih, s artikulacijskim teškoćama, teškoćama svladavanja čitanja i pisanja, teškoćama s govorom,... Ni u jednom trenutku nisam doživio od strane roditelja ili drugih stručnjaka u školama i centrima negodovanje ili bilo kakav otpor. Dapače, s ostalim logopedskim kabinetima te osnovnim školama, COO i CZSS imamo odličnu suradnju u kojoj je prepoznat naš kvalitetan rad. Moje je preporuka da bi se fonetičarima, s obzirom na školovanje, praksu, osposobljavanje od strane stručnjaka s ERF-a te SUVAG-a, polaganjem kolegija za stjecanje pedagoških kompetencija, trebalo omogućiti jednako zapošljavanje u osnovnim školama ili bilo kojim drugim ustanovama za školsko i predškolsko obrazovanje kao i logopedima. Hvala, Matija Mikulčić Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti jer su odredbe vezano uz stručnesuradnike propisane Zakonom te nije među stručnim suradnicima nema fonetičara rehabilitatora.
122 Mateja Baranović Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi Smatram da je ova promjena u pravilniku nepotrebna jer natjecatelji sa traženom(specificiranom) vrstom obrazovanja su već zaštićeni, za to određeno radno mjesto u školstvu. Zna se da natjecatelji za to isto radno mjesto, sa srodnim obrazovanjem, dolaze na red za zapošljavanje iza maloprije spomenutih. Ukoliko se natjecatelj sa srodnim obrazovanjem zaposli,i obavlja svoj posao kako treba (kao što je već imamo slučajeva diljem države u školama) smatram da ih ne treba diskriminirati zbog papirologije ili zato jer se tako nekome htjelo. Prihvaćen Nema prijedloga.
123 Matea Bešenić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju sam osposobljena za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, zato što sam kroz niz kolegija (koji su vidjivi na stranicama fakulteta), teoretski i praktično naučena raditi u nastavi engleskog jezika. Naglasak je tijekom studija, ali i u praksi, na 'young learners' i na metodičke pristupe koji se primjenjuju u početnom učenju engleskog jezika. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
124 Matea Bešenić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao bivša studentica, a danas magistricar primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Svojim radom i trudom kroz pet godina svog studiranja sam dokazala da sam kvalitetan učitelj razredne nastave, ali i engleksog jezika. Molim Vas da mi dopustite da i Vama pokažem svoje sposobnosti i kvalitetu rada. Omugućite mi da se mogu zaposliti u nastavi engleskog jezika. U moju učionicu ste uvijek dobrodošli i nadam se da ćete me jednog dana gledati kako predajem engleski jezik svojim učenicima. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
125 Martina Marušić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
126 Martina Marušić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju sam osposobljena za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima jer sam tijekom petogodišnjeg studija kroz veliki broj kolegija usmjerenih na poučavanje engleskoga jezika u osnovnoj školi (nižim i višim razredima), u teoriji, ali i primjenom u praksi, usvojila znanja iz jezika i kompetencije koje mi omogućuju da to prenesem na učenike. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
127 Martina Marijić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s njemačkim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Njemačkog jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 7. u točki a). Ovaj studijski program je nepravedno izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Njemački jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s njemačkim jezikom i Učiteljski studij s engleskim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij nejmačkog jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji njemačkog jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Izostavljanjem točnih činjenica iz Pravilnika umanjuje se vrijednost stečenog obrazovanja na Učiteljskom fakultetu. Prednost pri zapošljavanju na mjesto učitelja stranog jezika imaju osobe bez metodičkog znanja (točka b. prevoditeljski smjer)? Stručni tim, koji je dobio zadatak sasaviti dotični pravilnik ili nije imao potpune informacije ili je iz nepoznatih razloga odlučio ignorirati studij koji pruža najkvalitetnije obrazovanje učitelja stranog jezika za rad s osnovnoškolskim učenicima. Obzirom da se na stranici Učiteljskog fakulteta nalazi opširan elaborat o studijskom programu "835" Učiteljski studij s njemačkim/engleskim jezikom, koji je dostupan javnosti, teško da je došlo do slučajnog propusta. S poštovanjem, Martina Marijić Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
128 Martina Kušar Matković Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 21. GEOGRAFIJA Poštovani! Učiteljski studij treba staviti pod točku a jer nije u redu da su UČITELJI izjednačeni s diplomiranim INŽENJERIMA koji su u prvom redu inženjeri, a ne učitelji. Kada je Ministrica u srpnju 2018., BEZ JAVNOG SAVJETOVANJA I ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA, naprasno prebacila učitelje s pojačanim programom u skupinu b, nanijela im je veliku nepravdu, omalovažila ih te im oduzela stečena prava. Učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta geografija četiri su godine slušali i polagali kolegije vezane za geografiju. Predavali su im profesori s PMF-a te ne vidim razlog da ih se na ovaj način degradira. Kao prilog svom prijedlogu, preporučam literaturu Bežen, A. (2008.): Metodika – znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Epistemologija metodike u odnosu na pedagogiju i edukologiju – s primjerima iz metodike hrvatskog jezika. Zagreb: Učiteljski fakultet i Profil gdje jasno i argumentirano stoji tko treba raditi u osnovnoj školi. Srdačan pozdrav, Martina Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredba je usklađena s lkankom 105. stavka 6. točke b. Zakona.
129 Martina Kolar Billege Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 5. HRVATSKI JEZIK Katedra za hrvatski jezik i književnost, scensku i medijsku kulturu Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu donijela je na sjednici održanoj 23. listopada 2018. ovaj zaključak: Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi u nepovoljan položaj stavlja magistre primarnoga obrazovanja sa završenim Modulom hrvatskoga jezika u usporedbi s magistrima edukacije hrvatskoga jezika i književnosti te s magistrima edukacije kroatologije. S obzirom na sadržaj i ishode studijskoga programa Učiteljski studij s Modulom hrvatski jezik, koji obuhvaća metodike hrvatskoga jezika, matične znanosti (iz kojih se crpi sadržaj učenja/poučavanja u nastavnim programima / kurikulima materinskoga jezika) i odgovarajuće odgojno-obrazovne znanosti (koje su potrebne za transferiranje sadržaja u program i u neposredni metodički čin), navedeni studij obrazuje stručnjake koji su u potpunosti kompetentni za izvođenje nastave Hrvatskoga jezika u obveznoj osnovnoj školi (u primarnom i sekundarnom obrazovanju). predstojnica Katedre izv. prof. dr. sc. Vladimira Velički zamjenica predstojnice izv. prof. dr. sc. Lidija Cvikić Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredba Pravilnika usklađene su sa Zakonom.
130 Martina Hervat Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 18. PRIRODA I BIOLOGIJA Popisu kvalificiranih struka za predavanje prirode i biologije nedostaje zvanje diplomiranog inženjera biologije i ekologije mora. Osobe s tom vrstom obrazovanja su prisutne na tržištu rada i uz stjecanje pedagoških kompetencija im je do sada bilo omogućeno polaganje stručnog ispita i u osnovnoškolskom i u srednjoškolskom sustavu. Ovim nacrtom Pravilnika se omogućuje i učiteljima razredne nastave s pojačanim programima da održavaju nastavu biologije u višim razredima osnovne škole, stoga je logično za pretpostaviti i da se omogući rad u nastavi prirode i biologije visokoobrazovanim osobama koje iz te domene imaju puno šire znanje. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
131 Martina Erić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 28. UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR Očitovanje ŽSV-a logopeda na čl. 28 Poštovani, u ime Županijskog stručnog vijeća logopeda željeli bismo staviti primjedbu na čl. 28. Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi pri čemu su LOGOPEDI navedeni samo kao stručni suradnici u članaku 29. Članak 28. naziv „UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR“ navodi da je to stručnjak koja ima obrazovanje za „rad s djecom u posebnom razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim ustanovama po posebnim programima za učenike s teškoćama u razvoju“, a u opisu obrazovanja navodi se isključivo stručnjak koji je završio studijski program edukacijske rehabilitacije. Na taj način nemaju se u vidu specifične potrebe učenika s teškoćama na području komunikacije, jezika, govora, slušanja, čitanja i pisanja prema kojima je potrebno primijeniti posebne pedagoške, edukacijske, habilitacijske/rehabilitacijske postupke. Edukacijska rehabilitacija jedan je od tri studijska programa na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (68/18), stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila uključuje sljedeće struke: edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog. Smatramo da je nužno promijeniti naziv čl 28. u “učitelj edukacijski rehabilitator”/ “učitelj logoped”/ ”učitelj socijalni pedagog” i u opis uvrstiti zbog specifičnih potreba učenika s teškoćama i stručnjake koji su završili studijski program logopedije, kao i one koji su završili studijski program socijalne pedagogije. Ljiljana Banek i Marijana Mlinarević Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
132 Martina Erić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 28. UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR Sekcija školskih logopeda- HLD 0 Članak 28 nosi naziv „UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR“ i u članku se obrazlaže da je to osoba koja ima obrazovanje za „rad s djecom u posebnom razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim ustanovama po posebnim programima za učenike s teškoćama u razvoju“. U opisu vrste obrazovanja navodi se isključivo stručnjak koji je završio studijski program edukacijske rehabilitacije –edukator rehabilitator (jedan od tri smjera studija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu uz LOGOPEDE I SOCIJALNE PEDAGOGE !!!!!!). Ovim prijedlogom članka 28. potpuno su zakinute i zanemarene specifične odgojno-obrazovne potrebe učenika s poteškoćama u području komunikacije, jezika, govora i slušanja (područje ciljanog obrazovanja stručnjaka logopeda), koji se nalaze u posebnim razrednim odjelima i skupinama te s kojima treba raditi stručnjak– PROFESOR LOGOPED. Smatramo da je nužno promijeniti naziv članka, te obuhvatiti i druge stručnjake koji se obrazuju na Edukacijsko rehabilitacijskom fakultetu i koji svakodnevno rade s učenicima koji imaju posebne obrazovne potrebe i teškoće u razvoju. Potpuno je nedopustivo i neprofesionalno dovoditi u pitanje kompetentnost pojedinih struka i na ovakav način ih diskreditirati. Inzistiramo da se u čl. 28 uvrste LOGOPEDI, a i socijalni pedagozi po uzoru na prijedlog čl.29. ovog Nacrta Pravilnika. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (68/18), stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila uključuje sljedeće struke: edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog. Poistovjećivanje termina „stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila“ sa samo jednim stručnjakom (edukacijskim rehabilitatorom ili kako je u Zakonu navedeno edukatorom rehabilitatorom te zanemarivanje stručnjaka logopeda i socijalnog pedagoga) je potpuno pogrešno i ugrožava potrebe onih učenika koji pokazuju teškoće u okviru djelovanja logopeda , a i socijalnih pedagoga. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
133 Marko Martinec Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 22. TEHNIČKA KULTURA Poštovani, iskreno se nadam da je posrijedi greška koja će se kroz javnu raspravu ubrzo ispraviti,te će u konačnom obliku Pravilnika ponovno pisati da diplomirani inženjeri tehničke struke imaju odgovarajuće obrazovanje za rad na radnom mjestu učitelja tehničke kulture. U Varaždinskoj i Međimurskoj županiji veliki broj učitelja tehničke kulture su diplomirani inženjeri geotehnike, a gledajući rezultate iz raznih natjecanje tehničke kulture vidi se da se u tim županijama radi kvalitetno. Pa ne mogu naći razumno objašnjenje zašto mi odjednom ne bi više bili odgovarajuća struka za taj posao. Ali izbacivanje bilo kojeg tehničkog smjera ne bi smjelo dolaziti u obzir. Nije u redu da se bilo čija diploma, bilo kojom odlukom tako omalovažava. Ljudi upišu i završe fakultete čije diplome vrijede ili ne vrijede kako se kome iz određenih krugova u danom trenutku prohtije. Nisam siguran da toga ima u državama koje često volimo navesti kao primjere koje treba slijediti. Kao što je kolega Milić naveo u prethodnom komentaru, eventualno stavljanje na snagu trenutnog oblika Pravilnika bilo bi krajnje nekorektno i nepošteno, kvaliteta nastave se time sigurno neće poboljšati, već bi dominanti rezultat takve odluke bio demotiviranje postojećeg kadra, nesigurnost,nezadovoljstvo i motiv više da ljudi napuste državu maćehu i nažalost potraže neke tuđe države koje se brinu za strance bolje i kvalitetnije nego naša vlastita za nas. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
134 Marko Gajer Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 28. UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR Poštovani, predlažem da se nakon članka 28. obavezno doda UČITELJ SOCIJALNI PEDAGOG U PRODUŽENOM STRUČNOM POSTUPKU ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, te da kao studijski program bude navedena SOCIJALNA PEDAGOGIJA (profesor socijalni pedagog, magistar socijalne pedagogije, diplomirani defektolog – socijalni pedagog). Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
135 Mario Klarić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 22. TEHNIČKA KULTURA Poštovani, uvidom u nacrt ovog pravilnika uočio sam promjenu glede radnog kadra nastavnog predmeta Tehnička kultura. Naime, niste naveli diplomirane inženjere tehničke struke sa položenim pedagoškim predmetima kao odgovarajući radni kadar za učitelje tehničke kulture u Osnovnoj školi. Radim u Osnovnoj školi posljednjih 15 godina. Učitelj sam tehničke kulture zaposlen na neodređeno radno vrijeme, pomorske sam struke. Izostavljanje inženjera ne bi trebao biti ničiji interes, jer baš takvi kao i ja, postižu izvrsne rezultate, kako na županijskoj, tako i državnoj razini. Nadam se da je riječ samo o pogrešci i da ćete istu ispraviti. Srdačan pozdrav Učitelj tehničke kulture: Mario Klarić Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
136 Mario Klarić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi Poštovani, uvidom u nacrt ovog pravilnika uočio sam promjenu glede radnog kadra nastavnog predmeta Tehnička kultura. Naime, niste naveli diplomirane inženjere tehničke struke sa položenim pedagoškim predmetima kao odgovarajući radni kadar za učitelje tehničke kulture u Osnovnoj školi. Radim u Osnovnoj školi posljednjih 15 godina. Učitelj sam tehničke kulture zaposlen na neodređeno radno vrijeme, pomorske sam struke. Izostavljanje inženjera ne bi trebao biti ničiji interes, jer baš takvi kao i ja, postižu izvrsne rezultate, kako na županijskoj, tako i državnoj razini. Nadam se da je riječ samo o pogrešci i da ćete istu ispraviti. Srdačan pozdrav Učitelj tehničke kulture: Mario Klarić Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
137 Mario Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 18. PRIRODA I BIOLOGIJA zavrsetkom znanstvenog smjera biologije stjece se akademski naziv magistar biologije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
138 Mario Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 29. STRUČNI SURADNICI za stručnog suradnika psihologa treba dodati i magistar edukacije psihologije. na ffri postoji nastavnicki smjer i zavrsetkom istog stjece se taj akademski naziv Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
139 Mario Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Postovani, za studijski program Anglistika, smjer: nastavnički, steceni akademski naziv je magistar edukacije engleskog jezika i književnosti Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
140 Marina Smok Rajaković Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 28. UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR Poštovani, Socijalni pedagozi, zaposleni kao učitelji u produženom stručnom postupku za učenike s teškoćama u razvoju, izostavljeni su ovim Nacrtom. Obzirom na navedeno, predlažem da se nakon članka 28. obavezno doda UČITELJ SOCIJALNI PEDAGOG U PRODUŽENOM STRUČNOM POSTUPKU ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, te da kao studijski program bude navedena SOCIJALNA PEDAGOGIJA (profesor socijalni pedagog, magistar socijalne pedagogije, diplomirani defektolog – socijalni pedagog). Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
141 Marina Ostrugnjaj Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 22. TEHNIČKA KULTURA Poštovani. Čitajući Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi uočila sam propust. Kod navođenja odgovarajuće vrste obrazovanja za učitelja tehničke kulture nisu navedeni diplomirani inženjeri tehničke struke. Smatram da osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij tehničkog smjera, pedagoško-psihološku naobrazbu te položen stručni ispit može predavati predmet tehnička kultura u osnovnoj školi. Vjerujem da će moje zvanje diplomirani inženjer geotehnike biti upisano u Pravilnik i na taj način propust ispravljen. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
142 Marina Majzec Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, trebali bi se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (studijski programi prije uvođenja obrazovanja prema bolonjskom procesu). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako navedeni Pravilnik nije stavljen izvan snage, taj se studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, treba premjestiti u točku a) članka 6. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz engleskog jezika te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
143 Marina Hrnčić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 22. TEHNIČKA KULTURA Poštovani, vjerujem da je došlo do pogreške, odnosno da ćete objasniti nama zabrinutima zbog čega neke struke nisu navedene u Pravilniku. Radim kao učiteljica tehničke kulture, dipl.ing.geotehnike. Vidim da je dosta mojih kolega iznijelo svoj sud i mišljenje i smatram da je njihova bojazan opravdana, jer posao je svima nama važan, od nečega se mora živjeti, zar ne? Očekujem Vaše očitovanje, odnosno nadopunu Pravilnika, jer slovo na papiru ima svoju težinu. Hvala. Učiteljica tehničke kulture, Marina Hrnčić Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
144 Marina G. Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 15. MATEMATIKA U Dopuni pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu iz 2001. koju je donio ministar dr. sc. Vladimir Strugar, a na temelju članka 75. Zakona o osnovnom školstvu (»Narodne novine«, broj 59/90, 27/93 i 7/96) učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom može izvoditi razrednu nastavu odnosno nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi. Pod tim uvjetom mnogi su upisali tada Učiteljsku akademiju, završili i konačno, zaposlili se u predmetnoj nastavi. Smatram da je te ljude potrebno zaštititi Zakonom i omogučiti im ravnopravnost pri daljnjem zapošljavanju s osobama koje su završile sveučilišne integrirane preddiplomske i diplomske studije. Primljeno na znanje Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
145 Marijo Ožaković Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi Poštovani, još uvijek mi nije jasna stavka vezana za stručnu spremu i odgovarajuću struku za učitelja glazbene kulture. Ovdje ste iznad u naslovu stavili učitelja glazbene kulture, a nabrojali sve smjerove, od instrumentalista do teoretičara pa i etnomuzikologa. Vrijede li stoga pri zapošljavanju svi smjerovi podjednako po novome ili?.... I još nešto. Nemam ništa protiv razredne nastave koja ima iste uvjete pri zapošljavanju na mjestu učitelja glazbene kulture, s modulom pojačanog predmeta. kao i glazbeni pedagog, učitelj glazbene kulture, muzikolog, prof. crkvene glazbe i sl. No, na pedagoške akademije upisuju se studenti koji nemaju dana glazbene škole, a na prijemnom ispitu polože glazbenu kulturu u razini audicije za upis u prvi razred osnovne glazbene škole. Znači, oni su u istom rangu kao i svi ostali, a jedan instrumentalist, koji je prošao svo obrazovanje, od osnovne glazbene škole do akademije, nema pravo, zbog neadekvatnog smjera, predavati u osnovnoj školi. Koliko su takvi glazbeni stručnjaci s pedagoške akademije iznad jednog poštenog pijanista ili violinista, pa i trubača koji ima završenu pedagošku grupu predmeta? Hvala! Primljeno na znanje Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbama Zakona.
146 Marijana Schneider Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Žalosti me što je ovo sve potpuno naopako, nezakonito i neozbiljno. Ovo savjetovanje moralo se napraviti prije donošenja nedavno izglasanoga Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18). Ne predlažem, nego zahtijevam sljedeće promjene jer se donio ništetan zakon i ovaj Pravilnik sada mora ispravljati ništetan, nestručan i nakaradan Zakon izglasan u srpnju 2018. godine bez javne i stručne rasprave i analize, a najispravnije bi bilo poništiti spomenuti Zakon i prije pisanja novoga Zakona i ovoga Pravilnika poštivati sve zakone učiteljske struke te navedene zahtjeve. I. Zahtijevam da se u članku 6. (engleski jezik) točka a) i točka b) zamijene, s time da se u točku a) stave samo učitelji koji su se za poučavanje engleskoga jezika ciljano osposobljavali na učiteljskim fakultetima jer su oni JEDINI u potpunosti stručni za poučavanje u osnovnim školama, uzimajući u obzir ne samo supstratnu znanost predmeta, nego i pedagoško-metodičko-psihološko-didaktičku komponentu koja je u osnovnoškolskom školovanju SUPERIORNA supstratnoj znanosti (u prva četiri razreda osnovne škole, a u višim razredima osnovne škole je ona podjednaka, a za što smjerovi koje se prikazuje kao superiornima i stručnijima od diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik, uopće nisu osposobili jer to nije primarni cilj tih studijskih smjerova). Očekujem od onih koji pišu Zakon o osnovnom i srednjem školstvu te ovaj Pravilnik da to izvanredno dobro poznaju i poštuju, a ako tu nisu dovoljno stručni i podrobno upoznati s problematikom, neka ju dobro prouče (preporuka: Bežen, A. (2008.): Metodika – znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Epistemologija metodike u odnosu na pedagogiju i edukologiju – s primjerima iz metodike hrvatskog jezika. Zagreb: Učiteljski fakultet i Profil.) II. Zahtijevam da se, u slučaju nestručnog pisanja ovoga Pravilnika i nedostatka znanja i poštivanja pedagoško-metodičko-psihološko-didaktičke komponente u zapošljavanju istinskih učitelja-stručnjaka predmetne nastave u osnovnom školstvu, poštuje barem minimum koji isključivu prednost u radu u predmetnoj nastavi prvoga, drugoga, trećega i četvrtoga razreda osnovne škole jer i tamo po pojedinim predmetima (engleski jezik, njemački jezik, neki drugi strani jezik, glazbena kultura od 4. razreda osnovne škole, a uskoro i informatika ako se uvede od prvoga razreda osnovne škole), imaju učitelji razredne nastave s pojačanim programima iz potrebnih (određenih) nastavnih predmeta, a nikako ne gore navedeni smjerovi iz točke a) i b) koji nisu primarno usmjereni na rad u osnovnim školama te im taj ključni dio nedostaje. Ante Bežen u gore navedenoj literaturi to izvrsno argumentira. Također, u istom slučaju zahtijevam da se diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik premjesti u točku a), kamo oduvijek i pripadaju. „Metodike po obrazovnim stupnjevima istog predmeta razlikuju se intenzitetom prerade znanstvenog u didaktičko znanje. U predškolskom odgoju taj je intenzitet najveći pa znanje na tom stupnju zapravo nije znanstveno usustavljeno, nego predstavlja izbor iskustvenog znanja za tipične životne, odnosno, komunikacijske situacije u toj dobi, ali ipak po načelima psihologije i matične znanosti. Na visokoškolskom stupnju didaktička je prerada znanja najmanjeg intenziteta pa se na tom stupnju zapravo izjednačuju didaktičko i znanstveno znanje. Odnos znanstvenog i didaktičkog znanja po stupnjevima odgoja i obrazovanja može se zorno prikazati općim metodičkim stupom koji, primijenjen na pojedinu metodiku, postaje metodički stup za tu metodiku.“ Bežen ističe da je važno uočiti da tablica poželjne zastupljenosti matičnih znanosti, temeljnih odgojno-obrazovnih znanosti i metodika u odgojiteljskim, učiteljskim i nastavničkim studijima predviđa prisutnost metodičkog osposobljavanja NA SVIM STUPNJEVIMA OSPOSOBLJAVANJA POUČAVATELJA, što se, međutim, U PRAKSI NE PRIMJENJUJE UVIJEK, POGOTOVO NA SVUEČILIŠNOJ RAZINI. Dakle, umjesto da se učitelje s učiteljskih fakulteta koji poštuju ovu normu degradira i preispituje njihova stručnost, oni čiju stručnost je zaista potrebno preispitati pri zapošljavanju u osnovnoj školi te prilagoditi studijske smjerove upravo su oni koji se nalaze pod točkom a) ovoga Pravilnika. Također, Bežen navodi i preciznu poželjnu zastupljenost matičnih znanosti, temeljnih odgojno-obrazovnih znanosti i metodika u odgojiteljskim, učiteljskim i nastavničkim studijima, koja ide u prilog ovom zahtjevu. Dodatna obrazloženja: i. Ministrica Blaženka Divjak potpuno je proizvoljno te bez ikakvih konzultacija sa strukom i krovnom organizacijom NVZVO, bez koje se ne smiju donositi nikakvi prijedlozi novih zakona, izmijenila postojeći Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, direktno intervenirajući u članak 105. i izbacujući iz njega jedine koji su se ciljano školovali upravo za rad u osnovnim školama, a to su učitelji s učiteljskih fakulteta s pojačanim programima određenih nastavnih predmeta, odnosno, za rad u razrednoj, ali i predmetnoj nastavi tijekom svih 8 razreda osnovne škole. ii. Neoprostiva i nedopustiva je kleveta da učitelji nisu dovoljno stručni u supstratnoj znanosti određenoga nastavnoga predmeta za koji su se ciljano školovali paralelno i ravnopravno s učiteljskim studijem razredne nastave, koja je javno nekoliko puta izrečena (izrekla ju je sama ministrica, Blaženka Divjak) i čime su duboko omalovaženi te degradirani postojeći stručnjaci, učitelji predmetne nastave koji su svoje diplome stekli na učiteljskim fakultetima, a kojima se tom klevetom te novim Zakonom o odgoju i obrazovanju (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18) nanijela i profesionalna šteta, a koja je i uvrštena u taj isti novi Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ciljano i namjerno degradirajući i omalovažavajući diplome učiteljskih fakulteta u predmetnoj nastavi u točku c) (u prijedlogu Zakona), a zatim u točku b) istoga Zakona po kojoj su učitelji koji su zaista jedini u potpunosti stručni poučavati nastavne predmete u svim razredima osnovnih škola, zapravo negativno selektirani, etiketirani kao nestručni ili „manje stručni“. iii. Kako je moguće da netko bude malo više ili malo manje stručan?! Ili jesi stručan ili nisi. Ovaj Pravilnik bi morao ispraviti upravo takvu nelogičnost, pri čemu su učitelji s pojačanim programima nastavnih predmeta upravo ti jedini u potpunosti stručni poučavatelji koje se odjednom, iznebuha, proglašava „manje stručnima“. iv. Ovdje se, osim struke, krše i ustavna prava svih učitelja razredne nastave s pojačanim programima nastavnih predmeta, ma kako ih sve nazivali, a zbog istog su već pretrpljene štete pri zapošljavanjima gdje su učitelji koji su do nedavno bili stručni, odjednom nestručni ili „manje stručni“ i nakon desetak godina iskustva i rada po zamjenama, ostali su bez radnog mjesta na natječajima jer su se ravnatelji bili primorani držati novoga Zakona od srpnja ove godine. Tko će snositi odgovornost za to?! Izračunajte si mjesečnu plaću i još 20-30 godina radnoga staža. Za koliko je taj učitelj-stručnjak oštećen?! Tko će iz Ministarstva taj iznos isplatiti oštećenima?! Kakva je to neozbiljnost i neodgovornost u poigravanju ljudskim životima, nečijim već stečenim kompetencijama i ljudskom egzistencijom?! v. Nigdje u Zakonu se ne spominje da se isti ne odnosi i ne primjenjuje na one koji su svoja prava već stekli prije donošenja takvoga Zakona te da su oni izjednačeni u pravima s ostalim povlaštenima pod točkom a), no čak i da to piše, takav zakon bio bi prekompliciran i stvorio dodatna pogrešna tumačenja i ostavio previše prostora za manipulacije, a ravnateljima se jednostavno taj prostor ne smije ostaviti i zakon mora biti pravedan i vrlo jasan te ne smije nikome oduzimati već stečena prava, ali ne smije niti neopravdano i bez stručnih studija i analiza tržišta i stanja i potrebe na terenu sada i u budućnosti te suradnje s učiteljskim fakultetima diskriminirati i osporavati prava sadašnjim i budućim studentima učiteljskih fakulteta s pripadajućim nastavničkim smjerovima pojedinih nastavnih predmeta, a pogotovo zato što se isti vrlo kvalitetno i uz dopusnice Ministarstva i na zahtjev istog izvode već dva desetljeća te se, za razliku od onih kojima primarni cilj nikako nije nastava i prenošenje znanja i/ili poučavanje (te zbog toga za to nisu niti približno dovoljno osposobljeni), nego znanstveno-istraživački rad, ciljano osposobljavaju upravo za prenošenje znanja, za poučavanje, za rad u osnovnim školama, s naglaskom na pedagoško-metodičko-didaktičko-psihološku komponentu, ali ne zanemarujući niti supstratnu znanost matičnoga predmeta koja je nužna baza i koju učiteljski fakulteti upravo tako i provode. vi. Netko je, pišući ovaj Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (članak 6.) i sam Zakon, zaboravio da je ovo upravo usmjereno prema zapošljavanju u osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi, te da su, zbog svega navedenoga u ovom i drugim vrijednim prilozima ovoj raspravi, jasno da su stečene nastavničke/učiteljske kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik / magistara primarnoga obrazovanja s engleskim jezikom primjerenije učenicima osnovnoškolske dobi nego kompetencije magistara edukacije engleskoga jezika i književnosti i, u najmanju ruku i u najgorem slučaju, mogu se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (predbolonjski studiji), iako bi u osnovnim školama učitelji s učiteljskih fakulteta trebali imati prednost, a u srednjim školama prednost i dalje mogu uživati oni koji ju sada neopravdano, neprofesionalno i nezakonito uživaju čak i u osnovnim školama. vii. Pravo diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno je Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, zahtijevam da se i taj studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 6. viii. Pomno proučiti i uvažiti sve vrijedne priloge ovoj raspravi koje je dala Marija Andraka, Predstojnica Katedre za obrazovanje učitelja engleskog jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu te Smiljana Narančić Kovač. Marijana Schneider – diplomirana učiteljica s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
147 Marijana Schneider Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi Žalosti me što je ovo sve potpuno naopako, nezakonito i neozbiljno. Ovo savjetovanje moralo se napraviti prije donošenja nedavno izglasanoga Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18). Ne predlažem, nego zahtijevam sljedeće promjene jer se donio ništetan zakon i ovaj Pravilnik sada mora ispravljati ništetan, nestručan i nakaradan Zakon izglasan u srpnju 2018. godine bez javne i stručne rasprave i analize, a najispravnije bi bilo poništiti spomenuti Zakon i prije pisanja novoga Zakona i ovoga Pravilnika poštivati sve zakone učiteljske struke te navedene zahtjeve. I. Zahtijevam da se u članku 6. (engleski jezik) točka a) i točka b) zamijene, s time da se u točku a) stave samo učitelji koji su se za poučavanje engleskoga jezika ciljano osposobljavali na učiteljskim fakultetima jer su oni JEDINI u potpunosti stručni za poučavanje u osnovnim školama, uzimajući u obzir ne samo supstratnu znanost predmeta, nego i pedagoško-metodičko-psihološko-didaktičku komponentu koja je u osnovnoškolskom školovanju SUPERIORNA supstratnoj znanosti (u prva četiri razreda osnovne škole, a u višim razredima osnovne škole je ona podjednaka, a za što smjerovi koje se prikazuje kao superiornima i stručnijima od diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik, uopće nisu osposobili jer to nije primarni cilj tih studijskih smjerova). Očekujem od onih koji pišu Zakon o osnovnom i srednjem školstvu te ovaj Pravilnik da to izvanredno dobro poznaju i poštuju, a ako tu nisu dovoljno stručni i podrobno upoznati s problematikom, neka ju dobro prouče (preporuka: Bežen, A. (2008.): Metodika – znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Epistemologija metodike u odnosu na pedagogiju i edukologiju – s primjerima iz metodike hrvatskog jezika. Zagreb: Učiteljski fakultet i Profil.) II. Zahtijevam da se, u slučaju nestručnog pisanja ovoga Pravilnika i nedostatka znanja i poštivanja pedagoško-metodičko-psihološko-didaktičke komponente u zapošljavanju istinskih učitelja-stručnjaka predmetne nastave u osnovnom školstvu, poštuje barem minimum koji isključivu prednost u radu u predmetnoj nastavi prvoga, drugoga, trećega i četvrtoga razreda osnovne škole jer i tamo po pojedinim predmetima (engleski jezik, njemački jezik, neki drugi strani jezik, glazbena kultura od 4. razreda osnovne škole, a uskoro i informatika ako se uvede od prvoga razreda osnovne škole), imaju učitelji razredne nastave s pojačanim programima iz potrebnih (određenih) nastavnih predmeta, a nikako ne gore navedeni smjerovi iz točke a) i b) koji nisu primarno usmjereni na rad u osnovnim školama te im taj ključni dio nedostaje. Ante Bežen u gore navedenoj literaturi to izvrsno argumentira. Također, u istom slučaju zahtijevam da se diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik premjesti u točku a), kamo oduvijek i pripadaju. „Metodike po obrazovnim stupnjevima istog predmeta razlikuju se intenzitetom prerade znanstvenog u didaktičko znanje. U predškolskom odgoju taj je intenzitet najveći pa znanje na tom stupnju zapravo nije znanstveno usustavljeno, nego predstavlja izbor iskustvenog znanja za tipične životne, odnosno, komunikacijske situacije u toj dobi, ali ipak po načelima psihologije i matične znanosti. Na visokoškolskom stupnju didaktička je prerada znanja najmanjeg intenziteta pa se na tom stupnju zapravo izjednačuju didaktičko i znanstveno znanje. Odnos znanstvenog i didaktičkog znanja po stupnjevima odgoja i obrazovanja može se zorno prikazati općim metodičkim stupom koji, primijenjen na pojedinu metodiku, postaje metodički stup za tu metodiku.“ Bežen ističe da je važno uočiti da tablica poželjne zastupljenosti matičnih znanosti, temeljnih odgojno-obrazovnih znanosti i metodika u odgojiteljskim, učiteljskim i nastavničkim studijima predviđa prisutnost metodičkog osposobljavanja NA SVIM STUPNJEVIMA OSPOSOBLJAVANJA POUČAVATELJA, što se, međutim, U PRAKSI NE PRIMJENJUJE UVIJEK, POGOTOVO NA SVUEČILIŠNOJ RAZINI. Dakle, umjesto da se učitelje s učiteljskih fakulteta koji poštuju ovu normu degradira i preispituje njihova stručnost, oni čiju stručnost je zaista potrebno preispitati pri zapošljavanju u osnovnoj školi te prilagoditi studijske smjerove upravo su oni koji se nalaze pod točkom a) ovoga Pravilnika. Također, Bežen navodi i preciznu poželjnu zastupljenost matičnih znanosti, temeljnih odgojno-obrazovnih znanosti i metodika u odgojiteljskim, učiteljskim i nastavničkim studijima, koja ide u prilog ovom zahtjevu. Dodatna obrazloženja: i. Ministrica Blaženka Divjak potpuno je proizvoljno te bez ikakvih konzultacija sa strukom i krovnom organizacijom NVZVO, bez koje se ne smiju donositi nikakvi prijedlozi novih zakona, izmijenila postojeći Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, direktno intervenirajući u članak 105. i izbacujući iz njega jedine koji su se ciljano školovali upravo za rad u osnovnim školama, a to su učitelji s učiteljskih fakulteta s pojačanim programima određenih nastavnih predmeta, odnosno, za rad u razrednoj, ali i predmetnoj nastavi tijekom svih 8 razreda osnovne škole. ii. Neoprostiva i nedopustiva je kleveta da učitelji nisu dovoljno stručni u supstratnoj znanosti određenoga nastavnoga predmeta za koji su se ciljano školovali paralelno i ravnopravno s učiteljskim studijem razredne nastave, koja je javno nekoliko puta izrečena (izrekla ju je sama ministrica, Blaženka Divjak) i čime su duboko omalovaženi te degradirani postojeći stručnjaci, učitelji predmetne nastave koji su svoje diplome stekli na učiteljskim fakultetima, a kojima se tom klevetom te novim Zakonom o odgoju i obrazovanju (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18) nanijela i profesionalna šteta, a koja je i uvrštena u taj isti novi Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ciljano i namjerno degradirajući i omalovažavajući diplome učiteljskih fakulteta u predmetnoj nastavi u točku c) (u prijedlogu Zakona), a zatim u točku b) istoga Zakona po kojoj su učitelji koji su zaista jedini u potpunosti stručni poučavati nastavne predmete u svim razredima osnovnih škola, zapravo negativno selektirani, etiketirani kao nestručni ili „manje stručni“. iii. Kako je moguće da netko bude malo više ili malo manje stručan?! Ili jesi stručan ili nisi. Ovaj Pravilnik bi morao ispraviti upravo takvu nelogičnost, pri čemu su učitelji s pojačanim programima nastavnih predmeta upravo ti jedini u potpunosti stručni poučavatelji koje se odjednom, iznebuha, proglašava „manje stručnima“. iv. Ovdje se, osim struke, krše i ustavna prava svih učitelja razredne nastave s pojačanim programima nastavnih predmeta, ma kako ih sve nazivali, a zbog istog su već pretrpljene štete pri zapošljavanjima gdje su učitelji koji su do nedavno bili stručni, odjednom nestručni ili „manje stručni“ i nakon desetak godina iskustva i rada po zamjenama, ostali su bez radnog mjesta na natječajima jer su se ravnatelji bili primorani držati novoga Zakona od srpnja ove godine. Tko će snositi odgovornost za to?! Izračunajte si mjesečnu plaću i još 20-30 godina radnoga staža. Za koliko je taj učitelj-stručnjak oštećen?! Tko će iz Ministarstva taj iznos isplatiti oštećenima?! Kakva je to neozbiljnost i neodgovornost u poigravanju ljudskim životima, nečijim već stečenim kompetencijama i ljudskom egzistencijom?! v. Nigdje u Zakonu se ne spominje da se isti ne odnosi i ne primjenjuje na one koji su svoja prava već stekli prije donošenja takvoga Zakona te da su oni izjednačeni u pravima s ostalim povlaštenima pod točkom a), no čak i da to piše, takav zakon bio bi prekompliciran i stvorio dodatna pogrešna tumačenja i ostavio previše prostora za manipulacije, a ravnateljima se jednostavno taj prostor ne smije ostaviti i zakon mora biti pravedan i vrlo jasan te ne smije nikome oduzimati već stečena prava, ali ne smije niti neopravdano i bez stručnih studija i analiza tržišta i stanja i potrebe na terenu sada i u budućnosti te suradnje s učiteljskim fakultetima diskriminirati i osporavati prava sadašnjim i budućim studentima učiteljskih fakulteta s pripadajućim nastavničkim smjerovima pojedinih nastavnih predmeta, a pogotovo zato što se isti vrlo kvalitetno i uz dopusnice Ministarstva i na zahtjev istog izvode već dva desetljeća te se, za razliku od onih kojima primarni cilj nikako nije nastava i prenošenje znanja i/ili poučavanje (te zbog toga za to nisu niti približno dovoljno osposobljeni), nego znanstveno-istraživački rad, ciljano osposobljavaju upravo za prenošenje znanja, za poučavanje, za rad u osnovnim školama, s naglaskom na pedagoško-metodičko-didaktičko-psihološku komponentu, ali ne zanemarujući niti supstratnu znanost matičnoga predmeta koja je nužna baza i koju učiteljski fakulteti upravo tako i provode. vi. Netko je, pišući ovaj Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (članak 6.) i sam Zakon, zaboravio da je ovo upravo usmjereno prema zapošljavanju u osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi, te da su, zbog svega navedenoga u ovom i drugim vrijednim prilozima ovoj raspravi, jasno da su stečene nastavničke/učiteljske kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik / magistara primarnoga obrazovanja s engleskim jezikom primjerenije učenicima osnovnoškolske dobi nego kompetencije magistara edukacije engleskoga jezika i književnosti i, u najmanju ruku i u najgorem slučaju, mogu se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (predbolonjski studiji), iako bi u osnovnim školama učitelji s učiteljskih fakulteta trebali imati prednost, a u srednjim školama prednost i dalje mogu uživati oni koji ju sada neopravdano, neprofesionalno i nezakonito uživaju čak i u osnovnim školama. vii. Pravo diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno je Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, zahtijevam da se i taj studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 6. viii. Pomno proučiti i uvažiti sve vrijedne priloge ovoj raspravi koje je dala Marija Andraka, Predstojnica Katedre za obrazovanje učitelja engleskog jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu te Smiljana Narančić Kovač. Marijana Schneider – diplomirana učiteljica s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik Nije prihvaćen Pravo rada učitelje razredne nastave s pojačanim programom ili modulom propisano je Zakonom.
148 Marijana Petričević Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 28. UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR Poštovani, u posebnim razrednim odjelima s učenicima koji se školuju po čl. 5.5 i čl. 6.6 Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, u produženom stručnom postupku, rade socijalni pedagozi koji su ovim Nacrtom izostavljeni. Obzirom na navedeno, predlažem da se nakon članka 28. obavezno doda UČITELJ SOCIJALNI PEDAGOG U PRODUŽENOM STRUČNOM POSTUPKU-POSEBNOM RAZREDNOM ODJELU te da kao studijski program bude navedena SOCIJALNA PEDAGOGIJA (profesor socijalni pedagog, magistar socijalne pedagogije, diplomirani defektolog – socijalni pedagog). Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
149 Marijana Matušin Krevzelj Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi Poštovani, predlažem da se nakon članka 28. obavezno doda UČITELJ SOCIJALNI PEDAGOG U PRODUŽENOM STRUČNOM POSTUPKU ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, te da kao studijski program bude navedena SOCIJALNA PEDAGOGIJA (profesor socijalni pedagog, magistar socijalne pedagogije, diplomirani defektolog – socijalni pedagog). Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
150 Marija Špičić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
151 Marija Špičić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju sam osposobljena za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima zahvaljujući brojnim teorijskim i praktičnim kolegijima koji su nas pripremali za rad. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
152 Marija Šarec Miškin Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Poštovani, Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Nikako ne tražim prednost pri zapošljavanju (to ovisi isključivo o školi), ali tražim ravnopravnost s kolegama s Filozofskog fakulteta jer smatram da smo dovoljno kompetentni za izvođenje nastave engleskog jezika u osnovnim školama (s obzirom na sve odslušane metodike, sate provedene na praksi u školama vježbaonicama, odgledane ogledne sate, i održane javne sate u višim i nižim razredima). Srdačan pozdrav, Marija Šarec Miškin Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
153 Marija Šarec Miškin Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju osposobljena sam za izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, jer sam u pet godina studiranja stekla teorijska znanja iz različitih metodika engleskog jezika (naglasak je na ranom učenju engleskog jezika) koja sam imala priliku primijeniti u školama vježbaonicama. Iz tog razloga smatram da bi ovaj studij trebao biti ravnopravan s onim iz točke a). Srdačan pozdrav, Marija Šarec Miškin Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
154 Marija Svirčić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, kao dodatak mom prošlom komentaru, želim istaknuti da je bilo kakva degradacija učitelja razredne nastave s pojačanim predmetima u predavanju predmetne nastave (u svim razredima) u osnovnoj školi retrogradno oduzimanje prava stečenih diplomom te je samim time i protuustavno te nemoralno. Nadalje, velik broj predmetnih učitelja (u višim razredima OŠ) su upravo učitelji s pojačanim programima, koji svoj posao uspješno obavljaju preko 10 godina, a za što su redovito valorizirani od strane nadležnih nam institucija. Što će biti s osobama koje ostanu bez dijela satnice u predmetnoj nastavi, postanu tehnološki višak ili samo žele promijeniti mjesto stanovanja? Svaka degradacija i uvrštavanje dilplomiranih učitelja s pojačanim programima iz nastavnih predmeta, kao i magistara primarnog obrazovanja (s dopunskim ispravama u kojeme se očituju pojačani nastavni programi i/ili moduli) u bilo koju drugu točku osim točke a, se nikako ne može odnositi na osobe koje su završile ili upisale učiteljski studij prije izmjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te ovog Pravilnika i stoga se navedeni kadar mora nalaziti isključivo pod točkom 6.a, nikako ne b, c ili nekom drugom. S poštovanjem, Marija Svirčić diplomirana učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
155 Marija Svirčić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, trebali bi se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (studijski programi prije uvođenja obrazovanja prema bolonjskom procesu). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako navedeni Pravilnik nije stavljen izvan snage, taj se studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, treba premjestiti u točku a) članka 6. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz engleskog jezika te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. S obzirom na navedeno, predlažem da se diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jeziku uvrste u članak 6.a. Sa štovanjem, Marija Svirčić diplomirana učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
156 Marija Heged Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskog studija s engleskim jezikom. Na tom se, svakog semestra tijekom pet godina, osposobljavamo upravo za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima. Lijep pozdrav, Marija Heged Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
157 Marija Heged Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Marija Heged Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
158 Marija Frinčić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju sam osposobljena za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, jer smo se kroz 5 godina studiranja sustavno osposobljavali za izvođenje nastave engleskog jezika u osnovnoj školi. Praksu u nastavi engleskog jezika započeli smo već na drugoj godini provođenjem aktivnosti sa djecom u razredu i nastavljali izvoditi različite oblike nastave na engleskom jeziku sve do kraja studiranja. Praktičan rad s djecom bio je potkrijepljen teorijom koju smo dobivali na predavanjima, a koja je bila usko vezana uz poučavanje engleskog jezika i rad s djecom u osnovnoj školi (i višim i nižim razredima). S poštovanjem, Marija Frinčić. Prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
159 Marija Frinčić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Nakon 5 godina sustavnog školovanja na fakultetu, brojnih kolegija iz područja engleskog jezika od kojih je većina usko vezana uz samo područje poučavanja engleskog jezika smatram da imam pravo na ravnopravnost s kolegama sa Filozofskog fakulteta prilikom zapošljavanja, jer sam tijekom studiranja stekla potrebne kompetencije za poučavanje engleskog jezika u osnovnoj školi. S poštovanjem, Marija Frinčić. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
160 Marija Bašić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 18. PRIRODA I BIOLOGIJA Poštovani, popisu struka kvalificiranih za obavljanje poslova učitelja prirode i biologije u osnovnim školama nedostaje zvanje diplomiranog inženjera biologije i ekologije mora. Uzimajući u obzir da se ovim prijedlogom Pravilnika omogućuje rad učiteljima razredne nastave s pojačanim programima iz nastavnih predmeta Biologije i Prirodoslovlja, za pretpostaviti je da bi iste te mogućnosti morale imati i osobe školovane u samoj domeni biologije, ekologije te zaštite okoliša. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
161 Marija Andraka Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Poštovani, Predlažem da se članak 4. predloženoga teksta Pravilnika dopuni sljedećim studijskim programom: STUDIJSKI PROGRAM I SMJER VRSTA I RAZINA STUDIJA STEČENI AKADEMSKI NAZIV Učiteljski studij s engleskim/njemačkim jezikom integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga/Njemačkoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) Obrazloženje: Strani jezik obvezan je predmet razredne nastave te nema razloga sprječavati izvođenje nastave predmeta Engleski/Njemački jezik učitelju koji je osposobljen za nastavu svih sedam predmeta razredne nastave (hrvatski, matematika, engleski ili njemački jezik, priroda i društvo te likovni, glazbeni i tjelesni odgoj). Trenutačno se ti stručnjaci mogu zaposliti ili kao učitelji razredne nastave, pri čemu strani jezik izvodi drugi učitelj, ili kao učitelji engleskoga jezika, pri čemu u niže razrede ulaze isključivo kao predmetni nastavnici. Nema mogućnosti kombinacije tih dviju uloga u okviru razredne nastave. Učiteljski studiji s engleskim/njemačkim jezikom obrazuju jedinstvene stručnjake osposobljene upravo za rad s učenicima nižih razreda osnovne škole, tako da integriraju nastavu stranoga jezika u razrednu nastavu. Prednost tako obrazovanih učitelja za poučavanje stranih jezika priznata je i u inozemstvu, a potvrđena provedenim znanstvenoistraživačkim projektima. Dopunska isprava o učiteljskom studiju s engleskim jezikom uključuje sljedeći opis profesionalnoga statusa: „Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi. Magistar/magistra primarnoga obrazovanja s engleskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.“ Marija Andraka, Predstojnica Katedre za obrazovanje učitelja engleskog jezika, Učiteljski fakultet u Zagrebu Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
162 Marija Andraka Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, Predlažem dvije izmjene predloženoga teksta Pravilnika u članku 6. Prijedlog 1): dopuniti Članak 6 tako da se u točku a) uvrsti Učiteljski studij s engleskim jezikom i to na sljedeći način: STUDIJSKI PROGRAM I SMJER - Učiteljski studij s engleskim jezikom VRSTA I RAZINA STUDIJA - Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij s engleskim jezikom STEČENI AKADEMSKI NAZIV - magistar primarnog obrazovanja (Studij predmeta Engleski jezik je razvidan je Dopunske isprave o studiju) Obrazloženje: Članak 6. niti u jednoj navedenoj točki (a, b i c) ne spominje studijski program „Učiteljski studij s engleskim jezikom“ (program 835). Isto se ponavlja i u Članku 7 kada je riječ o učiteljskom studiju s njemačkim jezikom. U trećem stupcu navodi se da je „modul Engleski jezik razvidan iz Dopunske isprave o studiju“. Naglašavam da Dopunska isprava o studiju uključuje napomenu: - „Kompetencije stečene u dijelu studija smjera engleskog jezika omogućavaju samostalno izvođenje nastave engleskoga jezika od 1. do 8. razreda osnovne škole; popis stečenih posebnih kompetencije za odgojno-obrazovni rad u nastavi engleskoga jezika i sljedeći opis profesionalnoga statusa: „Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi. Magistar/magistra primarnoga obrazovanja s engleskim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.“ Uvrštavanjem navedenoga programa Pravilnik bi se uskladio s odredbom članka 105. stavka Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18), prema kojemu poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila „a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija“, i to zato što je navedeni studijski program učiteljskoga studija s engleskim jezikom program nastavničkog smjera, koji uključuje cjelovit petogodišnji studij engleskog jezika koji je integriran u opći učiteljski studij i predstavlja dvopredmetni studij, odnosno on jest integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij. Smiljana Narančić Kovač, u svome prilogu ovoj javnoj raspravi donosi usporedbu preddiplomskoga i diplomskoga studija engleskoga jezika i književnosti (nastavnički smjer) u ukupnom trajanju od 5 godina (3+2) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (FF) i programa integriranoga studija engleskoga jezika u trajanju od 5 godina na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu (UF) i utvrđuje da su uspoređeni studiji po broju ECTS bodova u bitnome jednaki. Daljnjom se usporednom analizom također utvrđuje da učiteljski studij posvećuje više pozornosti općim pedagoškim kompetencijama i metodici nastave engleskoga jezika nego nastavnički smjer anglistike, pri čemu se magistri primarnoga obrazovanja usko specijaliziraju za učenike osnovne škole, i nižih i viših razreda (dakle i za razrednu i za predmetnu nastavu), dok se magistri edukacije engleskoga jezika i književnosti obrazuju za predmetnu nastavu engleskoga jezika svim dobnim skupinama i obrazovnim kontekstima. Konačno, članak 6 predloženoga teksta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi upravo se odnosi na nastavu engleskoga jezika u OSNOVNOJ školi, a iz navedenih je činjenica jasno da su stečene nastavničke/učiteljske kompetencije magistara primarnoga obrazovanja s engleskim jezikom primjerenije učenicima osnovnoškolske dobi nego kompetencije magistara edukacije engleskoga jezika i književnosti. Pretpostavljam da je navedeni studijski program greškom izostavljen iz točke a) navedenoga članka, osobito zato što nigdje drugdje nije naveden. Prijedlog 2): Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, trebali bi se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (predbolonjski studiji). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se i taj studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 6. Marija Andraka, Predstojnica Katedre za obrazovanje učitelja engleskog jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
163 Manuela Matić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s njemačkim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Njemačkog jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je nepravedno izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Njemački jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s njemačkim jezikom i Učiteljski studij s engleskim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij nejmačkog jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji njemačkog jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Izostavljanjem točnih činjenica iz Pravilnika umanjuje se vrijednost stečenog obrazovanja na Učiteljskom fakultetu. Prednost pri zapošljavanju na mjesto učitelja stranog jezika imaju osobe bez metodičkog znanja (točka b. prevoditeljski smjer)? Stručni tim, koji je dobio zadatak sasaviti dotični pravilnik ili nije imao potpune informacije ili je iz nepoznatih razloga odlučio ignorirati studij koji pruža najkvalitetnije obrazovanje učitelja stranog jezika za rad s osnovnoškolskim učenicima. Obzirom da se na stranici Učiteljskog fakulteta nalazi opširan elaborat o studijskom programu "835" Učiteljski studij s njemačkim/engleskim jezikom, koji je dostupan javnosti, teško da je došlo do slučajnog propusta. S poštovanjem, Manuela Matić Djelomično prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
164 Mande Kolić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju sam osposobljena za nastavu predmeta Engleski jezik u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, jer sam pet godina usavršavala svoje znanje jezika, ali i kako to znanje na najbolji način prenijeti učenicima. Osim velikog broja kolegija koji su pokrili sve aspekte učenja i poučavanja jezika, ono što je karakteristično za naš studij jest velik broj sati prakse i vježbi u školama, što osobno smatram najvažnijim aspektom, usporedno s teorijskim osnovama. Vjerujem da će uskoro i ovaj pravilnik konačno regulirati ono što kod nas već postoji u praksi i omogućiti nam ravnopravno zaposlenje u nastavi predmeta Engleski jezik u osnovnoj školi. S poštovanjem, Mande Kolić Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
165 Mande Kolić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Poštovani, Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Nikako ne tražim prednost pri zapošljavanju (to ovisi isključivo o školi), ali tražim ravnopravnost s kolegama s Filozofskog fakulteta jer smatram da smo dovoljno kompetentni za izvođenje nastave engleskog jezika u osnovnim školama (s obzirom na sve odslušane metodike, sate provedene na praksi u školama vježbaonicama, odgledane ogledne sate, i održane javne sate u višim i nižim razredima). Srdačan pozdrav, Mande Kolić Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
166 Maja Polić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 18. PRIRODA I BIOLOGIJA smatram da bi biologiju i prirodu trebali predavati i dipl .inžinjeri biologije i ekologije mora tj. magistri istog s obzirom na širinu stečenog znanja prilikom studija Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
167 Maja Medić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, kao magistrica primarnog obrazovanja i njemačkog jezika smatram da predloženi članak nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi iznenađujuće i nepravedno izostavlja integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij primarnog obrazovanja sa smjerom njemačkog jezika (studijski program 835). Naime, u sklopu tog studija, koji se realizira na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Njemački jezik nije modul već smjer koji Pravilnik u potpunosti zanemaruje, a za koji je razvidno da se tijekom studija ostvaruje 180 ECTS bodova. Na tom studiju se osposobljavamo za nastavu njemačkoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima te naglašavam da se navedenim studijskim programom stječe daleko viša razina metodičko-didaktičkog znanja i iskustva potrebnog za rad i rano poučavanje njemačkog jezika, nego na višim razinama obrazovanja. Iz navedenih razloga je nedopustivo uvrstiti navedeni studij pod istu točku b) zajedno s magistrima njemačkog jezika i književnosti nenastavničkog smjera. Zbog kompetencija koje se stječu za rad u predmetnoj nastavi Njemačkog jezika u osnovnoškolskom obrazovanju, ukazujem da neophodnost dopunjavanja članka 7. u točki a) uvrštavanjem navedenog studija - Učiteljski studij s njemačkim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (Studij predmeta Njemački jezik razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu). Djelomično prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
168 Maja Medić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Poštovani, Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći program: Učiteljski studij s njemačkim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Njemačkoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i njemački jezik. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij njemačkoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, točnije dvopredmetni studij. Kao magistrica primarnog obrazovanja (s njemačkim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi), molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i njemačkog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Zbog kompetencija koje se stječu za rad u predmetnoj nastavi Njemačkog jezika u osnovnoškolskom obrazovanju magistri navedenog studija imaju visoku razinu metodičko-didaktičkog znanja i iskustva potrebnog za rad i rano poučavanje njemačkog jezika. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
169 MAJA KOREN KOZINA Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći program: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Navedeni je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi, molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
170 MAJA KOREN KOZINA Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju osposobljena sam za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima. 5 godina radim u tri škole od 1. do 8. razreda (u dvije područne škole i jednoj matičnoj) te se učenicima napokon neprestano ne izmjenjuju učitelji, što je zbog rascjepkanosti satnice bio slučaj prije nego što sam se zaposlila na navedenom radnom mjestu. Radim i honorano, a tijekom mog rada moje kompetencije, vještine i sposobnosti nikad nisu dovedene u pitanje. Htjela bih spomenuti još jedan slučaj u kojemu su prepoznate i priznate kompetencije učitelja sa završenim Učiteljskim studijem s engleskim jezikom. Moja prijateljica i kolegica sa studija već četiri godine radi u osnovnoj školi u Londonu, stoga se nadam da država u kojoj smo stekli svoju diplomu istu neće degradirati. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
171 MAGDALENA KLASNIĆ Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 28. UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR Poštovani, Željela bih istaknuti nedostatak nacrta ovog pravilnika u smislu da su SOCIJALNI PEDAGOZI navedeni samo kao stručni suradnici a ne kao učitelji u produženom stručnom postupku. Socijalni pedagozi u ovom Nacrtu nisu navedeni kao učitelji u produženom stručnom postupku koji je iznimno važan oblik dodatne odgojno-obrazovne i rehabilitacijske podrške djeci s teškoćama u razvoju, najviše djeci s problemima u ponašanju. Radi se o specifičnoj populaciji djece kojoj je nužna pomoć i podrška za to educiranih stručnjaka – SOCIJALNIH PEDAGOGA. Stoga je potrebno nakon članka 28. dodati članak UČITELJ SOCIJALNI PEDAGOG U PRODUŽENOM STRUČNOM POSTUPKU ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU; studijski program: SOCIJALNA PEDAGOGIJA (profesor socijalni pedagog, magistar socijalne pedagogije, diplomirani defektolog – socijalni pedagog). Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
172 Ljiljana Delibos Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi Želiš i dalje imati pravo predavati Njemački od 1.- 8. razreda? Požuri, imaš još samo DVA DANA da se izboriš za svoja prava!! Proslijedi informaciju. Copy-paste uz izmjenu predmeta i čega god smatrate potrebnim. Poštovani, Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, trebali bi se izjednačiti s diplomiranim profesorima njemačkog jezika i književnosti (studijski programi prije uvođenja obrazovanja prema bolonjskom procesu). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako navedeni Pravilnik nije stavljen izvan snage, taj se studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, treba premjestiti u točku a) članka 6. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz njemačkog jezika te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemačkki jezik koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. Smatram također kako je sramotno omogućiti nam studiranje i zavaravati nas 5 godina, te kada napokon ostvarimo svoj san i završimo studij srušiti sve naše snove i proglasiti nas nekompetentnima za poučavanje.Stvarno smatram da je potrebno razriješiti i nemati studentima oči, ako ne možemo raditi to što studiramo. S poštovanjem,Ljiljana Delibos Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Pravo rada učitelje razredne nastave s pojačanim programom propisano je Zakonom.
173 Luka Kičinbači Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s njemačkim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja uvrsti u Članak 6. u točki a. Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Njemački jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij njemačkoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji njemačkoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Učitelj sam razredne nastave s pojačanim predmetom njemački jezik. Na tom studiju sam osposobljen za nastavu njemačkoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, pa mi nije jasno zašto prednost imaju kolege s filozofskih fakulteta kada smo na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu posebno metodički pripremani za rano učenje stranog jezika i književnosti, pogotovo dječje književnosti i to uz višesatno uvježbavanje praktičnim radom u nastavi od druge godine studija. S poštovanjem, Luka Kičinbači Djelomično prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
174 Lucija Rajić Košćak Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Pozdrav, učiteljica sam u jednoj osnovnoj školi u Zagrebu (magistra primarnog obrazovanja sa završenim studijem engleskoga jezika). Naš je studij primarnoga obrazovanja s engleskim jezikom nastavnički studij, u tom dvopredmetnom studiju na studij engleskoga jezika odlazi podjednak broj ECTS bodova kao i na studiju engleskoga jezika i književnosti nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima, a glavna je razlika koncepcija studija: naš studij potpuno je usmjeren na kompetencije vezane uz mlađu dob učenika, tj. osnovnoškolsku djecu. Vjerujem da će se uz detaljnja objašnjenja prof. Narančić Kovač studenti dobiti zasluženo priznavanje kompetencija iz diplome i dopunske isprave magistara primarnoga obrazovanja sa završenim studijem engleskoga jezika (integrirani sveučilišni studij sa studijem engleskog jezika) i mogućnost zapošljavanja u skladu sa stečenim znanjima. Zahvaljujem na izdvojenom vremenu, Lucija Rajić Košćak Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
175 Lucija Mladenovski Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju sam osposobljena za nastavu engleskog jezika u osnovnoj školi (u višim i nižim razredima). Tokom svih pet godina studija slušala sam velik broj predmeta u kojima su bila sadržana teorijska i praktična znanja engleskog jezika. Velik broj sati na fakultetu provela sam u školama u kojima sam imala priliku vidjeti i sudjelovati u stvaranju nastave engleskog jezika od prvog pa sve do osmog razreda i učiti o tome kako se pripremati nastavu za sve spomenute razrede. Obzirom na to teorijsko i praktično znanje koje sam imala priliku razvijati tokom svih pet godina studija smatram da imam kompetencije koje su potrebne nastavniku engleskog jezika. S poštovanjem, Lucija Mladenovski Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
176 Lucija Mladenovski Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao buduća magistrica primarnog obrazovanja molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Mislim da sam apsolutno kompetentna obavljati posao učitelja Engleskog jezika u osnovnoj školi, ravnopravno s kolegama koji su diplomirali Engleski jezik na drugim fakultetima. K tome, cijelo moje fakultetsko školovanje na Učiteljskom studiju s engleskim jezikom upravo ima za fokus mlađe učenike jezika. Ne tražim nikakve prednosti pri zapošljavanju, ali tražim ravnopravnost koju sam svojom edukacijom zavrijedila. Smatram da su sve moje kolegice i kolege dovoljno kompetentni za izvođenje nastave engleskog jezika u osnovnim školama tr Vas molim da to i uzmete u obzir. S poštovanjem, Lucija Mladenovski Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
177 Lena Mirosevic Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi Poštovani, Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputilo je na javno savjetovanje Nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi na koji se želimo očitovati. Očitovanje se odnosi na članak 21. Geografija navedenog Nacrta Pravilnika. Pod točkom c) u stupcu u kojem su navedeni studijski programi i smjerovi stoji sljedeće: Geografija smjerovi: primijenjena geografija, istraživački, znanstveni. No, na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru izvodi se i dvopredmetni preddiplomski studij geografije koji je potpuno izostavljen, a osobe koji završe taj studij imaju adekvatne kompetencije i geografska znanja za predavati u osnovnoj školi kao i osobe sa završenim preddiplomskim jednopredmetnim studijem geografije u slučaju da se na natječaj ne prijave osobe sa završenim odgovarajućim dodiplomskim ili diplomskim studijima. Uz to, osobe koji završe taj smjer stječu akademski naziv sveučilišni prvostupnik geografije što je i ponuđeno u retku c). Stoga u točci c) pod STUDIJSKI PROGRAM I SMJER treba stajati: Geografija smjerovi: primijenjena geografija, istraživački, znanstveni, geografija dvopredmetni; pod VRSTOM I RAZINOM STUDIJA treba navesti preddiplomski sveučilišni studij i preddiplomski dvopredmetni sveučilišni studij; pod STEČENI AKADEMSKI NAZIV ostaje kako je i predloženo: sveučilišni prvostupnik (baccalaureus). Nadalje, smatramo da Učiteljski studiji, odnosno učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta geografija, nipošto ne smiju imati jednake mogućnosti zapošljavanja kao magistri geografije sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem geografije s položenim pedagoškim kompetencijama. Magistri geografije u srednjim školama čak imaju jednaku mogućnost zapošljavanja kao i magistri edukacije geografije što potvrđuje činjenicu da imaju adekvatna znanja iz područja geografije, a ako su uz to položili pedagoške kompetencije nikako se ne mogu staviti u istu kategoriju kao učitelji razredne nastave te smatramo da trebaju imati prednost pred njima prilikom zapošljavanja. Također, učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta geografija ne bi smjeli imati prednost pri zapošljavanju u odnosu na sveučilišne prvostupnike geografije (neovisno o tome jeli se radi o jednopredmenom ili dvopredmetnom smjeru). Tijekom trogodišnjeg studija geografije studenti stječu daleko šire znanje iz toga predmeta nego učitelji s pojačanom geografijom, a ako su uz to položili pedagoške kompetencije smatramo da su osposobljeniji držati taj nastavni predmet nego učitelji. Sukladno navedenim primjedbama, predlažemo da se iz točke b) potpuno ukloni Učiteljski studij jer učitelji ne mogu konkurirati studentima sa završenim jednopredmetnim studijem geografije s položenim pedagoškim kompetencijama. Srdačan pozdrav, Djelomično prihvaćen Prijedlog je djelomično prihvaćen. Pravo rada učitelje razredne nastave s pojačanim programom propisano je Zakonom.
178 Laura Pakšec Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao studentica primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Učiteljski studij sa engleskim jezikom je po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem.To je zapravo dvopredmetni studij i studenti toga studija osim što moraju završiti cijeli studij toga jezika osposobljeni su i u pedagoško-metodičko-psihološko-didaktičkom pogledu koji je od izrazite važnosti za poučavanje djece u osnovnim školama. Zahvaljujući velikom broju sati prakse i vježbi u školama smatram da sam stekla potrebne kompetencije za predavanje engleskog jezika u osnovnim školama. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
179 Laura Pakšec Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Studentica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju se osposobljavamo za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, jer osim što tijekom pet godina učenja engleskog jezika osposobljeni smo i u pedagoško-metodičko-psihološko-didaktičkom pogledu koji je u osnovnoškolskom obrazovanju jednako važan kao i osposobljenost u znanju samog jezika. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
180 Lana Tot Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju sam osposobljena za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima jer sam se 5 godina usavršavala kako bih znanje engleskog jezika prenijela djeci. Lana Tot Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
181 Lana Tot Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Za ovaj sam se posao školovala i usavršavala 5 godina i samo molim da mi se omogući ono što sam svojim radom (i diplomom) zaslužila. Lana Tot Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
182 Lana Link Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem dvije izmjene predloženoga teksta Pravilnika u članku 6. 1) Dopuniti Članak 6. u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik Obrazloženje: Uvrštavanjem navedenoga programa Pravilnik bi se uskladio s odredbom članka 105. stavka Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18), prema kojemu poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila “a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija“, i to zato što je navedeni studijski program Učiteljskoga studija s engleskim jezikom bio program nastavničkoga smjera, usmjeren na nastavničke kompetencije, uključuje cjeloviti tada četverogodišnji studij engleskoga jezika, koji je integriran u opći učiteljski studij, čime se postiže stvarna dvopredmetnost i jest diplomski sveučilišni studij. 2) Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, mogu se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (predbolonjski studiji). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01) kao i stečenom diplomom prije Bolonjskog procesa. Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se i taj studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 6. Ti su se učitelji, uostalom, na dosadašnjim radnim mjestima pokazali iznimno uspješnima u svom radu. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz engleskog jezika te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. U praksi, ovaj Pravilnik (a i trenutni Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) propisuje da učitelj s pojačanim predmetom koji je napredovao u zvanje mentora i s 10 godina radnog iskustva u struci bez obzira na svoje uspjehe nema prednost pri zapošljavanju ispred kolege profesora s npr. Filozofskog fakulteta koji nema uopće radnog iskustva niti uspjehe u radu. Potrebno je urediti te nelogičnosti i doraditi uvjete po kojima će se učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom moći zaposliti u slučaju da postanu višak, promjene mjesto boravka i rada ili ako pak nemaju punu satnicu. S poštovanjem, Lana Link, diplomirana učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta engleski jezik. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
183 Kristina Špoljar Petrović Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 22. TEHNIČKA KULTURA Poštovani, Sudeći po prethodnim komentarima sasvim je jasno da taksativno navođenje „prikladnih“ inženjerskih struka ima za posljedicu da je izostavljena većina inženjerskih struka koje podjednako, kao i one navedene, posjeduju kompetencije potrebne za ovo zanimanje. Tim više što ministarstvo koje predlaže Pravilnik ima točne podatke o učiteljima tehničke kulture i njihovim stručnim spremama. Osobno sam diplomirani inženjer geotehnike i učiteljica sam tehničke kulture 15-ak godina. Do sada sam postigla niz zapaženih uspjeha u radu sa svojim učenicima, a posebno ističem da sam dobitnica nagrade Agencije za odgoj i obrazovanje „Oskar znanja“ za izvrsne rezultate u radu s učenicima u šk. god. 2013./2014. No po svemu sudeći više nisam kompetentna za radno mjesto koje godinama obavljam odgovorno i savjesno. Stoga smatram da bi umjesto taksativnog navođenja „prikladnih“ struka trebalo jednostavno navesti sve inženjerske tehničke struke kao što je to navedeno i u starom Pravilniku. Ukoliko se već želi taksativno navoditi struke predlažem da za popis svih struka (polja i grane) koje spadaju u područje tehničkih znanosti pogledate Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_09_118_2929.html Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
184 KRISTINA RADANOVIĆ Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 21. GEOGRAFIJA Poštovani, želim istaknuti da je bilo kakva degradacija učitelja razredne nastave s pojačanim predmetima u predavanju predmetne nastave (u svim razredima) u osnovnoj školi retrogradno oduzimanje prava stečenih diplomom te je samim time i protuustavno te nemoralno. Učiteljica sam koja je predavala geografiju više od deset godina te smatram da sam svoj posao radila pošteno i odgovorno, sudjelovala na svim mogućim usavršavanjima, predano radila s učenicima dodatnu nastavu i uspješno sudjelovala na nekada općinskim te županijskim i državnim natjecanjima. S obzirom na moj staž, oko 25 godina rada u prosvjeti što s punom, a što s nepotpunom satnicom smatram da imam pravo i moralnu obvezu i sa svojih 49 godina života, reagirati na ovaj Prijedlog. Savjetovanje je trebalo biti prije donošenja Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18). Osoba sam koja je prvi puta diplomirala 1992. godine i stekla naziv Nastavnik RN, kasnije sam upisala još dvije godine i stekla naziv Diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta geografija, gdje sam sve ispite iz geografije polagala kod profesora s PMF-a. Znači, po ovome oni nisu bili "stručni". žalosti me što se sve ovo događa u odgojno-obrazovnom sustavu. Nadalje, velik broj predmetnih učitelja (u višim razredima OŠ) su upravo učitelji s pojačanim programima, koji svoj posao uspješno obavljaju preko 10 godina, a za što su redovito valorizirani od strane nadležnih nam institucija. Što će biti s osobama koje ostanu bez dijela satnice u predmetnoj nastavi, postanu tehnološki višak ili samo žele promijeniti mjesto stanovanja? Svaka degradacija i uvrštavanje dilplomiranih učitelja s pojačanim programima iz nastavnih predmeta, kao i magistara primarnog obrazovanja (s dopunskim ispravama u kojima se očituju pojačani nastavni programi i/ili moduli) u bilo koju drugu točku osim točke a, se nikako ne može odnositi na osobe koje su završile ili upisale učiteljski studij prije izmjene Zakona i ovog pravilnika te se navedeni kadar mora nalaziti pod točkom 6.a, nikako ne b, c i dr. Sa štovanjem, Kristina Radanović, diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta geografija Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredba je usklađena s lkankom 105. stavka 6. točke b. Zakona.
185 Kristina Ključarić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja s dodatnim studijem engleskog jezika, kako je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi diplomi, molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Kao magistra primarnog obrazovanja s engleskim jezikom molim da mi se omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice engleskog jezika. Moje kompetencije i stručna osposobljenost u izvođenju nastave engleskog jezika je prema trenutnom Prijedlogu dovedena u pitanje. Nije mi jasno zašto. Zašto nije sporno moje izvođenje nastave ostalih predmeta koji čine razrednu nastavu, ali engleskog jezika je? Ukoliko je argument da su profesori i magistri koji su studirali engleski jezik na drugim fakultetima osposobljeniji od mene, u redu - ali ponovo molim objašnjenje zašto. Tako bi onda profesori i magistri svakog od nastavnog predmeta koji čine razrednu nastavu bili osposobljeniji od mene, pa bi se na mom mjestu moglo zaposliti šestero kompetentnijih ljudi i u potpunosti ukinuti zvanje učitelja (magistra primarnog obrazovanja). Unatoč svim stečenim kompetencijama u okviru ranog učenja i poučavanja te pripadajućih metodika (u čemu je engleski jezik ravnopravan ostalim predmetima) magistri primarnog obrazovanja se i dalje tretiraju kao građani drugog reda čak unutar Sustava kojih bi ih trebao štiti i stremiti prema pozitivnim promjenama. Srdačno, Kristina Ključarić Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
186 Kristina Ključarić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij snjemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskog studija s engleskim jezikom. Na tom studiju sam osposobljena za nastavu engleskog jezika u osnovnoj školi u razrednoj i predmetnoj nastavi jer smo na Učiteljskom studiji, kao i za svaki predmet razredne nastave, metodički osposobljeni i kompetentni u sadržajima matičnih znanosti iz kojih nastavi predmet proizlazi. Jednako sam osposobljena za predavanje predmeta razredne nastave kako i engleskog jezika, a bila sam zaposlena i izvodila sam nastavu poštujući zakonitosti struke u oba slučaja. U struci radim sedam godina. Redovito se usavršavam na seminarima, predavanjima i modulima odobrenih od strane Agencije za odgoj i obrazovanje kako elementima razredne nastave, tako i u elementima nastave engleskog jezika s obzirom da ih smatram jednakima te sam se za oba školovala i završila Fakultet. Prema trenutnom prijedlogu Pravilnika dolazi do diskriminacije magistara s dodatnim studijima jer im se ne omogućavaju jednaki uvjeti na tržištu rada onima na koja imaju prava stečena završetkom studija. Srdačno, Kristina Ključarić Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
187 Kristina Klaric Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 21. GEOGRAFIJA Poštovani, Diplomirana sam učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz geografije. S obzirom na moj staž (više od 10 godina), moje stečene kompetencije, usavršavanja, sudjelovanja u izradi nastavnih materijala za geografiju i dosadašnju praksu žalosti me što je ovo sve potpuno naopako, nezakonito i neozbiljno. Ovo savjetovanje moralo se napraviti prije donošenja nedavno izglasanog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18). Nije u redu da su učitelji koji su tijekom svih godina studiranja imali sve moguće prakse i metodike, izjednačeni s diplomiranim inžinjerima koji su u prvom redu inženjeri, a ne učitelji i koji ponekad do dolaska u školu nisu imali ni dana prakse u školi s djecom. Kada je Ministrica u srpnju 2018., BEZ JAVNOG SAVJETOVANJA I ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA, naprasno prebacila učitelje s pojačanim programom u skupinu b, nanijela im je veliku nepravdu, omalovažila ih te im oduzela stečena prava. Učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta geografija četiri su godine slušali i polagali kolegije vezane za geografiju, a predavali su im profesori s PMF-a. Zato su potpuno stručni poučavati djecu od 5. do 8. razreda i ne vidim razlog da nas se na ovaj način degradira. Također, pozivam se na Mišljenje MZOS-a od 7. svibnja 2015. (KLASA: 602-01/15-01/00178; URBROJ: 533-28-15-0002) u kojem se navodi da su diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravni s ostalim nastavničkim kadrom pri zapošljavanju u osnovnoj školi. Zahtijevam da dobro proučite i razmotrite sljedeće promjene jer se donio ništetan zakon i ovaj Pravilnik sada mora ispravljati ništetan, nestručan i nakaradan Zakon izglasan u srpnju 2018. godine bez javne i stručne rasprave i analize, a najispravnije bi bilo poništiti spomenuti Zakon i prije pisanja novoga Zakona i ovoga Pravilnika poštivati sve zakone učiteljske struke te navedene zahtjeve. Prijedlog izmjene: Smatram da se u članku 21. (geografija) točka a) i točka b) trebaju zamijeniti, s time da se u točku a) stave samo učitelji koji su se za poučavanje geografije ciljano osposobljavali na učiteljskim fakultetima jer su oni JEDINI u potpunosti stručni za poučavanje u osnovnim školama, uzimajući u obzir ne samo supstratnu znanost predmeta, nego i pedagoško-metodičko-psihološko-didaktičku komponentu koja je u osnovnoškolskom školovanju SUPERIORNA supstratnoj znanosti. Ili da se pod točku a) dodaju i učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz geografije. Očekujem od onih koji pišu Zakon o osnovnom i srednjem školstvu te ovaj Pravilnik da to izvanredno dobro poznaju i poštuju, a ako tu nisu dovoljno stručni i podrobno upoznati s problematikom, neka ju dobro prouče (preporuka: Bežen, A. (2008.): Metodika – znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Epistemologija metodike u odnosu na pedagogiju i edukologiju – s primjerima iz metodike hrvatskog jezika. Zagreb: Učiteljski fakultet i Profil.) Smatram da se diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Geografija treba premjestiti u točku a), kamo oduvijek i pripadaju. „Metodike po obrazovnim stupnjevima istog predmeta razlikuju se intenzitetom prerade znanstvenog u didaktičko znanje. U predškolskom odgoju taj je intenzitet najveći pa znanje na tom stupnju zapravo nije znanstveno usustavljeno, nego predstavlja izbor iskustvenog znanja za tipične životne, odnosno, komunikacijske situacije u toj dobi, ali ipak po načelima psihologije i matične znanosti. Na visokoškolskom stupnju didaktička je prerada znanja najmanjeg intenziteta pa se na tom stupnju zapravo izjednačuju didaktičko i znanstveno znanje. Odnos znanstvenog i didaktičkog znanja po stupnjevima odgoja i obrazovanja može se zorno prikazati općim metodičkim stupom koji, primijenjen na pojedinu metodiku, postaje metodički stup za tu metodiku.“ Bežen ističe da je važno uočiti da tablica poželjne zastupljenosti matičnih znanosti, temeljnih odgojno-obrazovnih znanosti i metodika u odgojiteljskim, učiteljskim i nastavničkim studijima predviđa prisutnost metodičkog osposobljavanja NA SVIM STUPNJEVIMA OSPOSOBLJAVANJA POUČAVATELJA, što se, međutim, U PRAKSI NE PRIMJENJUJE UVIJEK, POGOTOVO NA SVUEČILIŠNOJ RAZINI. Dakle, umjesto da se učitelje s učiteljskih fakulteta koji poštuju ovu normu degradira i preispituje njihova stručnost, oni čiju stručnost je zaista potrebno preispitati pri zapošljavanju u osnovnoj školi te prilagoditi studijske smjerove upravo su oni koji se nalaze pod točkom a) ovoga Pravilnika. Također, Bežen navodi i preciznu poželjnu zastupljenost matičnih znanosti, temeljnih odgojno-obrazovnih znanosti i metodika u odgojiteljskim, učiteljskim i nastavničkim studijima, koja ide u prilog ovom zahtjevu. Dodatna obrazloženja: 1. Ministrica Blaženka Divjak potpuno je proizvoljno te bez ikakvih konzultacija sa strukom i krovnom organizacijom NVZVO, bez koje se ne smiju donositi nikakvi prijedlozi novih zakona, izmijenila postojeći Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, direktno intervenirajući u članak 105. i izbacujući iz njega jedine koji su se ciljano školovali upravo za rad u osnovnim školama, a to su učitelji s učiteljskih fakulteta s pojačanim programima određenih nastavnih predmeta, odnosno, za rad u razrednoj, ali i predmetnoj nastavi tijekom svih 8 razreda osnovne škole. 2. Neoprostiva i nedopustiva je kleveta da učitelji nisu dovoljno stručni u supstratnoj znanosti određenoga nastavnoga predmeta za koji su se ciljano školovali paralelno i ravnopravno s učiteljskim studijem razredne nastave, koja je javno nekoliko puta izrečena (izrekla ju je sama ministrica, Blaženka Divjak) i čime su duboko omalovaženi te degradirani postojeći stručnjaci, učitelji predmetne nastave koji su svoje diplome stekli na učiteljskim fakultetima, a kojima se tom klevetom te novim Zakonom o odgoju i obrazovanju (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18) nanijela i profesionalna šteta, a koja je i uvrštena u taj isti novi Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ciljano i namjerno degradirajući i omalovažavajući diplome učiteljskih fakulteta u predmetnoj nastavi u točku c) (u prijedlogu Zakona), a zatim u točku b) istoga Zakona po kojoj su učitelji koji su zaista jedini u potpunosti stručni poučavati nastavne predmete u svim razredima osnovnih škola, zapravo negativno selektirani, etiketirani kao nestručni ili „manje stručni“. 3. Kako je moguće da netko bude malo više ili malo manje stručan?! Ili jesi stručan ili nisi. Ovaj Pravilnik bi morao ispraviti upravo takvu nelogičnost, pri čemu su učitelji s pojačanim programima nastavnih predmeta upravo ti jedini u potpunosti stručni poučavatelji koje se odjednom, iznebuha, proglašava „manje stručnima“. 4. Ovdje se, osim struke, krše i ustavna prava svih učitelja razredne nastave s pojačanim programima nastavnih predmeta, ma kako ih sve nazivali, a zbog istog su već pretrpljene štete pri zapošljavanjima gdje su učitelji koji su do nedavno bili stručni, odjednom nestručni ili „manje stručni“ i nakon desetak godina iskustva i rada po zamjenama, ostali su bez radnog mjesta na natječajima jer su se ravnatelji bili primorani držati novoga Zakona od srpnja ove godine. Tko će snositi odgovornost za to?! Izračunajte si mjesečnu plaću i još 20-30 godina radnoga staža. Za koliko je taj učitelj-stručnjak oštećen?! Tko će iz Ministarstva taj iznos isplatiti oštećenima?! Kakva je to neozbiljnost i neodgovornost u poigravanju ljudskim životima, nečijim već stečenim kompetencijama i ljudskom egzistencijom?! 5. Nigdje u Zakonu se ne spominje da se isti ne odnosi i ne primjenjuje na one koji su svoja prava već stekli prije donošenja takvoga Zakona te da su oni izjednačeni u pravima s ostalim povlaštenima pod točkom a), no čak i da to piše, takav zakon bio bi prekompliciran i stvorio dodatna pogrešna tumačenja i ostavio previše prostora za manipulacije, a ravnateljima se jednostavno taj prostor ne smije ostaviti i zakon mora biti pravedan i vrlo jasan te ne smije nikome oduzimati već stečena prava, ali ne smije niti neopravdano i bez stručnih studija i analiza tržišta i stanja i potrebe na terenu sada i u budućnosti te suradnje s učiteljskim fakultetima diskriminirati i osporavati prava sadašnjim i budućim studentima učiteljskih fakulteta s pripadajućim nastavničkim smjerovima pojedinih nastavnih predmeta, a pogotovo zato što se isti vrlo kvalitetno i uz dopusnice Ministarstva i na zahtjev istog izvode već dva desetljeća te se, za razliku od onih kojima primarni cilj nikako nije nastava i prenošenje znanja i/ili poučavanje (te zbog toga za to nisu niti približno dovoljno osposobljeni), nego znanstveno-istraživački rad, ciljano osposobljavaju upravo za prenošenje znanja, za poučavanje, za rad u osnovnim školama, s naglaskom na pedagoško-metodičko-didaktičko-psihološku komponentu, ali ne zanemarujući niti supstratnu znanost matičnoga predmeta koja je nužna baza i koju učiteljski fakulteti upravo tako i provode. 6. Netko je, pišući ovaj Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (članak 21.) i sam Zakon, zaboravio da je ovo upravo usmjereno prema zapošljavanju u osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi, te da su, zbog svega navedenoga u ovom i drugim vrijednim prilozima ovoj raspravi, jasno da su stečene nastavničke/učiteljske kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Geografija / magistara primarnoga obrazovanja s geografijom primjerenije učenicima osnovnoškolske dobi nego kompetencije magistara edukacije geografije i, u najmanju ruku i u najgorem slučaju, mogu se izjednačiti s diplomiranim profesorima geografije, iako bi u osnovnim školama učitelji s učiteljskih fakulteta trebali imati prednost, a u srednjim školama prednost i dalje mogu uživati oni koji ju sada neopravdano, neprofesionalno i nezakonito uživaju čak i u osnovnim školama. 7. Pravo diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Geografija na izvođenje nastave geografije u osnovnoj školi potvrđeno je Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, zahtijevam da se i taj studij, sada naveden u točki b) članka 21. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 21. Kristina Klarić– diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta geografija Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredba je usklađena s lkankom 105. stavka 6. točke b. Zakona.
188 Kristina Fadljević Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Poštovani, predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao studentica primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Smatram da sam kroz godine studiranja stekla znanja i kompetencije potrebne za rad u sektoru primarnog obrazovanja, te da sam jednako dobro pripremljena za rad u razrednoj nastavi, kao i za poučavanje engleskoj jezika u osnovnoj školi. Srdačan pozdrav, Kristina Fadljević Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
189 Kristina Fadljević Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Studentica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju se osposobljavamo za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, te izučavajući različite kolegije iz odgojnih i obrazovnih znanosti stječemo sva potrebna znanja i kompetencije za rad unutar sektora primarnog obrazovanja. Propuštanjem navođenja Učiteljskoga studija s engleskim jezikom u predmetnom članku dolazi do izravne diskriminacije ranije navedenog kadra jer nam se otežava pristup radnim mjestima iako raspolažemo svim potrebnim znanjima pri čemu doista ne postoji objektivno opravdanje za takvo propisivanje. Stoga predlažem da se u predmetni članak unese sljedeća odredba: Učiteljski studij s engleskim jezikom Srdačno, Kristina Fadljević Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
190 Kristina Begić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 18. PRIRODA I BIOLOGIJA Nedostaje prvostupnik i magistar biologije i ekologije mora. Mnogi već rade u školi uz dodatno položene pedagoške kompetencije. Uz studijski program koji studenti završe da bi došli do diplome, koji je skoro pa identičan kao i studijski program biologije i kemije, uz dodatak predmeta ekološke struke i morske biologije, diplomirani biolog i ekolog mora ima svo potrebno pa, usuđujem se reći, i šire znanje iz područja biologije i prirode. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
191 Kristijan Ovčarić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 22. TEHNIČKA KULTURA Poštovani, činjenica je da velik broj učitelja koji predaju Tehničku kulturu imaju završene tehničke fakultete, smatram da je potrebno ta zvanja uvrstiti u novi Pravilnik. Obzirom da velik broj mojih kolega uključujući i mene predaju Tehničku kulturu sa zvanjem dipl.ing.geotehnike, odnosno mag.ing.geoing. predlažem da to zvanje uvrstite u novi Pravilnik. Kristijan Ovčarić, učitelj savjetnik Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
192 Katica Mikulaj Ovčarić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 22. TEHNIČKA KULTURA Popisu kvalificiranih struka za predavanje tehničke kulture nedostaje zvanje diplomiranog inženjera geotehnike. Svi mi koji trenutno radimo kao učitelji tehničke kulture sa diplomom Geotehničkog fakulteta i potrebnim pedagoškim kompetencijama, postajemo nestručni po ovom novom Pravilniku i ne možemo se javljati na natječaje za učitelje tehničke kulture te smatram da smo nepotrebno obespravljeni. Trebalo bi ostaviti diplomirane inženjere tehničkih struka ili definirati da učitelji koji su stekli pravo rada na neodređeno vrijeme u OŠ do dana stupanja na snagu novog pravilnika, ostvaruju sva prava vezana uz novo zaposlenje te da mogu ravnopravno sudjelovati u natječajima za radno mjesto učitelja tehničke kulture, u slučaju smanjenja satnice, preseljenja u drugi grad ili nekih drugih okolnosti. S poštovanjem, Katica Mikulaj Ovčarić, učitelj savjetnik Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
193 Katarina Turić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 28. UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR Poštovani, Članovi Županijskog stručnog vijeća socijalnih pedagoga u posebnim razrednim odjelima i produženom stručnom postupku žele se očitovati vezano uz ovaj Nacrt Pravilnika. Očitovanje se odnosi na struku SOCIJALNIH PEDAGOGA koji su navedeni samo kao stručni suradnici. Socijalni pedagozi u ovom Nacrtu nisu navedeni kao učitelji u produženom stručnom postupku koji je iznimno važan oblik dodatne odgojno-obrazovne i rehabilitacijske podrške djeci s teškoćama u razvoju, najviše djeci s problemima u ponašanju. Radi se o specifičnoj populaciji djece kojoj je nužna pomoć i podrška za to educiranih stručnjaka – SOCIJALNIH PEDAGOGA. Predlažemo da se nakon članka 28. obavezno doda UČITELJ SOCIJALNI PEDAGOG U PRODUŽENOM STRUČNOM POSTUPKU ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, te da kao studijski program bude navedena SOCIJALNA PEDAGOGIJA (profesor socijalni pedagog, magistar socijalne pedagogije, diplomirani defektolog – socijalni pedagog, profesor defektolog - smjer poremećaji u ponašanju i ostali). Ispred Županijskog stručnog vijeća, Katarina Turić, mag.paed.soc. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
194 Katarina Krnežić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 17. INFORMATIKA Poštovani, Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika, u odnosu na nastavničke kompetencije, trebali bi se izjednačiti s diplomiranim profesorima Informatika (studijski programi prije uvođenja obrazovanja prema bolonjskom procesu). Njihovo je pravo na izvođenje nastave informatike u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako navedeni Pravilnik nije stavljen izvan snage, taj se studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, treba premjestiti u točku a) članka 6. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz informatike a te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. S poštovanjem, Katarina Krnežić Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen jer su odredbe Pravilnika usklađene s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
195 Katarina Krnežić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi Poštovani, Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika, u odnosu na nastavničke kompetencije, trebali bi se izjednačiti s diplomiranim profesorima Informatika (studijski programi prije uvođenja obrazovanja prema bolonjskom procesu). Njihovo je pravo na izvođenje nastave informatike u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako navedeni Pravilnik nije stavljen izvan snage, taj se studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, treba premjestiti u točku a) članka 6. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz informatike a te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. S poštovanjem, Katarina Krnežić Nije prihvaćen Pravo rada učitelje razredne nastave s pojačanim programom propisano je Zakonom.
196 Katarina Kralj Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Poštovani, Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao apsolventica učiteljskog studija s engleskim jezikom, a uskoro i magistra primarnog obrazovanja s engleskim jezikom (što će zakonski i pravno pisati na mojoj dopunskoj ispravi diplomi) molim da mi se na taj način omogući ravnopravno zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole kao što je slučaj i s talijanskim jezikom. Kroz svojih pet godina, naš program obuhvaća raznovrsne, jedinstvene i izrazito kvalitetne kolegije koji nam podjednako osiguravaju i jezične i metodičke kompetencije, te stoga smatram da sam ravnopravna s kolegama koji su diplomirali Engleski jezik na drugim fakultetima. Također, iako nam naš studij kroz sve što sadržava omogućava kvalitetnu integraciju nastave stranog jezika u razrednu nastavu, trenutno nemamo mogućnost kombinirati ulogu učitelja stranog jezika s nastavom ostalih predmeta. S druge strane, u mnogim zemljama u čije se školske sustave Hrvatska nastoji ugledati takav pristup je izrazito cijenjen. Molim Vas, dopustite da jednoga dana mogu raditi ono zbog čega sam odabrala svoj studij, te ga završavam s puno uloženog truda. Voljela bih Vam dokazati svoju kvalitetu, kompetencije i entuzijazam za učiteljski poziv, no to mogu jedino ako mi se omogući zaposlenje u obliku koji može ostvariti puni potencijal onoga za što sam obrazovana. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
197 Katarina Kljunić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Poštovani, Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik u višim i nižim razrednima osnovne škole. Kao magistrica primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i učiteljice engleskog jezika u nižim i višim razredima osnovne škole. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
198 Katarina Kljunić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika!! Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima!! Magistrica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju sam osposobljena za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima. Tijekom studija, uz velik broj kolegija imali smo i puno vježbi i prakse u školama što je vrlo važan podatak jer znanje jezika treba znati prenjeti i treba znati prilagoditi način poučavanja učenicima osnovnoškolskog uzrasta. Kompetencije koje sam stekla završivši integrirani preddiplomski i diplomski studij na Učiteljskom fakultetu, smjer Učiteljski studij s engleskim jezikom (ne modulom) identične su onima koje su stekli studenti engleskog jezika na filozofskim fakultetima. Ovim zakonom oduzimaju nam se osnovna ljudska prava na rad i omalovažava naša profesija. Smatram da je došlo do zabune u usporedbi Učiteljskog studija s engleskim jezikom i studija engleskog jezika na filozofskim fakultetima jer je studij engleskog jezika na Učiteljskom fakultetu potpuniji i temeljitiji. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
199 Katarina Kefelja Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s njemačkim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar/magistra primarnog obrazovanja (studij predmeta Njemačkog jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Pravilnik u Članak 7. u točku a). Obrazloženje: Učiteljski studij s njemačkim jezikom nudi vještine, znanja i kompetencije za izvođenje nastave njemačkog jezika u osnovnoj školi kao i u razrednoj nastavi. To potvrđuje i diploma u kojoj je navedeno da je magistar/magistra primarnog obrazovanja ovlašten/ovlaštena izvoditi razrednu nastavu te nastavu njemačkog jezika u osnovnoj školi: „Magistar/magistra primarnoga obrazovanja s njemačkim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.“ Smatram da smo tijekom 5 godina na Učiteljskom studiju s njemačkim jezikom (pohađajući teorijske i metodičke kolegije te izvodeći javne i individualne sate) postali kompetentni za izvođenje nastave njemačkog jezika u osnovnoj školi, a ujedno i konkurentni pri prijavi za učitelja/učiteljicu njemačkog jezika. Nadam se da će stručnjaci ispraviti deplasirajući članak ovog Nacrta i uzeti u obzir navedena obrazloženja. Srdačan pozdrav, Katarina Kefelja mag. prim. educ. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
200 Katarina Đorić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, predlažem kao kolege i kolegice „da se u članak 7. da se studijski program Učiteljski studij s njemačkim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Njemačkog jezika)., te da se „predbolonjski“ četverogodišnji dodiplomski stručni studij Učiteljskog fakulteta i kojim se stekao akademski naziv Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik, prebaci iz točke b) u točku a) članka 7.“ Za mene trenutačni prijedlog nacrta otvara i sljedeća pitanja: Koji su to argumenti koji su doveli u pitanje stručnost kadrova proizašlih iz visokoškolske ustanove Učiteljskog fakulteta? Ako i postoji pitanje stručnosti kadrova, rješava li se problem naknadnim degradiranjem studijskih programa? Ako je u pitanju prilagodba na trenutne potrebe tržišta rada, nije li to rizično, ako znamo da se te potrebe neprestano mijenjaju? Ne bi li šire kompetencije učitelja, veća fleksibilnost, pluralnost ponude studijskih programa čime se postiže konkurentnost i kompetitivnost, bili primjereniji suvremenim društvenim zahtjevima? Degradiranjem diplomiranih učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik i magistara Učiteljskoga studija s njemačkim jezikom je štetno za rano učenje stranog jezika, a osobito za učenje stranih jezika od prvoga razreda osnovne škole, jer se time degradira kadar koji je stekao kompetencije za poučavanje stranih jezika posebice u ranoj školskoj dobi. Stjecanje metodičko i pedagoško-psihološke kompetencije za poučavanje stranog jezika u ranom i srednjem djetinjstvu, ne smije biti dodatno obrazovanje već treba biti integrirano u samo obrazovanje učitelja, a tu mogućnost pruža samo Učiteljski fakultet. S poštovanjem, Katarina Đorić Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
201 Josipa Hotovec Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju sam osposobljena za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, zahvaljujući brojnim teorijskim i praktičnim kolegijima koji su nas pripremali za rad. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
202 Josipa Hotovec Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Poštovani, predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći program: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
203 Jelica Obućina Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 14. OSTALI JEZICI Vjerujem kako u ostale jezike pripada i srpski jezik. Osim navedenih studijskih programa treba uvrstiti i studijski program i smjer: Učiteljski studij, vrsta i razina studija: četverogodišnji dodiplomski stručni studij, stečeni akademski naziv: diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Srpski jezik i kultura (odgovarajućeg jezika). učiteljica Jelica Obućina Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
204 Jelena Ivanišević Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 29. STRUČNI SURADNICI f) Stručni suradnik knjižničar U drugom stavku Informacijske znanosti nedostaje smjer/modul, kao što je to naznačeno za ostale studijske programe. Ovo se odnosi isključivo na stečeni akademski naziv magistar informacijskih znanosti. Titula magistar informacijskih znanosti stječe se pri Odjelu za informacijske i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zagrebu te Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. U Zadru postoji smjer nakladništvo i smjer knjižničarstvo, ali studenti po završetku i jednog i drugog smjera stječu akademski naziv magistar informacijskih znanosti. Treba, dakle, jasno razgraničiti to dvoje. Baš kao što je za studijski program Hrvatski jezik i književnost nužno navesti smjer - osoba koja je na istom studiju završila nastavnički smjer, ne može raditi u školskoj knjižnici, i obrnuto, koja je završila knjižničarski smjer ne može predavati hrvatski jezik i književnost. U Zagrebu je situacija kompleksnija. Akademsko zvanje magistar informacijskih znanosti stječe se na sljedećim diplomskim studijskim programima (jednopredmetnim i dvopredmetnim): a) smjer Informatika (istraživački) - jednopredmetni b) smjer Informatika (nastavnički) - jednopredmetni c) smjer Arhivistika - jednopredmetni d) smjer Arhivistika - dvopredmetni e) smjer Informatika (istraživački) - dvopredmetni Dakle, ukoliko druga stavka ostane bez naznake smjera u školskoj će se knjižnici moći zaposliti svi sa zvanjem magistra informacijskih znanosti, a to znači i arhivisti, i informatičari, i nakladnici. Primjerice na Odsjeku za informacijske znanosti Sveučilišta u Osijeku, osoba koja izabere smjer nakladništvo stječe akademsko zvanje magistar nakladništva. Predlažem da se, radi izbjegavanja dodatne zbrke, u tom stavku dodaju smjerovi: informatologija (Osijek, Zagreb) i knjižničarstvo (Zadar). Prihvaćen Prihvaćeno.
205 Jelena Ivanišević Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 29. STRUČNI SURADNICI f) Stručni suradnik knjižničar Prijedlog: uz titulu magistar edukacije hrvatskog jezika i književnosti, odnosno magistar kroatistike dodati naznaku smjera (knjižničarski), kao što je to slučaj kod magistra kulturologije (uz naznaku smjera). Objašnjenje: nazivi studija informacijskih znanosti i knjižničarstva u Hrvatskoj, kao i titula, nisu u potpunosti standardizirani, iako se radi o istim odsjecima pri Sveučilištima u Zagrebu, Zadru, Osijeku. Studijski programi Kulturologije i Hrvatskog jezika i književnosti, smjer knjižničarski, odnosno knjižničarstvo, dodatno stvaraju dvojbe budući da titule ne sadrže u sebi pojam koji upućuje na knjižničarstvo/informacijske znanosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
206 jasna guliš Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 28. UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR Poštovani, Ovim su nacrtom u potpunosti izostavljeni učitelji socijalni pedagozi koji rade u produženom stručnom postupku s učenicima s teškoćama u razvoju. Stoga predlažem da se nakon članka 28. obavezno doda članak koji prepoznaje navedenu skupinu zaposlenih u osnovnim školama Republike Hrvatske na način da se defefinira radno mjesto i potrebna stučna sprema: UČITELJ SOCIJALNI PEDAGOG U PRODUŽENOM STRUČNOM POSTUPKU ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU; studijski program: SOCIJALNA PEDAGOGIJA (profesor socijalni pedagog, magistar socijalne pedagogije, diplomirani defektolog – socijalni pedagog). Hvala unaprijed. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
207 Jasmina Fijala Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 22. TEHNIČKA KULTURA Poštovani, Smatram da je prijedlog pravilnika nepotpun te je potrebno u pravilnik uvrstiti i diplomirane inženjere drvne tehnologije, koji također posjeduju kompetencije za rad u osnovnoj školi. Prva misao koja svima sada prolazi kroz glavu – ne, ne ONI ne mogu to je biotehnički fakultet! Ali svatko tko je pogledao kurikulum iz Tehničke kulture, vidjet će da već od 5. razreda učenici uče tehničko crtanje, vrste i svojstva drva, izrađuju modele od papira ili drva. Na natjecanjima od 5. – do 8. razreda rade s drvom! Zašto jednoj od kompetentnih struka sudite samo prema tome kojoj vrsti znanosti je STRPANA! Nitko ne gleda kolegije koje su ti ljudi odslušali /položili. Na želim umanjivati važnost ničije struke ili zanimanja ali po čemu je jedan mehanotroničar kompetentniji od dipl. ing. drvne tehnologije za rad u osnovnoj školi. Zašto dipl. Ing. drvne tehnologije može raditi u zemljama EU kao učitelj Tehničkog , a u Hrvatskoj ne može? Jesu li drvni tehnolozi jedina struka u Hrvatskoj koja ima više mogučnosti za zaposlenje van granica Lijepe Naše? I da, i „vani „ pripadaju biotehničkim znanostima. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
208 Ivo Martinac Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 17. INFORMATIKA Poštovani, Vidim kako je dodan i IT menadžment na popis ali Vas molim da razmotrite mogućnost dodavanja na popis stručnih za Informatiku i Informatički menadžment, smjer Poslovne informatike s stečenim zvanjem diplomiranog ekonomista za informatički menadžment. Studij je bio po starom, četverogodišnjem programu na Veleučilištu u Šibeniku i nismo u mogućnosti dobiti titulu zvanja po novom programu jer je sada tamo trogodišnji studij Inf. menadžmenta s mogućnošću upisa naknadne dvije godine samo "običnog" menadžmenta. Lijep pozdrav s nadom pozitivnog rješenja. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredba je usklađena s Odlukom o donošenju Kurikuluma za nastavni predmet informatike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, a o kojem je provedno javno savjetovanje.
209 Ivana Zec Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s njemačkim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Njemačkog jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 7. u točki a). Navedeni studijski program je izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Njemački jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoji Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s njemačkim jezikom i Učiteljski studij s engleskim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Učiteljski studij s njemačkim jezikom u sklopu kojega se njemački jezik studira kao studijski smjer obuhvaća MINIMALNO 98 ECTS bodova, dok moduli nekog studijskog programa sadrže NAJVIŠE 40 ECTS bodova. Do programa učiteljskog studija s njemačkim i engleskim jezikom lako je doći. Iz tog razloga je vrlo zabrinjavajuće što se iznose neprovjerene informacije i govori o tek nekoliko ECTS bodova nakon završenog studija. Ovdje se radi o dvopredmetnom studiju, kao i studiju njemačkog jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. S obzirom na opseg u ECTS bodovima Učiteljski studij minimalno zaostaje za germanističkim studijima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s njemačkim jezikom. Na tom studiju sam u pedagoško-metodičko-psihološko-didaktičkom pogledu osposobljena za nastavu njemačkog jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, jer smo s učenicima radili, što na stručno pedagoškoj praksi, što na javnim i individualnim satima od druge godine fakulteta. Navedenim studijskim programom stječe se daleko viša razina metodičko-didaktičkog znanja i iskustva potrebnog za rad i (rano) poučavanje njemačkog jezika S poštovanjem, Ivana Zec Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
210 Ivana Vargek Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 17. INFORMATIKA Poštovani, mene zanima hoće li ovaj poredak vrijediti i kada će informatika kao nastavni predmet biti u razrednoj nastavi? Nije li krajnje nepošteno prema nama učiteljima RAZREDNE NASTAVE s pojačanim programom/modulom INFORMATIKE, koji smo upisali taj fakultet s jedinom željom, a to je da predajemo djeci u osnovnoj školi (za razliku od mnogih gore navedenih zanimanja), da nemamo prednost pri zapošljavanju za nastavni predmet INFORMATIKE u RAZREDNOJ NASTAVI? S poštovanjem, Ivana Vargek Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
211 Ivana Vargek Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi Poštovani, mene zanima hoće li ovaj poredak vrijediti i kada će informatika kao nastavni predmet biti u razrednoj nastavi? Nije li krajnje nepošteno prema nama učiteljima RAZREDNE NASTAVE s pojačanim programom/modulom INFORMATIKE, koji smo upisali taj fakultet s jedinom željom, a to je da predajemo djeci u osnovnoj školi (za razliku od mnogih gore navedenih zanimanja), da nemamo prednost pri zapošljavanju za nastavni predmet INFORMATIKE u RAZREDNOJ NASTAVI? S poštovanjem, Ivana Vargek Nije prihvaćen Pravo rada učitelje razredne nastave s pojačanim programom propisano je Zakonom.
212 Ivana Šimović Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 17. INFORMATIKA Poštovani, diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika, u odnosu na nastavničke kompetencije, trebali bi se izjednačiti s diplomiranim profesorima Informatika (studijski programi prije uvođenja obrazovanja prema bolonjskom procesu). Njihovo je pravo na izvođenje nastave informatike u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako navedeni Pravilnik nije stavljen izvan snage, taj se studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, treba premjestiti u točku a) članka 6. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz informatike a te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. Nadalje, 6. ožujka 2018. u NN 22/2018 ministrica znanosti i obrazovanja donosi ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ. U prilogu 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike informatike pod TOČKOM A uvršten je Učiteljski studij s modulom Informatika i pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika. Ne vidim razlog da se sada Učiteljski studij stavlja pod točku B u Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika jer sve je napisano u Dopunskoj ispravi o studiju u kojoj stoji i koju je odobrilo MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA. S poštovanjem, Ivana Šimović Primljeno na znanje Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
213 Ivana Pavić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s njemačkim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Njemačkog jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 7. u točki a). Navedeni studijski program je izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Njemački jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoji Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s njemačkim jezikom i Učiteljski studij s engleskim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Učiteljski studij s njemačkim jezikom u sklopu kojega se njemački jezik studira kao studijski smjer obuhvaća MINIMALNO 98 ECTS bodova, dok moduli nekog studijskog programa sadrže NAJVIŠE 40 ECTS bodova. Do programa učiteljskog studija s njemačkim i engleskim jezikom lako je doći. Iz tog razloga je vrlo zabrinjavajuće što se iznose neprovjerene informacije i govori o tek nekoliko ECTS bodova nakon završenog studija. Ovdje se radi o dvopredmetnom studiju, kao i studiju njemačkog jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. S obzirom na opseg u ECTS bodovima Učiteljski studij minimalno zaostaje za germanističkim studijima. Na tom studiju se studente u pedagoško-metodičko-psihološko-didaktičkom pogledu osposobljava za nastavu njemačkog jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, jer se s učenicima radi, što na stručno pedagoškoj praksi, što na javnim i individualnim satima od druge godine fakulteta. Navedenim studijskim programom stječe se daleko viša razina metodičko-didaktičkog znanja i iskustva potrebnog za rad i (rano) poučavanje njemačkog jezika. S poštovanjem, Ivana Pavić Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
214 Ivana Pačko Horvat Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 22. TEHNIČKA KULTURA Poštovani. Opisu zvanja nedostaje geotehnika, zvanje diplomirani inženjer geotehnike, budući da osobe s tim zvanjem rade na poslovima učitelja tehničke kulture te kao takve imaju položen stručni ispit. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
215 Ivana Kuna Raguž Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, trebali bi se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (studijski programi prije uvođenja obrazovanja prema bolonjskom procesu). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako navedeni Pravilnik nije stavljen izvan snage, taj se studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, treba premjestiti u točku a) članka 6. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz engleskog jezika te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. S poštovanjem, Ivana Kuna Raguž, dipl. uč. RN s pojačanim programom iz EJ Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
216 Ivana Katavić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s njemačkim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Njemačkog jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 7. u točki a). Navedeni studijski program je izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Njemački jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoji Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s njemačkim jezikom i Učiteljski studij s engleskim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Učiteljski studij s njemačkim jezikom u sklopu kojega se njemački jezik studira kao studijski smjer obuhvaća MINIMALNO 98 ECTS bodova, dok moduli nekog studijskog programa sadrže NAJVIŠE 40 ECTS bodova. Do programa učiteljskog studija s njemačkim i engleskim jezikom lako je doći. Iz tog razloga je vrlo zabrinjavajuće što se iznose neprovjerene informacije i govori o tek nekoliko ECTS bodova nakon završenog studija. Ovdje se radi o dvopredmetnom studiju, kao i studiju njemačkog jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. S obzirom na opseg u ECTS bodovima Učiteljski studij minimalno zaostaje za germanističkim studijima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s njemačkim jezikom. Na tom studiju sam u pedagoško-metodičko-psihološko-didaktičkom pogledu osposobljena za nastavu njemačkog jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, jer smo s učenicima radili, što na stručno pedagoškoj praksi, što na javnim i individualnim satima od druge godine fakulteta. Navedenim studijskim programom stječe se daleko viša razina metodičko-didaktičkog znanja i iskustva potrebnog za rad i (rano) poučavanje njemačkog jezika S poštovanjem, Ivana Katavić Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
217 Ivana Junković Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju sam osposobljena za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima. Smatram da smo više nego kompetentni za obavljanje tog posla. Ciljano smo pripremani za rano učenje jezika. Kako je već ranije spomenuto ljudi s istom diplomom u Engleskoj rade u osnovnim školama. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
218 Ivana Jovanović Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 18. PRIRODA I BIOLOGIJA Poštovani, smatram da cijeli Članak 18. PRIRODA I BIOLOGIJA nema smisla jer se radi o dva nastavna predmeta koji se niti ne izvode u svim razredima. Škole pri objavljivanju natječaja odvajaju ove nastavne predmete kao što se odvaja i kemija od prirode i od biologije jer se radi o posebnom nastavnom predmetu. Isto tako, predlažem sljedeće izmjene predloženoga teksta Pravilnika u članku 6.: Dopuniti Članak 6. u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Prirodoslovlje, uz obrazloženje kako se navedeni diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Prirodoslovlje, u odnosu na nastavničke kompetencije, trebaju izjednačiti s nastavnicima Biologije (studijski programi prije uvođenja obrazovanja prema bolonjskom procesu). Njihovo je pravo na izvođenje nastave Prirode i Biologije u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako navedeni Pravilnik nije stavljen izvan snage, taj se studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, treba premjestiti u točku a) Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredba je usklađena s člankom 105. stavka 6. točke b. Zakona.
219 Ivana Gruban Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, trebali bi se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (studijski programi prije uvođenja obrazovanja prema bolonjskom procesu). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako navedeni Pravilnik nije stavljen izvan snage, taj se studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, treba premjestiti u točku a) članka 6. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz engleskog jezika te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. Studijski program integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim jezikom je izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistra primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) molim Vas da mi omogućite zapošljavanje na mjesto za koji sam se obrazovala i da vjerujete u moje kompetencije. S poštovanjem, Ivana Gruban, magistra primarnog obrazovanja s programom engleskog jezika Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
220 Ivana Buselic Garber Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 18. PRIRODA I BIOLOGIJA Nedostaje prvostupnik i magistar biologije i ekologije mora, odnosno diplomirani inženjer biologije i ekologije mora među strukama kvalificiranima za predavanje prirode i biologije. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
221 IVANA BUKVIĆ BELAC Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 29. STRUČNI SURADNICI U čl. 29. STRUČNI SURADNICI, kod c) Stručni suradnik edukacijsko-rehabilitacijskog profila trebalo bi uz postojeće akademske nazive dodati i profesor edukacijske rehabilitacije, d) također dodati uz postojeće i profesor logoped te e) dodati profesor socijalne pedagogije Prihvaćen Prihvaćeno.
222 Iva Pendeš Blažun Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s njemačkim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Njemačkog jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 7. u točki a). Ovaj studijski program je nepravedno izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Njemački jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s njemačkim jezikom i Učiteljski studij s engleskim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij njemačkog jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji njemačkog jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Izostavljanjem točnih činjenica iz Pravilnika umanjuje se vrijednost stečenog obrazovanja na Učiteljskom fakultetu. Prednost pri zapošljavanju na mjesto učitelja stranog jezika imaju osobe bez metodičkog znanja (točka b. prevoditeljski smjer)? Stručni tim, koji je dobio zadatak sastaviti dotični pravilnik ili nije imao potpune informacije ili je iz nepoznatih razloga odlučio ignorirati studij koji pruža najkvalitetnije obrazovanje učitelja stranog jezika za rad s osnovnoškolskim učenicima. Obzirom da se na stranici Učiteljskog fakulteta nalazi opširan elaborat o studijskom programu "835" Učiteljski studij s njemačkim/engleskim jezikom, koji je dostupan javnosti, pitam se jeste li ovom pravilniku doista stručno pristupili. S poštovanjem Iva Pendeš Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
223 Iva Palčić Strčić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, trebali bi se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (studijski programi prije uvođenja obrazovanja prema bolonjskom procesu). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako navedeni Pravilnik nije stavljen izvan snage, taj se studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, treba premjestiti u točku a) članka 6. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz engleskog jezika te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. S poštovanjem, Iva Palčić Strčić, diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, učitelj mentor, voditeljica Županijskog stručnog vijeća za učitelje engleskog jezika Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
224 Irmelina Sablić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 22. TEHNIČKA KULTURA Poštovani! Ponukana prijedlogom nacrta Pravilnika iskreno se nadam da je posrijedi greška, jer sam već na prvi prijedlog Pravilnika reagirala kad ste izostavili sve dipl. ing. tehničke struke osim dipl.ing.elektrotehnike. Moram reagirati, jer u prijedogu su ostali dipl. ing tehničke struke degradirani, a zna se koje su to struke jer su navedene u starom Pravilniku. Tko može uopće degradirati dipl. ing. tehničkih struka kojih ovdje nema, s u starom Pravilniku bili su stručni, a u istom dajete prednost prvostupnicima. Svoje nezadovoljstvo prijedlogom Pravilnika izražavam kao ravnateljica OŠ koja je u trećem mandatu, dipl.ing. sam tekstilne tehnologije, mišljenja sam da ako se već daje prijedlog da tehničku kulturu može predavati dipl.ing. tehničke struke onda nemojte degradirati određene struke i fakultete jer njih polaze naši učenici koji trebaju ostati ovdje i raditi, a već ih u startu ograničavate i smatrate nestručnim. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
225 Irena Stojanović Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Predlažem da se Učiteljski studij (studijski programi prije uvođenja obrazovanja prema bolonjskom procesu) koji se realizirao kao četverogodišnji dodiplomski stručni studij i kojim se stjecao akademski naziv Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik iz točke b) u točku a) članka 7. Obrazloženje: Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik u odnosu na nastavničke kompetencije izjednačeni su s diplomiranim profesorima njemačkog jezika i književnosti (studijski programi prije uvođenja obrazovanja prema bolonjskom procesu). Njihovo je pravo na izvođenje nastave njemačkog jezika u osnovnoj školi regulirano Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01) te su prema mišljenju MZOS-a od 7. svibnja 2015. (KLASA: 602-01/15-01/00178; URBROJ: 533-28-15-0002) kao diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravni s ostalim nastavničkim kadrom pri zapošljavanju u osnovnoj školi. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 7. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz njemačkog jezika te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. S poštovanjem, Irena Stojanović, učiteljica njemačkog jezika u OŠ, učitelj mentor Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
226 Irena Lukač Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 18. PRIRODA I BIOLOGIJA Žalosti me što se ovo savjetovanje provodi nakon donošenja nedavno izglasanoga Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN68/18) i molim sljedeće promjene zbog Zakona koji je donesen u srpnju ove godine bez javne i stručne rasprave. Najispravnije bi bilo poništiti već spomenuti Zakon i prije pisanja novoga Zakona poštivati sve zakone učiteljske struke te navedene zahtjeve. I. Zahtjevam da se članku 18.(priroda i biologija) točka a) dodaju kao ravnopravni Diplomirani učitelji s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Priroda i Biologija jer predloženi članak dovodi u nepovoljan položaj diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom koji su prije uvođenja integriranog preddiplomskog i diplomskog studija (do 2005.g.) upisali studij i stekli diplomu. Radi se o kadru kojemu pripada 13 (trinaest) generacija diplomiranih učitelja s pojačanim predmetom koji su se u međuvremenu zaposlili na poslovima predmetne nastava te su izjednačeni u svojim pravima s osobama koje su završile sveučilišne integrirane preddiplomske i diplomske studije. Njihov je status prije ove predložene promjene bio reguliran Pravilnikom o dopuni pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01), u Članku 7.a koji glasi: „Osoba koja je na Učiteljskoj akademiji, odnosno, Visokoj učiteljskoj školi završila stručni dodiplomski studij i stekla stručni naziv 'diplomirani učitelj razredne nastave', odnosno, stručni naziv 'diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom' može izvoditi razrednu nastavu odnosno nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi“. Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem još jednom da se taj studij, sada naveden u točki b) članka 18. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 18. Također, pozivamo se na Mišljenje MZOS-a od 7. svibnja 2015. (KLASA: 602-01/15-01/00178; URBROJ: 533-28-15-0002) u kojem se navodi da su diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravni s ostalim nastavničkim kadrom pri zapošljavanju u osnovnoj školi. Željela bih također naglasiti da smo mi kod upisa 1998.godine MORALI naknadno izabrati pojačani program iz nekoga predmeta (u mom slučaju Priroda i Biologija), a sad nam se žele zakinuti naša stečena prava. Prijedlog izmjene: Dopuniti članak 18. u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa Učiteljski studij s pojačanim predmetom Priroda i biologija. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredba je usklađena s člankom 105. stavka 6. točke b. Zakona.
227 IGOR SOLDIĆ Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 17. INFORMATIKA Slažem se s kolegom Hipom kako magistri matematike koji su završili smjer Primijenjene matematike ili smjer Matematičke statistike ne bi trebali biti na listi osoba koje mogu predavati Informatiku u osnovnim školama Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredba je usklađena s Odlukom o donošenju Kurikuluma za nastavni predmet informatike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, a o kojem je provedno javno savjetovanje.
228 Hrvoje Šlezak Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 30. Na ovaj način sročeni stavak 1. onemogućuje rad u osnovnim školama osobama koje su odgovarajuću kvalifikaciju stekle u trećim zemljama, npr. BiH. Kako Zakon o reguliranim profesijama prepoznaje i omogućuje priznavanje rada u reguliranim profesijama i za osobe koje su kvalifikacije stekle u trećim zemljama (Glava VIII Zakona), na jednak bi način valjalo i u ovome pravilniku prepoznati navedene osobe, naravno, uz uvjet pozitivnog rješenja o priznavanju rada u reguliranoj profesiji učitelja ili stručnog suradnika. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
229 Hrvatsko muzikološko društvo Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 24. GLAZBENA KULTURA Poštovani, uvidom u Pravilnik uočili smo brojne nelogičnosti u svezi propisane stručne spreme za zapošljavanje učitelja Glazbene kulture. Temeljem stvarnih kompetencija koje daju razni studijski profili i smjerovi, predlažemo slijedeće: Članak 24. Glazbena kultura U interesu je obrazovnog sustava, kako sadašnjeg, tako i onog nadolazećeg, reformiranog, da učenicima predaju učitelji s odgovarajućom stručnom spremom. U nastavi Glazbene kulture apsolutnu prednost valja dati akademski obrazovanim stručnjacima s područja glazbene pedagogije, a druge stupnjevati kako je dolje predloženo. Prijedlog: 5. 23. Glazbena kultura a) prednost pri zapošljavanju: glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); mag. crkvene glazbe - glazbena pedagogija b) prednost pri zapošljavanju ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a): glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom c) mogu se zaposliti na određeno vrijeme ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) i b) pod uvjetom da naknadno polože odgovarajući pedagoški modul predmeta. mag. muzike svih profila koji nisu navedeni pod točkama a) i b) DOPUNA I POJAŠNJENJE: Pri zapošljavanju bi prioritet trebalo biti stupnjevanje prema gore navedenim točkama. Pod točkom a) naveden je studijski profil koji je ciljano kvalificiran za ovaj stupanj podučavanja te bi stoga trebao imati apsolutnu prednost. Pod točkom b) su kandidati većih kompetencija od a), ali se kao takvi mogu zaposliti i na obrazovnoj razini općih osnovnih škola za predmet Glazbena umjetnost, dok su pod točkom c) kandidati čije su kompetencije potpuno drugačije zbog završenog studijskog profila pa bi trebali doći na zadnje mjesto pri odabiru u zapošljavanju, a moralo bi im se, prije zaposlenja na neodređeno vrijeme, uvjetovati polaganje dodatnih odgovarajućih pedagoških modula. Unutar pojedinih točaka kandidati su ravnopravni bez obzira na redoslijed navođenja. Predsjednik Hrvatskog muzikološkog društva: akademik Stanislav Tuksar Koordinator Pedagoške sekcije HMD-a: Željka Tonković, prof. mentor (voditeljica Stručnog vijeća nastavnika muzikoloških predmeta glazbenih škola Grada Zagreba i svih županija RH) Primljeno na znanje Zahvaljujemo na prijedlogu. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbama Zakona. Stjecanje pedagoških kompetencija propisano je Zakonom i obvezno za sve osobe koje se zapošljavaju na radnom mjestu učitelja u osnovnoj školi. Iste se ne propisuju ovim Pravilnikom.
230 Hrvatsko logopedsko društvo Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 28. UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR Članak 28. U članku 28 opisuje se naziv „UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR“ te se navodi stručna kompetencija: „rad s djecom u posebnim razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim ustanovama po posebnim programima za učenike s teškoćama u razvoju“. U istom članku, u opisu vrste obrazovanja navodi se isključivo stručnjak koji je završio studijski program edukacijske rehabilitacije. Imajući u vidu da se u posebnim razrednim odjeljenjima i ustanovama obrazuju i djeca s poremećajima komunikacije, jezika, govora i slušanja, ovim prijedlogom da s njima radi isključivo edukacijski rehabilitator posve je pogrešno procijenjena kompetencija navedenog stručnjaka jer područje teškoća komunikacije, jezika, govora i slušanja potpuno ispada iz stručnih kompetencija edukacijskog rehabilitatora. Stoga je ovim člankom zakona potpuno zanemareno temeljno pravo svakog djeteta na odgoj i obrazovanje koje će biti primjereno njegovim potrebama. Stoga se predlaže da se iznimno u slučajevima kada se radi o razrednim odjeljenjima u kojima su djeca s teškoćama (poremećajima) komunikacije, jezika, govora i slušanja kao jedina osoba koja ima obrazovanje i stručne komptencije za rad s navedenom populacijom navede logoped. Također, nužno je promijeniti naziv članka 28 te umjesto “Učitelj edukacijski rehabilitator” stavi “Učitelj edukacijski rehabilitator”/ “Učitelj logoped”. Članak 29 Budući da ne postoji naziv “stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila” jer takvog profila nema i nigdje u Republici Hrvatskoj se ne obrazuje, u članku 29 nužno je ukloniti opis takve vrste “stručnjaka” te navesti točne nazive stručnjaka koji se obrazuju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao jedinoj visokoškolskoj ustnovi ove vrste. Točni nazivi stručnjaka su: logoped (stručni suradnik logoped), edukacijski rehabilitator (stručni suradnik edukacijski rehabilitator) i socijalni pedagog (stručni suradnik socijalni pedagog). Nazivi stručnjaka proizlaze iz tri potpuno različita studijska programa koja dovode do potpuno različitih stručnih kompetencija i s obzirom na to, osposobljeni su za rad s potpuno različitim vrstama teškoća/poremećaja što uvijek treba imati u vidu s obzirom na prava i korist krajnjeg korisnika/učenika. Prof.dr.sc. Draženka Blaži, predsjednica Hrvatskog logopedskog društva Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
231 Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, želimo se osvrnuti na kategorizaciju studijskih programa i smjerova u tablici kojom se specificira koju vrstu obrazovanja mora imati učitelj njemačkog jezika. Naša pozicija proizlazi iz 26-ogodišnjeg iskustva suradnje s učiteljima i profesorima njemačkog jezika u sklopu rada Hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika kao strukovne udruge. Uvodno naglašavamo da je za rad u nastavi njemačkog jezika na osnovnoškolskoj razini potrebno daleko složenije metodičko-didaktičko znanje i iskustvo nego na višim razinama obrazovanja pa bi stoga jedan od glavnih preduvjeta za učitelje njemačkog jezika trebao biti apsolviranje metodičko-didaktičkih kolegija. Sukladno tome iznenađuje da su magistri njemačkog jezika i književnosti nakon završenog prevoditeljskog i kulturološkog smjera navedeni pod točkom b) kao potencijalni kandidati za učitelje njemačkog jezika, a da pritom nije navedeno koje uvjete moraju zadovoljiti da bi nakon nenastavničkog smjera mogli raditi kao učitelji. Budući da Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ne precizira način stjecanja pedagoških kompetencija kojima kandidat nije ovladao tijekom studija, smatramo da je nužno i neodgodivo precizirati razlikovne ispite i institucije na kojima se oni mogu polagati kako bi takvi kandidati zadovoljavali minimalne uvjete za rad u nastavi njemačkog jezika u osnovnoj školi. Ta bi skupina pri zapošljavanju trebala imati najnižu razinu prioriteta. Polazeći od kriterija metodičko-didaktičke kvalifikacije stoga iznenađuje da je u istu kategoriju pod točkom b) stavljen Učiteljski studij te kandidati sa stečenim akademskim nazivom magistar primarnog obrazovanja (Modul Njemački jezik) te diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Njemački jezik, kad je iz kurikuluma studija tih kandidata vidljivo da njihovo obrazovanje uključuje specifična područja metodike nastave njemačkog jezika, književnosti za djecu i mlade, međukulturnu dimenziju nastave stranog jezika te poseban metodičko-didaktički pristup ranom učenju njemačkog jezika u nižim razredima osnovne škole. Dodatni segment obrazovanja koji govori u prilog kandidata s Učiteljskog fakulteta jest praktična nastava tijekom studija koja je kompleksno strukturirana i obuhvaća velik broj sati hospitacija kao i oglednih nastavnih sati za razliku od kandidata prevoditeljskog i kulturološkog smjera koji tijekom studija uopće nisu imali priliku apsolvirati praksu niti steći ikakvo iskustvo rada u razredu. Predlažemo revidiranje tabličnog prikaza Članka 7 - NJEMAČKI JEZIK na način da se kandidati za učitelje njemačkog jezika sa studijem završenim na Učiteljskom fakultetu stave u istu kategoriju kao i kandidati sa studija Germanistike i Njemačkog jezika i književnosti (nastavnički smjer) kad je riječ o zaposlenju kao učitelj njemačkog jezika u osnovnoj školi. Za moguće kandidate ostalih smjerova, prevoditeljski i kulturološki, potrebno je ovim Pravilnikom precizno utvrditi način stjecanja dodatnih pedagoških kompetencija prije zapošljavanja na mjestu učitelja njemačkog jezika u osnovnoj školi. Primljeno na znanje Prijedlog nije prihvaćen. Stjecanje pedagoških kompetencija propisano je Zakonom i ne uređuje se ovim Pravilnikom.
232 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 29. STRUČNI SURADNICI U skladu s ranije iznesenim komentarom o članku 28, vrlo je važno ukloniti opis „stručni suradnik edukacijsko-rehabilitacijskog profila“. Važno je razlikovati stručnog suradnika edukacijskog rehabilitatora, stručnog suradnika logopeda i stručnog suradnika socijalnog pedagoga. Ne postoji potreba za stvaranjem nadređene kategorije (primjerice, „stručni suradnik edukacijsko-rehabilitacijskog profila – socijalni pedagog“), jer to unosi nepotrebnu zbrku i nejasnoća, a prema trenutnom sustavu obrazovanja ne postoji „stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila“, već postoje tri odvojene struke koje se obrazuju na istom fakultetu, ali imaju potpuno različita znanja i kompetencije. Prihvaćen Prihvaćeno
233 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 28. UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR Članak 28 nosi naziv „UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR“ i u članku se obrazlaže da je to osoba koja ima obrazovanje za „rad s djecom u posebnom razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim ustanovama po posebnim programima za učenike s teškoćama u razvoju“, te se u opisu vrste obrazovanja navodi isključivo stručnjak koji je završio studijski program edukacijske rehabilitacije (jedan od tri smjera studija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu). No, ovakvim nazivom i opisom specifične odgojno-obrazovne potrebe učenika s poremećajima u ponašanju (područje ciljanog obrazovanja stručnjaka socijalnih pedagoga) koji se nalaze u posebnim razrednim odjeljenjima ostaju potpuno nepokrivene. Stoga smatramo da je nužno promijeniti naziv članka, kao i stvoriti preduvjete za zapošljavanje socijalnih pedagoga, odnosno u opis uvrstiti i stručnjake koji su završili studijski program socijalne pedagogije (na način kako je to navedeno u članku 29). Naime, prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (68/18), stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila uključuje sljedeće struke: edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog. Poistovjećivanje termina „stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila“ sa samo jednim stručnjakom (edukacijskim rehabilitatorom, ili kako je u Zakonu navedeno edukatorom rehabilitatorom) je potpuno pogrešno i ugrožava potrebe onih učenika koji pokazuju teškoće u okviru djelovanja socijalnih pedagoga i logopeda. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
234 Hrvatska strukovna udruga fonetičara (HSUF) Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 29. STRUČNI SURADNICI Molimo u članak 29. uvrstiti profesori fonetike, magistri edukacije fonetičari rehabilitatori kao stručni suradnici Potrebno je da se u članak 29. uvrste i magistri edukacije fonetičari rehabilitatori kao stručni suradnici edukacijsko-rehabilitacijskog profila / stari naziv profesori fonetike. Naime, na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za fonetiku postoji studijski program Fonetike, koji je sve to obuhvaćao kasnije ekspliciran u usmjerenju Rehabilitacija slušanja i govora. Po vrsti i razini radi se o diplomskome sveučilišnom studiju ili sveučilišnome dodiplomskom studiju („po starome sustavu“). Stečeni akademski naziv za osobu koja je završila navedeni studij glasi – magistar edukacije fonetičar rehabilitator. Riječ je o stručnjaku edukacijsko-rehabilitacijskog profila u području rehabilitacije slušanja i govora, s položenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim predmetima, dakle stečenim tzv. pedagoškim kompetencijama. Dovoljno je spomenuti da je osnivač Odsjeka za fonetiku ujedno osnivač i Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, ugledne ustanove u kojoj slobodno od statusa stručni suradnici na dalje rade profesori fonetike/magistri edukacije fonetičari rehabilitatori. Dokaz o odgovarajućoj vrsti obrazovanja jest diploma o završenome studiju u kojoj kojoj jasno piše da je osoba koja je završila studij Fonetike, i u suvremenom razvrstavanju smjer Rehabilitacija govora i slušanja stekla akademski naziv magistar/magistra edukacije fonetičar rehabilitator te sva prava koja joj pripadaju prema propisima. Detaljne informacije o ishodima učenja na Odsjeku za fonetiku smjera Rehabilitacija slušanja i govora nalaze se i na http://theta.ffzg.hr/ECTS/Studij/Index/1161. Iz svega navedenog proizlazi da profesori fonetike/magistri edukacije fonetičari rehabilitatori u potpunosti udovoljavaju svim kriterijima da budu uvršteni kao stručni suradnici edukacijsko-rehabilitacijskog (u stvari odgojno-obrazovnog i rehabilitacijskog) profila u osnovne škole. Imaju završen diplomski studij, na njemu stječu pedagoške kompetencije prema kriterijima koji vrijede i za sve ostale učitelje i stručne suradnike, a koji su uredno navedeni u ovome Pravilniku. U kontekstu reforme nacionalnoga kurikuluma i usklađivanja s potrebama tržišta rada smatramo kako je krucijalno da se uklone besmislene administrativne prepreke magistrima edukacije fonetičarima rehabilitatorima da se bave onime za što su se obrazovali po studijskome programu odobrenom od Ministarstva znanosti i obrazovanja! Što je najgore isključivanje fonetičara iz tima lišavamo se područja filoloških kompetencija čiji su oni, po razvrstavanju znanstvenih područja, polja i grana ovdje jedini predstavnici a koje su ključne za razvoj mladog čovjeka, njegove govorne, jezične i suvremene informacijske pismenosti. Ako smijemo studirati, smijemo li raditi? Hrvatska strukovna udruga fonetičara (HSUF) Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti jer su odredbe vezano uz stručnesuradnike propisane Zakonom te nije među stručnim suradnicima nema fonetičara rehabilitatora.
235 Helena Magdić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, trebali bi se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (studijski programi prije uvođenja obrazovanja prema bolonjskom procesu). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako navedeni Pravilnik nije stavljen izvan snage, taj se studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, treba premjestiti u točku a) članka 6. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz engleskog jezika te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. Predlažem dvije izmjene predloženoga teksta Pravilnika u članku 6. 1) Dopuniti Članak 6. u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik Obrazloženje: Uvrštavanjem navedenoga programa Pravilnik bi se uskladio s odredbom članka 105. stavka Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18), prema kojemu poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila “a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija“, i to zato što je navedeni studijski program Učiteljskoga studija s engleskim jezikom bio program nastavničkoga smjera, usmjeren na nastavničke kompetencije, uključuje cjeloviti tada četverogodišnji studij engleskoga jezika, koji je integriran u opći učiteljski studij, čime se postiže stvarna dvopredmetnost i jest diplomski sveučilišni studij. 2) Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, mogu se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (predbolonjski studiji). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01) kao i stečenom diplomom prije Bolonjskog procesa. Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se i taj studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 6. Ti su se učitelji, uostalom, na dosadašnjim radnim mjestima pokazali iznimno uspješnima u svom radu. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz engleskog jezika te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. U praksi, ovaj Pravilnik (a i trenutni Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) propisuje da učitelj s pojačanim predmetom koji je napredovao u zvanje mentora i s 10 godina radnog iskustva u struci bez obzira na svoje uspjehe nema prednost pri zapošljavanju ispred kolege profesora s npr. Filozofskog fakulteta koji nema uopće radnog iskustva niti uspjehe u radu. Potrebno je urediti te nelogičnosti i doraditi uvjete po kojima će se učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom moći zaposliti u slučaju da postanu višak, promjene mjesto boravka i rada ili ako pak nemaju punu satnicu. S poštovanjem, Helena Magdić, diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
236 Helena Horžić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju sam osposobljena za nastavu predmeta Engleski jezik u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, jer sam pet godina usavršavala svoje znanje jezika, ali i kako to znanje na najbolji način prenijeti učenicima. Osim velikog broja kolegija koji su pokrili sve aspekte učenja i poučavanja jezika, ono što je karakteristično za naš studij jest velik broj sati prakse i vježbi u školama, što osobno smatram najvažnijim aspektom, usporedno s teorijskim osnovama. Vjerujem da će uskoro i ovaj pravilnik konačno regulirati ono što kod nas već postoji u praksi i omogućiti nam ravnopravno zaposlenje u nastavi predmeta Engleski jezik u osnovnoj školi. S poštovanjem, Helena Horžić Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
237 Helena Horžić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Smatram da sam potpuno kompetentna obavljati posao učitelja Engleskog jezika u osnovnoj školi, ravnopravno s kolegama koji su diplomirali Engleski jezik na drugim fakultetima. Čak štoviše, fokus našeg studija na UFZG (Učiteljski studij s engleskim jezikom) upravo je na mlađe učenike jezika. S poštovanjem, Helena Horžić Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
238 Filozofski fakultet Osijek - Odsjek za informacijske znanosti Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 17. INFORMATIKA Predlažemo da se u Članak 17. INFORMATIKA. - Učitelj informatike mora imati sljedeću vrstu obrazovanja sukladno članku 105. stavku 6. Zakona: - pod točkom b) doda sljedeća stavka: Informacijske tehnologije - diplomski sveučilišni studij - magistar informacijske tehnologije na isti način kako je predloženi stečeni akademski naziv dodan u Odluku o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Informatike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, Prilog 3 točka b) (NN 22/2018) Obrazloženje: Na Filozofskom fakultetu u Osijeku pored studija informatologije (koji postoji explicitno naveden) postoji i studij informacijske tehnologije. Smatramo kako prema definiranom nastavnom planu (https://sokrat.ffos.hr/ff-info/studiji.php?action=show&id=43) udovoljava znanjima i vještinama potrebnim za kvalitetno provođenje novokreiranih kurikuluma informatike te da bi takav program i pripadajući stečeni akademski naziv trebalo uvrstiti u popis. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
239 Filipa Peh Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Nakon završenog studija, kompetentna sam jednako dobro obavljati posao učitelja razredne nastave, kao i posao učitelja engleskog jezika. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
240 Filipa Peh Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju sam osposobljena za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, jer sam pet godina usavršavala, kako vlastito znanje jezika, tako, možda još i važnije, kako to znanje na najbolji način prenijeti učenicima sukladno njihovoj dobi. Osim velikog broja kolegija koji su pokrili sve aspekte učenja i poučavanja jezika, ono što je karakteristično za naš studij jest velik broj sati prakse i vježbi u školama, što osobno smatram izuzetno važnim aspektom poučavanja jer nije dovoljno samo poznavati jezik, a ne znati prilagoditi način poučavanja učenicima osnovnoškolskog uzrasta, s obzirom na veliku razliku u pristupu učenicima različitih uzrasta koja mora postojati u osnovnoj školi. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
241 Eva Krištofić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju sam osposobljena za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima. Kroz petogodišnji studij, imali smo prilike sudjelovati u različitim načinima poučavanja engleskog jezika i tako stekli kompetencije za počavanje istog. Svaka godina studija obuhvaćala je praksu u različitim školama, kako u nižim tako i u višim razredima osnovne škole. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
242 Emir Kazaferović Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 28. UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR Poštovani, U školama u odgojno-obrazovnim skupinama rade i stručnjaci edukacijsko- rehabilitacijskog profila socijalni pedagozi te ih stoga treba uvrstiti u članak 28. Pravilnika. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
243 Emir Kazaferović Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 28. UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR Poštovani, vjerujem da ste slučajno izostavili dio svojih zaposlenika koji rade s učenicima s teškoćama u razvoju, a koji su nazočni u znatnom broju u osnovnim školama Republike Hrvatske. Naime, radi se o učiteljima produženog stručnog postupka . Predlažem Vam da uvrstite novi članak nakon 28.članka a koji bi glasio: Članak 29. UČITELJ PRODUŽENOG STRUČNOG POSTUPKA Učitelj produženog stručnog postupka za rad s učenicima s teškoćama u razvoju mora imati sljedeću vrstu obrazovanja: - navesti STUDIJSKE PROGRAME , VRSTU I RAZINU STUDIJA TE STEČENI AKADEMSKI NAZIV a) Socijalnog pedagoga b) Edukacijskog rehabiltatora Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
244 Elda Pliško Horvat Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 29. STRUČNI SURADNICI Bitno je istaknuti da je, pri zapošljavanju na radno mjesto stručni suradnik knjižničar, poslodovac dužan slijediti ovu klasifikaciju, odnosno jasno naznačiti da prioritet ima osoba sa stručnom spremom navedenom u prvoj stavci, nakon čega slijede ostale 2 stavke. Predlažem da stavka 3 (Kulturologija uz naznaku smjera) ima prednost pred studijem Hrvatskog jezika i književnosti (bez naznake smjera). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
245 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 29. STRUČNI SURADNICI U članku 29. c,d,e, navode se stručnjaci EDUKACIJSKO REHABILITACIJSKOG PROFILA, što je netočan navod koji dovodi u zabludu. Na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu ne postoji jedan studijski program koji je za sve jednak pa se grana na tri profila stručnjaka koji mogu jedan drugog zamjenjivati u stručnom radu. Na ERF-u postoje tri odvojena studija: REHABILITACIJA/EDUKACIJSKA REHABILITACIJA, LOGOPEDIJA I SOCIJALNA PEDAGOGIJA. Završetkom odgovarajućeg diplomskog studija studenti stječu akademske nazive: magistar Edukacijske rehabilitacije, magistar Logopedije i magistar Socijalne pedagogije, svaki sa različitim kompetencijama i kvalifikacijama. Stoga nikako nije opravdano i dalje koristiti termin "edukacijsko-rehabilitacijski profil". Prihvaćen Prihvaćeno.
246 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 29. STRUČNI SURADNICI Pod e) je potrebno izbrisati naziv ….“stručnjak Edukacijsko-rehabilitacijskog profila“ i umjesto toga navesti STRUČNI SURADNIK SOCIJALNI PEDAGOG. Na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu ne postoje profili nego se izvode 3 odvojena studija, od kojih je jedan diplomski studij SOCIJALNE PODAGOGIJE. Prihvaćen Prihvaćeno.
247 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 29. STRUČNI SURADNICI Pod d) je potrebno izbrisati naziv ….“stručnjak Edukacijsko-rehabilitacijskog profila“ i umjesto toga navesti STRUČNI SURADNIK LOGOPED. Na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu ne postoje profili nego se izvode 3 odvojena studija, od kojih je jedan diplomski studij LOGOPEDIJE. Prihvaćen Prihvaćeno.
248 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 29. STRUČNI SURADNICI Pod c) potrebno je izbrisati naziv ….“stručnjak Edukacijsko-rehabilitacijskog profila“ i umjesto toga navesti STRUČNI SURADNIK EDUKACIJSKI REHABILITATOR. Na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu ne postoje profili nego se izvode 3 odvojena studija, od kojih je jedan diplomski studij Edukacijske rehabilitacije. Također je potrebno dodati vrste i razine studija i stečene akademske nazive koji su prethodili sadašnjem studijskom programu edukacijske rehabilitacije a odnose se na osobe koje su završile studij u razdoblju od 1977. godine nadalje i imaju kompetencije za zapošljavanje na radnom mjestu STRUČNI SURADNIK EDUKACIJSKI REHABILITATOR STUDIJSKI PROGRAM VRSTA I RAZINA STUDIJA STEČENI AKADEMSKI NAZIV Edukacijska rehabilitacija diplomski sveučilišni studij - magistar edukacijske rehabilitacije sveučilišni dodiplomski studij - profesor rehabilitator - profesor defektolog- smjer rehabilitacija - profesor defektolog-opći smjer sveučilišni dodiplomski studij - diplomirani defektolog- nastavnik/učitelj razredne nastave sveučilišni dodiplomski studij - mentalna retardacija i oštećenja govora - poremećaji u ponašanju i mentalna retardacija - oštećenja govora i mentalna retardacija - oštećenja vida i mentalna retardacija - tjelesna invalidnost i mentalna retardacija Prihvaćen Prihvaćeno.
249 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 28. UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR Odvojeno od članka 28 potrebno je dodati članak UČITELJ LOGOPED/UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR za rad sa djecom u posebnim razrednim odjelima po posebnim programima za djecu s oštećenjima sluha i oštećenjima jezično-glasovno-govorne komunikacije težeg stupnja, budući se u nekim studijskim programima kojih je danas sljednik diplomski studij edukacijske rehabilitacije nisu stjecale/ne stječu kompetencije za rad sa tom skupinom djece. te članak SOCIJALNI PEDAGOG U PRODUŽENOM STRUČNOM POSTUPKU (ILI UČITELJ SOCIJALNI PEDAGOG) za rad s djecom s poremećajima u ponašanju u produženom stručnom postupku u posebnim razrednim odjelima. Prema suplementu diplome: socijalni pedagozi su osposobljeni za znanstveno-istraživački i praktičan rad na cijelom kontinuumu intervencija - prevenciji, detekciji, procjeni, ranim intervencijama i tretmanu, procesuiranju i naknadnom staranju - za djecu, mladež i odrasle osobe s rizikom za probleme ili s problemima u ponašanju, te njihovim socijalnim okruženjem, u funkciji odgoja, socijalizacije, rehabilitacije, socijalne integracije i uključivanja. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
250 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 28. UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR U članku 28. UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR potrebno je dodati vrste i razine studija i stečene akademske nazive koji su prethodili sadašnjem studijskom programu edukacijske rehabilitacije a odnose se na osobe koje su završile studij u razdoblju od 1977. godine nadalje i imaju kompetencije za zapošljavanje na radnom mjestu UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR STUDIJSKI PROGRAM VRSTA I RAZINA STUDIJA STEČENI AKADEMSKI NAZIV Edukacijska rehabilitacija diplomski sveučilišni studij - magistar edukacijske rehabilitacije sveučilišni dodiplomski studij - profesor rehabilitator - profesor defektolog- smjer rehabilitacija - profesor defektolog-opći smjer sveučilišni dodiplomski studij - diplomirani defektolog- nastavnik/učitelj razredne nastave sveučilišni dodiplomski studij - mentalna retardacija i oštećenja govora - poremećaji u ponašanju i mentalna retardacija - oštećenja govora i mentalna retardacija - oštećenja vida i mentalna retardacija - tjelesna invalidnost i mentalna retardacija Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
251 Dubravka Crnić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Poštovani, Uz članak 4.: Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Diplomirana sam učiteljica razredne nastave (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi)/ te molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
252 Dubravka Crnić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Diplomirana sam učiteljica razredne nastave Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju sam osposobljenaza nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, čemu u prilog idu i postignuća kolega/ica koji smo završili Učiteljski fakultet (projekti, uspjesi na natjecanjima, napredovanja...). Nas koji radimo puno godina kao učitelji engleskog jezika stavlja se u neravnopravan položaj kod javljanja na natječaje za radna mjesta i zbrinjavanja tehnoloških viškova koji su naša realnost te nam se oduzimaju stečena prava. Potrebno je regulirati prava učitelja s dugogodišnjim stažom prilikom promjene radnih mjesta ili u slučaju tehnoloških viškova jer nam se otežava zapošljavanje, a to sadašnji zakon nije uopće predvidio. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
253 DRAGANA BARIĆ Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi Molim da se u pravilnik uvrste i diplomirani inženjeri te magistri BIOLOGIJE I EKOLOGIJE MORA!!!! Smatram da je ovo obrazovanje iznimno kvalitetno i da kao kadar možemo uz dodatno polaganje pedagoških kompetenci biti izvrsni učitelji prirode i biologije. Vjerujem da previdom nismo uvršteni u ovu radnu verziju pravilnika, no moja želja i oderđenog broja mojih kolega je da nastavimo raditi u školi i da se dugoročno zapošljavamo. Naime dosta mojih kolega ima priliku raditi u sredinama gdje nedostaje profesora i magistara edukacije biologije. Dosadašnja praksa je omogučavala polaganje stručnog ispita te smatram da bi bilo nepravedno i diskriminatorno da se osobama koje su već u školstvu i polažu ili su položili dodatnu pedagošku izobrazbu ostanu bez posla. Ne vidim razloga zašto bi se kolegama biolozima sa završenim srodnim studijama omogučilo uvrštavanje u listu, a nas da se izostavi. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
254 Doris Smolić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 16. FIZIKA Poštovani, smatram da se ovakvim pravilnikom diplomirani učitelji s pojačanim nastavnim predmetom matematikom neopravdano i nepotrebno degradiraju i da bi prije konačne odluke i prihvaćanja pravilnika trebalo provjeriti studiranjem stečena matematička znanja i ne omalovažiti prednost koju učitelju u osnovnoj školi daje bogata pedagoško - psihološka izobrazba. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
255 Domagoj Kostanjšak Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistar sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom te sam na tom studiju osposobljen za rad u nastavi engleskoga jezika u osnovnoj školi, te stoga molim da mi se omogući zapošljavanje na toj poziciji. Ovaj studij pridaje posebnu pozornost ranom učenju engleskog jezika u teoriji, ali i uz mnogo prakse. Iz tog razloga smatram da bi trebao biti u jednakoj poziciji kao i studij naveden pod točkom a. Srdačan pozdrav, Domagoj Kostanjšak Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
256 Domagoj Kostanjšak Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistar sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju sam osposobljen za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, jer sam pet godina usavršavao, kako vlastito znanje jezika, tako, možda još i važnije, kako to znanje na najbolji način prenijeti učenicima sukladno njihovoj dobi. Osim velikog broja kolegija koji su pokrili sve aspekte učenja i poučavanja jezika, ono što je karakteristično za naš studij jest velik broj sati prakse i vježbi u školama, što osobno smatram izuzetno važnim aspektom poučavanja jer nije dovoljno samo poznavati jezik, a ne znati prilagoditi način poučavanja učenicima osnovnoškolskog uzrasta, s obzirom na veliku razliku u pristupu učenicima različitih uzrasta koja mora postojati u osnovnoj školi. Jedino što želimo su jednake šanse kod zapošljavanja nas i kolega profesora s Filozofskog fakulteta, a na stručnom timu pojedine škole je da odluči tko je pogodniji za radno mjesto koje nude. Domagoj Kostanjšak Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika su usklađene s odredbama članka 105. stavka 6. Zakona.
257 Dolores Dobrinjkic Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 18. PRIRODA I BIOLOGIJA Strukama kvalificiranim za predavanje prirode i biologije bi trebalo dodati diplomirane inženjere biologije i ekologije mora. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
258 Dijana Gašparac Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi Kao dodatak mom prošlom komentaru, želim istaknuti da je bilo kakva degradacija učitelja razrene nastave s pojačanim predmetima u predavanju predmetne nastave (u svim razredima) u osnovnoj školi retrogradno oduzimanje prava stečenih diplomom te je samim time i protuustavno te nemoralno. Nadalje, velik broj predmetnih učitelja (u višim razredima OŠ) su upravo učitelji s pojačanim programima, koji svoj posao uspješno obavljaju preko 10 godina, a za što su redovito valorizirani od strane nadležnih nam institucija. Što će biti s osobama koje ostanu bez dijela satnice u predmetnoj nastavi, postanu tehnološki višak ili samo žele promijeniti mjesto stanovanja? Svaka degradacija i uvrštavanje dilplomiranih učitelja s pojačanim programima iz nastavnih predmeta, kao i magistara primarnog obrazovanja (s dopunskim ispravama u kojeme se očituju pojačani nastavni programi i/ili moduli) u bilo koju drugu točku osim točke a, se nikako ne može odnositi na osobe koje su završile ili upisale učiteljski studij prije izmjene Zakona i ovog pravilnika te se navedeni kadar mora nalaziti pod točkom 6.a, nikako ne b, c i dr. Sa štovanjem, Dijana Gašparac, dipl. učitelj RN s pojačanim programom iz predmeta Engleski jezik, učitelj savjetnik Nije prihvaćen Pravo rada učitelje razredne nastave s pojačanim programom propisano je Zakonom.
259 Dijana Gašparac Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi Predloženi članak dovodi u nepovoljan položaj diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom koji su prije uvođenja integriranog preddiplomskog i diplomskog studija (do 2005.g.) upisali studij i stekli diplomu. Radi se o kadru kojemu pripada 13 (trinaest) generacija diplomiranih učitelja s pojačanim predmetom koji su se u međuvremenu zaposlili na poslovima predmetne nastava te su izjednačeni u svojim pravima s osobama koje su završile sveučilišne integrirane preddiplomske i diplomske studije. Njihov je status prije ove predložene promjene bio reguliran Pravilnikom o dopuni pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01), u Članku 7.a koji glasi: „Osoba koja je na Učiteljskoj akademiji, odnosno, Visokoj učiteljskoj školi završila stručni dodiplomski studij i stekla stručni naziv 'diplomirani učitelj razredne nastave', odnosno, stručni naziv 'diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom' može izvoditi razrednu nastavu odnosno nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi“. Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se taj studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 6. Također, pozivamo se na Mišljenje MZOS-a od 7. svibnja 2015. (KLASA: 602-01/15-01/00178; URBROJ: 533-28-15-0002) u kojem se navodi da su diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravni s ostalim nastavničkim kadrom pri zapošljavanju u osnovnoj školi. Prijedlog izmjene: Dopuniti članak 6., u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa Učiteljski studij s pojačanim predmetom Engleski jezik. Nije prihvaćen Pravo rada učitelje razredne nastave s pojačanim programom propisano je Zakonom.
260 Dijana Gašparac Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, trebali bi se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (studijski programi prije uvođenja obrazovanja prema bolonjskom procesu). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako navedeni Pravilnik nije stavljen izvan snage, taj se studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, treba premjestiti u točku a) članka 6. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz engleskog jezika te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. Nije prihvaćen Pravo rada učitelje razredne nastave s pojačanim programom propisano je Zakonom.
261 Diana Ehrenfreund Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 28. UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR Poštovani, Ovim su nacrtom u potpunosti izostavljeni učitelji socijalni pedagozi koji rade u produženom stručnom postupku s učenicima s teškoćama u razvoju. Stoga predlažem da se nakon članka 28. obavezno doda članak koji prepoznaje navedenu skupinu zaposlenih u osnovnim školama Republike Hrvatske na način da se defefinira radno mjesto i potrebna stučna sprema: UČITELJ SOCIJALNI PEDAGOG U PRODUŽENOM STRUČNOM POSTUPKU ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU; studijski program: SOCIJALNA PEDAGOGIJA (profesor socijalni pedagog, magistar socijalne pedagogije, diplomirani defektolog – socijalni pedagog). Hvala unaprijed. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
262 Denis Kirić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, trebali bi se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (studijski programi prije uvođenja obrazovanja prema bolonjskom procesu). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako navedeni Pravilnik nije stavljen izvan snage, taj se studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, treba premjestiti u točku a) članka 6. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz engleskog jezika te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. S poštovanjem, Denis Kirić - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta engleski jezik - učitelj mentor - voditelj Županijskog stručnog vijeća za učitelje engleskog jezika Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
263 Davor Šokec Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistricar primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Mislim da nije u redu da smo zakinuti u odnosu na studente koji su studirali prije „Bolonje“. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
264 Davor Šokec Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistar sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju sam osposobljen za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, jer sam tijekom edukacije na Učiteljskom fakultetu stekao znanja i kompetencije koje mi to omogućuju. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
265 Danijela Miljan Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s njemačkim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Njemačkog jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Njemački jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskog studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij njemačkoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji njemačkoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s njemačkim jezikom. Na tom studiju sam osposobljena za nastavu njemačkog jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima što je vidljivo iz Dopunske ispravi o učiteljskom studiju s njemačkim jezikom u koju je uključen sljedeći opis profesionalnoga statusa: „Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu njemačkog jezika u osnovnoj školi. Magistar/magistra primarnoga obrazovanja s njemačkim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.“ Unatoč svemu tome te svim mojim stečenim kompetencijama u okviru ranog učenja i poučavanja te pripadajućih metodika (u čemu je njemački jezik ravnopravan ostalim predmetima) ovim Prijedlogom su moja diploma, moje kompetencije i stručna osposobljenost u izvođenju nastave njemačkog jezika dovedene u pitanje. Magistri primarnog obrazovanja su dakle unutar ovog sustava koji bi ih trebao štititi, degradirani i tretirani kao građani drugog reda. Poštovani, kao magistrica primarnog obrazovanja i njemačkog jezika smatram da predloženi članak nacrta Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi iznenađujuće i nepravedno izostavlja integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij primarnog obrazovanja sa smjerom njemačkog jezika (studijski program 835). Naime, u sklopu tog studija, koji se realizira na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Njemački jezik nije modul već smjer koji Pravilnik u potpunosti zanemaruje, a za koji je razvidno da se tijekom studija ostvaruje 180 ECTS bodova. Na tom studiju se osposobljavamo za nastavu njemačkoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima te naglašavam da se navedenim studijskim programom stječe daleko viša razina metodičko-didaktičkog znanja i iskustva potrebnog za rad i rano poučavanje njemačkog jezika, nego na višim razinama obrazovanja. Iz navedenih razloga je nedopustivo uvrstiti navedeni studij pod istu točku b) zajedno s magistrima njemačkog jezika i književnosti nenastavničkog smjera. Zbog kompetencija koje se stječu za rad u predmetnoj nastavi Njemačkog jezika u osnovnoškolskom obrazovanju, ukazujem da neophodnost dopunjavanja članka 7. u točki a) uvrštavanjem navedenog studija - Učiteljski studij s njemačkim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (Studij predmeta Njemački jezik razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu). S poštovanjem, Danijela Miljan, magistra primarnog obrazovanja s njemačkim jezikom Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
266 Danijela Krpan Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 28. UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR Poštovani, obzirom da već dugi niz godina u produženom stručnom postupku za djecu s teškoćama u razvoju, rade socijalni pedagozi vjerujem da ste greškom izostavili naš studijski program. Stoga predlažem da se nakon članka 28. obavezno doda UČITELJ SOCIJALNI PEDAGOG U PRODUŽENOM STRUČNOM POSTUPKU ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, te da kao studijski program bude navedena SOCIJALNA PEDAGOGIJA (profesor socijalni pedagog, magistar socijalne pedagogije, diplomirani defektolog – socijalni pedagog). Hvala unaprijed. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
267 Danijel Forjan Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 17. INFORMATIKA Poštovani, diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika, u odnosu na nastavničke kompetencije, trebali bi se izjednačiti s diplomiranim profesorima Informatika (studijski programi prije uvođenja obrazovanja prema bolonjskom procesu). Njihovo je pravo na izvođenje nastave informatike u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako navedeni Pravilnik nije stavljen izvan snage, taj se studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, treba premjestiti u točku a) članka 6. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz informatike a te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. Nadalje, 6. ožujka 2018. u NN 22/2018 ministrica znanosti i obrazovanja donosi ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ. U prilogu 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike informatike pod TOČKOM A uvršten je Učiteljski studij s modulom Informatika i pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika. Ne vidim razlog da se sada Učiteljski studij stavlja pod točku B u Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika jer sve je napisano u Dopunskoj ispravi o studiju u kojoj stoji i koju je odobrilo MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. S poštovanjem, Danijel Forjan A iz prakse znam da mi učitelji s pojačanim programom iz informatike više sudjelujemo na svim vrstama projekata, eŠkole, Erasmus+, te smo još i administratori imenika, dnevnika, održavanja mreže i sl. poslova za koje ostali ili ne žele ili nisu voljni učiti, mi smo prije svega učitelji i učimo konstantno. Oni kojima je škola i nastava samo prolazna stanica kako bi radili sutra u nekoj firmi, nije uopće u interesu raditi ovaj učiteljski posao. Primljeno na znanje Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
268 Damir Poljak Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 17. INFORMATIKA 6. ožujka 2018. u NN 22/2018 ministrica znanosti i obrazovanja donosi ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET INFORMATIKE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ. U prilogu 3. Popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike informatike pod TOČKOM A uvršten je Učiteljski studij s modulom Informatika i pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika. Ne vidim razlog da se sada Učliteljski studij stavlja pod točku B u Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika jer sve je napisano u Dopunskoj ispravi o studiju u kojoj stoji i koju je odobrilo MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA. "Profesionalni status: Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag.prim.educ) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu Informatike u CIJELOJ osnovnoj školi. Magistar/magistra primarnog obrazovanja s informatikom, osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi." Protivim se retrogradnom oduzimanju stečenih zakonskih prava, umanjivanju kontinuiranog obrazovanja i oštro osuđujem diskriminirajući prijedlog koji predstavlja degradirajući udarac na učiteljsku profesiju. Primljeno na znanje Odredbe Pravilnika usklađene s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
269 DALIA KAGER Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 17. INFORMATIKA Poštovani, Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika, u odnosu na nastavničke kompetencije, trebali bi se izjednačiti s diplomiranim profesorima informatike (studijski programi prije uvođenja obrazovanja prema bolonjskom procesu). Njihovo je pravo na izvođenje nastave informatike u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako navedeni Pravilnik nije stavljen izvan snage, taj se studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, treba premjestiti u točku a) članka 6. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz informatike te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatika sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Isto tako, dobar dio kolegica i kolega upravo s tim zvanjem autori su udžbenika i dodatnih materijala prema novom kurikulumu za osnovnu, a neki čak i za srednju školu. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informarika koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. S poštovanjem, Dalia Kager, dipl. uč. RN i informatike Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
270 Branka Lasić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi Predloženi članak dovodi u nepovoljan položaj diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim predmetom koji su prije uvođenja integriranog preddiplomskog i diplomskog studija (do 2005.g.) upisali studij i stekli diplomu. Radi se o kadru kojemu pripada 13 (trinaest) generacija diplomiranih učitelja s pojačanim predmetom koji su se u međuvremenu zaposlili na poslovima predmetne nastava te su izjednačeni u svojim pravima s osobama koje su završile sveučilišne integrirane preddiplomske i diplomske studije. Njihov je status prije ove predložene promjene bio reguliran Pravilnikom o dopuni pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01), u Članku 7.a koji glasi: „Osoba koja je na Učiteljskoj akademiji, odnosno, Visokoj učiteljskoj školi završila stručni dodiplomski studij i stekla stručni naziv 'diplomirani učitelj razredne nastave', odnosno, stručni naziv 'diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim predmetom' može izvoditi razrednu nastavu odnosno nastavu odgovarajućeg predmeta u osnovnoj školi“. Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se taj studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 6. Također, pozivamo se na Mišljenje MZOS-a od 7. svibnja 2015. (KLASA: 602-01/15-01/00178; URBROJ: 533-28-15-0002) u kojem se navodi da su diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravni s ostalim nastavničkim kadrom pri zapošljavanju u osnovnoj školi. Prijedlog izmjene: Dopuniti članak 6., u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa Učiteljski studij s pojačanim predmetom Engleski jezik. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Pravo rada učitelja razredne nasatve s pojačanim programom propisano je Zakonom.
271 Borna Nemet Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Student sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju se osposobljavamo za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, jer ne samo da uz jezične kompetencije koje stječemo i razvijamo do razine koje u nekim slučajevima i nadilaze studije engleskog jezika na Filozofskom fakultetu, učitelji posjeduju i pedagoško- psihološku te odgojno-obrazovnu kompetenciju koju studenti ostalih fakulteta ni na koji način kroz svoje studije ne stjeću! Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
272 Borna Nemet Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženog teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći program: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao student magistar primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učitelja razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Smatram da kroz studij i sam završetak studija stječemo vrlo kvalitetna znanja i kompetencije koje se neophodne za rad s učenicima u nižim razredim osnovnih škola. Upravo je učitelj s programom engleskoga jezika ključan faktor za temeljit i zdrav razvoj djeteta u obrazovanog čovjeka koji će kroz metodički pristup nastavi odgojno-obrazovnu kompetenciju učitelja postaviti temelj za djetetov daljni jezični razvoj i usavršavanje! Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
273 Boris Bernik Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi uvidom u Pravilnik uočili smo brojne nelogičnosti u svezi propisane stručne spreme za zapošljavanje učitelja Glazbene kulture. Temeljem stvarnih kompetencija koje daju razni studijski profili i smjerovi, predlažemo slijedeće: Članak 24. Glazbena kultura U interesu je obrazovnog sustava, kako sadašnjeg, tako i onog nadolazećeg, reformiranog, da učenicima predaju učitelji s odgovarajućom stručnom spremom. U nastavi Glazbene kulture prednost valja dati akademski obrazovanim stručnjacima s područja glazbene pedagogije, a druge stupnjevati kako je dolje predloženo. Prijedlog: 5. 23. Glazbena kultura a) prednost pri zapošljavanju imaju: glazbeni pedagozi mag. glazbene pedagogije; mag. glazbene kulture; mag. muzike (glazbena pedagogija); mag. crkvene glazbe - glazbena pedagogija b) ako se na natječaj ne jave osobe iz točke a), pri zapošljavanju ravnopravnu prednost imaju (abecednim redom): dirigenti mag. muzike (dirigent) s položenim pedagoškim modulom glazbeni teoretičari mag. teorije glazbe; mag. muzike (teorija glazbe); mag. glazbene teorije kompozitori mag. muzike (kompozitor) s položenim pedagoškim modulom muzikolozi mag. muzikologije (mag. musicol.) s položenim pedagoškim modulom c) mogu se zaposliti na određeno vrijeme ako se na natječaj ne jave osobe iz točaka a) i b) pod uvjetom da naknadno polože odgovarajući pedagoški modul predmeta Psihologija odgoja i obrazovanja 60 sati 4 ECTS Didaktika 60 sati 4 ECTS Osnove glazbene pedagogije 60 sati 10 ECTS Metodika nastave teorijskih glazbenih predmeta 60 sati 6 ECTS Pedagoška praksa teorijskih glazbenih predmeta 1 60 sati 6 ECTS Pedagoška praksa teorijskih glazbenih predmeta 2 60sati 6 ECTS mag. muzike svih profila koji nisu navedeni pod točkama a) i b) Sukladno Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju NN 107/07, 118/12 smatramo da se ranije stačeni akademski stupnjevi mogu odgovarajuće usporediti s onima navedenim u Popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica. S poštovanjem, prof. art. Marina Novak prodekanica za studijske programe i cjeloživotno Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
274 BOJAN LAZIĆ Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 1. Komentar na komentar g. Stjepana Aščića: nastavni predmet Etika se ne razmatra ovim pravilnikom jer nije ponuđen kao izborni predmet u osnovnoj školi. Prihvaćen Nema prijedloga.
275 BOJAN LAZIĆ Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 30. Prijedlog novog teksta Čl. 30., st. 1.: (1) U osnovnoj školi mogu se zaposliti i osobe koje su odgovarajuću kvalifikaciju stekle u državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarskoj Konfederaciji kao i državljani trećih zemalja koji su stekli stručne kvalifikacije u državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarskoj, te osobe koje su odgovarajuću kvalifikaciju stekle u trećim državama. Obrazloženje: Izostavljanjem osoba koje su studirale u trećim zemljama iz ovog pravilnika onemogućilo bi se državljanima Republike Hrvatske, koje su svoje visokoškolsko obrazovanje stekle upravo u trećim zemljama, zapošljavanje u Republici Hrvatskoj. Na taj bi način ovaj pravilnik došao u sukob i sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih visokoškolskih kvalifikacija, pridonijeo bi dodatnom iseljavanju mladih stručnih kadrova iz Republike Hrvatske, a članak 30. tako bi izravno pobijao članak 27. jer bi se u tom slučaju teško moglo pronaći stručnjake koji su se školovali na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
276 BOJAN LAZIĆ Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 29. STRUČNI SURADNICI Treba samo biti oprezan pri definiciji magistra edukacije hrvatskoga jezika koji se može zaposliti kao stručni suradnik knjižničar, da se ne bi stvorio prostor za potencijalne malverzacije od strane poslodavaca. Također, vrlo je bitno definirati i rad stručnih surandika u školama u kojima se relizira nastava za pripadnike nacionalnih manjina po modelu/ima A, B i/ili C. Naime, predlažem da se nakon stavka koji definira studijske programe, vrste i razine studija, te stečene akademske nazive, doda i stavak koji će glasiti: "U školama u kojima se realizira nastava za pripadnike nacionalnih manjina po modelu A obrazovanja na odgovarajući se način na zapošljavanje stručnih suradnika odnose odredbe čl. 27. a koje se odnose na razinu poznavanja jezika i pisma pripadnika nacionalnih manjina za koje je odrganizirana nastava za pripadnike nacionalnih manjina. U školama u kojima je organizirana nastava za pripadnike nacionalnih manjina po modelima B i C prednost pri zapošljavanju imaju osobe koje, pored odredbi ovoga članka, zadovoljavaju i odredbe čl. 27. a koje se odnose na razinu poznavanja jezika i pisma pripadnika nacionalnih manjina za koje organizirana nastava na manjinskom jeziku i pismu." Obrazloženje: Pored stručnog rada i kulturne i javne djelatnosti, svi stručni suradnici u osnovnom školstvu imaju prije svega veliku ulogu u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Naime, prema važećim pozitivnim propisima u Republici Hrvatskoj, stručni suradnici su dužni obavljati neposredni odgojno-obrazovni rad u trajanju od 25 sati tjedno. Uzme li se u obzir kako je stručnim suradnicima radni dan organiziran u šestosatnom radnom vremenu (6 sunčanih sati), lako je zaključiti kako veliku većinu, više od 80% svoga radnog vremena sturčni suradnici provode u neposrednom odgojno obrazovnom radu. Analogno radu učitelja, za kojei ovaj pravilnik predviđa nužnost poznavanja jezika i pisma nacionalnih manjina u radu s učenicima za koje se realizira nastava po modelu/ima A i C (neopravdano se izostavlja model B), s obzirom na količinu neposrednog odgojno-obrazovnoga rada stručnih suradnika nužno je da i oni poznaju jezik i pismo učenika i učitelja koji sudjeluju u odgojno-obrazovnom procesu u školama s nastavom za pripadnike nacionalnih manjina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
277 Blaženka Mravunac Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 19. KEMIJA Poštovani, Smatram da je ovaj Nacrt Pravilnika zaista diskriminirajući za sve one koje su do sada završili svoje četverogodišnje ili petogodišnje studije struke (diplomiranih inženjera struke). Naime, njima je do sada dopušteno uz polaganje pedagoške grupe predmeta raditi u školi. Mnogi od njih rade već godinama u školi a uz sve to postižu i izvrsne rezultate u radu sa učenicima. Novi Nacrt Pravilnika diskriminira posebno diplomirane inženjere sa položenom pedagoškom grupom predmeta a koji trenutno nemaju punu satnicu ili mogu ostati bez određenog broja sati. Neki od tih učitelja, dakle mogu postati tehnološki višak te tako više ne bi mogli konkurirati na radna mjesta i ostali bi trajno bez zaposlenja. Vjerojatno postoji podatak o kolikom broju takvih učitelja je riječ . S druge pak strane se zna da neke škole imaju problem oko zamjena ili zapošljavanja novih kadrova u određenim predmetima jer je malo približno kvalificiranih visokoobrazovanih osoba za rad u školi. Slažem sa gđom koja je napisala sljedeće: Ukoliko se natjecatelj sa srodnim obrazovanjem zaposli,i obavlja svoj posao kako treba (kao što je već imamo slučajeva diljem države u školama) smatram da ih ne treba diskriminirati zbog papirologije ili zato jer se tako nekome htjelo. Dopustite zato diplomiranim inženjerima kemijske struke i svih ostalih kompetentnih struka da se zaposle ako već mogu, jer ako hoćemo djecu učiti nekim životnim vještinama, koje im i te kako nedostaju (a neće ih naučiti na računalima) mislim da onda zaista treba zaposliti još i više inženjera koji to sigurno mogu prenijeti djeci. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
278 Blaženka Mravunac Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 22. TEHNIČKA KULTURA Poštovani, Smatram da je ovaj Nacrt Pravilnika zaista diskriminirajući za sve one koje su do sada završili svoje četverogodišnje ili petogodišnje studije struke (diplomiranih inženjera struke). Naime, njima je do sada dopušteno uz polaganje pedagoške grupe predmeta raditi u školi. Mnogi od njih rade već godinama u školi , usavršavaju se a uz sve to postižu i izvrsne rezultate u radu sa učenicima. Novi Nacrt Pravilnika diskriminira posebno diplomirane inženjere sa položenom pedagoškom grupom predmeta a koji trenutno nemaju punu satnicu ili mogu ostati bez određenog broja sati. Neki od tih učitelja mogu postati tehnološki višak te tako više ne bi mogli konkurirati na radna mjesta i ostali bi trajno bez zaposlenja. Slažem sa gđom u općim komentarima koja je napisala sljedeće: Ukoliko se natjecatelj sa srodnim obrazovanjem zaposli,i obavlja svoj posao kako treba (kao što je već imamo slučajeva diljem države u školama) smatram da ih ne treba diskriminirati zbog papirologije ili zato jer se tako nekome htjelo. Dopustite zato diplomiranim inženjerima tehničke struke, kemijske struke, biološke, geografske i svih ostalih struka da se zaposle ako već mogu, jer ako hoćemo djecu učiti nekim životnim vještinama, koje im i te kako nedostaju (a neće ih naučiti na računalima) mislim da onda zaista treba zaposliti i više inženjera koji to sigurno mogu prenijeti djeci. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
279 Biserka Papa - Neskusil Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 22. TEHNIČKA KULTURA Poštovani! U nacrtu Pravilnika o odgovarajućoj stručnoj spremi učitelja i stručnih suradnika za predmet tehnička kultura nisu navedeni svi inženjeri tehničke struke kao i do sada. Smatram da je to potpuno nepravedno jer osoba koja ima završen tehnički fakultet, položenu pedagošku grupu predmeta te položeni stručni ispit sigurno ima kompetencije da predaje predmet tehnička kultura. Završila sam TTF položila pedagošku grupu predmeta, stručni ispit i već deset godina uspješno predajem predmet tehnička kultura kao i mnogi moji kolege. U našem ŽSV- u po nacrtu ovog Pravilnika pola kolegica i kolega više po svojoj struci ne bi bili kompetentni, i u slučaju potrebe za dopunom satnice istu ne bi mogli dopuniti. Stoga apeliram da se pravilnik ne mijenja na štetu učitelja, i da neki tehnički fakulteti nemaju prednost pred drugima. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
280 Bernarda Jug Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 17. INFORMATIKA Činjenica je da postoji puno nelogičnosti, nedosljednosti i nezakonitosti u svemu ovome. Molim da mi odgovorite na sljedeće (moj e-mail imate već u sustavu): Koja je bila svrha slične ovakve javne rasprave (pri donošenju novog kurikuluma nastavnog predmeta Informatika i potrebnih kvalifikacija učitelja toga predmeta) koja je izašla u ožujku ove godine u Narodnim novinama i u kojoj ste prihvatili sve prijedloge koje ste zatim već u srpnju iste godine u potpunosti pobili novim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi?! Zar to nije krajnje neozbiljno i neprofesionalno, ali i nezakonito?! Kakav je to nered?! I onda ste tri mjeseca NAKON što je izmijenjeni ništetni Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi već na snazi, vi pokrenuli ovu javnu raspravu?! Za zakon koji je snazi već četiri mjeseca?! Tko je, imenom i prezimenom, za ovu lakrdiju odgovoran?! Tko se to poigrava ovako ozbiljnim stvarima, stečenim pravima, nečijom stručnošću i našim radnim mjestima?! Zahtijevam službeni odgovor. Bernarda Jug bernarda.jug@skole.hr Primljeno na znanje Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
281 Bernarda Jug Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Žalosti me što je ovo sve potpuno naopako, nezakonito i neozbiljno. Ovo savjetovanje moralo se napraviti prije donošenja nedavno izglasanoga Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18). Ne predlažem, nego zahtijevam sljedeće promjene jer se donio ništetan zakon i ovaj Pravilnik sada mora ispravljati ništetan, nestručan i nakaradan Zakon izglasan u srpnju 2018. godine bez javne i stručne rasprave i analize, a najispravnije bi bilo poništiti spomenuti Zakon i prije pisanja novoga Zakona i ovoga Pravilnika poštivati sve zakone učiteljske struke te navedene zahtjeve. I. Zahtijevam da se u članku 6. (engleski jezik) točka a) i točka b) zamijene, s time da se u točku a) stave samo učitelji koji su se za poučavanje engleskoga jezika ciljano osposobljavali na učiteljskim fakultetima jer su oni JEDINI u potpunosti stručni za poučavanje u osnovnim školama, uzimajući u obzir ne samo supstratnu znanost predmeta, nego i pedagoško-metodičko-psihološko-didaktičku komponentu koja je u osnovnoškolskom školovanju SUPERIORNA supstratnoj znanosti (u prva četiri razreda osnovne škole, a u višim razredima osnovne škole je ona podjednaka, a za što smjerovi koje se prikazuje kao superiornima i stručnijima od diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik, uopće nisu osposobili jer to nije primarni cilj tih studijskih smjerova). Očekujem od onih koji pišu Zakon o osnovnom i srednjem školstvu te ovaj Pravilnik da to izvanredno dobro poznaju i poštuju, a ako tu nisu dovoljno stručni i podrobno upoznati s problematikom, neka ju dobro prouče (preporuka: Bežen, A. (2008.): Metodika – znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Epistemologija metodike u odnosu na pedagogiju i edukologiju – s primjerima iz metodike hrvatskog jezika. Zagreb: Učiteljski fakultet i Profil.) II. Zahtijevam da se, u slučaju nestručnog pisanja ovoga Pravilnika i nedostatka znanja i poštivanja pedagoško-metodičko-psihološko-didaktičke komponente u zapošljavanju istinskih učitelja-stručnjaka predmetne nastave u osnovnom školstvu, poštuje barem minimum koji isključivu prednost u radu u predmetnoj nastavi prvoga, drugoga, trećega i četvrtoga razreda osnovne škole jer i tamo po pojedinim predmetima (engleski jezik, njemački jezik, neki drugi strani jezik, glazbena kultura od 4. razreda osnovne škole, a uskoro i informatika ako se uvede od prvoga razreda osnovne škole), imaju učitelji razredne nastave s pojačanim programima iz potrebnih (određenih) nastavnih predmeta, a nikako ne gore navedeni smjerovi iz točke a) i b) koji nisu primarno usmjereni na rad u osnovnim školama te im taj ključni dio nedostaje. Ante Bežen u gore navedenoj literaturi to izvrsno argumentira. Također, u istom slučaju zahtijevam da se diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik premjesti u točku a), kamo oduvijek i pripadaju. „Metodike po obrazovnim stupnjevima istog predmeta razlikuju se intenzitetom prerade znanstvenog u didaktičko znanje. U predškolskom odgoju taj je intenzitet najveći pa znanje na tom stupnju zapravo nije znanstveno usustavljeno, nego predstavlja izbor iskustvenog znanja za tipične životne, odnosno, komunikacijske situacije u toj dobi, ali ipak po načelima psihologije i matične znanosti. Na visokoškolskom stupnju didaktička je prerada znanja najmanjeg intenziteta pa se na tom stupnju zapravo izjednačuju didaktičko i znanstveno znanje. Odnos znanstvenog i didaktičkog znanja po stupnjevima odgoja i obrazovanja može se zorno prikazati općim metodičkim stupom koji, primijenjen na pojedinu metodiku, postaje metodički stup za tu metodiku.“ Bežen ističe da je važno uočiti da tablica poželjne zastupljenosti matičnih znanosti, temeljnih odgojno-obrazovnih znanosti i metodika u odgojiteljskim, učiteljskim i nastavničkim studijima predviđa prisutnost metodičkog osposobljavanja NA SVIM STUPNJEVIMA OSPOSOBLJAVANJA POUČAVATELJA, što se, međutim, U PRAKSI NE PRIMJENJUJE UVIJEK, POGOTOVO NA SVUEČILIŠNOJ RAZINI. Dakle, umjesto da se učitelje s učiteljskih fakulteta koji poštuju ovu normu degradira i preispituje njihova stručnost, oni čiju stručnost je zaista potrebno preispitati pri zapošljavanju u osnovnoj školi te prilagoditi studijske smjerove upravo su oni koji se nalaze pod točkom a) ovoga Pravilnika. Također, Bežen navodi i preciznu poželjnu zastupljenost matičnih znanosti, temeljnih odgojno-obrazovnih znanosti i metodika u odgojiteljskim, učiteljskim i nastavničkim studijima, koja ide u prilog ovom zahtjevu. Dodatna obrazloženja: i. Ministrica Blaženka Divjak potpuno je proizvoljno te bez ikakvih konzultacija sa strukom i krovnom organizacijom NVZVO, bez koje se ne smiju donositi nikakvi prijedlozi novih zakona, izmijenila postojeći Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, direktno intervenirajući u članak 105. i izbacujući iz njega jedine koji su se ciljano školovali upravo za rad u osnovnim školama, a to su učitelji s učiteljskih fakulteta s pojačanim programima određenih nastavnih predmeta, odnosno, za rad u razrednoj, ali i predmetnoj nastavi tijekom svih 8 razreda osnovne škole. ii. Neoprostiva i nedopustiva je kleveta da učitelji nisu dovoljno stručni u supstratnoj znanosti određenoga nastavnoga predmeta za koji su se ciljano školovali paralelno i ravnopravno s učiteljskim studijem razredne nastave, koja je javno nekoliko puta izrečena (izrekla ju je sama ministrica, Blaženka Divjak) i čime su duboko omalovaženi te degradirani postojeći stručnjaci, učitelji predmetne nastave koji su svoje diplome stekli na učiteljskim fakultetima, a kojima se tom klevetom te novim Zakonom o odgoju i obrazovanju (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18) nanijela i profesionalna šteta, a koja je i uvrštena u taj isti novi Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ciljano i namjerno degradirajući i omalovažavajući diplome učiteljskih fakulteta u predmetnoj nastavi u točku c) (u prijedlogu Zakona), a zatim u točku b) istoga Zakona po kojoj su učitelji koji su zaista jedini u potpunosti stručni poučavati nastavne predmete u svim razredima osnovnih škola, zapravo negativno selektirani, etiketirani kao nestručni ili „manje stručni“. iii. Kako je moguće da netko bude malo više ili malo manje stručan?! Ili jesi stručan ili nisi. Ovaj Pravilnik bi morao ispraviti upravo takvu nelogičnost, pri čemu su učitelji s pojačanim programima nastavnih predmeta upravo ti jedini u potpunosti stručni poučavatelji koje se odjednom, iznebuha, proglašava „manje stručnima“. iv. Ovdje se, osim struke, krše i ustavna prava svih učitelja razredne nastave s pojačanim programima nastavnih predmeta, ma kako ih sve nazivali, a zbog istog su već pretrpljene štete pri zapošljavanjima gdje su učitelji koji su do nedavno bili stručni, odjednom nestručni ili „manje stručni“ i nakon desetak godina iskustva i rada po zamjenama, ostali su bez radnog mjesta na natječajima jer su se ravnatelji bili primorani držati novoga Zakona od srpnja ove godine. Tko će snositi odgovornost za to?! Izračunajte si mjesečnu plaću i još 20-30 godina radnoga staža. Za koliko je taj učitelj-stručnjak oštećen?! Tko će iz Ministarstva taj iznos isplatiti oštećenima?! Kakva je to neozbiljnost i neodgovornost u poigravanju ljudskim životima, nečijim već stečenim kompetencijama i ljudskom egzistencijom?! v. Nigdje u Zakonu se ne spominje da se isti ne odnosi i ne primjenjuje na one koji su svoja prava već stekli prije donošenja takvoga Zakona te da su oni izjednačeni u pravima s ostalim povlaštenima pod točkom a), no čak i da to piše, takav zakon bio bi prekompliciran i stvorio dodatna pogrešna tumačenja i ostavio previše prostora za manipulacije, a ravnateljima se jednostavno taj prostor ne smije ostaviti i zakon mora biti pravedan i vrlo jasan te ne smije nikome oduzimati već stečena prava, ali ne smije niti neopravdano i bez stručnih studija i analiza tržišta i stanja i potrebe na terenu sada i u budućnosti te suradnje s učiteljskim fakultetima diskriminirati i osporavati prava sadašnjim i budućim studentima učiteljskih fakulteta s pripadajućim nastavničkim smjerovima pojedinih nastavnih predmeta, a pogotovo zato što se isti vrlo kvalitetno i uz dopusnice Ministarstva i na zahtjev istog izvode već dva desetljeća te se, za razliku od onih kojima primarni cilj nikako nije nastava i prenošenje znanja i/ili poučavanje (te zbog toga za to nisu niti približno dovoljno osposobljeni), nego znanstveno-istraživački rad, ciljano osposobljavaju upravo za prenošenje znanja, za poučavanje, za rad u osnovnim školama, s naglaskom na pedagoško-metodičko-didaktičko-psihološku komponentu, ali ne zanemarujući niti supstratnu znanost matičnoga predmeta koja je nužna baza i koju učiteljski fakulteti upravo tako i provode. vi. Netko je, pišući ovaj Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (članak 6.) i sam Zakon, zaboravio da je ovo upravo usmjereno prema zapošljavanju u osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi, te da su, zbog svega navedenoga u ovom i drugim vrijednim prilozima ovoj raspravi, jasno da su stečene nastavničke/učiteljske kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik / magistara primarnoga obrazovanja s engleskim jezikom primjerenije učenicima osnovnoškolske dobi nego kompetencije magistara edukacije engleskoga jezika i književnosti i, u najmanju ruku i u najgorem slučaju, mogu se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (predbolonjski studiji), iako bi u osnovnim školama učitelji s učiteljskih fakulteta trebali imati prednost, a u srednjim školama prednost i dalje mogu uživati oni koji ju sada neopravdano, neprofesionalno i nezakonito uživaju čak i u osnovnim školama. vii. Pravo diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno je Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, zahtijevam da se i taj studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 6. viii. Pomno proučiti i uvažiti sve vrijedne priloge ovoj raspravi koje je dala Marija Andraka, Predstojnica Katedre za obrazovanje učitelja engleskog jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu te Smiljana Narančić Kovač. Bernarda Jug – diplomirani učitelj s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
282 Barka Lesić-Domšić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 22. TEHNIČKA KULTURA Poštovani! Imam primjedbu u vezi nacrta Pravilnika koji se tiče područja tehničke kulture. Smatram da bi u njega trebalo uvrstiti (kao što je to bio slučaj do sada) da diplomirani inženjeri tehničke struke mogu predavati tehničku kulturu. Smatram da svi koji završe tehničke fakultete imaju dovoljno kompetencija za predavanje Tehničke kulture. Svi mi smo polagali predmete pedagoške razlike i stručni ispit, a i dalje se obrazujemo na raznim radionicama kojih ima iz svih područja tehnike. Ovim pravilnikom degradirate nas diplomirane inženjere tehničke struke koji radimo, a mladima (onima koji bi htjeli raditi u obrazovanju za plaće koje su manje nego u privredi) to onemogućavate. Barka Lesić-Domšić Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
283 Antonija Kokot Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi Poštovani, Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Hrvatski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, trebali bi se izjednačiti s diplomiranim profesorima hrvatskog jezika i književnosti (studijski programi prije uvođenja obrazovanja prema bolonjskom procesu). Njihovo je pravo na izvođenje nastave hrvatskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako navedeni Pravilnik nije stavljen izvan snage, taj se studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, treba premjestiti u točku a) članka 6. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Hrvatski jezik svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Hrvatski jezik potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz hrvatskog jezika te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Hrvatski jezik sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Hrvatski jezik koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. S poštovanjem, Prihvaćen Pravo rada učitelje razredne nastave s pojačanim programom ili modulom propisano je Zakonom.
284 Ante Milić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 15. MATEMATIKA Poštovani, kao i kolega Andrija, smatram da je bitnije sagledati "stanje na terenu" pa nakon toga izraditi pravilnik. Međutim, ovo savjetovanje je dobra platforma na kojoj Vam možemo mi učitelji "sa terena" i sa iskustvom rada u nastavnom procesu pomoći. Pored velikih nedostataka u području tehničke kulture (izostavljanje diplomiranih inženjera tehničke struke) šaljem Vam i prijedlog za matematiku. Razmotrite stanje na tržištu vezano za isti nastavni predmet. Uvidjeti ćete da nedostaje matematičara. Međutim, veliki broj kolega je završio fakultetsko obrazovanje sa matematičkim znanjem koje priliči radu u nastavnom procesu matematike na osnovnoškolskoj razini. Bilo bi dobro omogućiti pojedincima koji imaju ista znanja zaposlenje na neodređeno radno vrijeme u navedenom nastavnom procesu. Pogotovo ako se tijekom probnog rada u nastavi dokažu da znaju i umiju. Lp Ante Milić Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
285 Ante Milić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 31. Poštovani, iniciran nelogičnostima pojedinih dijelova pravilnika (posebno dijela vezanog za nastavni predmet tehnička kultura) pišem Vam slijedeći tekst. Naime, učitelji tehničke kulture prema trenutno važećem pravilniku (čitajte kvalitetnijoj verziji za nastavni predmet tehnička kultura) mogu biti svi stručnjaci u bilo kojoj grani tehnike i tehnologije (čitajte diplomirani inženjeri tehničke struke). Temeljem dosadašnjeg rada u nastavnom procesu tehničke kulture te poznavanja kretanja rada na tržištu vezanog za navedeni nastavni predmet, minimalno 75 % inženjera tehničke struke radi u nastavi istoga predmeta. Glede Vašeg nacrta, nije naveden veći broj tehničkih struka temeljem kojih su učitelji tehničke kulture zapošljavani na istom radnom mjestu. Ponekada dodatna komplikacija može uzrokovati KAOS, a smatram da je to u ovom slučaju primjer. Stoga Vas želim potaknuti da sebi i ostalim djelatnicima olakšate te uvrstite diplomirane inženjere tehničke struke kao kompetentne osobe za rad u nastavi tehničke kulture. Ako su do sada isti stručnjaci bili kompetentni, NEMATE ih pravo odjednom izostaviti jer se nekome tako prohtjelo! Nastati će uistinu izuzetna konfuzija te nered uzrokovan možebitnom takvom odlukom! Naime, i sam sam učitelj tehničke kulture pomorske grane tehnike, sa položenim stručnim ispitom te prethodno stečenim pedagoškim kompetencijama potrebnim za rad u nastavi (zaposlen na neodređeno radno vrijeme). Napredovao sam radeći na radnim materijalima tehničke kulture za eksperimentalnu provedbu iste, te sam sada zaista zbunjen ovakvim nacrtom pravilnika kojim bih se zatekao na radnom mjestu kojem odjednom ne pripadam. Kada ljudi rade na nekom programu, projektu i sl., mogu pogriješiti, pa Vam dobronamjerno savjetujem da istu grešku i ispravite (NE IZOSTAVLJAJTE dipl.ing. tehničke struke iz pravilnika!). Svaka tehnička struka određenog pojedinca zadovoljava uvjete predavanja u nastavi tehničke kulture! Naime, trenutni program ju obuhvaća! A da se i promjeni program, dali bi to značilo da ponovno neke struke koje su trenutno uvrštene ne zadovoljavaju potrebno za rad? Pazite, ako ste domoljubi, nemojte uništavati hrvatske ljude, građane i državljane ove zemlje. Trudili smo se, školovali i radimo u struci, pa netko to sada pokušava osporiti. "Čista" demotivacija za radom, životom, itd. Pa ćemo se pitati zašto se iseljavaju hrvatski državljani u strane zemlje! Srećom, ovo je nacrt pravilnika pa se još može sve korigirati. Također, nemojte zaboraviti uključiti rečenicu u okviru koje će biti decidirano ispisano da učitelji koji su već zaposleni na neodređeno radno vrijeme te se prema novom pravilniku ne nalaze prema odgovarajućoj stručnoj spremi, mogu nadopuniti svoje radno vrijeme i u drugim školama u kojima trenutno ne predaju, jer su prethodno zapošljeni po starijoj verziji pravilnika! Pa ne možete dopustiti da netko tko izgubi dio satnice , više se ne može nadopuniti zbog novih pravila. Koji primjer dajemo mlađim generacijama tim potezom: "Završi određeni smjer na fakultetu, ali ako mi promijenimo pravila, nema ti pomoći!". Vjerujem da ćete prepoznati sve što sam Vam u ovom tekstu naveo, vođen onim što mi razum kaže i hrvatsko srce. Srdačan pozdrav Ante Milić Prihvaćen Prijedlozi su na odgovarajući način prihvaćeni.
286 Ante Milić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 32. Poštovani, iniciran nelogičnostima pojedinih dijelova pravilnika (posebno dijela vezanog za nastavni predmet tehnička kultura) pišem Vam slijedeći tekst. Naime, učitelji tehničke kulture prema trenutno važećem pravilniku (čitajte kvalitetnijoj verziji za nastavni predmet tehnička kultura) mogu biti svi stručnjaci u bilo kojoj grani tehnike i tehnologije (čitajte diplomirani inženjeri tehničke struke). Temeljem dosadašnjeg rada u nastavnom procesu tehničke kulture te poznavanja kretanja rada na tržištu vezanog za navedeni nastavni predmet, minimalno 75 % inženjera tehničke struke radi u nastavi istoga predmeta. Glede Vašeg nacrta, nije naveden veći broj tehničkih struka temeljem kojih su učitelji tehničke kulture zapošljavani na istom radnom mjestu. Ponekada dodatna komplikacija može uzrokovati KAOS, a smatram da je to u ovom slučaju primjer. Stoga Vas želim potaknuti da sebi i ostalim djelatnicima olakšate te uvrstite diplomirane inženjere tehničke struke kao kompetentne osobe za rad u nastavi tehničke kulture. Ako su do sada isti stručnjaci bili kompetentni, NEMATE ih pravo odjednom izostaviti jer se nekome tako prohtjelo! Nastati će uistinu izuzetna konfuzija te nered uzrokovan možebitnom takvom odlukom! Naime, i sam sam učitelj tehničke kulture pomorske grane tehnike, sa položenim stručnim ispitom te prethodno stečenim pedagoškim kompetencijama potrebnim za rad u nastavi (zaposlen na neodređeno radno vrijeme). Napredovao sam radeći na radnim materijalima tehničke kulture za eksperimentalnu provedbu iste, te sam sada zaista zbunjen ovakvim nacrtom pravilnika kojim bih se zatekao na radnom mjestu kojem odjednom ne pripadam. Kada ljudi rade na nekom programu, projektu i sl., mogu pogriješiti, pa Vam dobronamjerno savjetujem da istu grešku i ispravite (NE IZOSTAVLJAJTE dipl.ing. tehničke struke iz pravilnika!). Svaka tehnička struka određenog pojedinca zadovoljava uvjete predavanja u nastavi tehničke kulture! Naime, trenutni program ju obuhvaća! A da se i promjeni program, dali bi to značilo da ponovno neke struke koje su trenutno uvrštene ne zadovoljavaju potrebno za rad? Pazite, ako ste domoljubi, nemojte uništavati hrvatske ljude, građane i državljane ove zemlje. Trudili smo se, školovali i radimo u struci, pa netko to sada pokušava osporiti. "Čista" demotivacija za radom, životom, itd. Pa ćemo se pitati zašto se iseljavaju hrvatski državljani u strane zemlje! Srećom, ovo je nacrt pravilnika pa se još može sve korigirati. Također, nemojte zaboraviti uključiti rečenicu u okviru koje će biti decidirano ispisano da učitelji koji su već zaposleni na neodređeno radno vrijeme te se prema novom pravilniku ne nalaze prema odgovarajućoj stručnoj spremi, mogu nadopuniti svoje radno vrijeme i u drugim školama u kojima trenutno ne predaju, jer su prethodno zapošljeni po starijoj verziji pravilnika! Pa ne možete dopustiti da netko tko izgubi dio satnice , više se ne može nadopuniti zbog novih pravila. Koji primjer dajemo mlađim generacijama tim potezom: "Završi određeni smjer na fakultetu, ali ako mi promijenimo pravila, nema ti pomoći!". Vjerujem da ćete prepoznati sve što sam Vam u ovom tekstu naveo, vođen onim što mi razum kaže i hrvatsko srce. Srdačan pozdrav Ante Milić Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
287 Ante Milić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 1. Poštovani, iniciran nelogičnostima pojedinih dijelova pravilnika (posebno dijela vezanog za nastavni predmet tehnička kultura) pišem Vam slijedeći tekst. Naime, učitelji tehničke kulture prema trenutno važećem pravilniku (čitajte kvalitetnijoj verziji za nastavni predmet tehnička kultura) mogu biti svi stručnjaci u bilo kojoj grani tehnike i tehnologije (čitajte diplomirani inženjeri tehničke struke). Temeljem dosadašnjeg rada u nastavnom procesu tehničke kulture te poznavanja kretanja rada na tržištu vezanog za navedeni nastavni predmet, minimalno 75 % inženjera tehničke struke radi u nastavi istoga predmeta. Glede Vašeg nacrta, nije naveden veći broj tehničkih struka temeljem kojih su učitelji tehničke kulture zapošljavani na istom radnom mjestu. Ponekada dodatna komplikacija može uzrokovati KAOS, a smatram da je to u ovom slučaju primjer. Stoga Vas želim potaknuti da sebi i ostalim djelatnicima olakšate te uvrstite diplomirane inženjere tehničke struke kao kompetentne osobe za rad u nastavi tehničke kulture. Ako su do sada isti stručnjaci bili kompetentni, NEMATE ih pravo odjednom izostaviti jer se nekome tako prohtjelo! Nastati će uistinu izuzetna konfuzija te nered uzrokovan možebitnom takvom odlukom! Naime, i sam sam učitelj tehničke kulture pomorske grane tehnike, sa položenim stručnim ispitom te prethodno stečenim pedagoškim kompetencijama potrebnim za rad u nastavi (zaposlen na neodređeno radno vrijeme). Napredovao sam radeći na radnim materijalima tehničke kulture za eksperimentalnu provedbu iste, te sam sada zaista zbunjen ovakvim nacrtom pravilnika kojim bih se zatekao na radnom mjestu kojem odjednom ne pripadam. Kada ljudi rade na nekom programu, projektu i sl., mogu pogriješiti, pa Vam dobronamjerno savjetujem da istu grešku i ispravite (NE IZOSTAVLJAJTE dipl.ing. tehničke struke iz pravilnika!). Svaka tehnička struka određenog pojedinca zadovoljava uvjete predavanja u nastavi tehničke kulture! Naime, trenutni program ju obuhvaća! A da se i promjeni program, dali bi to značilo da ponovno neke struke koje su trenutno uvrštene ne zadovoljavaju potrebno za rad? Pazite, ako ste domoljubi, nemojte uništavati hrvatske ljude, građane i državljane ove zemlje. Trudili smo se, školovali i radimo u struci, pa netko to sada pokušava osporiti. "Čista" demotivacija za radom, životom, itd. Pa ćemo se pitati zašto se iseljavaju hrvatski državljani u strane zemlje! Srećom, ovo je nacrt pravilnika pa se još može sve korigirati. Također, nemojte zaboraviti uključiti rečenicu u okviru koje će biti decidirano ispisano da učitelji koji su već zaposleni na neodređeno radno vrijeme te se prema novom pravilniku ne nalaze prema odgovarajućoj stručnoj spremi, mogu nadopuniti svoje radno vrijeme i u drugim školama u kojima trenutno ne predaju, jer su prethodno zapošljeni po starijoj verziji pravilnika! Pa ne možete dopustiti da netko tko izgubi dio satnice , više se ne može nadopuniti zbog novih pravila. Koji primjer dajemo mlađim generacijama tim potezom: "Završi određeni smjer na fakultetu, ali ako mi promijenimo pravila, nema ti pomoći!". Vjerujem da ćete prepoznati sve što sam Vam u ovom tekstu naveo, vođen onim što mi razum kaže i hrvatsko srce. Srdačan pozdrav Ante Milić Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
288 Ante Milić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi Poštovani, iniciran nelogičnostima pojedinih dijelova pravilnika (posebno dijela vezanog za nastavni predmet tehnička kultura) pišem Vam slijedeći tekst. Naime, učitelji tehničke kulture prema trenutno važećem pravilniku (čitajte kvalitetnijoj verziji za nastavni predmet tehnička kultura) mogu biti svi stručnjaci u bilo kojoj grani tehnike i tehnologije (čitajte diplomirani inženjeri tehničke struke). Temeljem dosadašnjeg rada u nastavnom procesu tehničke kulture te poznavanja kretanja rada na tržištu vezanog za navedeni nastavni predmet, minimalno 75 % inženjera tehničke struke radi u nastavi istoga predmeta. Glede Vašeg nacrta, nije naveden veći broj tehničkih struka temeljem kojih su učitelji tehničke kulture zapošljavani na istom radnom mjestu. Ponekada dodatna komplikacija može uzrokovati KAOS, a smatram da je to u ovom slučaju primjer. Stoga Vas želim potaknuti da sebi i ostalim djelatnicima olakšate te uvrstite diplomirane inženjere tehničke struke kao kompetentne osobe za rad u nastavi tehničke kulture. Ako su do sada isti stručnjaci bili kompetentni, NEMATE ih pravo odjednom izostaviti jer se nekome tako prohtjelo! Nastati će uistinu izuzetna konfuzija te nered uzrokovan možebitnom takvom odlukom! Naime, i sam sam učitelj tehničke kulture pomorske grane tehnike, sa položenim stručnim ispitom te prethodno stečenim pedagoškim kompetencijama potrebnim za rad u nastavi (zaposlen na neodređeno radno vrijeme). Napredovao sam radeći na radnim materijalima tehničke kulture za eksperimentalnu provedbu iste, te sam sada zaista zbunjen ovakvim nacrtom pravilnika kojim bih se zatekao na radnom mjestu kojem odjednom ne pripadam. Kada ljudi rade na nekom programu, projektu i sl., mogu pogriješiti, pa Vam dobronamjerno savjetujem da istu grešku i ispravite (NE IZOSTAVLJAJTE dipl.ing. tehničke struke iz pravilnika!). Svaka tehnička struka određenog pojedinca zadovoljava uvjete predavanja u nastavi tehničke kulture! Naime, trenutni program ju obuhvaća! A da se i promjeni program, dali bi to značilo da ponovno neke struke koje su trenutno uvrštene ne zadovoljavaju potrebno za rad? Pazite, ako ste domoljubi, nemojte uništavati hrvatske ljude, građane i državljane ove zemlje. Trudili smo se, školovali i radimo u struci, pa netko to sada pokušava osporiti. "Čista" demotivacija za radom, životom, itd. Pa ćemo se pitati zašto se iseljavaju hrvatski državljani u strane zemlje! Srećom, ovo je nacrt pravilnika pa se još može sve korigirati. Također, nemojte zaboraviti uključiti rečenicu u okviru koje će biti decidirano ispisano da učitelji koji su već zaposleni na neodređeno radno vrijeme te se prema novom pravilniku ne nalaze prema odgovarajućoj stručnoj spremi, mogu nadopuniti svoje radno vrijeme i u drugim školama u kojima trenutno ne predaju, jer su prethodno zapošljeni po starijoj verziji pravilnika! Pa ne možete dopustiti da netko tko izgubi dio satnice , više se ne može nadopuniti zbog novih pravila. Koji primjer dajemo mlađim generacijama tim potezom: "Završi određeni smjer na fakultetu, ali ako mi promijenimo pravila, nema ti pomoći!". Vjerujem da ćete prepoznati sve što sam Vam u ovom tekstu naveo, vođen onim što mi razum kaže i hrvatsko srce. Srdačan pozdrav Ante Milić Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
289 Ante Milić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 22. TEHNIČKA KULTURA Poštovani, iniciran nelogičnostima pojedinih dijelova pravilnika (posebno dijela vezanog za nastavni predmet tehnička kultura) pišem Vam slijedeći tekst. Naime, učitelji tehničke kulture prema trenutno važećem pravilniku (čitajte kvalitetnijoj verziji za nastavni predmet tehnička kultura) mogu biti svi stručnjaci u bilo kojoj grani tehnike i tehnologije (čitajte diplomirani inženjeri tehničke struke). Temeljem dosadašnjeg rada u nastavnom procesu tehničke kulture te poznavanja kretanja rada na tržištu vezanog za navedeni nastavni predmet, minimalno 75 % inženjera tehničke struke radi u nastavi istoga predmeta. Glede Vašeg nacrta, nije naveden veći broj tehničkih struka temeljem kojih su učitelji tehničke kulture zapošljavani na istom radnom mjestu. Ponekada dodatna komplikacija može uzrokovati KAOS, a smatram da je to u ovom slučaju primjer. Stoga Vas želim potaknuti da sebi i ostalim djelatnicima olakšate te uvrstite diplomirane inženjere tehničke struke kao kompetentne osobe za rad u nastavi tehničke kulture. Ako su do sada isti stručnjaci bili kompetentni, NEMATE ih pravo odjednom izostaviti jer se nekome tako prohtjelo! Nastati će uistinu izuzetna konfuzija te nered uzrokovan možebitnom takvom odlukom! Naime, i sam sam učitelj tehničke kulture pomorske grane tehnike, sa položenim stručnim ispitom te prethodno stečenim pedagoškim kompetencijama potrebnim za rad u nastavi (zaposlen na neodređeno radno vrijeme). Napredovao sam radeći na radnim materijalima tehničke kulture za eksperimentalnu provedbu iste, te sam sada zaista zbunjen ovakvim nacrtom pravilnika kojim bih se zatekao na radnom mjestu kojem odjednom ne pripadam. Kada ljudi rade na nekom programu, projektu i sl., mogu pogriješiti, pa Vam dobronamjerno savjetujem da istu grešku i ispravite (NE IZOSTAVLJAJTE dipl.ing. tehničke struke iz pravilnika!). Svaka tehnička struka određenog pojedinca zadovoljava uvjete predavanja u nastavi tehničke kulture! Naime, trenutni program ju obuhvaća! A da se i promjeni program, dali bi to značilo da ponovno neke struke koje su trenutno uvrštene ne zadovoljavaju potrebno za rad? Pazite, ako ste domoljubi, nemojte uništavati hrvatske ljude, građane i državljane ove zemlje. Trudili smo se, školovali i radimo u struci, pa netko to sada pokušava osporiti. "Čista" demotivacija za radom, životom, itd. Pa ćemo se pitati zašto se iseljavaju hrvatski državljani u strane zemlje! Srećom, ovo je nacrt pravilnika pa se još može sve korigirati. Također, nemojte zaboraviti uključiti rečenicu u okviru koje će biti decidirano ispisano da učitelji koji su već zaposleni na neodređeno radno vrijeme te se prema novom pravilniku ne nalaze prema odgovarajućoj stručnoj spremi, mogu nadopuniti svoje radno vrijeme i u drugim školama u kojima trenutno ne predaju, jer su prethodno zapošljeni po starijoj verziji pravilnika! Pa ne možete dopustiti da netko tko izgubi dio satnice , više se ne može nadopuniti zbog novih pravila. Koji primjer dajemo mlađim generacijama tim potezom: "Završi određeni smjer na fakultetu, ali ako mi promijenimo pravila, nema ti pomoći!". Vjerujem da ćete prepoznati sve što sam Vam u ovom tekstu naveo, vođen onim što mi razum kaže i hrvatsko srce. Srdačan pozdrav Ante Milić Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
290 ante antić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 28. UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR Poštovani, U školama u posebnim razrednim odjelima rade i stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila socijalni pedagozi. Stoga smatran da u čl.28 treba dodati socijalne pedagoge- stručnjake edukacijsko rehabilitacijskog profila. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
291 Anna Kovacevic Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Poštovani, predlažem dvije izmjene predloženoga teksta Pravilnika u članku 6. 1) Dopuniti Članak 6. u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Njemački jezik Obrazloženje: Uvrštavanjem navedenoga programa Pravilnik bi se uskladio s odredbom članka 105. stavka Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18), prema kojemu poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila “a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija“, i to zato što je navedeni studijski program Učiteljskoga studija s njemačkim jezikom bio program nastavničkoga smjera, usmjeren na nastavničke kompetencije, uključuje cjeloviti tada četverogodišnji studij njemačkog jezika, koji je integriran u opći učiteljski studij, čime se postiže stvarna dvopredmetnost i jest diplomski sveučilišni studij. 2) Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, mogu se izjednačiti s diplomiranim profesorima njemačkog jezika i književnosti (predbolonjski studiji). Njihovo je pravo na izvođenje nastave njemačkog jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01) kao i stečenom diplomom prije Bolonjskog procesa. Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se i taj studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 6. Ti su se učitelji, uostalom, na dosadašnjim radnim mjestima pokazali iznimno uspješnima u svom radu. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz njemačkog jezika te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. U praksi, ovaj Pravilnik (a i trenutni Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) propisuje da učitelj s pojačanim predmetom koji je napredovao u zvanje mentora i s 10 godina radnog iskustva u struci bez obzira na svoje uspjehe nema prednost pri zapošljavanju ispred kolege profesora s npr. Filozofskog fakulteta koji nema uopće radnog iskustva niti uspjehe u radu. Potrebno je urediti te nelogičnosti i doraditi uvjete po kojima će se učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom moći zaposliti u slučaju da postanu višak, promjene mjesto boravka i rada ili ako pak nemaju punu satnicu. S poštovanjem, Lana Link, diplomirana učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta njemački jezik. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbama Zakona.
292 Anna Kovacevic Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, predlažem dvije izmjene predloženoga teksta Pravilnika u članku 6. 1) Dopuniti Članak 6. u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Njemački jezik Obrazloženje: Uvrštavanjem navedenoga programa Pravilnik bi se uskladio s odredbom članka 105. stavka Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18), prema kojemu poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila “a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija“, i to zato što je navedeni studijski program Učiteljskoga studija s njemačkim jezikom bio program nastavničkoga smjera, usmjeren na nastavničke kompetencije, uključuje cjeloviti tada četverogodišnji studij njemačkog jezika, koji je integriran u opći učiteljski studij, čime se postiže stvarna dvopredmetnost i jest diplomski sveučilišni studij. 2) Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, mogu se izjednačiti s diplomiranim profesorima njemačkog jezika i književnosti (predbolonjski studiji). Njihovo je pravo na izvođenje nastave njemačkog jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01) kao i stečenom diplomom prije Bolonjskog procesa. Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se i taj studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 6. Ti su se učitelji, uostalom, na dosadašnjim radnim mjestima pokazali iznimno uspješnima u svom radu. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz njemačkog jezika te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. U praksi, ovaj Pravilnik (a i trenutni Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) propisuje da učitelj s pojačanim predmetom koji je napredovao u zvanje mentora i s 10 godina radnog iskustva u struci bez obzira na svoje uspjehe nema prednost pri zapošljavanju ispred kolege profesora s npr. Filozofskog fakulteta koji nema uopće radnog iskustva niti uspjehe u radu. Potrebno je urediti te nelogičnosti i doraditi uvjete po kojima će se učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom moći zaposliti u slučaju da postanu višak, promjene mjesto boravka i rada ili ako pak nemaju punu satnicu. S poštovanjem, Lana Link, diplomirana učiteljica razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta njemački jezik. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
293 Ankica Veseljić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 22. TEHNIČKA KULTURA Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 47/1996. i 56/2001.) za tehničku kulturu u osnovnoj školi navodi sve inženjere tehničke struke. Molim Vas lijepo da uzmete na razmatranje da se to vrati i u ovaj novi Nacrt Pravilnika. U školama je sve manji broj učenika i odjeljenja pa smo prisiljeni svake godine ponovno dopunjavati satnicu. Ovim prijedlogom više ne bi bili konkurentni na natječajima. Novi Pravilnik bi jasno trebao odrediti da svi koji su položili stručni ispit do dana stupanja na snagu novog pravilnika ravnopravno sudjeluju u natječajima za nova radna mjesta. S poštovanjem, Ankica Veseljić, dipl.ing. - učitelj mentor Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
294 Ankica Veseljić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 19. KEMIJA Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Narodne novine, broj 47/1996. i 56/2001.) za kemiju u osnovnoj školi navodi i diplomiranog inženjera kemijske tehnologije. Molim Vas lijepo da uzmete na razmatranje da se to zvanje vrati i u ovaj novi Nacrt Pravilnika. U školama je sve manji broj učenika i odjeljenja pa smo prisiljeni svake godine ponovno dopunjavati satnicu. Ovim prijedlogom više ne bi bili konkurentni na natječajima. Novi Pravilnik bi jasno trebao odrediti da svi koji su položili stručni ispit do dana stupanja na snagu novog pravilnika ravnopravno sudjeluju u natječajima za nova radna mjesta. S poštovanjem, Ankica Veseljić, dipl.ing. - učitelj mentor Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
295 Anita Vučić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći program: Učiteljski studij s njemačkim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Njemačkoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program nepravedno izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i njemački jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i njemačkog jezika u nižim razredima osnovne škole jer smo metodički, didaktički i pedagoški više osposobljeni za rad s djecom od 6-10 godina nego studiji njemačkog jezika (ne)nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. S poštovanjem, Anita Vučić Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
296 Anita Vučić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, upisom na Učiteljski fakultet zajamčena su nam prava koja ćemo steći nakon što diplomiramo i sada se ta stečena prava odjednom žele oduzeti brojnim generacijama učitelja koji su na ovom fakultetu uredno položili sve ispite i stekli sve potrebne kompetencije za rad od 1. do 8. razreda osnovne škole. Smatram da se ova rasprava trebala otvoriti prije izrade Nacrta pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Također smatram da su nadležni prije donošenja Nacrta trebali istražiti neke podatke i zaključiti da pojam "modul" i "dodatni studij" nisu sinonimi. Njemački i Engleski jezik su dodatni studiji na Učiteljskom fakultetu, a ne moduli. Stoga predlažem da se studijski program Učiteljski studij s Njemačkim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Njemačkoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 7. u točki a). Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij Njemačkoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji njemačkoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima (ali je usmjeren na odgojno-obrazovni rad u osnovnoj školi). Magistrica sam Učiteljskoga studija s njemačkim jezikom. Na tom studiju sam osposobljena za nastavu njemačkoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, zahvaljujući brojnim teorijskim i praktičnim kolegijima koji su nas pripremali za rad. Na Fakultetu su nas posebno pripremali za rano učenje jezika (Primarstufe) i učenje jezika u višim razredima osnovne škole (Sekundarstufe 1). Sve navedene činjenice lako su dostupne javnosti i stoga je zabrinjavajuće da se nitko od nadležnih prije donošenja Nacrta nije potrudio raspitati o našem studiju. S poštovanjem, Anita Vučić Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
297 Anita Štaudinger Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Predlažem dvije izmjene predloženoga teksta Pravilnika u članku 6. 1) Dopuniti Članak 6. u točki a) uvrštavanjem studijskoga programa - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik Obrazloženje: Uvrštavanjem navedenoga programa Pravilnik bi se uskladio s odredbom članka 105. stavka Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/88 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18), prema kojemu poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila “a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija“, i to zato što je navedeni studijski program Učiteljskoga studija s engleskim jezikom bio program nastavničkoga smjera, usmjeren na nastavničke kompetencije, uključuje cjeloviti tada četverogodišnji studij engleskoga jezika, koji je integriran u opći učiteljski studij, čime se postiže stvarna dvopredmetnost i jest diplomski sveučilišni studij. 2) Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik, u odnosu na nastavničke kompetencije, mogu se izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (predbolonjski studiji). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01) kao i stečenom diplomom prije Bolonjskog procesa. Kako taj Pravilnik nije stavljen izvan snage, predlažem da se i taj studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, premjesti u točku a) članka 6. Ti su se učitelji, uostalom, na dosadašnjim radnim mjestima pokazali iznimno uspješnima u svom radu. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz engleskog jezika te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Engleski jezik koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. U praksi, ovaj Pravilnik (a i trenutni Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi) propisuje da učitelj s pojačanim predmetom koji je napredovao u zvanje mentora i s 10 godina radnog iskustva u struci bez obzira na svoje uspjehe nema prednost pri zapošljavanju ispred kolege profesora s npr. Filozofskog fakulteta koji nema uopće radnog iskustva niti uspjehe u radu. Potrebno je urediti te nelogičnosti i doraditi uvjete po kojima će se učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom moći zaposliti u slučaju da postanu višak, promjene mjesto boravka i rada ili ako pak nemaju punu satnicu. Anita Štaudinger Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
298 Andrija Čaljkušić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 16. FIZIKA Poštovani, mišljenja sam da se Pravilnik treba prilagoditi stanju na terenu. Činjenica je da na terenu nedostaje učitelja fizike. Po struci sam diplomirani inženjer elektrotehnike s završenim pedagoško psihološko didaktičko metodičkim obrazovanjem. Imam iskustvo predavanja matematike i fizike kao nestručna zamjena. Nije sporno da kad se na natječaj javi prof. fizike, da ima prednost. Međutim, smatram da se i diplomiranim inženjerima elektrotehnike mora omogućiti dobivanje posla na neodređeno, ukoliko se na natječaj nije javio prof. fizike. Na terenu sad imamo ovakvu situaciju, naročito u manjim školama – dipl.ing. elektrotehnike drži fiziku pet mjeseci, pa opet pet mjeseci...djeca zadovoljna i onda učitelj mora ići jer se pojavio prof. fizike. Činjenica je da je program fakulteta elektrotehnike iz područja fizike sasvim dovoljan za poučavanje djece u osnovnoj školi. A ako je prije toga završena i MIOC gimnazija (moj slučaj), iluzorno je govoriti da ne mogu. Mislim da je najvažnije da djecu predmetu poučavaju oni koji znaju (program fakulteta to kaže), a imaju pedagoške kompetencije. Uz to, stanje na terenu je alarmantno. Zašto ljudima ne omogućiti posao koji znaju i vole, a da se pri tome ne ošteti „izvornog“ prof. fizike? Srdačan pozdrav, Andrija Čaljkušić Djelomično prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
299 Andrija Čaljkušić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 15. MATEMATIKA Poštovani, mišljenja sam da se Pravilnik treba prilagoditi stanju na terenu. Činjenica je da na terenu nedostaje učitelja matematike i fizike. Po struci sam diplomirani inženjer elektrotehnike s završenim pedagoško psihološko didaktičko metodičkim obrazovanjem. Imam iskustvo predavanja tih predmeta kao nestručna zamjena. Nije sporno da kad se na natječaj javi prof. matematike, da ima prednost. Međutim, smatram da se i diplomiranim inženjerima elektrotehnike mora omogućiti dobivanje posla na neodređeno, ukoliko se na natječaj nije javio prof. matematike/fizike. Na terenu sad imamo ovakvu situaciju, naročito u manjim školama – dipl.ing. elektrotehnike drži matematiku/fiziku pet mjeseci, pa opet pet mjeseci...djeca zadovoljna i onda učitelj mora ići jer se pojavio prof. matematike. Činjenica je da je program fakulteta elektrotehnike iz područja matematike/fizike sasvim dovoljan za poučavanje djece u osnovnoj školi. A ako je prije toga završena i MIOC gimnazija (moj slučaj), iluzorno je govoriti da ne mogu. Mislim da je najvažnije da djecu predmetu poučavaju oni koji znaju (program fakulteta to kaže), a imaju pedagoške kompetencije. Uz to, stanje na terenu je alarmantno. Zašto ljudima ne omogućiti posao koji znaju i vole, a da se pri tome ne ošteti „izvornog“ prof. matematike/fizike? Imaju li učitelji razredne nastave s pojačanim programom matematike jači položeni program od matematičkog programa diplomiranog inženjera elektrotehnike? Srdačan pozdrav, Andrija Čaljkušić Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
300 Andrija Čaljkušić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 22. TEHNIČKA KULTURA Poštovani, mislim da predmet „Tehnička kultura“ u osnovnoj školi mogu predavati svi diplomirani inženjeri tehničke struke s položenim pedagoško psihološko didaktičko metodičkim obrazovanjem. U osnovnoj školi u tom predmetu djecu se poučava osnovama tehničkog crtanja, graditeljstva, elektronike, znanja o drvu, metalima...znači jednom širem području tehnike, ne usko specificiranom i smatram da to vrlo uspješno mogu obavljati diplomirani inženjeri iz svih područja tehnike s položenim pedagoško psihološko didaktičko metodičkim obrazovanjem. Molim Vas da u Pravilniku ispravite sadašnji propust i omogućite svim diplomiranim inženjerima tehničke struke ravnopravnu utakmicu. Srdačan pozdrav, Andrija Čaljkušić Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
301 Andreja Jurović Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi Poštovani, želim se očitovati vezano uz ovaj Nacrt. Očitovanje se odnosi na struku SOCIJALNIH PEDAGOGA koji su navedeni samo kao stručni suradnici. Socijalni pedagozi u ovom Nacrtu nisu navedeni kao učitelji u produženom stručnom postupku koji je iznimno važan oblik dodatne odgojno-obrazovne i rehabilitacijske podrške djeci s teškoćama u razvoju, najviše djeci s problemima u ponašanju. Radi se o specifičnoj populaciji djece kojoj je nužna pomoć i podrška za to educiranih stručnjaka – SOCIJALNIH PEDAGOGA. Predlažemo da se nakon članka 28. obavezno doda UČITELJ SOCIJALNI PEDAGOG U PRODUŽENOM STRUČNOM POSTUPKU ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, te da kao studijski program bude navedena SOCIJALNA PEDAGOGIJA (profesor socijalni pedagog, magistar socijalne pedagogije, diplomirani defektolog – socijalni pedagog). Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
302 andrea Coric Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, nepravedno izostavljanje studijskog programa Učiteljski studij s njemačkim jezikom treba promijeniti i uvrstiti ravnopravno u članak 7. pod točku a) obzirom da se radi o integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju, magistar primarnog obrazovanja sa studijem njemačkog jezika koji je razvidan iz Dopunske isprave o završenom studiju i nepravedno se naziva modulom njemačkog jezika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom koji je po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji njemačkoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s njemačkim jezikom. Na tom studiju sam osposobljena za nastavu njemačkog jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima što je vidljivo iz Dopunske ispravi o učiteljskom studiju s njemačkim jezikom u koju je uključen sljedeći opis profesionalnoga statusa: „Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu njemačkog jezika u osnovnoj školi. Magistar/magistra primarnoga obrazovanja s njemačkim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole." Posebno bih pri tome naglasila da se kroz navedeni studijski program njemačkog jezika poseban nagalasak stavlja na sticanje kvalifikacija za rano učenje i poučavanje njemačkoga jezika u osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi, što dodatno uvećava važnost uvrštavanja ovog programa u članak 7. pod točku a) jer se radi o jedinstvenom studijskom programu. Srdačan pozdrav Andrea Čorić Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
303 Anamarija Markušić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, Predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju se osposobljena sam za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima, jer sam kroz pet godina studiranja svakodnevno izučavala različite metodike i pohađala razne metodičke vježbe engleskog jezika. Uz široki spektar teorijskog znanja naši su nam mentori pružali priliku 5 godina primjene tog znanja u praksi u metodičkim vježbaonicama. S poštovanjem, Anamarija Markušić Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
304 Anamarija Markušić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Poštovani, Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja (s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi) molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. S poštovanjem, Anamarija Markušić Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
305 Ana Šenjug Krleža Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, diplomandima Učiteljskog studija s njemačkim jezikom ovim je prijedlogom Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi s obzirom na njihove kompetencije nanesena iznimna šteta. Naime, po završetku studija diplomandi u dijelu studijskog smjera Njemački jezik stječu kompetencije za rad u nastavi njemačkog jezika u cjelokupnoj osnovnoj školi te u potpunosti udovoljavaju odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Tijekom svih pet godina studija obrazuju se specifično za rad u nastavi njemačkog jezika u osnovnoj školi, a pritom su centralna težišta studija metodika nastave njemačkog jezika, međukulturno učenje te književnost za djecu i mlade. Od 1. godine studija u kontaktu su s nastavnom praksom, dok na višim godinama hospitiraju na nizu sati njemačkog jezika te samostalno održavaju nastavu. Osim toga, diplomandi stječu brojne nastavničke kompetencije u dijelu programa koji se odnosi na obrazovanje učitelja razredne nastave. Time diplomandi Učiteljskog studija s njemačkim jezikom čine kadar koji je iznimno osposobljen za rad u osnovnoj školi i svakako jedinstven u Republici Hrvatskoj, ali i u regiji. O tome svjedoče brojna pozitivna iskustva ravnatelja naših škola te posebno roditelja učenika koji su imali sreće da im njemački jezik predaje diplomand Učiteljskog fakulteta. Na osnovi iznesenoga jasno je da Učiteljski studij s njemačkim jezikom kojim se na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obrazuju predmetni učitelji njemačkog jezika specifično za osnovnu školu svakako treba uvrstiti u Pravilnik kojim se upravo za osnovnoškolsko obrazovanje regulira odgovarajuća vrsta obrazovanja učitelja za predmetnu nastavu njemačkog jezika. Prijedlog: članak 7. trebalo bi dopuniti tako da se u točku a) uvrsti “Učiteljski studij s njemačkim jezikom” na način da se pod STUDIJSKI PROGRAM I SMJER unese “Učiteljski studij s njemačkim jezikom (Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)”, pod VRSTA I RAZINA STUDIJA “Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij”, a pod STEČENI AKADEMSKI NAZIV “magistar primarnog obrazovanja (Studij predmeta Njemački jezik razvidan je iz Dopunske isprave o studiju)”. Nadalje, u članku 7. treba prebaciti četverogodišnji dodiplomski stručni studij Učiteljski studij kojim se stjecao akademski naziv Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik iz točke b) u točku a) članka 7. Naime, diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik u odnosu na nastavničke kompetencije izjednačeni su s diplomiranim profesorima njemačkog jezika i književnosti („predbolonjski“ studiji), što je i zakonski regulirano. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
306 Ana Stanišić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 4. RAZREDNA NASTAVA Predlažem da se u članak 4. predloženoga teksta Pravilnika uvrsti i sljedeći programom: Učiteljski studij s engleskim jezikom; integrirani preddiplomski i diplomski studij s engleskim/njemačkim jezikom; magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju). Taj je studijski program izostavljen, a pruža kompetencije za sve predmete razredne nastave, uključujući i engleski jezik. Kao magistrica primarnog obrazovanja s engleskim jezikom, što je navedeno u mojoj dopunskoj ispravi molim da mi se na taj način omogući zapošljavanje na radnom mjestu učiteljice razredne nastave i engleskog jezika u nižim razredima osnovne škole, kao što je to omogućeno i za talijanski jezik. Nakon pet godina mukotrpnoga rada, truda učenja, nakon redovnih odlazaka na ispite i polaganja istih, nakon položenih metodika iz engleskoga jezika, smatram da i mi učitelji s engleskim jezikom zaslužujemo iste mogućnosti kod zapošljavanja u osnovnoj školi. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
307 Ana Stanišić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani, predlažem da se studijski program Učiteljski studij s engleskim jezikom, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, magistar primarnog obrazovanja (studij predmeta Engleskoga jezika razvidan je iz Dopunske isprave o završenom studiju) uvrsti u Članak 6. u točki a). Ovaj studijski program je, vjerojatno zabunom, izostavljen iz ovog Prijedloga Pravilnika te se spominje samo Učiteljski studij s modulom Engleski jezik. Između ta dva programa postoji velika razlika. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu postoje sljedeći integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji za obrazovanje učitelja: Učiteljski studij (u koji su integrirani moduli) te Učiteljski studij s engleskim jezikom i Učiteljski studij s njemačkim jezikom. Za razliku od Učiteljskoga studija s modulima, u Učiteljski studij sa stranim jezikom integriran je cijeli studij toga jezika. Tako je studij engleskoga jezika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu po opsegu i broju ECTS bodova zaseban studijski program, iako se može studirati samo u kombinaciji s općim učiteljskim studijem. To je zapravo dvopredmetni studij, kao i studiji engleskoga jezika nastavničkoga smjera na filozofskim fakultetima. Magistrica sam Učiteljskoga studija s engleskim jezikom. Na tom studiju se osposobljavamo za nastavu engleskoga jezika u osnovnoj školi, u nižim i u višim razredima. Tijekom pet godina studiranja, moramo položiti i odslušati čak i više metodika na engleskome jeziku, nego svih ostalih metodika zajedno. Smatram da su učitelji s engleskim jezikom dovoljno kompetentni za rad s djecom i u nižim i u višim razredima osnovne škole te da zaslužuju ista prava kod zapošljavanja na radnom mjestu učitelja razredne nastave i engleskoga jezika. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
308 Ana Poropat Janković Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 31. Poštovani, Slažem se da je potrebno dopuniti da Školski odbor može na prijedlog ravnatelja škole zaposliti na neodređeno vrijeme učitelja koji je protekle 3 godine uzastopno, nestručno izvodio nastavu, ukoliko ima položene stručne kompetencije i svojim radom dokazuje stručnost. Naime, nekada je u Zakonu o odgoju i obrazovanju pod člankom 105. postojala odredba da ako 3 godine uzastopno radi nestručna osoba (naravno sa bliskom visokom stručnom spremom (prirodna, društvena…) i dodatnim pedagoškom kompetencijama škola može ovu osobu zaposliti na neodređeno vrijeme. Male škole u manjim mjestima često imaju problema pri zapošljavanju te bi barem nakon 3 godine uspjele riješiti problem. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbama Zakona.
309 Ana Poropat Janković Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 18. PRIRODA I BIOLOGIJA Poštovani, potvrđujem prethodni komentar da je potrebno je uvrstiti diplomski sveučilišni studij Agronomije, te stečeni akademski naziv diplomirani inženjer agronomije sa položenim pedagoškim kompetencijama. Mnoge škole rade u teškim uvjetima, a posebno kada je riječ o zapošljavanju učitelja jer da bi napunili satnicu rade na više škola. Nekada je u Zakonu o odgoju i obrazovanju u članku 105. postajala odredba da ukoliko osoba koje ne odgovara strukama iz Pravilnika, a radi na istom radnom mjestu uzastopno najmanje 3 godine (jer škola na to radno mjesto nije mogla u 3 godine naći stručnog učitelja) može zaposliti na neodređeno vrijeme. Pa predlažem dodatni članak gdje bi se uvela ovakav odredba. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarajući način prihvaćen.
310 Ana Petravić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 7. NJEMAČKI JEZIK Poštovani, u predloženi tekst članka 7. svakako bi trebalo uvrstiti dvije promjene koje se navode i obrazlažu u nastavku. Prijedlog 1. Dopuniti članak 7. tako da se u točku a) uvrsti “Učiteljski studij s njemačkim jezikom” na način da se pod STUDIJSKI PROGRAM I SMJER unese “Učiteljski studij s njemačkim jezikom (Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)”, pod VRSTA I RAZINA STUDIJA “Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij”, a pod STEČENI AKADEMSKI NAZIV “magistar primarnog obrazovanja (Studij predmeta Njemački jezik razvidan je iz Dopunske isprave o studiju)”. Obrazloženje: Učiteljski studij s njemačkim jezikom jedinstven je u Republici Hrvatskoj i realizira se jedino na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao cjeloviti studij prema načelu dvopredmetnosti objedinjuje studij primarnog obrazovanja (razredne nastave) i studijski smjer nastavnog predmeta Njemački jezik. Završetkom tog integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija stječu se u dijelu studijskog smjera Njemački jezik kompetencije za rad u nastavi predmeta Njemački jezik u cjelokupnoj osnovnoj školi. S obzirom na vrstu i razinu studija (integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij), opseg studijskog smjera Njemački jezik (min. 98 ECTS bodova) i kompetencije koje se stječu u sklopu tog studijskog smjera razvidno je da diplomandi Učiteljskog studija s njemačkim jezikom glede predmetne nastave Njemačkog jezika u potpunosti udovoljavaju odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08 i sve izmjene i dopune zaključno s NN 68/18), a kojima se u članku 105., stavak 6. pod točkom a) precizira da “(p)oslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija”. Izostavljanje Učiteljskog studij s njemačkim jezikom i odgovarajuće kvalifikacije iz prijedloga Pravilnika predstavlja stoga raskorak u odnosu na Zakon te je u cilju usklađivanja Pravilnika sa Zakonom taj propust nužno ispraviti uvrštenjem navedenog studija i odgovarajućeg akademskog naziva u članak 7. pod točkom a). Premda se navedeni studij kao i usporedivi Učiteljski studij s engleskim jezikom realizira na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od uvođenja “bolonjskog sustava” studija 2005. godine, u akademskoj i stručnoj javnosti još uvijek nije u potpunost zaživjela distinkcija između pojmova “studijski smjer” i “modul”. Kako bi se izbjegla neosnovana konfuzija Učiteljskog studija sa studijskim smjerom njemačkog jezika na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s jedne, i učiteljskih studija koji sadrže module njemačkog jezika s druge strane (v. točku b) članka 7.), važno je pomno razlikovati ta dva pojma. Za razliku od modula koji u strukturi nekog studijskog programa mogu sadržavati do maksimalno 40-ak ECTS bodova, studijski smjer obuhvaća barem dvostruko toliki broj bodova. U tom je kontekstu važno ponoviti da Učiteljski studij s njemačkim jezikom u sklopu kojega se Njemački jezik studira kao studijski smjer obuhvaća minimalno 98 ECTS bodova te da je kao takav jedinstven u Republici Hrvatskoj. U akademskim i stručnim krugovima njemačkog govornog područja te u regiji jugoistočne Europe taj je studij prepoznat kao iznimno uspio reformirani model obrazovanja učitelja njemačkog jezika, i to prije svega temeljem konceptualne i sadržajne usmjerenosti na obrazovanje predmetnih učitelja za jasno određenu ciljnu skupinu – učenike nižih i viših razreda osnovne škole. Nasuprot germanističkim studijima kojima se prema modelu 3+2 nastavničke kompetencije stječu isključivo tijekom dviju godina diplomske razine, i to nediferencirano u odnosu na ciljne skupine, obrazovne razine i kontekste, Učiteljski studij s njemačkim jezikom tijekom svih pet godina studija razvija nastavničke kompetencije obrazujući predmetne učitelje njemačkog jezika za odgojno-obrazovni rad specifično s osnovnoškolskom populacijom učenika njemačkog jezika. Nužno je naglasiti da s obzirom na opseg u ECTS bodovima Učiteljski studij tek minimalno zaostaje za germanističkim studijima. Svojim specifičnim težištima u području metodike nastave njemačkog jezika, međukulturnog učenja, književnosti za djecu i mlade i drugim specifičnim sadržajima za razliku od germanističkih studija u potpunosti je orijentiran na razvoj nastavničkih kompetencija za rano učenje i poučavanje njemačkog jezika (razredna nastava) te za nastavu njemačkog jezika u višim razredima osnovne škole. Pritom valja podsjetiti da je nastava stranog jezika za razliku od ostalih predmeta razredne nastave i u nižim razredima osnovne škole organizirana kao predmetna nastava. S obzirom na kombinaciju sa studijem primarnog obrazovanja, diplomandi smjera njemačkog jezika raspolažu i specifičnim kompetencijama u području integracije i korelacije s predmetima razredne nastave koje su osobito važne u svjetlu kurikularnog pristupa koji promovira kurikularna reforma. Kako aktualni akademski naziv “magistar primarnog obrazovanja” koji se stječe Učiteljskim studijem s njemačkim jezikom ne sadrži specifikaciju predmeta njemačkog jezika, jedinstvena usmjerenost tog studija na obrazovanje učitelja njemačkog jezika za potrebe osnovne škole eksplicirana je u Dopunskoj ispravi o studiju koja se uz diplomu izdaje temeljem članka 84., stavka 5. Zakona o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03 i dopune i izmjene zaključno s NN 131/17) sumarno: „Kompetencije stečene u dijelu studija smjera njemačkog jezika omogućavaju samostalno izvođenje nastave njemačkoga jezika od 1. do 8. razreda osnovne škole“, kao i popisom specifičnih kompetencija za predmetnu nastavu njemačkog jezika u osnovnoj školi. Opis profesionalnog statusa također jasno formulira orijentaciju na osnovnu školu „Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag. prim. educ.) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu njemačkoga jezika u osnovnoj školi. Magistar/magistra primarnoga obrazovanja s njemačkim jezikom osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i ostalim institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi.“ Na osnovi svega iznesenoga razvidno je da Učiteljski studij s njemačkim jezikom kojim se na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obrazuju predmetni učitelji njemačkog jezika specifično za osnovnu školu svakako treba uvrstiti u Pravilnik kojim se upravo za osnovnoškolsko obrazovanje regulira odgovarajuća vrsta obrazovanja učitelja za predmetnu nastavu njemačkog jezika, i to kako je u gore navedenom prijedlogu specificirano ─ dodavanjem studija i odgovarajućeg akademskog naziva pod točku a) članka 7. Prijedlog 2. Prebaciti „predbolonjski“ Učiteljski studij koji se realizirao kao četverogodišnji dodiplomski stručni studij i kojim se stjecao akademski naziv Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik iz točke b) u točku a) članka 7. Obrazloženje: Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Njemački jezik u odnosu na nastavničke kompetencije izjednačeni su s diplomiranim profesorima njemačkog jezika i književnosti („predbolonjski“ studiji). Njihovo je pravo na izvođenje nastave njemačkog jezika u osnovnoj školi regulirano Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01) te su prema mišljenju MZOS-a od 7. svibnja 2015. (KLASA: 602-01/15-01/00178; URBROJ: 533-28-15-0002) kao diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim predmetom ravnopravni s ostalim nastavničkim kadrom pri zapošljavanju u osnovnoj školi. Prof. dr. sc. Ana Petravić, predstojnica Katedre za obrazovanje učitelja njemačkog jezika – interkulturalna germanistika, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Djelomično prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
311 Ana Delost Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 19. KEMIJA Učitelj kemije mora imati sljedeću vrstu obrazovanja sukladno članku 105. stavku 6. Zakona: A i B. STUDIJSKI PROGRAM Biotehnologija u medicini Istraživanje i razvoj lijekova Medicinska kemija VRSTA I RAZINA STUDIJA -diplomski sveučilišni studij STEČENI AKADEMSKI NAZIV -magistar biotehnologije u medicini -magistar istraživanja i razvoja lijekova -magistar medicinske kemije C. STUDIJSKI PROGRAM Biotehnologija i istraživanje lijekova VRSTA I RAZINA STUDIJA - dodiplomski sveučilišni studij: STEČENI AKADEMSKI NAZIV -sveučilišni prvostupnik biotehnologije i istraživanja lijekova Ukoliko uzmemo za usporedbu diplomirani studenti nekih fakulteta koji imaju mogućnost rada u osnovnim i srednjim školama, na preddiplomskoj razini slušaju predmete iz područja kemije 422 sata (34 ECTS-a), dok studenti preddiplomskog studija Odjela za biotehnologiju odrade 625 sati (63 ECTS-a). Stoga, smatram da je zaista važno ne degradirati druge struke jer je ionako stanje u školstvu izrazito kaotično, manjak ljudi je vidljiv već sada te u skoroj budućnosti neće biti dovoljno niti približno kvalificiranih visokoobrazovanih osoba za rad u školi. Studenti Odjela za biotehnologiju su u potpunosti spremni predavati kemiju u osnovnoj školi uz položenu pedagoško-didaktičku izobrazbu. Prihvaćen Prijedlog je na odgovarqajući način prihvaćen.
312 Ana Delost Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 18. PRIRODA I BIOLOGIJA Poštovani, zar nije pomalo nelogično da su diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Prirodoslovlje i prvostupnici biologije uvršteni u zakon, a sve druge struke su izbrisane? Smatram da je potrebno uvrstiti i magistre biotehnologije u medicini, istraživanja i razvoja lijekova te medicinske kemije jer svojim znanjima i sposobnostima odgovaraju traženim kompetencijama. Prihvaćen Prijedlog je na ogdovarajući način prihvaćen.
313 Alma Rovis Brandić Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi Uočava se propust u prijedlogu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi u odnosu na odredbe važećeg Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 24/2015) koji u članku 11. st. 2 navodi da Produženi stručni postupak provodi stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskoga profila u opsegu svoje stručnosti: edukacijski rehabilitator, logoped ili socijalni pedagog, dakle ne samo edukacijski rehabilitator. Specifične kompetencije za rad s učenicima s poremećajima u ponašanju razine koja zahtijeva školovanje u posebnim razrednim odjelima (sukladno čl. 5. st. 5. ili čl. 6. st. 6. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju) imaju socijalni pedagozi, a tih učenika ima u ukupnoj školskoj populaciji oko 3 %. Drugi stručnjaci koji se obrazuju na Edukacijsko rehabilitacijskom fakutetu nemaju te kompetencije pa bi se navedenim propustom zanemarilo pravo svakog djeteta na odgoj i obrazovanje koje će biti primjereno njegovim potrebama. Socijalnim pedagozima koji rade u produženom stručnom postupku s učenicima s problemima/poremećajima u ponašanju, zbog intenziteta teškoća učenika, radna zaduženja moraju biti vezana uz učenike posebnog razrednog odjela, dakle uz radno mjesto učitelja u posebnom razrednom odjelu. Predlažem Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi uskladiti s Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN 24/2015) na način da se članak 28. dopuni: učitelj socijalni pedagog u produženom stručnom postupku za djecu s teškoćama u razvoju, te da kao studijski program bude navedena socijalna pedagogija (profesor socijalni pedagog, magistar socijalne pedagogije, diplomirani defektolog - socijalni pedagog). Alma Rovis Brandić, visa savjetnica za defektologe u Agenciji za odgoj i obrazovanje Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
314 Alen Joka Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 17. INFORMATIKA Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika i magistri primarnog obrazovanja sa modulom Informatika, u odnosu na nastavničke kompetencije, trebali bi se izjednačiti s diplomiranim profesorima i magistrima iz kategorije A). Njihovo je pravo na izvođenje nastave informatike u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako navedeni Pravilnik nije stavljen izvan snage, taj se studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, treba premjestiti u točku a) članka 6. Kao jedan od najvažnijih razloga za premještanje u točku a) članka 6. navodim činjenicu da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatike, odnosno magistra primarnog obrazovanja sa modulom Informatika, svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika / magistra primarnog obrazovanja sa modulom Informatika potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz informatike te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Jednako tako diplomirani učitelji / magistri primarnog obrazovanja s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Informatika odnosno magistre primarnog obrazovanja sa modulom Informatika koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. Napominjem, u Dopunskoj ispravi o studiju nas koji smo završili petogodišnji učiteljski studij sa izbornim modulom Informatika piše: "Profesionalni status: Nositelj/nositeljica ove kvalifikacije ovlašten/ovlaštena je koristiti se zakonski zaštićenim akademskim nazivom magistar/magistra primarnog obrazovanja (mag.prim.educ) i izvoditi razrednu nastavu te nastavu Informatike u cijeloj osnovnoj školi. Magistar/magistra primarnog obrazovanja s informatikom, osposobljen/osposobljena je za kvalitetno planiranje, izvođenje i evaluaciju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole. Zapošljavanje je usmjereno prema osnovnim školama i institucijama u području odgoja i obrazovanja djece osnovnoškolske dobi." Protivim se retrogradnom oduzimanju stečenih zakonskih prava, umanjivanju kontinuiranog obrazovanja i oštro osuđujem diskriminirajući prijedlog koji predstavlja degradirajući udarac na učiteljsku profesiju. Kako je uopće moguće razmišljati da se jednim pečatom, STEČENA ZAKONSKA PRAVA učitelja, ovjerena i odobrena od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja budu uskraćena?? Na temelju čega se uskraćuje mogućnost rada na području za koje im je kompetencije potvrdilo isto to ministarstvo? Sramota. Pametnije Vam je ukinuti module u potpunosti od sljedeće akademske godine 2018./19. i stati na kraj ovim glupostima, a nama koji smo završili ostaviti stečena zakonska prava. Pozivam Vas da razmislite o svim kolegama koji se nalaze u istoj situaciji i ispravljanje propusta u prijedlogu. Nije prihvaćen Odredbe Pravilnika usklađene s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.
315 Adela Tompoš Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Članak 6. ENGLESKI JEZIK Poštovani! Diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik bi se, u odnosu na nastavničke kompetencije, trebali izjednačiti s diplomiranim profesorima engleskog jezika i književnosti (studijski programi prije uvođenja obrazovanja prema bolonjskom procesu). Njihovo je pravo na izvođenje nastave engleskoga jezika u osnovnoj školi potvrđeno Pravilnikom o dopuni Pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN 56/01). Kako navedeni Pravilnik nije stavljen izvan snage, taj se studij, sada naveden u točki b) članka 6. predloženoga teksta Pravilnika, treba premjestiti u točku a) članka 6. Razlog za to je činjenica da kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik svake godine prepoznaje MZO, potvrđujući napredovanja u zvanja mentora i savjetnika, te Agencija za odgoj i obrazovanje imenujući ih voditeljima Županijskih stručnih vijeća. Kompetencije diplomiranih učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik potvrđene su i u mnogobrojnim natjecanjima iz engleskog jezika te sudjelovanjima u međunarodnim projektima. Također, diplomirani učitelji razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik sudjeluju u kurikularnoj reformi u eksperimentalnim školama (među njima i ja osobno) kao i u ekspertnim radnim skupinama. Novi Pravilnik, u ovom obliku, diskriminira diplomirane učitelje razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta Engleski jezik koji nemaju punu satnicu, koji mogu postati tehnološki višak te koji žele promijeniti radno mjesto (npr. zbog preseljenja u drugi grad) jer im ne omogućuje zapošljavanje po jednakim uvjetima koje su stekli nakon završetka studija. Žalosti me što ispada da sam, nakon 16 godina rada u osnovnoj školi, sudjelovanja u brojnim projektima te nakon konstantnog samostalnog dodatnog usavršavanja nekompetentna za rad. S poštovanjem, Adela Tompoš, diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnog predmeta ENGLESKI JEZIK, sudionica kurikularne reforme u eksperimentalnoj školi Prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen. Odredbe Pravilnika usklađene su s odredbom članka 105. stavka 6. točke b. Zakona.