Izvješće o provedenom savjetovanju - Obrazac prijedloga plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva financija

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 MARINA KRAJNOVIĆ PRILOG 2. Potrebno je Zakon o proračunu uskladiti sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Naime, u Zakonu o proračunu spominju se općinska, gradska i županijska poglavarstva (npr. predlažu proračun predstavničkom tijelu, a obavljaju i druge poslove), iako su poglavarstva ukinuta još 2009. godine. Izvršno tijelo u općini je općinski načelnik, u gradu gradonačelnik, a u županiji župan. Poglavarstva odavno ne postoje. Zakon o proračunu donesen je 2008. i više puta je mijenjan i dopunjavan, no nikada nije usklađen s novim konceptom u lokalnoj i područnoj samoupravi koji je nakon toga uslijedio (2009). Predlažem da se u plan zakonodavnih aktivnosti za 2019. godinu uvrsti i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu radi usklađivanja sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Primljeno na znanje U pripremi je donošenje novog Zakona o proračunu pri čemu će navedeno bit usklađeno.
2 HRVATSKA UDRUGA BANAKA PRILOG 2., OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2019. GODINU Hrvatska udruga banaka (HUB) predlaže da se plan rada Ministarstva financija (MF) za 2019. godinu upotpuni i nastavkom rada na izradi Zakona o kreditnim registrima. HUB je to još 2006. godine predložio, a ministarstvo prihvatilo i osnovalo radnu skupinu u kojoj su, uz MF, HUB i HROK, članovi bili HNB, HANFA, AZOP i savez udruga Potrošač. Tada su predloženi i usuglašeni ciljevi i način rada, no zbog drugih prioriteta (usklađivanje cjelokupne regulative s pravnom stečevinom EU) i početak recesije i krize, izrada zakona je odgođena za neka druga vremena. Od tada, regulativa procjene kreditnog rizika bitno je evoluirala i u Hrvatskoj i u EU, a kao dio Akcijskog plana EU o potrošačkim financijskim uslugama dodatno se nastoji ujednačiti definicije i vrednovanje kreditne sposobnosti, te pitanje „alternativnih podataka“ u kreditnim registrima (telekomunikacije, energija, komunalije). Stoga, vjerujemo da je sada pravo vrijeme za posebni zakon koji bi, sukladno najboljim praksama EU, dugoročno regulirao ključna pitanja rada kreditnih registara. Postoji niz materijala iz dosadašnjih diskusija, kao i primjeri iz drugih zemalja EU koje svakako treba uzeti u obzir, jer će omogućiti kvalitetniji i učinkovitiji rad na Zakonu o kreditnim registrima. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen, Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva financija za 2019. godinu je dopunjen sa Zakonom o kreditnim registrima, a njegovo je donošenje predviđeno za IV. kvartal 2019. godine.
3 HROK d.o.o. PRILOG 2., OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2019. GODINU Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK d.o.o.) predlaže da se u plan zakonodavnih aktivnosti Ministarstva financija za 2019. godinu uključi i Zakon o kreditnim registrima. Opće je priznat pozitivan utjecaj registara na financijsku stabilnost - za dužnike jer omogućuju povoljnije uvjete kreditiranja i smanjuju rizik prezaduženosti i za vjerovnike jer dovode do veće dostupnosti kredita uz smanjivanje neprihodujućih kredita. Stoga smatramo da je područje rada kreditnih registara poželjno urediti odgovarajućim zakonskim rješenjem, sukladno dobrim praksama u nekim EU članicama. Na taj način regulirala bi se stvarna potreba za kvalitetnom procjenom i praćenjem kreditne sposobnosti potrošača i poslovnih subjekata, razmjerno i odgovorno korištenje dostupnih podataka uz punu zaštitu osobnih podataka. Postojeća zakonska regulativa spominje kreditne registre u Zakonu o kreditnim institucijama, a zahtjeva se njihovo korištenje u Zakonu o potrošačkom i Zakonu o stambenom potrošačkom kreditiranju. Europska komisija je trenutno u postupku revidiranja obje direktive iz ovog područja, s posebnim naglaskom na procjenu kreditne sposobnosti o čemu je i poslala upitnik svim zemljama članicama. Konačno, i Svjetska banka preko svoje "Credit Reporting Group" preporuča da se pitanje rada kreditnih registara uredi primjerenom i učinkovitom regulativom uz odgovarajući nadzor regulatora, a u svom izvješću "Doing Business" u području "Getting credit" posebno vrednuju regulativu, potpunost podataka i širinu obuhvata (ne samo financijske institucije). Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen, Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva financija za 2019. godinu je dopunjen sa Zakonom o kreditnim registrima, a njegovo je donošenje predviđeno za IV. kvartal 2019. godine.
4 Gong PRILOG 2. Predlažemo da se u plan zakonodavnih aktivnosti za 2019. godinu uvrsti i izmjena Zakona o sprečavanju pranja novca, kojeg je u pogledu objave registra stvarnih vlasnika (članak 34. Zakona) potrebno uskladiti s Direktivom Europske unije o ponovnoj upotrebi podataka iz javnog sektora. 2013/37/EU (2003/98/EZ). Primljeno na znanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma nije uvršten u Plan zakonodavnih aktivnosti Ministarstva financija za 2019. godinu iz razloga što je donošenje navedenoga Zakona planirano kao „ad-hoc“ aktivnost za IV. kvartal 2018. godine. Države članice dužne do 10. siječnja 2020. u svoja zakonodavstva transponirati odredbe Direktive (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (dalje u tekstu: Direktiva 2018/843), koja dijelom mijenja i dopunjuje Direktivu 2015/849 i postojeći sustav sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma. U skladu s odredbama Direktive (EU) 2018/843, u svrhu povećanja transparentnosti podataka o stvarnom vlasništvu i smanjenja mogućnosti zloupotrebe pravnih subjekata za prikrivanje identiteta stvarnih vlasnika kao eventualnih počinitelja kaznenih djela pranja novca, uključujući i porezne prijevare te za sprječavanje financiranja terorizma, a radi raspolaganja točnim informacijama o stvarnom vlasništvu pravnih subjekata osnovanih u državama članicama, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona propisat će se javni pristup podacima koji se nalaze u Registru stvarnih vlasnika, u roku i na način propisan Direktivom (EU) 2018/843.