Izvješće o provedenom savjetovanju - SAVJETOVANJE O PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Zoran Anušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U preambuli prijedloga kaže se da se “predlaže uređenje prijenosa sredstava sa osobnog računa člana mirovinskog fonda u državni proračun kada osiguranik, član mirovinskog fonda, ispuni uvjete za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, ako se osiguranik ne opredijeli za mirovinu iz oba stupa obveznog mirovinskog osiguranja”, te da se “omogućavanjem izbora mirovine, osiguranici obvezno osigurani u oba stupa dovode se u isti pravni položaj kao osiguranici obvezno osigurani isključivo u I. stupu.” Članak 6, međutim, sugerira puno manje demokratsku proceduru. Svi drugostupaši koji su obvezno postali članovi automatski se vraćaju u I stup, a ako žele mogu potpisati izjavu u REGOSu da ostanu u kombiniranom sustavu. Tri problematične implikacije ovog prijedloga su: 1. Negativna reformska poruka. Put u drugi stup, prema ovom prijedlogu Zakona bio bi obvezno članstvo, izdvajanje i ulaganje u II stupu dugi niz godina, a onda povratak u I stup po automatizmu osim ako se pojedinac ne izjasni drugačije. Ovako predložen tranzitni II stup šalje vrlo negativnu reformsku poruku i sugerira da je II stup dio mirovinskog sustava iz kojeg automatski treba izaći. Koja je onda svrha sudjelovanja u njemu i plaćanja naknada? Zašto automatizam ne bi bio ostanak u 2 stupu, a izlazak mogućnost izbora? 2. Tehnička ograničenja za izbor. Mogućnost zbora između I i II stupa zahtijeva dostupnost informacija za donošenje odluke. Na temelju kojih informacija će se tako krupna i nepromjenjiva odluka donositi? Da li će se odluka u ostanku u II stupu donositi na temelju prve mirovine iz oba sustava ili sadašnje vrijednosti svih očekivanih mirovina do kraja života? Kako će se uzeti u obzir različita usklađivanja u prvom i drugom stupu? Kako će se uzeti u obzir predložena jednoktratna isplata iz II stupa? Da li će se osiguranik odlučivati za povratak u drugi stup tek po umirovljenju ili će tu odluku moći donijeti na početku zaposlenja ili tokom zaposlenja? Koje će infomacije osiguranik morati imati da se spriječe naknadne žalbe i izbjegnu slučajevi nedovoljnih informacija ili pogrešnih informacija (kao kod “slučaja švicarskog franka”)? Tko će biti zadužen za pribavljanje i pružanje informacija, u kojem trenutku i na koji način? O tome u Članku 6 ni riječi. 3. Sustavne posljedice izbora. Čemu uopće otvarati mogućnost izbora “bolje mirovine”? To je izbor između mirovine koju je pojedinac (barem djelomično) sam zaradio, i mirovine koju će pojedincu platiti djeca i unuci iz svog džepa. Na ovu dilemu je reformska Hrvatska odgovorila u 1998. i 2002., godinama starta reforme i uvođenja II stupa. Umjesto da prebacujemo cijelu odgovornost za vlastitu starost i odgovornost osiguranja primjerenih mirovina na buduće generacije, za dio toga trebamo se pobrinuti sami. Ako se na drugi stup pogleda s aspekta međugeneracijske pravednosti, i uzme u obzir tehnički problemi izbora bolje mirovine, dolazi se do zaključka da mogućnost izbora uopće ne treba dozvoliti. (stavovi ne odražavaju stavove institucije u kojoj sam zaposlen) Nije prihvaćen Zbog relativno niskih plaća, kratkog razdoblja uplate doprinosa u II. mirovinski stup i kratkog perioda kapitalizacije sredstava, do sada ostvarene mirovine iz oba mirovinska stupa u prosjeku su niže u odnosu na mirovinu koju bi korisnik ostvario da je bio osiguran samo u I. mirovinskom stupu i da je ostvario pravo na dodatak na mirovinu, te je uočena potreba za određivanjem dodatka na mirovinu određenu u I. stupu kao osnovna mirovina. Izbor mirovine u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu omogućen je isključivo osiguranicima koji su dobrovoljno pristupili u obvezno mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje u dobi između 40 i 50 godina na način da se svojom izjavom prilikom ostvarivanja prava na mirovinu opredijele da li žele istupiti iz I. stupa i ostvariti mirovinu isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18- u daljnjem tekstu ZOMO). Iz svega navedenoga proizlazi potreba za proširivanjem takvog izbora i na osiguranike obvezno osigurane u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje kako bi bili u istom pravnom položaju s prethodno navedenom skupinom osiguranika. U postupku ostvarivanja prava osiguranici II. stupa moći će birati u kojem će sustavu ostvariti mirovinu, odnosno koji je za njih povoljniji: - mirovinu samo u I. stupu s dodatkom od 27% uz prijenos sredstava iz obveznog mirovinskog fonda u državni proračun, ili mirovinu iz oba obvezna stupa. - ako izaberu ostanak u II. stupu, na mirovinu iz I. stupa određuje im se dodatak od 27% za mirovinski staž ostvaren do 31.12.2001., a na dio mirovine koja im pripada za mirovinski staž od uvođenja II. stupa, tj. od 1.1.2002. određuje se dodatak od 20,25%, odnosno postotak dodatka od 27% korigira se faktorom osnovne mirovine iz godine ostvarivanja prava na mirovinu. Osiguranicima s ispodprosječnim plaćama tijekom radnog vijeka, kojima i nakon određivanja dodatka na mirovinu prema stažu i plaći, mirovina iznosi manje od najniže mirovine, određuje se najniža mirovina kao da su bili osigurani samo u I. stupu uz prijenos sredstava iz II. u I. stup, ako tako izaberu. Kroz paket mirovinskih zakona jačat će se financijska pismenost građana, a isti će pravodobne i iscrpne informacije dobiti i od nadležnih javnih tijela. Pravo izbora nije nikakva novina, ono postoji od 2011. godine, samo se proširuje.
2 Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, ZAKONA O OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA Predlaže se brisanje članka 6. PZID ZOMF Objašnjenje: Predmetna izmjena članka 100. nije potrebna budući da osobe koje su obvezno osigurane u oba stupa obveznog mirovinskog osiguranja ostvaruju pravo na mirovinu iz oba ta stupa. Ostvarivanje prava na mirovinu samo iz obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti predstavlja iznimku, a ne pravilo. Predložena je izmjena pretpostavljala da bi većini budućih umirovljenika koji su osigurani u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje, ukupna svota mirovine iz oba stupa bila nepovoljnija nego isplata samo iz prvog stupa zajedno s dodatkom. Međutim, u međuvremenu je mirovinskom reformom obuhvaćen i Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju koji korisnicima osnovne mirovine jamči pravo na dodatak u razmjernom iznosu. Stoga nema potrebe za izmjenom ovog članka kako je predloženo. Upravo suprotno, pod pretpostavkom da bi većini budućih umirovljenika mirovna bila veća ako je primaju iz oba stupa u odnosu na one koji primaju mirovnu samo iz prvog stupa, potrebno je smanjiti pritisak na Središnji registar osiguranika i omogućiti povratak u prvi stup samo onima koji daju izričitu izjavu o isplati mirovine samo iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti. Predlaže se članak 100. ostaviti nepromijenjen. Nije prihvaćen Zbog relativno niskih plaća, kratkog razdoblja uplate doprinosa u II. mirovinski stup i kratkog perioda kapitalizacije sredstava, do sada ostvarene mirovine iz oba mirovinska stupa u prosjeku su niže u odnosu na mirovinu koju bi korisnik ostvario da je bio osiguran samo u I. mirovinskom stupu i da je ostvario pravo na dodatak na mirovinu, te je uočena potreba za određivanjem dodatka na mirovinu određenu u I. stupu kao osnovna mirovina. Izbor mirovine u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu omogućen je isključivo osiguranicima koji su dobrovoljno pristupili u obvezno mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje u dobi između 40 i 50 godina na način da se svojom izjavom prilikom ostvarivanja prava na mirovinu opredijele da li žele istupiti iz I. stupa i ostvariti mirovinu isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18- u daljnjem tekstu ZOMO). Iz svega navedenoga proizlazi potreba za proširivanjem takvog izbora i na osiguranike obvezno osigurane u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje kako bi bili u istom pravnom položaju s prethodno navedenom skupinom osiguranika.
3 Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, ZAKONA O OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA Članak 7. PZID ZOMF-a mijenja se tako da glasi: "Članak 7. Iza članka 104. dodaje se članak 104. a s naslovom iznad njega koji glasi: "Izbor mirovine iz obveznog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti Članak 104. a (1) Iznimno od članka 100. stavka 1. ovoga Zakona, ako član mirovinskog fonda osobno potpisanom izjavom Središnjem registru osiguranika u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu opredijeli da želi ostvariti mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, sredstva s osobnog računa člana mirovinskog fonda prenijet će se u državni proračun, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će mu odrediti starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, kao da je član fonda bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti."." Objašnjenje: Potrebno je omogućiti svim budućim umirovljenicima povratak u prvi stup u trenutku ostvarivanja prava na mirovinu, ako je to za njih tako povoljnije, davanjem izjave za istup putem Središnjeg registra osiguranika, na isti način kako je to omogućeno osiguranicima koji u dobrovoljno odabrali mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje. Na sličan način je u aktualnom Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima bio reguliran povratak u prvi stup putem zahtjeva za istup koji se podnosio Središnjem registru osiguranika ali samo za one osiguranike koji su u trenutku pristupa u obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje imali između 40 i 50 godina. Primljeno na znanje Komentar ćemo razmotriti i sukladno tome, po potrebi prilagoditi Nacrt prijedloga Zakona
4 Allianz ZB d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U ime Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, predlaže: Članak 4. PZIDZOMF-a Predlažemo izmjenu članka 63. točke 1. i 2. na način kako slijedi: U članku 63. točka 1. i 2. mijenja se i glasi: 1. ulazna naknada u iznosu od najviše 0,5% od uplaćenih doprinosa 2. naknada za upravljanje u iznosu od najviše 0,338% % godišnje od ukupne imovine umanjene za financijske obveze mirovinskog fonda u 2019. godini, a za svaku daljnju godinu stopa naknade se umanjuje za 7% u odnosu na stopu naknade koja se primjenjivala u prethodnoj godini, zaokruženo na tri decimalna mjesta, s time da ista ne može biti niža od 0,2%, dok će osnovicu za izračun i način naplate ove naknade Agencija propisati pravilnikom. Obrazloženje: Predložena struktura naknada omogućuje prilagodbu mirovinskih društava na smanjenje naknade te osigurava kontinuitet poslovanja - prilagodbu na buduće uvjete poslovanja. U tom smislu predlažemo kasnije značajnije smanjenje naknade za upravljanje za 7%, a koja će u konačnici rezultirati s minimalnom naknadom od 0,2%. Financijski utjecaj smanjenja naknada se time odgađa za kasnije razdoblje, ali u značajnijem iznosu od utvrđenog Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima. Članak 6. PZIDZOMF-a (ostvarivanje prava na mirovinu) Predlažemo izmjenu članka 100. stavka 1. i 2. na način kako slijedi: U članku 100. stavak 1. i 2. mijenjaju se i glase: „(1) Ukupna kapitalizirana sredstva s osobnog računa člana mirovinskog fonda prenijet će se u državni proračun kada član fonda ostvari pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju da svoju osobno potpisanu izjavu Središnjem registru osiguranika da želi ostvariti mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti, kao da je bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti. Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Ukupna kapitalizirana sredstva s osobnog računa člana mirovinskog fonda prenijet će se mirovinskom osiguravajućem društvu kada član fonda ostvari pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju da svoju osobno potpisanu izjavu Središnjem registru osiguranika da želi ostvariti mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva u skladu s posebnim zakonom i osnovnu mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti.“. Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3. U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 4. riječi: „1. i 2.“ zamjenjuju se riječima: „1., 2. i 3.“. Dosadašnji stavci od 4. do 6. postaju stavci od 5. do 7. Obrazloženje: Utvrđuje se reciprocitet i ravnopravnost pri ostvarivanju prava na mirovinu, te traži aktivnija uloga osiguranika/člana fonda koji ostvaruje pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu u trenutku izbora – ostvarivanja prava na mirovinu, a što je u skladu sa zajedničkim nastojanjima povećanja financijske pismenosti. Članak 7. PZIDZOMF-a (Izbor mirovine) Predlažemo izmjenu članka 104.a na sljedeći način: Iza članka 104. dodaje se članak 104.a s naslovom iznad njega koji glasi: Izbor mirovine (1) Kada član fonda ostvari pravo na starosnu mirovinu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, sredstva s osobnog računa člana mirovinskog fonda prenijet će s, putem Središnjeg registra osiguranika, mirovinskom osiguravajućem društvu koje on izabere i koje će mu osigurati mirovinu prema svojem programu, u skladu s posebnim zakonom. Starosna ili prijevremena starosna mirovina u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti određuje se kao osnovna mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. (2) Odredba stavka 1. ovoga članka neće se primijeniti na člana mirovinskog fonda koji se u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu osobno potpisanom izjavom Središnjem registru osiguranika opredijeli da želi ostvariti mirovinu iz obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti. U tom slučaju ukupna kapitalizirana sredstva na osobnom računu člana fonda prenose se u državni proračun, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će mu odrediti starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kao da je član fonda bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti. (3) Član fonda ima pravo u roku od 14 dana odustati od izbora iz stavka 2. ovog članka osobno potpisanom izjavom Središnjem registru osiguranika. Rok od 14 dana počinje teći od dana davanja izjave ili dana primitka podatka o svoti mirovine koja bi pripadala iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje od Središnjeg registra osiguranika iz članka 100. stavak 2. ovog Zakona, ovisno od tome koji je kasniji. (4) Odredbe stavka 2. i 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i u slučaju ako član obitelji ostvaruje obiteljsku mirovinu nakon smrti osiguranika, člana mirovinskog fonda, ako sredstva kapitaliziranih doprinosa s osobnog računa umrlog člana fonda nisu naslijeđena u skladu s odredbama ovoga Zakona. Obrazloženje: Uz implementaciju promjena predloženih u članku 6. PZIDZOMF-a, a vezano na članak 100. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, predlažemo da se svim osiguranicima omogući rok od 14 dana u kojem mogu promijeniti odluku iz članka 104.a stavka 2. te smatramo da je takva opcija u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača (NN 41/14, 110/15). Naglašavamo da je bilo slučajeva kada su osiguranici željeli nakon nekoliko dana promijeniti svoj odabir, ali za to nisu imali zakonskih mogućnosti. Članak 9. PZIDZOMF-a (Komentar) U članku 9. PZIDZOMF-a, između ostalog, predlažu se i izmjene članka 125. Zakona uvođenjem dodatnih stavaka 5., 6., 7. i 8. vezano uz ulaganja u inozemne vlasničke vrijednosne papire (dionice). Predloženim izmjenama traži se od mirovinskog društva da formira neki oblik garancije za slučaj ostvarenja negativnog prinosa prilikom ulaganja u navedene instrumente. S obzirom da ove odredbe nisu posebno obrazložene, moli se dodatno obrazloženje iz kojih razloga se uvode posebni, tj. neuobičajeni uvjeti samo za jednu klasu imovine. Dodatno, moramo primijetiti da navedene odredbe nisu u skladu s regulativom Europske unije, gdje se na jednak način trebaju tretirati sva ulaganja, te pravilima struke gdje se općenito ne daje garancija na pojedinačna ulaganja. Postoji bojazan da bi se propisivanjem povoljnijih uvjeta za ovu klasu imovine u Republici Hrvatskoj moglo narušiti sloboda tržišnog natjecanja. Također, skrećemo pozornost da jamstveni kapital mirovinskog društva nije dovoljan za pokriće eventualnih nadoknada negativnih prinosa. Nadalje, s obzirom da niti jedno mirovinsko društvo neće biti u stanju garantirati ostvarenje određenog prinosa za pojedinačna ulaganja, UMFO smatra da će to u potpunosti onemogućiti ulaganje u vrlo važan segment potreban za postizanje primjerene diverzifikacije imovine mirovinskih fondova. Stoga predlažemo da se navedene odredbe u potpunosti izostave iz PZIDZOMF-a odnosno da se sukladno stajalištima HANFE iznesenih na sastanku od 26. rujna 2018. godine dostavi novi prijedlog. Članak 10. PZIDZOMF-a Predlažemo izmjenu članka 126. stavka 1. točke 9. te stavka 2. točke 9. Članak 126. stavak 1. točka 9. mijenja se i glasi: 9. izloženost u vrijednosti od 10% regulatornog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 125. stavka 1. točke 8. i stavka 2. točke 3. ovoga Zakona ulaganjem u depozite, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točke 10. i stavka 2. točke 3. ovoga Zakona kod te kreditne institucije. Članak 126. stavak 2. točka 9. mijenja se i glasi: 9. izloženost u vrijednosti od 15% regulatornog kapitala jedne kreditne institucije iz članka 125. stavka 1. točke 8. i stavka 2. točke 3. ovoga Zakona ulaganjem u depozite, pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točke 10. i stavka 2. točke 3. ovoga Zakona kod te kreditne institucije. Obrazloženje: U članku 10. PZIDZOMF-a predlažu se izmjene članka 126. stavka 1. vezano za ulaganja u depozite i polaganje novčanih sredstava u druge kreditne institucije. Predlažemo da se ograničenja u članku 126. stavku 1. točki 9. i stavku 2. točki 9. vezana uz regulatorni kapital kreditne institucije izmjene radi lakšeg omogućavanja plasiranja kunskih novčanih sredstava u domaće kreditne institucije. Povećanje izloženosti spram regulatornog kapitala kreditnih institucija nužno je radi lakšeg postizanja izloženosti novčanim sredstvima mirovinskog fonda. Naime, u trenucima neposredno prije primarnih izdanja domaćih državnih obveznica ili u slučajevima velike nesigurnosti na tržištima kapitala može doći do odluke mirovinskog društva da se prikupi značajan dio novčanih sredstava u kunama. S obzirom na veličinu domaćih kreditnih institucija i njihov regulatorni kapital te iznose novčanih sredstava kojima raspolažu obvezni mirovinski fondovi, trenutno nije moguće u potpunosti iskoristiti dana ograničenja na izloženost obveznih mirovinski fondova novčanim sredstvima. S obzirom da novčana sredstva stvaraju vrlo kratkoročnu izloženost kreditnim rizicima spram banaka te da je ista moguće u vrlo kratkom roku plasirati u druge oblike ulaganja, smatramo da se predmetnim povećanjem ograničenja spram regulatornog kapitala kreditnih institucija ne stvaraju dodatni značajni rizici za mirovinske fondove. Nastavno na predložene izmjene u članku 10. PZIDZOMF-a koje se odnose članak 126. stavak 3. I 4. Zakona (povećanje limita za pojedina ulaganja u vlasničke vrijednosne papire iznad 20% izdanja s 2% na 3% te ukupno takvih s 5% na 10% NAV-a) potrebno je istaknuti da je uz ovu izmjenu potrebno izmijeniti i članak 127. stavak 1. točka 11. Zakona te članak 127. stavak 2. točka 11 Zakona. Navedeni članci se odnose na limite izloženosti prema alternativnim fondovima, ulaganjima iznad 20% izdanja i UCITS fondovima koji ulažu izvan EU i OECD pa obzirom da je limit za ulaganja u vrijednosne papire iznad 20% izdanja povećan na 10% NAV-a, a kako bi uopće bilo moguće ulagati u druge navedene klase predlažemo podizanje limita iz članka 127. stavka 1. točka 11 i stavka 2. točka 11. kako je i u nastavku teksta predloženo. Također, predlažemo da se dodatno pojasne odredbe članka 10. PZIDZOMF vezane na izmjene članka 126. stavak 3. točke d) u dijelu kada se utvrđuje postotak od 40% te je dodatno potrebna jasnije definicija prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira s pravom glasa koji nisu uvršteni na uređeno tržište. Predlažemo brisanje odredbe članka 10. PZIDZOMF vezane na izmjene članka 126. stavak 3. točke d) u dijelu kada se utvrđuje postotak od 40% jer smatramo da Zakonom već definirano da ulaganje u neuvrštene vrijednosne papire zahtjeva da isti moraju biti listani na uređenom tržištu u roku od godine dana. Navedena odredba bi mogla ograničiti promptno reagiranje u slučaju pojave atraktivnih investicijskih prilika koje su često rijetke i kod kojih je definiran određeni vremenski period za sudjelovanje. Primljeno na znanje Komentar ćemo razmotriti i sukladno tome, po potrebi prilagoditi Nacrt prijedloga Zakona.
5 Allianz ZB d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, ZAKONA O OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA U ime Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, predlaže izmjenu članka 49.a. stavka 4. na način kako je niže navedeno uz istovremeno brisanje stavka 5. istog članka: „(4) Ako temeljem javno dostupnih informacija mirovinsko društvo utvrdi da bi mogle nastupiti okolnosti iz stavka 2. ovoga članka, dužno je o tome, uz dostavu analize iz članka 52. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, bez odgode obavijestiti Agenciju te ne smije realizirati namjeravano ulaganje dok: - se predmetni sukob interesa ne ukloni ili, - Agenciji ne dostavi dokaze da je mogućnost da će predmetni sukob interesa negativno utjecati na interese mirovinskog fonda zanemariva.“ Dodatno bi se izvršile promjene u članku 230. stavku 1. to na način kako slijedi: „U članku 230. stavku 1. iza točke 25. dodaje se nova točka 26. koja glasi: 26. ako sklopi pravni posao protivno odredbama članka 49.a ovog Zakona. Dosadašnje točke 26. do točke 104. postaju točke 27. do 105.“ Podredno, ukoliko Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu: Agencija) ne bi prihvatila prethodno izneseni prijedlog članka 1. PZIDZOMF, predlažemo sljedeće izmjene čl.49. st.4. i st.5. „(4) Ako iz javno dostupnih izvora mirovinsko društvo utvrdi da bi mogle nastupiti okolnosti iz stavka 2. ovoga članka, dužno je o tome, uz dostavu analize iz članka 52. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, bez odgode obavijestiti Agenciju te ne smije realizirati namjeravano ulaganje dok: - se predmetni sukob interesa ne ukloni ili, - Agenciji ne dostavi dokaze da je mogućnost da će predmetni sukob interesa negativno utjecati na interese mirovinskog fonda zanemariva. (5) Ukoliko iz pravnih poslova sklopljenih protivno odredbama ovoga članka te pravilnika i/ili smjernica iz stavka 6. ovoga članka nastane šteta za mirovinski fond, mirovinsko društvo je dužno bez odgode isplatiti iznos koji odgovara iznosu štete oštećenom mirovinskom fondu, u postupku propisanom Pravilnikom o postupku naknade štete članovima obveznog mirovinskog fonda i/ili obveznom mirovinskom fondu. U tom slučaju smatra se da je mirovinskom fondu nastala šteta ukoliko takvo ulaganje svake uzastopne godine računavši od dana ulaganja ne dosegne vrijednost u iznosu početne ukupne vrijednosti tog ulaganja mirovinskog fonda uvećanog odnosno umanjenog za stopu zajamčenog prinosa, i to šteta u visini navedene negativne razlike.“ Obrazloženje: U odnosu na odredbu članka 1. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o obveznim mirovinskim fondovima iz rujna 2018 smatramo kako slijedi, Člankom 1. Prijedloga predlaže se u Zakon o obveznim mirovinskim fondovima (NN19/14, 29/18) (dalje: Zakon) dodati članak 49.a., i to tako da stavci 4. i 5. određuju; (4) Ako mirovinsko društvo utvrdi da bi mogle nastupiti okolnosti iz stavka 2. ovoga članka, dužno je o tome, uz dostavu analize iz članka 52. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, bez odgode obavijestiti Agenciju te ne smije realizirati namjeravano ulaganje dok: - se predmetni sukob interesa ne ukloni ili, - Agenciji ne dokaže da predmetni sukob interesa neće negativno utjecati na interese mirovinskog fonda. (5) Pravni poslovi sklopljeni protivno odredbama ovoga članka te pravilnika i/ili smjernica iz stavka 6. ovoga članka, ništetni su. Iz odredbe čl. 49.a.4. alineja druga Prijedloga koja glasi „Agenciji ne dokaže da predmetni sukob interesa neće negativno utjecati na interese mirovinskog fonda“, proizlazi da mirovinsko društvo nije ovlašteno realizirati ulaganje ne samo ako ne obavijesti Agenciju o potencijalnom sukobu interesa, već tako dugo dok Agencija ne donese rješenje u upravnom postupku pokrenutom povodom obavijesti mirovinskog društva kojim se dostavlja analiza. Naime kako se u Prijedlogu rabi termin „dokazati“ to se pretpostavlja da se o navedenom pitanju vodi upravni postupak koji se dovršava donošenjem rješenja u upravnom postupku a protiv kojeg rješenja su opet mogući pravi lijekovi. Nadalje, nije jasno kako „dokazati“ da sukob interesa neće negativno utjecati na interese mirovinskog fonda. Dokaz je izvor saznanja o činjenicama koje se utvrđuju u postupku. Vrste dokaza su iskazi osoba (stranaka, svjedoka i vještaka), isprave i tehničke snimke-kao materijalni dokazi. U odnosu na sukob interesa moguć je dokaz samo izjava osoba, a čiji iskaz Nadležno tijelo može ili ne mora prihvatiti. Materijalni dokazi protive se naravi utvrđivanja sukoba interesa koje predstavlja zaključak određene osobe ili tijela o postojanju okolnosti koje bi mogle negativno utjecati na interese člana fonda. Time, u odnosu na sukob interesa ne mogu postojati dokazi u užem smislu već samo indicije. Ako stranka, na kojoj je teret dokaza, u konkretnom slučaju mirovinsko društvo nije podnijela odgovarajući dokaz, smatra se da činjenica koju je trebalo dokazati ne postoji. Dakle u konkretnom slučaju termin dokazivanje protivi se i naravi postupka, u kojem bi mirovinsko društvo moralo „dokazati“ negativnu činjenicu odnosno da sukob interesa ne postoji odnosno da neće dovesti do negativnih posljedica za članove fonda. Nadalje smatramo kako takav postupak nije primjeren uvjetima tržišta kapitala, a koji zahtijevaju brzu reakciju, uvjetovani su čestim promjenama ne samo cijene financijskih instrumenata već i promjenom dostupnih količina i uvjeta prodaje. Nastavno se ukazuje na okolnost da Agencija ima nadzornu ulogu dok bi se donošenje rješenja u postupku povodom obavijesti iz razmatranog čl.49.a. st.4 moglo smatrati prethodnim odobrenjem određene investicije od strane državnog tijela, a koje je u suprotnosti s načelom neovisnosti. U odnosu na čl.49.a. st.5. prijedloga kojim se kao posljedica propusta mirovinskog društva da postupi po obvezi iz čl.49.a. st.4 određuje ništetnost pravnog posla smatramo kako bi takva posljedica dovela do opće nesigurnosti na tržištu kapitala. Mirovinski fondovi ne bi se smatrali pouzdanim partnerom ne samo u posebnim transakcijama već i u svakodnevnim postupcima, te je opravdano očekivati da se niti jedna transakcija ne bi mogla provesti bez prethodnog rješenja HANFA-e izdanog po čl.49.a. st.4. Primjerice u slučaju kada neko trgovačko društvo donese odluku o povećanju temeljenog kapitala ulozima i izda javni poziv na upis, a mirovinski fond potpiše i pošalje upisnicu tada je moguća situacija da bi upisnica bila ništetna i takvo trgovačko društvo bi bilo dužno vratiti sredstva koja je primilo pa makar povećanje temeljnog kapitala već bilo upisano. Smatramo da je posljedica ništetnosti pravnog posla u slučaju kršenja čl. 49.a Zakona, neprovediva, odnosno da je nemoguće ili gotovo nemoguće provesti posljedice ništetnosti na način kako to predviđa članak 323. Zakona o obveznim odnosima: “….svaka ugovorna strana vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje.“ Dodatno, mirovinsko društvo se u slučaju ništetnosti izlaže riziku odgovornosti za štetu, sve u slučaju da suugovaratelj nije znao ili prema okolnostima nije morao znati za postojanje uzroka ništetnosti. Smatramo da je ništetnost pravnog posla, a koja nije predviđena kao sankcija za kršenje bilo koje druge odredbe Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, predstavlja pretjeranu sankciju pogotovo što se svrha kažnjavanja može postići i blažom kaznom i to uvođenjem dodatne odredbe sukladno kojoj pravni poslovi sklopljeni suprotno čl.49.a povlače za sobom prekršajnu odgovornost u smislu težeg prekršaja mirovinskog društva (novčana kazna od 200.000,00 do 500.000,00 kn za mirovinsko društvo te od 20.000,00 do 50.000,00 kn za odgovornu osobu mirovinskog društva). Mirovinska društva u potpunosti uvažavaju važnost i problematiku sukoba interesa, te smatraju da postojeća zakonska rješenja kao na primjer izricanje posebnih nadzornih mjera, ukidanje ili poništavanje odobrenja za rad (ako je mirovinsko društvo teže i/ili sustavno kršilo odredbe ovoga Zakona ili propise donesene na temelju ovog Zakona) uz uvođenje odredbe kojom povreda članka 49.a predstavlja teži prekršaj mirovinskog društva, na zadovoljavajući način štiti interese članove fondova pod upravljanjem mirovinskih društava. Podredno, ukoliko Agencija ne bi prihvatila navedeni prijedlog, predlaže se dodatno rješenje u vidu naknade štete članovima obveznih mirovinskih fondova. Primljeno na znanje Komentar ćemo razmotriti i sukladno tome, po potrebi prilagoditi Nacrt prijedloga Zakona