Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2019. godinu
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Kruno Topolski | OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI , PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2019. GODINU | Poštovani, molim Vas da se u plan zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2019. godinu uvrsti izmjena i dopuna Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti. Problem koji zahtjeva izradu, odnosno promjenu Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti, krije se u činjenici da je potrebno utvrditi i definirati profesije magistara i diplomiranih fizioterapeuta sukladno visokoškolskim obrazovnim standardima kvalifikacija. Također potrebno je definirati prava i odgovornosti te standard obrazovanja magistara i diplomiranih fizioterapeuta. Potreba za izmjenom, odnosno dopunom prijedloga Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti, jest radi kontinuiranog razvoja fizioterapeutske profesije. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci 2012. godine upisao je prve studente diplomskog sveučilišnog studija Fizioterapija prema dopusnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Isto tako, Zdravstveno veleučilište u Zagrebu je prema dopusnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa još 2006. godine dobilo odobrenje za provođenje specijalističkog diplomskog stručnog studija Fizioterapija. Tako je prošlo više od 10 godina od kako se fizioterapeuti razvijaju i unaprijeđuju svoje kompetencije na diplomskim studijima. Prilikom prijave studijskih programa, visokoškolske ustanove su morale priložiti detaljne razloge, odnosno potrebu za otvaranjem diplomskih studija. Stoga, smatram da ne moram detaljnije objašnjavati razloge radi kojih bi nas naš Zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti trebao/morao prepoznati kao visoko obrazovane zdravstvene djelatnike. Definiranjem prava i odgovornosti magistara i diplomiranih fizioterapeuta omogućila bi se bolja skrb za pacijente, čime bi se, u konačnici, naš zdravstveni sustav unaprijedio. Pozdravljam činjenicu i volju za izmjenom Zakona o djelatnostima u zdravstvu čime će se utvrditi i definirati određene profesije u zdravstvu. Navedene profesije će se jednako tako regulirati sukladno standardima zanimanja te visokoškolskim standardima kvalifikacija određenih profesija u gore spomenutom Zakonu. Štoviše, molim Vas da se prema istom principu uredi i Zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti s ciljem definiranja prava i odgovornosti magistara fizioterapaije. Zaista nam je vrijeme da se uskladi visokoškolsko obrazovanje i zdravstveni sustav u kojemu mi se paradoksalno nakon završetka diplomskog studija ne priznaju stečene kompetencije magistra fizioterapije. S poštovanjem, Kruno Topolski, mag. physioth. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
2 | Ivan Zečević | OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI , PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2019. GODINU | Poštovani, molim vas da poduzmete odgovarajuće mjere kako bi se donio novi Zakon o psihološkoj djelatnosti, te kako bi Ministarstvo zdravstva trebalo regulirati zajedno sa Hrvatskom psihološkom komorom psihološku djelatnost kao primarno zdravstvenu, a ne kao primarno u području socijalne skrbi (kao što je danas regulirana) pošto to nije praksa EU. Psiholozi u kojoj god ustanovi da radi, u većem ili manjem fokusu imaju mentalno i fizičko zdravlje. Važno je napomenuti da iako RH ima Zakon o psihološkoj djelatnosti, specijalistička područja psihologije nisu jasno definirana niti se specijalizacije priznaju psiholozima koji rade u području zdravstva. Važno je napomenuti da je RH jedina država u EU koja trenutno nema adekvatno obrazovanje za kliničke psihologe (postojeću specijalizaciju iz kliničke psihologije zdravstene institucije ne priznaju jer ministarstvo zdravstva odbija da regulira to područje odgovarajućim pravilnicima i aktima). Važno je napomenuti da postoji niz specijalističkih grana psihologije koje su adekvatno regulirane od strane Ministarstva zdravstva u svim članivama EU, počevši već od susjeda u Sloveniji, pa sve do UK i Irske. Sve države u UK imaju adekvatno i pravilno priznato specijalističko usavršavanje psihologa, koje zajedničkim odlukama i dogovorima donosi nadležno ministarstvo i odgovarajuća komora (HPK). Mislim, da s obzirom na potrebe za psiholozima na različitim odjelima, kao i usluge dijagnostike i tretmana koje pružaju, Ministarstvo zdravstva treba da se dogovori o mogućem stvaranju novih specijalizacija koje su već regulirane u EU, a to se primarno odnosi na specijalizacije iz kliničke psihologije, zdravstvene psihologije, neuropsihologije i psihoonkologije, kao i priznavanje psiholoziam statusa zdravstvenog djelatnika specijaliste. Za početak, MZ bi trebalo minimalno priznati zdravstveni status specijalistima kliničke psihologije, te se potruditi da bolnice plaćaju psiholozima specijalizacije kao i drugim zdravstvenim djelatnicima (dr. med, dr. dent. med, mag. med. bio, mag. med. ses., mag. farm itd). Specijalizacija iz kliničke psihologije je vrlo skupa psiholozima, te zbog toga rijetko koji psiholog u RH može da ju završi. Sramotno je da Klinički bolnički centri iz Srbije i Bosne i Hercegovine, šalju svoje psihologe na specijalizaciju iz kliničke psihologije na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, pri Odsjeku za psihologiju i zatim priznaju spec. clin. psy. status zdravstvenog radnika i koeficijent plaće kakav imaju dr. med. specijalisti, a u RH ne priznaju, te im koeficijent plaće nakon završetka specijalizacije ostaje isti. Priznavanjem specijalizacija psiholozima, kao i uvođenje novih, MZ pratilo bi standrade u razvoju zdravstva u EU i svijetu. Volio bih skrenutti pažnju i na to da se u drugim državama u svijetu (USA, CA, UK, AU, NZ itd), specijalistima kliničke psihologije omogućava da završe subspecijalizacije kako bi mogli propisivati lijekove, što ukazuje na važnost i značaj psihologa u zdravstvenim ustanovama, kao i na važnost priznavanja specijalizacija psiholozima. Samo da napomenem, specijalistie kliničke psihologije iz RH u UK i Irskoj imaju priznat status kliničkog psihologa, odnosno njihovo zdravstvo smatra da je specijalizacije iz RH ekvivalent njihovom profesionalnom doktoratu iz kliničke psihologije s kojim se stječe titula dr. clin. psy., te imaju priznat status zdravstvenih radnika. Što opet pokazuje koliko je smiješno to što ministarstva zdravstva u državama kao UK priznaju specijalističko obrazovanje psihologa u RH, ali samo ministarstvo zdravstva u RH vlastitim državljanima ne priznaje tu specijalizaciju niti im daje koeficijent specijaliste. Nadam se da ćete uvidjeti važnost da se psihologija u zdravstvenim ustanovama jasno definira, naročito područja kliničke psihologije, neuropsihologije, zdravstvene psihologije i psihoonkologije. S poštovanjem, Ivan Zečević, mag. psych | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
3 | Hrvatsko logopedsko društvo | OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI , PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2019. GODINU | Poštovani, Smatramo neophodnim da se uredi i definira logopedska profesija sukladno standardima zanimanja, kvalifikacija te visokoškolskim obrazovnim standardima kvalifikacija, definira javna ovlast Hrvatske logopedske komore kao i nadzor nad istima u okviru Zakona o djelatnostima u zdravstvu i redefinira Pravilnik o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika u cilju definiranja logopedske djelatnosti u sustavu zdravstva i sadržaj pripravničkog staža za logopede. Smatramo neophodnim ovim putem naglasiti potrebu što hitnijeg donošenja navedenih dokumenata vezanih uz strukturu i način polaganja stručnog ispita magistara logopedije koji su već navedeni u Pravilniku o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staž (NN 124/13). Ovom prigodom još jednom Vam zahvaljujemo na konstruktivnom i plodonosnom radu tijekom proteklog razdoblja. Vjerujemo da će i buduća suradnja biti u znaku konstruktivnog partnerstva čime se nedvojbeno podiže kvaliteta zdravstvenog sustava usmjerena na skrb skupine pacijenta koji trebaju usluge iz logopedske djelatnosti. Unaprijed Vam zahvaljujemo na razumijevanju i želimo mnogo uspjeha u radu. Prof.dr.sc.Draženka Blaži, Predsjednica Hrvatskog logopedskog društva Darija Hercigonja Salamoni,mag.logopedije Predsjednica Sekcije logopeda u zdravstvu Hrvatskog logopedskog društva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |