Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Vlado Halusek | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje, E. Učenje i poučavanje međupredmetne teme | Osim učitelja, stručnih suradnika i timova školske medicine u ostvarenju pojedinih tema mogu pomoći roditelji, staratelji, odgojno-obrazovni radnici u učeničkim domovima i drugi zainteresirani članovi zajednice. Svi zajedno svojim stilom života i njegovanjem svakodnevnih zdravstvenih standarda pružaju učenicima model zdravstvenog ponašanja. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju. |
| 2 | Vanja Slijepčević Saftić | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama | I opet cijeli niz tipfelera i nepoznavanja pravopisa....U istu "kućicu" staviti pranje ruku i "pravilnom posluživanju hrane..." kao i nedostatnu razrađen sadržaj u teško razumljivim "kućicama, djeluje kao da je stavljano sve samo da se ispuni bjelina papira. Što bi značilo "Usklađuje ponašanje s promjenama u pubertetu.."? Itd. Gospodo, zaključno, jako loše, slabo definirano, kao da ste radili pola sata prije isteka roka. Nedostatnom pismenošću vrijeđate čitatelje ovoga teksta. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju. Imenovanje vanjskih suradnika nije zadaća radne skupine koja prvenstveno oblikuje ishode poučavanja. Iz navedenih ishoda oblikuju se aktivnosti, a u realizaciji sadržaja iz Prve pomoći važan čimbenik je uvijek Hrvatski crveni križ. Nastavno na navedeno dane su preporuke o suradnji Hrvatskog crvenog križa u domeni pomoć i samopomoć u 3. i 4. ciklusu. Preporučamo suradnju s Hrvatskim crvenim križem i u B.4.3., B.5.3.A, B.5.3,C.4.1.A., C.4.1.B., C.4.1.C., C.1.2., C2.2.A., C.2.2.B, C.3.3.A., C.3.3.B., C.5.2.A., C.5.2.B., C.5.3.A., C.5.3.B., C.5.3.C. |
| 3 | Vanja Slijepčević Saftić | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje, C. Domene u organizaciji kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje | Preventivni programi i poučavanja u tom segmentu obrazovnog sustava ne mogu biti diskriminatorni, a oni po cilju ".kako bi stasali u zdrave, zadovoljne, uspješne, samosvjesne i odgovorne osobe.."zasigurno jesu, što je nedopustivo. Nadalje "Odgoj i obrazovanje za zdravlje" nema nikakvog stručnog, niti zdravstvenog smisla, jer nisu zdravi samo oni koji su tome poučeni, niti su bolesni nepoučeni o zdravlju. Zbog čega je značajno poučavati prepoznavanje ovisničkih ponašanja i kakve kompetencije učenika očekujemo. Nadam se da ne mislite da bi trebali postavljati dijagnozu ovisničkih ponašanja. Očekivanja da će učenici razviti kompetenciju "oprez u svakodnevnom životu" je neadekvatno i odražava neprepoznavanje potreba za kompetencijama u predmetu "Zdravlje". "Prava i obaveze iz zdravstvene zaštite", također... | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju. Škola je odgojno obrazovna ustanova koja promiče razvoj cjelovite osobe sukladno važećim propisima i zakonima, pa tako i Obiteljski zakon. Među ostalim to znači i odgoj pojedinca za samostalan život i očuvanje zdravlja. Potrebno je naglasiti kako je prijedlog objavljenog međupredmetnog kurikuluma Zdravlje, kao i svih ostalih “radna verzija” te će svakako prije dostave ministrici na potpis i javne objave proći dodatnu recenziju. |
| 4 | Vanja Slijepčević Saftić | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje, B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja | Očekivanje da će učenik prihvaćanjem" važnosti zdravlja kao preduvjeta i pokazatelja održivog razvoja društva u cjelini" prejudiciramo da je nedostatnost zdravlja, odnosno bolest, nazadna za društvo? Kako mislite da će obrazovni cilj ostvariti "sprječavanje i ublažavanje posljedica narušenog zdravlja", obzirom na nezrelost kognitivnih, asocijativnih i drugih funkcija, koje se u to doba tek razvijaju? Po pravnom okviru, djeca ne mogu samostalno tražiti stručnu pomoć, te je ta stavka cilja potencijalno štetna i opasna. Očekivani ishod da će učenici "znati doći do informacije, osposobiti se za odabir pouzdanih informacija" je u cjelosti neadekvatna i nerealna, a moguće i štetna. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju. Škola je odgojno obrazovna ustanova koja promiče razvoj cjelovite osobe sukladno važećim propisima i zakonima, pa tako i Obiteljski zakon. Među ostalim to znači i odgoj pojedinca za samostalan život i očuvanje zdravlja. Potrebno je naglasiti kako je prijedlog objavljenog međupredmetnog kurikuluma Zdravlje, kao i svih ostalih “radna verzija” te će svakako prije dostave ministrici na potpis i javne objave proći dodatnu recenziju. |
| 5 | Vanja Slijepčević Saftić | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje, A. Svrha i opis međupredmetne teme | Tekst je pun pravopisnih pogrešaka, za početak naslov teme "Zdravlje", je pod navodnicima.. Obzirom da tema obuhvaća vrlo široki kronološki spektar djece, postavlja se pitanje kako je moguće očekivati iste ishode poučavanja. Nadalje, malodobna djeca ne mogu "..sami preuzmu brigu o svojem zdravlju", jer im to ne dopušta zakonski okvir (roditelji, skrbnici i/ili druge odgovorne osobe su odgovorne za njihov razvoj i pravo na najbolje zdravlje). U medicinskoj nomenklaturi je nepoznat pojam "relativno zdravlje". Obzirom na kognitivnu i socijalnu, te biokemijsku nezrelost mozga u toj dobi, nije poželjno očekivati da se isti"... zadržavaju tijekom cijelog života ...", jer stavovi evoluiraju pod utjecajem cijelog niza činitelja. "Plodonosan i uspješan život" zasigurno nije atribuiran "zaštitnim ponašanjima", a ako ovo, ipak, nije pogreška, znači li to da pojedinci koji nemaju "plodonosan i uspješan život" ne mogu voditi zdrav život? Na temelju čega zaključujete da je zdravlje jedna od temeljnih vrijednosti odgoja i obrazovanja? Time djecu, koja boluju, stavljate u neravnopravan položaj, jer slijedi da oni koji nisu zdravi, nemaju temeljnu vrijednost odgoja i obrazovanja. Obzirom da djeca ne odlučuju o svome zdravlju, kako navodite da će temeljem zdravstvene pismenosti znati "kada zatražiti liječničku pomoć"? Razumijevanje prava za dječju populaciju je u cjelosti neprikladna, supstancijalno promašena tema, a osobito ukoliko nije (a po navedenom, nije) praćena i objašnjenjem odgovornosti, što je nužan dualitet. Navedene znanosti nisu, kako je navedeno, suvremene, neke su stare i nekoliko tisuća godina, te pretpostavljam da ste mislili o suvremeni spoznajama u znanosti (još jedna indolentna pogreška). Ako navodite da je"...Zdravlje je jedna od temeljnih vrijednosti i pretpostavka za razvijanje ostalih..", znači li to da oni koji nisu zdravi, ne ostvaruju temeljne vrijednosti, kao i "svih drugih vrijednosti"? Zbog čega razdvajanje darovitih učenika? Znači li to da oni temeljem svojih posebnosti i prednosti dobivaju relevantnije informacije o prevenciji i održanju zdravlja? Nadam se da ne. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju. Škola je odgojno obrazovna ustanova koja promiče razvoj cjelovite osobe sukladno važećim propisima i zakonima, pa tako i Obiteljski zakon. Među ostalim to znači i odgoj pojedinca za samostalan život i očuvanje zdravlja. Potrebno je naglasiti kako je prijedlog objavljenog međupredmetnog kurikuluma Zdravlje, kao i svih ostalih “radna verzija” te će svakako prije dostave ministrici na potpis i javne objave proći dodatnu recenziju. |
| 6 | Prijatelji životinja | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA MEĐUPREDMETNU TEMU ZDRAVLJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Pozitivno je što nacrt Kurikuluma za međupredmetnu temu Zdravlje, u dijelu odgojno-obrazovnog ciklusa s domenom tjelesno zdravlje, upućuje učenike na važnost utjecaja pravilne prehrane, kao preduvjeta zdravlja, na normalan rast i razvoj; potiče ih na stjecanje znanja i vještina o pravilnoj prehrani i upoznaje ih s prehrambenim stilovima. Pojedini dijelovi nacrta Kurikuluma trebaju se unaprijediti potpunim informacijama o postojećim stilovima prehrane. Naime, nedostaje informacija o tome da, osim standardnog, postoje i drugi stilovi prehrane, kao što su vegetarijanska i veganska prehrana. Ta informacija važna je zato što su neka djeca već od vrtićke dobi na nekom od navedenih stilova prehrane, što za njih predstavlja svakodnevnu, uobičajenu prehranu. Također, važno je da sva djeca imaju informaciju da, osim prehrane koja uključuje namirnice životinjskog podrijetla, postoje i drugi, nutritivno zdravi i uravnoteženi stilovi prehrane te da među njihovim vršnjacima postoje oni koji ne jedu meso, ribe i/ili ostale namirnice životinjskoga podrijetla. Ne smije se zanemariti ni činjenica da postoje djeca i odrasli koji iz zdravstvenih razloga poput alergija ne mogu konzumirati neke ili sve namirnice životinjskoga podrijetla. Usto, sve je veći broj ljudi čija je prehrana velikim dijelom vegetarijanska ili veganska, a namirnice životinjskoga podrijetla konzumiraju rijetko, tako da učenike kroz Kurikulum treba informirati o tim činjenicama. Prema zadnjim istraživanjima javnoga mnijenja, čak 86 posto hrvatskih građana podržava vegetarijanstvo, dok se njih gotovo 30 posto izjasnilo da bi mogli i sami postati vegetarijanci. Bezmesnu prehranu prakticira već više od 160 tisuća građana Hrvatske, tako da se kroz ovaj Kurikulum ne bi smjela ignorirati i diskriminirati djeca i odrasli koji su vegetarijanci ili vegani. Učenici bi kroz obrazovanje trebali imati pravo na informaciju o svim stilovima prehrane, pri čemu je važna činjenica da drugi stilovi prehrane nisu alternativni, već uobičajen, svakodnevan i cjeloživotni način prehrane velikoga broja ljudi, a taj broj iz dana u dan raste. Zdravu i uravnoteženu vegetarijansku i vegansku prehranu za djecu i odrasle podržavaju i znanstveno utemeljene informacije. Američka nutricionistička udruga i Nutricionisti Kanade izradili su vrlo detaljnu i opširnu studiju (posljednja dopuna je iz prosinca 2016.) koja kao rezultat ima stajalište da je „dobro isplanirana veganska i druga vegetarijanska prehrana pogodna za sve stadije života, uključujući razdoblje trudnoće, dojenja, ranog i kasnijeg djetinjstva, adolescencije, starije odrasle dobi i za sportaše”. Nadalje, studija iznosi stav „da je primjereno isplanirana vegetarijanska prehrana, uključujući vegansku, zdrava, nutritivno dostatna i da osigurava zdravstvene dobrobiti u prevenciji i liječenju određenih bolesti”. Svjetski poznati pedijatar dr. Benjamin Spock u knjizi „Odgoj i njega djeteta” preporučuje upravo vegansku prehranu kao potpuno prihvatljivu za djetetovo zdravlje. Skrećemo pozornost i upućujemo na potrebu izmjena sljedećih dijelova nacrta Kurikuluma u domeni Tjelesno zdravlje: U 1. ciklus (predškola, 1., 2. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE), među Ključne sadržaje treba dodati osnovne skupine namirnica i za zdrav tanjur vegetarijanaca i vegana. Djeci treba objasniti da neki ljudi ne jedu ribe i ostalo meso, a da postoje i oni koji ne jedu ni mlijeko i mliječne proizvode, jaja i med. Navesti objašnjenje i primjere uravnotežene vegetarijanske i veganske prehrane. Kada se govori o važnosti prvoga jutarnjeg obroka te obrocima i međuobrocima u danu, navesti primjere takvih obroka za vegetarijance i vegane. Npr., može se dati primjer da djeca koja ne piju mlijeko i ne jedu mliječne proizvode mogu doručkovati žitarice i piti kakao s biljnim mlijekom ili jogurtom (zobeno, rižino, sojino, bademovo itd.). U 2. ciklus (3., 4., 5. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE), potrebno je uvrstiti kako učenik može pravilno tumačiti deklaracije prehrambenih proizvoda i pripremiti jelo ako je vegetarijanac ili vegan. Kada se govori o namirnicama sa skrivenim kalorijama, istaknuti nezdravost tzv. brze hrane. U 3. ciklus (6., 7., 8. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE), u dijelu gdje učenik sastavlja vlastiti jelovnik ovisno o godišnjem dobu i tradiciji kraja u kojemu živi, dodati i primjere namirnica biljnog podrijetla koje se mogu koristiti u tim jelovnicima, za učenike koji ne konzumiraju namirnice životinjskog podrijetla. U 4. ciklus (1. I 2. RAZRED ČETVEROGODIŠNJIH; 1. RAZRED TROGODIŠNJIH SREDNJOŠKOLSKIH PROGRAMA), u dijelu gdje se navodi da učenik konzumira sezonske i tradicijske obroke te da primjenjuje pravilne prehrambene stilove, treba dodati primjere vegetarijanskih i veganskih jelovnika sezonskih i tradicijskih jelovnika. U popis prehrambenih stilova dodati vegetarijanski i veganski, pri čemu treba napomenuti da su to prehrambeni stilovi u kojima se ljudi mogu hraniti zdravo (zdravi stilovi), iako ne konzumiraju ribe i drugo meso te ostale namirnice životinjskoga podrijetla. Tu treba spomenuti i stajalište Američke nutricionističke udruge da je „dobro isplanirana veganska i druga vegetarijanska prehrana pogodna za sve stadije života, uključujući razdoblje trudnoće, dojenja, ranog i kasnijeg djetinjstva, adolescencije, starije odrasle dobi i za sportaše”. U 5. ciklus (3. I 4. RAZRED ČETVEROGODIŠNJIH; 2. I 3. RAZRED TROGODIŠNJIH SREDNJOŠKOLSKIH PROGRAMA), u analizi prehrane pri pojačanim umnim i tjelesnim naporima, važno je ne preporučivati konzumaciju npr. riba i mliječnih proizvoda kao nužnu u zdravoj prehrani jer te namirnice nisu nužne (a u praksi često ni zdrave) ni općenito ni za osobe na vegetarijanskoj i veganskoj prehrani. Učenici trebaju dobiti informaciju da vegetarijanci i vegani ne jedu neke ili sve namirnice koje se preporučuju kao nužne, a svejedno su zdravi i zadovoljavaju sve svoje nutritivne potrebe konzumacijom namirnica biljnoga podrijetla. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju. Zadaća pri realizaciji Kurikuluma je ukazati na načela uravnotežene prehrane djece i mladih. Različiti prehrambeni stilovi opisani su u ishodima poučavanja 4. ciklusu A.4.A2. U osnovnoj školi različiti prehrambeni stilovi mogu se obrađivati u sklopu nastavnih predmeta Priroda i društvo, Priroda, te na satu razrednika, i u sklopu predmetnih Kurikuluma Kemije i TZK postoji prostor za obradu navedenih sadržaja. |
| 7 | Marija Friedrich | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA MEĐUPREDMETNU TEMU ZDRAVLJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Ovdje donosim komentar za A. Svrhu i opis, B. ciljeve i C. domene međupredmetne teme te djelomično za razradu domena: A. Svrha i opis međupredmetne teme „Naglasak je na sveobuhvatnom pristupu zdravlju uz uvažavanje definicije Svjetske zdravstvene organizacije koja zdravlje definira kao tjelesno, mentalno i socijalno blagostanje, a ne samo kao odsutnost bolesti.“ Nedostaju duhovna i emocionalna (psihička) dimenzija čovjeka o kojima govori SZO kad donosi definiciju zdravlja: „Health is a state of complete physical, mental and social well-being and not merely the absence of disease or infirmity.“ Naime, „physical, mental and social well-being“ prevedeno je s „fizičko, mentalno i socijalno blagostanje“, čime je osiromašen i okrnjen pojam „mental“. On naime, u engleskom govornom području ne označava samo mentalno blagostanje, nego cjelokupnu čovjekovu nutrinu. Npr. „Pod pojmom psiha analitička psihologija smatra cjelinu svjesno-nesvjesnih sadržaja. Psiha je ono živo nešto što buja u čovjeku, a za koje često upotrebljavamo izraze duh, duša ili um.“ Stoga ne iznenađuje da je u pojedinim dokumentima ova definicija, odnosno pojam „mental“ preveden upravo kao psihičko ili duševno blagostanje. Isto govori i stara latinska poslovica, odnosno njen prijevod na hrvatski jezik „mens sana in corpore sano“ = „zdrav duh u zdravom tijelu“ jer „mens“ označava cjelokupnu čovjekovu nutrinu. Ne ograničava se samo na mentalni dio čovjekove nutrine. Zato, ako govorimo o holističkom pristupu čovjekovu zdravlju ne smijemo izbaciti čovjekovu psihičku dimenziju (osjećaje ili dušu) kao ni njegovu duhovnu dimenziju koja je uvijek usko povezana s vrednotama i smislom. „Svrha je i cilj motiviranje te pružanje znanja i potpore za usvajanje zdravih stilova života i odgovornog ponašanja.“ Ovo je dobar cilj, ali on zadire u psihičku (emocionalnu) i duhovnu dimenziju jer treba poraditi na upornosti, ustrajnosti i jačanju volje kod djece i mladih da ustraju na onome što je u konačnici za njih zdravije i bolje, ali trenutno teže. „Međupredmetna tema uključuje zdravstvenu pismenost koja obuhvaća: - znanja i vještine o tome kako i kada sami pomoći sebi i drugima, a kada zatražiti liječničku pomoć - razumijevanje prava iz zdravstvene zaštite i uloge pojedinih pružatelja zdravstvene zaštite - razumijevanje uloge i važnosti pojedinih mjera zdravstvene zaštite odazivanjem na programe promicanja zdravlja i prevencije bolesti, cijepljenje, sistematske preglede, darivanje krvi i organa i drugo. „ Ovdje nedostaje pretpostavka da je netko zdrav i da takav treba i ostati, tj. da razvija takve životne navike koje će mu pomoći očuvati zdravlje i jačati imunitet. „U utvrđivanju prioriteta neophodni su sljedeći kriteriji: - vodeći uzroci pobola i smrtnosti u populaciji - mogućnost prevencije - opasnost od svih oblika stigmatizacije.“ Nije jasno zašto bi opasnost od stigmatizacije bila jedan od važnijih kriterija pri utvrđivanju prioriteta u određivanju sadržaja. Jedan od sve češćih opasnosti za zdravlje i život je npr. tumor. Ni jedno dijete koje boluje od tumora nema nikakvih problema s ikakvom stigmatizacijom. Nepotrebno je izmišljati stigmatizaciju tamo gdje je nema. U određivanju prioriteta, želimo li zdraviju populaciju, trebamo staviti jačanje motivacije kod djece i mladih za zdravim stilovima života. Tu već dolazimo do psihičke i duhovne dimenzije. Ovdje nije dovoljno naglašeno da sve veći uzrok pobola kod mlađe populacije počinje biti ovisnost o računalnim igricama kao i pitanje besmisla. Obje te domene se nalaze u duhovnom području, koje nije ovim programom uvaženo. Zato je nužno cijeli program doraditi uvažavajući cjelokupnu čovjekovu nutrinu. B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja „- usvojiti osnovna znanja i vještine za pozitivan stav i odgovorno ponašanje usmjereno prema zdravlju koje doprinosi očuvanju i unaprjeđenju tjelesnog, mentalnog, emocionalnog i socijalnog zdravlja te osiguranju i poboljšanju kvalitete života.“ Ovdje je, kao što se vidi, uvažena i emocionalna dimenzija, barem deklarativno. Jednako treba biti uvažena i duhovna te objema dati adekvatan naglasak u razradi domena. C. Domene u organizaciji kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje „Cilj je uspješan i nesmetan rast i razvoj djece i mladih kako bi stasali u zdrave, zadovoljne, uspješne, samosvjesne i odgovorne osobe.“ Ovdje bi trebalo dodati i „slobodne“. Prvenstveno se time podrazumijeva „slobodne od bilo kakve ovisnosti“. A sve ove odrednice se ne mogu postići ako gradimo i čuvamo samo fizičko, mentalno i socijalno zdravlje. Naime, osoba koja je fizički zdrava ne može biti zadovoljna ako joj je emocionalno stanje narušeno. Ta će ista osoba po kriterijima drugih biti npr. vrlo uspješna jer ima dobro plaćen posao, ali njen osobni doživljaj vlastite uspješnosti ne mora biti isti. Opet se radi o emocionalnoj dimenziji. Zatim, ni jedna osoba ne može biti odgovorna ako nema visoke moralne kriterije. Osvrnimo se barem na one opće ljudske iz Dekaloga (poštuj starije generacije, ne ubij, ne bludniči, ne ukradi, ne laži i ne poželi tuđe). Ovo je duhovna dimenzija. „Zdravlje je ključna odrednica kvalitete života svakog pojedinca, ali i uže i šire društvene zajednice. Pri tome je riječ o svim sastavnicama zdravlja, tj. tjelesnom, mentalnom i socijalnom zdravlju te se teži stabilnosti u svakoj od njih.“ Ako zaista želimo ovim programom unaprjeđivati kvalitetu života svakog pojedinca te društvene zajednice, nužno je poraditi i na vrednotama na kojima će se to društvo u cjelini moći razvijati kao zdrava zajednica. Isticanje moralnih normi je ovdje neizostavno. Čovjekov duh je također sastavnica njegovog zdravlja i treba mu ovdje dati više prostora. „Na osnovi dobivenih informacija i stečenih znanja grade sustav vrijednosti, izgrađuju pozitivne stavove prema zdravlju te odabiru zdrave stilove života.“ Tako je, istinite i cjelovite informacije su početak. Ali nisu dovoljne. Npr. liječnici i te kako dobro znaju što pušenje čini plućima pa ipak puše. Stjecanje znanja je mentalni aspekt, a motivacija, volja, ustrajanje u ispravnom odabiru su psihički i duhovni. Kada se govori o reproduktivnom zdravlju neučinkovito je izolirati samo fizički aspekt jer mlade tu zanima i emocionalna strana. Npr. ako mladić i djevojka ulaze u spolne odnose i poslije se raziđu, bez obzira na to što jedan drugome nisu prenijeli nikakvu fizičku bolest, neka emocionalna i duhovna povezanost je postojala koja se sad prekida, a to je uvijek bolno. Dakle, stupanje u predbračne odnose ne povlači samo fizički rizik, nego i emocionalni i duhovni. S njima treba otvoreno i o tome, tako da prvo čuju smisao i svrhu spolnosti. A da bismo mogli govoriti o smislu spolnosti, trebamo krenuti od dva pitanja: 1. Tko je čovjek? i 2. Koji je smisao života? Opet, evo dolazimo do duhovnog aspekta. „Zajednica treba biti poticajna okolina, koja svojim senzibilitetom te pravilima stvara preduvjete za jačanje osobnih kompetencija svakoga tko u njoj živi, a osobito djece i mladih osoba. Na taj način pojedinac živi harmonično u okolini koja mu pruža osjećaj zadovoljstva i sigurnosti.“ Jako dobro rečeno. Ta pravila kojima se stvaraju preduvjeti za jačanje osobnih kompetencija nisu ništa drugo, nego moralna pravila. I što su ona viša, to će biti viši osjećaj zadovoljstva i sigurnosti unutar zajednice. - U 1. ciklusu: prepoznavanje emocija – to je emocionalna dimenzija i treba joj dati cijelu domenu, ne samo usputno unutar mentalne i socijalne dimenzije - Kibernasilje!!! Treba koristiti hrvatske izraze (2. ciklus) - U 3. ciklusu mentalnog i socijalnog zdravlja govori se npr. o rizicima i posljedicama preranog stupanja u spolne odnose, a nigdje se u cijelom programu ne govori o ljepoti i smislu spolnosti - Preveliki je naglasak na čimbenicima koji ugrožavaju ili narušavaju zdravlje, npr. mentalno u 4. ciklusu, a ne govori se o čimbenicima koji promiču i održavaju zdravlje (mentalno i socijalno) - Kad se govori o planiranju obitelji treba upoznati djevojke i mladiće i s prirodnim planiranjem obitelji jer to je jedina metoda koja u punom i cjelovitom smislu čuva zdravlje - 4. ciklus. „rizici – pretilost, smanjena tjelesna aktivnost i pušenje rizici su na koje možemo djelovati promjenom ponašanja.“ –Kao što se ovdje govori o određenim rizicima na koje možemo djelovati i ponašanjem, tako je potrebno isto naglašavati i u prevenciji spolno prenosivih bolesti - U 5. ciklusu govori se o zdravstvenim rizicima uporabe droga, cigareta i sl, umjesto da je naglasak na smislenom i ispunjenom životu te na onom što mlade ljude u životu zaista ispunjava i daje im smisao tako da ovi opijati neće ni doći u obzir. Treba govoriti i o rizicima, naravno, ali samo rizici mladima puno ne znače. - U 5. ciklusu nedostaje prirodno planiranje obitelji, s kojim treba početi čim počne govor o menstruacijskom ciklusu - Treba dodati da vođenje menstrualnog kalendara ne znači brojanje dana, nego praćenje znakova plodnosti – to je suvremeni, prirodan i znanstveno dokazan način praćenja plodnosti djevojaka, te ima dokazanu učinkovitost od 99,5% za izbjegavanje trudnoće, a može pomoći i parovima sa smanjenom plodnošću koji žele začeti dijete. - Ne definira što znači odgovorno spolno ponašanje, osim što ističe uporabu zaštite i cjepiva, iako znamo da je jedino ne stupanje u spolne odnose 100% učinkovito. Marija Friedrich, dipl.inž., majka četvero djece, predsjednica Vijeća roditelja, 14 god. radnog iskustva u nastavi | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju. S obzirom da je vrijeme raspoloživo za provedbu međupredmetne teme Zdravlje ograničeno, a područje vrlo široku, usmjerili smo sadržaj ove teme prvenstveno na zdravstveno-medicinska pitanja. No, kurikulum međupredmetne teme Zdravlje je sveobuhvatan i područje duševnih odnosno mentalnih i socijalnih aspekata zdravlja uključeni su u domeni Mentalno i Socijalno zdravlje. |
| 8 | Maja Brezak Pohrebny | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA MEĐUPREDMETNU TEMU ZDRAVLJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje | KOMENTAR UČITELJICA RN OŠ JULIJA KLOVIĆA U ZAGREBU- Smatramo da su odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja jasno definirani. Domene u organizaciji kurikuluma dobro su određene i u skladu su s definicijom zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije, a odgojno-obrazovna očekivanja prilagođena su odgojno-obrazovnim ciklusima, odnosno uzrastu djeteta. No, ne vidimo neke promjene u odnosu na dosadašnje izvođenje ove međupredmetne teme, osim naglaska na primjenu osnovnih postupaka prve pomoći pri učestalim ozljedama u domeni Pomoć i samopomoć, što pohvaljujemo. Aktiv RN OŠ Julija Klovića | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem komentaru. Predviđeno je praćenje izvođenja te se nadamo u buduće boljoj vidljivosti promjena. Međupredmetna tema Zdravlje podjednako obuhvaća cjeloviti pristup u edukaciji mladih za odgovorno spolno ponašanje i odgovorno roditeljstvo. |
| 9 | IVANA LOVIĆ ŠTENC | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA MEĐUPREDMETNU TEMU ZDRAVLJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Nejasno mi je kako se ovom Odlukom može donijeti kurikulum za međupredmetnu temu kada taj isti kurikulum još nije prošao cijelu eksperimentalnu provedbu i kada djelatnici eksperimentalnih škola na njega još nisu dali svoje osvrte, savjete i dopune, a na koje bi se opet (možda) trebala provesti stručna ili barem javna rasprava. Zar se kurikulumi ne bi trebali donijeti tek nakon eksperimentalne provedbe i detaljne analize? Isti upit sam stavila na sve nastavne predmete razredne nastave te međupredmetne teme, obzirom da razredna nastava podrazumijeva njihovu integraciju i kompletnu provedbu. Potrebno je izraditi detaljnu analizu o novim sadržajnim promjenama u odnosu na postojeći Nastavni plan i program, planiranje integracije, organizaciju i ograničenost satnice te mogućnost cjelovite provedbe. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na Vašem interesu i osvrtu na prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje. Dapače, što se Vašeg komentara tiče i područja na koje se referirate, nužno je naglasiti kako se kurikulumi za cjelovitu kurikularnu reformu izrađuju neovisno o trenutno aktualnom programu eksperimentalne škole. Svi prijedlozi predmetnih i međupremetnih kurikuluma započeti su puno prije početka eksperimentalne provedbe “Škole za život”. |
| 10 | Hrvatski Crveni križ | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje, E. Učenje i poučavanje međupredmetne teme | U rečenicu "Suradnici mogu biti stručnjaci različitih profila ovisno o sadržaju edukacije (drugi zdravstveni djelatnici, djelatnici Zavoda za javno zdravstvo, djelatnici MUP-a i drugih javnih ustanova).", Hrvatski Crveni križ predlaže dodati: "djelatnici Hrvatskog Crvenog križa i društava Crvenog križa". | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju. Imenovanje vanjskih suradnika nije zadaća radne skupine koja prvenstveno oblikuje ishode poučavanja. Iz navedenih ishoda oblikuju se aktivnosti, a u realizaciji sadržaja iz Prve pomoći važan čimbenik je uvijek Hrvatski crveni križ. Nastavno na navedeno dane su preporuke o suradnji Hrvatskog crvenog križa u domeni pomoć i samopomoć u 3. i 4. ciklusu. Preporučamo suradnju s Hrvatskim crvenim križem i u B.4.3., B.5.3.A, B.5.3,C.4.1.A., C.4.1.B., C.4.1.C., C.1.2., C2.2.A., C.2.2.B, C.3.3.A., C.3.3.B., C.5.2.A., C.5.2.B., C.5.3.A., C.5.3.B., C.5.3.C. |
| 11 | Hrvatski Crveni križ | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama | Kod stavki zdr. C.5.3.A, C.5.3.B i zdr. C.5.3.C u Preporuke za ostvarivanje očekivanja, Hrvatski Crveni križ predlaže dodati: „suradnja s Hrvatskim Crvenim križem“ sukladno općem komentaru na dijelu "Domene u organizaciji kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje". | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju. Imenovanje vanjskih suradnika nije zadaća radne skupine koja prvenstveno oblikuje ishode poučavanja. Iz navedenih ishoda oblikuju se aktivnosti, a u realizaciji sadržaja iz Prve pomoći važan čimbenik je uvijek Hrvatski crveni križ. Nastavno na navedeno dane su preporuke o suradnji Hrvatskog crvenog križa u domeni pomoć i samopomoć u 3. i 4. ciklusu. Preporučamo suradnju s Hrvatskim crvenim križem i u B.4.3., B.5.3.A, B.5.3,C.4.1.A., C.4.1.B., C.4.1.C., C.1.2., C2.2.A., C.2.2.B, C.3.3.A., C.3.3.B., C.5.2.A., C.5.2.B., C.5.3.A., C.5.3.B., C.5.3.C. |
| 12 | Hrvatski Crveni križ | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama | Kod stavki zdr. C.5.2.A i zdr. C.5.2.B u Preporuke za ostvarivanje očekivanja, Hrvatski Crveni križ predlaže dodati: „suradnja s Hrvatskim Crvenim križem“ sukladno općem komentaru na dijelu "Domene u organizaciji kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje". | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju. Imenovanje vanjskih suradnika nije zadaća radne skupine koja prvenstveno oblikuje ishode poučavanja. Iz navedenih ishoda oblikuju se aktivnosti, a u realizaciji sadržaja iz Prve pomoći važan čimbenik je uvijek Hrvatski crveni križ. Nastavno na navedeno dane su preporuke o suradnji Hrvatskog crvenog križa u domeni pomoć i samopomoć u 3. i 4. ciklusu. Preporučamo suradnju s Hrvatskim crvenim križem i u B.4.3., B.5.3.A, B.5.3,C.4.1.A., C.4.1.B., C.4.1.C., C.1.2., C2.2.A., C.2.2.B, C.3.3.A., C.3.3.B., C.5.2.A., C.5.2.B., C.5.3.A., C.5.3.B., C.5.3.C. |
| 13 | Hrvatski Crveni križ | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama | Kod stavki zdr. C.4.1.A, zdr. C.4.1.B i zdr. C.4.1.C u Preporuke za ostvarivanje očekivanja, Hrvatski Crveni križ predlaže dodati: „suradnja s Hrvatskim Crvenim križem“ sukladno općem komentaru na dijelu "Domene u organizaciji kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje". | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju. Imenovanje vanjskih suradnika nije zadaća radne skupine koja prvenstveno oblikuje ishode poučavanja. Iz navedenih ishoda oblikuju se aktivnosti, a u realizaciji sadržaja iz Prve pomoći važan čimbenik je uvijek Hrvatski crveni križ. Nastavno na navedeno dane su preporuke o suradnji Hrvatskog crvenog križa u domeni pomoć i samopomoć u 3. i 4. ciklusu. Preporučamo suradnju s Hrvatskim crvenim križem i u B.4.3., B.5.3.A, B.5.3,C.4.1.A., C.4.1.B., C.4.1.C., C.1.2., C2.2.A., C.2.2.B, C.3.3.A., C.3.3.B., C.5.2.A., C.5.2.B., C.5.3.A., C.5.3.B., C.5.3.C. |
| 14 | Hrvatski Crveni križ | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama | Kod stavki zdr. C.3.3.A i zdr. C.3.3.B u Preporuke za ostvarivanje očekivanja, Hrvatski Crveni križ predlaže dodati: „suradnja s Hrvatskim Crvenim križem“ te "posjet društvima Crvenog križa u vrijeme akcija dobrovoljnog darivanja krvi" sukladno općem komentaru na dijelu "Domene u organizaciji kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje" . | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju. Imenovanje vanjskih suradnika nije zadaća radne skupine koja prvenstveno oblikuje ishode poučavanja. Iz navedenih ishoda oblikuju se aktivnosti, a u realizaciji sadržaja iz Prve pomoći važan čimbenik je uvijek Hrvatski crveni križ. Nastavno na navedeno dane su preporuke o suradnji Hrvatskog crvenog križa u domeni pomoć i samopomoć u 3. i 4. ciklusu. Preporučamo suradnju s Hrvatskim crvenim križem i u B.4.3., B.5.3.A, B.5.3,C.4.1.A., C.4.1.B., C.4.1.C., C.1.2., C2.2.A., C.2.2.B, C.3.3.A., C.3.3.B., C.5.2.A., C.5.2.B., C.5.3.A., C.5.3.B., C.5.3.C. |
| 15 | Hrvatski Crveni križ | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama | Kod stavki zdr. C.2.2.A i zdr. C.2.2.B u Preporuke za ostvarivanje očekivanja, Hrvatski Crveni križ predlaže dodati: „suradnja s Hrvatskim Crvenim križem“ sukladno općem komentaru na dijelu "Domene u organizaciji kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje". | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju. Imenovanje vanjskih suradnika nije zadaća radne skupine koja prvenstveno oblikuje ishode poučavanja. Iz navedenih ishoda oblikuju se aktivnosti, a u realizaciji sadržaja iz Prve pomoći važan čimbenik je uvijek Hrvatski crveni križ. Nastavno na navedeno dane su preporuke o suradnji Hrvatskog crvenog križa u domeni pomoć i samopomoć u 3. i 4. ciklusu. Preporučamo suradnju s Hrvatskim crvenim križem i u B.4.3., B.5.3.A, B.5.3,C.4.1.A., C.4.1.B., C.4.1.C., C.1.2., C2.2.A., C.2.2.B, C.3.3.A., C.3.3.B., C.5.2.A., C.5.2.B., C.5.3.A., C.5.3.B., C.5.3.C. |
| 16 | Hrvatski Crveni križ | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama | Kod stavke zdr. C.1.2. u Preporuke za ostvarivanje očekivanja, Hrvatski Crveni križ predlaže dodati: „suradnja s Hrvatskim Crvenim križem“ sukladno općem komentaru na dijelu "Domene u organizaciji kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje". | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju. Imenovanje vanjskih suradnika nije zadaća radne skupine koja prvenstveno oblikuje ishode poučavanja. Iz navedenih ishoda oblikuju se aktivnosti, a u realizaciji sadržaja iz Prve pomoći važan čimbenik je uvijek Hrvatski crveni križ. Nastavno na navedeno dane su preporuke o suradnji Hrvatskog crvenog križa u domeni pomoć i samopomoć u 3. i 4. ciklusu. Preporučamo suradnju s Hrvatskim crvenim križem i u B.4.3., B.5.3.A, B.5.3,C.4.1.A., C.4.1.B., C.4.1.C., C.1.2., C2.2.A., C.2.2.B, C.3.3.A., C.3.3.B., C.5.2.A., C.5.2.B., C.5.3.A., C.5.3.B., C.5.3.C. |
| 17 | Hrvatski Crveni križ | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama | Kod stavki zdr. B.5.3.A i zdr. B.5.3.B u Preporuke za ostvarivanje očekivanja, Hrvatski Crveni križ predlaže dodati: „suradnja s Hrvatskim Crvenim križem“ sukladno općem komentaru na dijelu "Domene u organizaciji kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje". | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju. Imenovanje vanjskih suradnika nije zadaća radne skupine koja prvenstveno oblikuje ishode poučavanja. Iz navedenih ishoda oblikuju se aktivnosti, a u realizaciji sadržaja iz Prve pomoći važan čimbenik je uvijek Hrvatski crveni križ. Nastavno na navedeno dane su preporuke o suradnji Hrvatskog crvenog križa u domeni pomoć i samopomoć u 3. i 4. ciklusu. Preporučamo suradnju s Hrvatskim crvenim križem i u B.4.3., B.5.3.A, B.5.3,C.4.1.A., C.4.1.B., C.4.1.C., C.1.2., C2.2.A., C.2.2.B, C.3.3.A., C.3.3.B., C.5.2.A., C.5.2.B., C.5.3.A., C.5.3.B., C.5.3.C. |
| 18 | Hrvatski Crveni križ | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama | Kod stavke zdr. B.4.3. u Preporuke za ostvarivanje očekivanja, Hrvatski Crveni križ predlaže dodati: „suradnja s Hrvatskim Crvenim križem“ sukladno općem komentaru na dijelu "Domene u organizaciji kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje". | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju. Imenovanje vanjskih suradnika nije zadaća radne skupine koja prvenstveno oblikuje ishode poučavanja. Iz navedenih ishoda oblikuju se aktivnosti, a u realizaciji sadržaja iz Prve pomoći važan čimbenik je uvijek Hrvatski crveni križ. Nastavno na navedeno dane su preporuke o suradnji Hrvatskog crvenog križa u domeni pomoć i samopomoć u 3. i 4. ciklusu. Preporučamo suradnju s Hrvatskim crvenim križem i u B.4.3., B.5.3.A, B.5.3,C.4.1.A., C.4.1.B., C.4.1.C., C.1.2., C2.2.A., C.2.2.B, C.3.3.A., C.3.3.B., C.5.2.A., C.5.2.B., C.5.3.A., C.5.3.B., C.5.3.C. |
| 19 | Hrvatski Crveni križ | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje, C. Domene u organizaciji kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje | Kod dijela "Domene u organizaciji kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje" Hrvatski Crveni križ daje opći komentar: Hrvatski Crveni križ na temelju javnih ovlasti: oblikuje doktrinu prve pomoći, brine se o njezinom unapređenju i usklađivanju s europskim smjernicama te primjeni u svim programima edukacije na području Republike Hrvatske, sudjeluje u provedbi nacionalnog programa prve pomoći za građane, obavlja osposobljavanje i obnovu znanja volontera Hrvatskog Crvenog križa i građana za pružanje prve pomoći u svakodnevnom životu, školovanju, prometnim i svim drugim nesrećama, pripadnika spasilačkih ekipa, pripadnika vatrogasnih postrojbi, policije i drugih (Zakonu o Hrvatskom Crvenom križu, NN 71/2010). Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici temeljem Zakona o Hrvatskom Crvenom križu obavljaju i sljedeće djelatnosti: rade na zdravstvenom odgoju, prosvjećivanju i informiranju građana, a posebno djece i mladeži; potiču i osposobljavaju za zdravstvenu samozaštitu i suzaštitu, kao i pružanje pomoći građanima; sudjeluju u promociji zdravog načina života te prevenciji bolesti ovisnosti, rehabilitaciji i resocijalizaciji ovisnika; sudjeluju u provedbi nacionalnog programa prve pomoći za građane, obavljaju osposobljavanje za pružanje prve pomoći u svakodnevnom životu, školovanju, prometnim i svim drugim nesrećama i promiču dobrovoljno davanje krvi, organiziraju i provode akcije dobrovoljnog davanja krvi, okupljaju davatelje. U nacrtu ovog predloženog kurikuluma gore navedeni sadržaji nisu jasno raspoređeni, niti su predloženi spiralno-razvojno kako bi učenici tijekom godina nadograđivali svoja znanja, ali pritom i razvijali konkretne vještine te promicali vrijednosti i zagovarali stavove u skladu s usvojenim sadržajem. Smatramo kako Hrvatski Crveni križ sukladno svojoj ekspertizi za prethodno navedene područja/sadržaje treba sudjelovati u realizaciji kurikuluma Zdravlje. Hrvatski Crveni križ smatra kako je nužno u svrhu osiguravanja kvalitetne edukacije, kako praktične tako i one teorijske, u domeni Pomoć i samopomoć u svih pet odgojno-obrazovnih ciklusa precizno definirati ozljede i naglo nastupajuće bolesti (stanja) iz područja prve pomoći koja učenici obrađuju i definirati u kojem razredu. Samo na taj način djeca u potpunosti mogu usvojiti znanja i vještine potrebne za pravovremeno reagiranje i pravilno postupanje u svakodnevnim situacijama. Potrebno je definirati ozljede i naglo nastupajuće bolesti (stanja) koje će se obrađivati spiralno-razvojno primjereno i sukladno uzrastu djece. | Djelomično prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju. Imenovanje vanjskih suradnika nije zadaća radne skupine koja prvenstveno oblikuje ishode poučavanja. Iz navedenih ishoda oblikuju se aktivnosti, a u realizaciji sadržaja iz Prve pomoći važan čimbenik je uvijek Hrvatski crveni križ. Nastavno na navedeno dane su preporuke o suradnji Hrvatskog crvenog križa u domeni pomoć i samopomoć u 3. i 4. ciklusu. Preporučamo suradnju s Hrvatskim crvenim križem i u B.4.3., B.5.3.A, B.5.3,C.4.1.A., C.4.1.B., C.4.1.C., C.1.2., C2.2.A., C.2.2.B, C.3.3.A., C.3.3.B., C.5.2.A., C.5.2.B., C.5.3.A., C.5.3.B., C.5.3.C. |
| 20 | Glas roditelja za djecu - GROZD | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA MEĐUPREDMETNU TEMU ZDRAVLJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Primjedbe i prijedlozi udruge Glas roditelja za djecu - GROZD 1. Pogled na zdravlje u cijelom je Prijedlogu usredotočen uglavnom na tjelesno zdravlje pojedinca i u određenoj mjeri na društveno zdravlje (kako taj pojedinac i njegovo zdravlje utječu na zajednicu), a zanemaren je emocionalni (psihički) i duševni (duhovni) aspekt zdravlja. Iako se definicija zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije na hrvatski jezik najčešće prevodi kao „stanje potpunoga fizičkog, mentalnog i socijalnoga blagostanja”, riječ “mental” se s engleskog jezika može prevesti i kao “duševno” zdravlje, što daje puno veću širinu pojmu zdravlja i bolje odražava cjelovitost ljudske osobe. Međutim, ovaj Prijedlog ne uzima u obzir cjelovitu sliku čovjeka i njegovog sveukupnog zdravlja. 2. Isto tako je i pogled na spolnost sveden na više-manje tehničku higijensku i reproduktivnu razinu i na uski javnozdravstveni aspekt. Jedno od najvažnijih područja odgoja i života ljudi, a to je spolnost, suženo je na „zaštitu“ i sprečavanje spolno prenosivih bolesti i trudnoće, te brigu o reproduktivnim organima. Svodeći se na uski medicinsko-tehnički aspekt spolnosti i ne uzimajući u obzir cjelovitost ljudske osobe prijedlog ne može biti učinkovit u odgojno-obrazovnom smislu. Škola kao odgojno-obrazovna institucija treba djelovati preventivno, na stavove, vrijednosti i primarno ponašanje mladih, a ne ograničiti se na pokušaje smanjivanja negativnih posljedica rizičnog ponašanja. Puko usvajanje „zdravih životnih navika“ ili „vještina“, a bez izgrađenih vrijednosti i stavova u praksi ne funkcionira. 3. Da bi Prijedlog bio učinkovit, brigu o zdravlju treba proširiti na cjelovitu izgradnju i odgoj mladih ljudi koja bi rezultirala njihovom željom i sposobnošću za zrelim i odgovornim odlukama i ponašanjem. Takvo ponašanje bi se onda indirektno odrazilo na njihovo tjelesno zdravlje (između ostalog i na tzv. „reproduktivno“ zdravlje), ali i na emocionalno, socijalno, mentalno i duševno (duhovno) zdravlje. S obzirom da područje ljudske spolnosti shvaćeno na takav cjelovit način zaslužuje daleko širi pristup i nadilazi predloženu podjelu područja na Tjelesno zdravlje i na Mentalno i društveno zdravlje, ono bi trebalo biti izdvojeno u posebnu domenu koja bi se zvala Ljudska spolnost. 4. Predloženi pristup se ograničava na sadašnjost (npr. kako trenutno spriječiti trudnoću ili spolno prenosivu bolest), a bez šire odgojne perspektive za budućnost mladih, od kojih će većina ući u brak i imati obitelj. Nedostaje jedan ogromni spektar znanstvenih spoznaja i odgojno-obrazovnih sadržaja koji bi današnjim mladim ljudima mogli pružiti daleko potpuniju sliku ljudske osobe i vrijednosti i značenja njene spolnosti. Drugim riječima, ono što u ovom Prijedlogu u potpunosti izostaje je priprema mladih za budućnost i poticaj i razvijanje sposobnosti za ostvarivanje kvalitetne veze, braka i obitelji. Prijedlog bez ove dimenzije gubi svoj smisao i korist. 5. Autori Prijedloga možda misle da je dobar makar i ovakav okrnjeni pristup, međutim on je loš jer djeci i mladima usađuje krivu sliku o spolnosti. Umjesto da im se njihova vlastita spolnost i plodnost prikaže kao nešto lijepo i vrijedno, da ih se nauči cijeniti taj potencijal i oduševi za ljepotu istinske ljubavi, braka, obitelji, plodnosti i roditeljstva, sve ove važne i lijepe stvari u životu prikazuju im se u negativnom kontekstu, kao nešto što treba sprečavati i od čega se treba braniti i štititi. Primjerice, o trudnoći se govori uglavnom u kontekstu „sprečavanja trudnoće“ i inzistiranja na distinkciji između „planirane i neplanirane trudnoće“, što je nepotrebno jer jednom kad je do trudnoće došlo više nije toliko bitno je li ona bila planirana ili nije (dijete je tu, i ono uvijek zaslužuje biti prihvaćeno i voljeno). Takav pozitivni pogled na dijete treba uvrstiti u Prijedlog. Također, potrebno je u Prijedlogu graditi pozitivnu sliku o plodnosti kao bitnom i sastavnom dijelu ljudske osobe, pokazatelju njenog cjelovitog zdravlja i potencijalu za stvaranje novog života, a ne ju prezentirati kao bolest, kao nešto što smeta, što je nepotrebno i što treba ukloniti i eliminirati. Promoviranje kontracepcije kao što je to učinjeno u ovom Prijedlogu ne samo da djeluje štetno na mlade u odgojnom smislu prikazujući im plodnost kao smetnju, već i povećava mogućnost stvarne neplodnosti s obzirom da kemijska kontracepcija uništava plodnost. 6. U skladu s navedenim, brigu o „reproduktivnom zdravlju“ u treba zamijeniti brigom o „vlastitoj spolnosti“, jer ona obuhvaća puno šire značenje. Pojam „odgovorno spolno ponašanje“ treba zamijeniti pojmom „odgovornog ponašanja u spolnosti“ i obuhvatiti širu, cjelovitu odgovornost. Naime, iako se pojam „odgovorno spolno ponašanje“ u Prijedlogu često spominje, iz konteksta je jasno da se pod njime podrazumijeva „uporaba zaštite“ tj. kontracepcije. Na jednom mjestu spominje se doduše tzv. ABC pristup (abstinence – be faithful – use a condom) koji uključuje apstinenciju odnosno izbjegavanje spolnih odnosa, no očito je da autori nemaju ideje ni znanja na koji način to kod mladih provesti i postići pa se uglavnom oslanjaju na ono C (kondomi). Takav pristup, osim što se ograničava samo na tehnički dio, je i izrazito neučinkovit, i to upravo u onome što navodno želi postići – u sprečavanju spolno prenosivih bolesti i maloljetničkih trudnoća. To pokazuju rezultati brojnih istraživanja u svijetu. Jedno od najnovijih istraživanja koje je u rujnu ove godine izdao američki Institute for Research and Evaluation pokazuje da su programi koji se temelje na promociji kontracepcije među mladima podbacili i da čak mogu povećati rizična ponašanja: https://institute-research.com/CSEReport/Global%20CSE%20Report--US_and__International_Combined__9-13-18_FINAL.pdf 7. Čak je i taj tehničko-kontracepcijski aspekt na koji je u ovom Prijedlogu svedena ljudska spolnost stručno nedorečen ili netočan. Iz prijedloga nije vidljivo da se on temelji na cjelovitim i točnim znanstvenim spoznajama. Dobiva se dojam indoktrinacije, a ne iznošenja znanstvenih činjenica i argumenata. Selektivnim prešućivanjem mladima se uskraćuju informacije na koje imaju pravo. Nekritički se promovira korištenje kontracepcije učestalim ponavljanjem izraza poput „uporabe zaštite“, „zaštitnih ponašanja“ i sl., dok: - nije navedeno je li predviđeno govoriti o načinu djelovanja najčešćih metoda kontracepcije, postotku pouzdanosti, nuspojavama, štetnom utjecaju na plodnost i na zdravlje općenito, te o mogućnosti abortivnog djelovanja nekih sredstava (pilule, spirale, pilule za dan poslije itd.) - prešućuju se znanstveni podaci o praktičnoj pouzdanosti prezervativa kao sredstva zaštite od spolno prenosivih bolesti i trudnoće (npr. da ona prema SZO iznosi samo 85%) - ne navodi se da prezervativ gotovo uopće ne pruža zaštitu od HPV-a - nije predviđeno govoriti o pojavi neplodnosti i njenim uzrocima - ne predviđa se govoriti o statistici raširenosti najčešćih spolno prenosivih bolesti, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, što bi djeci i mladima dalo zornu sliku o realnoj mogućnosti zaraze - spominje se „zaštita cijepljenjem“, no ne zna se je li predviđeno govoriti o svim aspektima primjene cjepiva protiv HPV-a kod djevojčica (uključujući i one koji mu ne idu u prilog) - nije razvidno na koji način će se djevojke poučiti o „vođenju menstrualnog kalendara“ i „praćenju plodnih dana pri ciklusu različitog trajanja“ i hoće li se i u kojoj mjeri učenici upoznati sa znanstvenim spoznajama iz tog područja. Ne spominju se znanja iz fiziologije plodnosti koja su nužna da bi djevojke mogle pratiti svoj ciklus tj. prepoznati dijelove ciklusa, znakove plodnosti i neplodnosti (cervikalnu sluz), ovulaciju, luteinsku fazu i sl. - na više mjesta spominje se „planiranje trudnoće“ ili „planiranje obitelji“, no nije jasno predviđa li se govoriti samo o kontracepcijskim sredstvima ili i o znanstvenim spoznajama iz područja fiziologije plodnosti i upoznati učenike sa suvremenim metodama prirodnog planiranja obitelji. Autorima ovog Prijedloga (kao i zainteresiranim sudionicima javne rasprave) preporučujemo objašnjenje fiziologije plodnosti i njene primjene u prirodnom planiranju obitelji (koje se za primjenu u nastavi može skratiti) na hrvatskom jeziku ovdje: http://ppo.hr/download/objasnjenje_metode.pdf?fbclid=IwAR1PEQM5QlfM1je9qaIcXO7cN6w9FeRS-O1mwFha6ZCoq0xf7s7GK68J5Z8 - ne spominju se stručne spoznaje o početku života i razvoju djeteta od začeća nadalje. S obzirom da se u javnosti znanstvena činjenica da ljudski život počinje začećem stavlja u pitanje, svakako bi s njom trebalo upoznati učenike (v. stav stručnjaka iz Etičkog povjerenstva Klinike za ženske bolesti i porode u Petrovoj u Zagrebu iz listopada 2009.g.). Također, preporučujemo kratki film o začeću i razvoju djeteta „The miracle of life“ (12 min) ovdje: https://www.youtube.com/watch?v=lM2-8se6pp8 - tema pobačaja nije spomenuta niti obrađena (podrazumijeva li se da i on spada u „brigu za reproduktivno zdravlje“?). Uz pojmove „planiranje obitelji“ i „preuranjeno roditeljstvo“ stoji pojam „pravo na izbor – pravi izbor“, čime se insinuira stav da je pitanje pobačaja ženin „izbor“, a taj stav (o kojem ne postoji konsenzus u hrvatskom društvu) nigdje u Prijedlogu nije eksplicitno naveden. Isto tako, inzistiranjem u više navrata na razlici između „planirane“ i „neplanirane“ trudnoće aludira se stav da majka može, ovisno o tome je li dijete planirano ili nije, odlučivati želi li to dijete „zadržati“ ili ne. Poticanje i odgajanje takvog stava u mladima nije dobro jer ne uzima u obzir djetetov osobni integritet i njegovo pravo na život kao ljudske osobe, a i u samim mladima stvara negativnu sliku o djetetu i roditeljstvu koja nije dobra za njihovu budućnost. 8. Problematični su i sljedeći elementi: - djecu se u više navrata upućuje kada, kome i gdje da se obrate i potraže stručnu pomoć te potiče na redovite liječničke/ ginekološke preglede, a nije naglašeno da se odlazak djeteta stručnim službama treba odvijati uz znanje, suglasnost i dogovor s roditeljima kao odgovornim odgojiteljima svoje djece (radi se o maloljetnicima!) - u nekoliko navrata spominju se „pogrešna tumačenja“ i „suzbijanje predrasuda“, a nije navedeno na koja se to tumačenja i predrasude misli - također kod pojmova „pravo na izbor“ i „podržavanje različitosti“ nije jasno na izbor čega niti na koje se različitosti misli, te se iz takve retorike dobiva dojam pokušaja indoktrinacije djece i stvaranja prostora za širenje ideologije, npr. rodne ideologije - također je u nižim razredima predviđeno govoriti djeci o seksualnom nasilju i o temi prihvatljivih i neprihvatljivih dodira, a koja je dokazano dio suptilnih metoda kojima se služi svjetski pedofilski pokret u cilju njegovog postupnog promicanja i prihvaćanja - u višim razredima osnovne škole govori se o „partnerstvu“ i „partnerskim odnosima“ – taj pojam nije niti definiran niti je primjeren za dob osnovne škole, te ga treba proširiti odnosno zamijeniti pojmom prijateljstva i međuljudskih odnosa, jer oni uključuju puno širi spektar društvenih izbora od „partnerstva“; - pojmovi „prijateljstvo, ljubav i zaljubljenost“ su jednom spomenuti, ali nisu razrađeni. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju. Međupredmetna tema Zdravlje podjednako obuhvaća cjeloviti pristup u edukaciji mladih za odgovorno spolno ponašanje i odgovorno roditeljstvo. Nadalje su u jednakoj mjeri zastupljene teme iz tjelesnog i mentalnog zdravlja. Teme iz područja mentalnog zdravlja dodatno se nalaze u drugim predmetnim Kurikulumima (Priroda i društvo, Priroda, Vjeronauk, Biologija, Etika) i u Međupredmetnoj temi Osobni i socijalni razvoj. Osim jasno izraženih korelacija između predmetnih kurikuluma, postoji povezanost i na razini kurikuluma međupredmetnih tema. |
| 21 | CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje | ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA MEĐUPREDMETNU TEMU ZDRAVLJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ | Sadržajno novi prijedlog kurikuluma na neadekvatan način obrađuje temu seksualnosti i reproduktivnog zdravlja. Izostavljene, odnosno uklonjene, su sve one teme koje su bile “sporne” u kurikulumu Zdravstvenog odgoja uvedenom šk. god. 2012/13. U novom prijedlogu niti jednom riječju se ne spominju rodni stereotipi, rodna ravnopravnost, LGBTIQ teme, pitanja uvažavanja različitosti i tolerancije prema seksualnim manjinama, promocija pozitivnih stavova prema seksualnosti. Ono što je dominantno jest medikalizacija seksualnosti i konzervativan pristup u obradi teme pa su tako ključni sadržaji novog kurikuluma: briga o reproduktivnom zdravlju, odgovorno spolno ponašanje i upotreba zaštite, planiranje obitelji, neplanirana trudnoća, maloljetnička trudnoća, kontracepcija, rizici spolno prenosivih bolesti, odgovorno roditeljstvo, vođenje menstrualnog kalendara i određivanje plodnih dana, važnost higijene za vrijeme menstruacije, važnost razgovora o reproduktivnom zdravlju sa bliskim osobama, itd.). S aspekta pružanja mladima točnih i znanstveno-utemeljenih informacija o kontracepciji potpuno je nevjerojatan prijedlog da se tema vezana uz važnost odgovornog spolnog ponašanja i upotrebe zaštite integrira, između ostaloga, i u poučavanje vjeronauka kada je općepoznat crkveni stav o mehaničkim i kemijskim metodama kontracepcije. Ovaj prijedlog kurikuluma u potpunosti zanemaruje sve međunarodno relevantne smjernice, dokumente kao i evaluacijske studije učinkovitih programa seksualne edukacije kao što su programi cjelovite seksualne edukacije (tj. comprehensive sexuality education). UNESCO, IPPF, WHO, UNFPA u dokumentima i smjernicama vezanim uz seksualnu edukaciju ističu sveobuhvatan pristup seksualnosti koji će adresirati, ne samo kontracepciju i odgovorno seksualno ponašanje, već i ostale važne aspekte seksualnosti (npr. komponentu roda-njezin utjecaj na seksualne veze i rizično seksualno ponašanje; emocije; veze; komunikacija; seksualna prava; užitak; društvene i kulturne odrednice seksualnosti; različitost; tolerancija; diskriminacija; rodna ravnopravnost; rodno-uvjetovano nasilje, itd.) i staviti seksualnost u širu perspektivu osobnog i seksualnog rasta i razvoja. Seksualna edukacija treba uključiti različite dimenzije seksualnosti: biološku, sociokulturnu, psihološku i to na kognitivnoj razini učenja (informacije), afektivnoj razini (osjećaji, vrijednosti, i stavovi) i bihevioralnoj razini (komunikacija, donošenje odluka, i druge vještine). Cjelovitom seksualnom edukacijom označavaju se multimodularni programi koji promiču informiranost, usvajanje pozitivnih stavova i vrijednosti, usvajanje interpersonalnih vještina i odgovorno ponašanje. Cjelovita seksualna edukacija uključuje tri komponente: pouzdane i znanstveno provjerene informacije, usvajanje vještina potrebnih za smanjivanje rizika u seksualnom ponašanju i promicanje pozitivnih stavova prema seksualnosti te promociju rodne ravnopravnosti i tolerancije prema seksualnim manjinama. Ona treba pružiti mladima znanja, vještine, stavove i vrijednosti potrebne kako bi mogli uživati u vlastitoj seksualnosti - fizički i emocionalno, individualno ili u vezi. Seksualnost se promatra holistički i u kontekstu emocionalnog i socijalnog razvoja. Sama informacija nije dovoljna jer mladima treba biti pružena mogućnost da usvoje ključne životne vještine i razviju pozitivne stavove i vrijednosti. Ovaj prijedlog kurikuluma zanemaruje velik dio ranije navedenih komponenti vezanih uz seksualnost i reproduktivno zdravlje. Umjesto toga, sporedne teme se tretiraju kao važne pa tako važnim postaje “opisati usluge e-zdravstva” i “obrazložiti pravo na izdavanje zdravstvene iskaznice EU” nego naučiti više o nekim drugim (ne-medicinskim) aspektima seksualnosti ili različitim seksualnim orijentacijama. Stupanjem na snagu ovog dokumenta stavlja se izvan snage Zdravstveni odgoj (ZO) uveden 2012. zajedno sa pripadajućim kurikulumom. Ostaje nejasno na temelju kojih argumenata se dosadašnji Zdravstveni odgoj ukida. Ne postoje javno dostupne informacije o provedbi i praćenju provedbe ZO u školama u posljednjih šest godina. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja izradio je evaluaciju provedbe zdravstvenog odgoja 2014. godine (rezultati objavljeni u "Izvještaj o vanjskom vrednovanju provedbe zdravstvenog odgoja šk. godine 2012./2013. i 2013./2014.") u kojem se ističu nedostaci i donose preporuke za poboljšanje provedbe. Međutim, čitavo ovo vrijeme informacije o unapređenju i poboljšanju provedbe ZO, Ministarstvo znanosti i obrazovanja skriva od javnosti. S obzirom da je modul Spolno-rodna ravnopravnost i spolno odgovorno ponašanje pri donošenju Zdravstvenog odgoja, bio meta žestokih napada i agresivne kampanje fundamentalističkih i klerikalnih institucija i organizacija koje su se u opstrukciji uvođenja i provedbe ZO služile svakojakim metodama, za pretpostaviti je da se u školama Zdravstveni odgoj nije provodio u punom opsegu. U nastavku donosimo popis relevantnih evaluacijskih studija i smjernica vezanih uz seksualnu edukaciju: Kirby, D. (2008). The Impact of Abstinence and Comprehensive Sex and STD/HIV Education Programs on Adolescent Sexual Behavior. Sexuality Research & Social Policy, Vol. 5, Issue 3, pp. 18–27. Kirby, D. et al. (1994). School-Based Programs to Reduce Sexual Risk-Taking Behaviors: A Review of Effectiveness. Public Health Reports 109(3): 339-360. UNESCO, International Technical Guidance on Sexuality Education, 2009; 2018. International Planned Parenthood Federation (IPPF), Framework for Comprehensive Sexuality Education, 2010. The Federal Centre for Health Education (BZgA); WHO Regional Office for Europe, Standards for Sexuality Education in Europe: A framework for policy makers, educational and health authorities and specialists, 2010. United Nations Population Fund (UNFPA) Operational Guidance for Comprehensive Sexuality Education: A Focus on Human Rights and Gender, 2014. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u javnom savjetovanju. Potičemo dodatnu edukaciju, savjetovanje, istraživanje, promišljanje o sadržajima kurikuluma. Mišljenja smo da dosadašnji prijedlog Kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje sadrži niz ishoda poučavanja koji se mogu povezati s Kurikulumom nastavnih predmeta Kemije i Biologije. Postoji jasna korelacija između Kurikuluma predmeta Biologija i međupredmetne teme Zdravlje. Stoga se u ishodima poučavanja predmeta mogu pronaći i stručni pojmovi (spolno ili reproduktivno zdravlje, rodna ravnopravnost). Na temelju opisanih ishoda poučavanja bilo po predmetnim ili u Kurikulumima međupredmetnih tema učitelji i nastavnici izabrat će aktivnosti za učenike koje promiču kritičko mišljenje te razvoj tolerancije – uvažavanje različitosti među ljudima. Uz navedeno međupredmetna tema Mentalno i socijalno zdravlje uključuje te pojmove te je stoga korelacija na razini međupredmetnih i predmetnih tema još više izražena. |