Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o kvaliteti zdravstvene zaštite, s Konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Vesna Čerfalvi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 17. Jesu li i gdje će biti definirana područja i opsezi akreditacije za koje će se dodjeljivati, uskraćivati i ukidati akreditacija ? Primljeno na znanje Pravilnikom iz članka 14. Konačnog prijedloga zakona o akreditacijskim standardima i akreditaciji koji donosi ministar, a uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora.
2 Vesna Čerfalvi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 15. Ministarstvo nije nezavisno tijelo, a akreditacijsko tijelo bi trebala biti 3. strana. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 Vesna Čerfalvi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 12. 1) Predalažem dodati da Povjerenstvo za kvalitetu izrađuje planove uspostave i poboljšanja sustava kvalitete. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Vesna Čerfalvi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 2. Kod navoda "Akreditacijski postupak" "Postupak ocjene radi utvrđivanje jesu li uspostavljeni standardi kvalitete i kojim se ocjenjuje sustav upravljanja kvalitetom zdravstvene ustanove,…. Postupak procjenjivanja kvalitete rada povezuje se s ocjenom indikatora kvalitete. Svrha akreditacije je ocijeniti sukladnost sa standardima i potaknuti na neprekidno poboljšavanje sustava." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 22. Nadalje, člankom 22. predviđeno je i stimulativno financiranje akreditiranih nositelja zdravstvene djelatnosti od strane HZZO, iz čega proizlazi kako će se iz sredstava obveznog zdravstvenog dodatno honorirati ispunjavanje zadanih akreditacijskih mjerila koja bi trebala predstavljati obvezujući standard kvalitete zdravstvene zaštite i čije bi ispunjavanje trebalo predstavljati preduvjet obavljanja zdravstvene djelatnosti. Kako niti u tekstu ZKZZ, niti u njegovom obrazloženju nije pojašnjeno o kakvom se stimulativnom financiranju radi, a nije propisano niti koliko kapaciteta dodatno honorirani nositelj zdravstvene djelatnosti mora usmjeriti prema osiguranicima HZZO, tako postavljena odredba otvara mogućnost manipulativnog korištenja sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja i u konačnici imati negativan učinak na dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite osiguranika HZZO. Obzirom da članak 40. stavak 1. ZZZ propisuje da usluge u zdravstvenom turizmu mogu (uz trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatne zdravstvene radnike) pružati i zdravstvene ustanove, lako je zamisliti situaciju u kojoj se akreditirane zdravstvene ustanove sve više svojih kapaciteta usmjeravaju dodatno naplativom zdravstvenom turizmu, dok će osiguranicima obveznog zdravstvenog osiguranja HZZO ostati dostupni samo neakreditirani nositelji zdravstvene djelatnosti koji ne ispunjavaju zadane standarde kvalitete zdravstvene zaštite. Uz produženje i onako predugih listi čekanja, takav razvoj u sustavu zdravstvene zaštite ponovo bi posebno teško pogodio najosjetljivije društvene skupine kao što su siromašni i teško oboljeli građani. Nije prihvaćen Obvezujući standard kvalitete zdravstvene zaštite uređuje se Pravilnikom o standardima kvalitete zdrastvene zaštite i načinu njihove primjene iz članka 7. Konačnog prijedloga zakona, a koji je obvezujući za sve nositelje zdravstvene djelatnosti.
6 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 15. Članak 26. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, dalje: ZZZ) u stavku 1. propisuje kako svaka osoba ima pravo na zdravstvenu uslugu standardizirane kvalitete i jednakog sadržaja. Kako proizlazi iz navedene odredbe, ali i iz značenje pojma „akreditacija“ koji predstavlja proces u kojem se utvrđuje da li određena ustanova ispunjava precizno specificirane standarde vezane za obavljanje njene djelatnosti, za osiguranje kvalitete zdravstvene zaštite potrebno je uspostaviti standardizirana i za sve obvezujuća mjerila/uvjete kvalitete zdravstvene zaštite čije bi ispunjavanje predstavljalo ne samo obvezu (čl. 6. st. 3 ZKZZ), nego i preduvjet obvezne akreditacije nositelja zdravstvene djelatnosti koji bez akreditacije ne bi mogao tu djelatnost obavljati. S druge strane i suprotno navedenome, članak 15. ZKZZ propisuje da je akreditacijski postupak (koji se sukladno akreditacijskom standardima utvrđenim posebnim pravilnikom, obavlja na zahtjev nositelja zdravstvene djelatnosti) dobrovoljan. Stoga se nameće pitanje koja je svrha i smisao dobrovoljne akreditacije obzirom da, sukladno navedenom zakonskom prijedlogu, u sustavu mogu djelovati i neakreditirani nositelji zdravstvene zaštite koji možda ne ispunjavaju propisane akreditacijske standarde i kao takvi negativno utječu na cjelovitu kvalitetu zdravstvene zaštite. Nije prihvaćen Prema odredbi članka 6. Konačnog prijedloga zakona radi osiguranja učinkovite, djelotvorne, jednako visokokvalitetne i jednako dostupne zdravstvene zaštite u svim zdravstvenim djelatnostima, na svim razinama zdravstvene zaštite te na cijelom području Republike Hrvatske ministar nadležan za zdravstvo, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, odlukom donosi plan i program mjera za osiguranje, unapređenje, promicanje i praćenje kvalitete zdravstvene zaštite. Sukladno članku 9. stavku 1. Konačnog prijedloga zakona, svi nositelji zdravstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj obvezni su uspostaviti, razvijati i održavati sustav za osiguranje i poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite sukladno planu i programu mjera. Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. određeno je da se u cilju provedbe plana i programa mjera ministar donosi pravilnik o standardima kvalitete zdravstvene zaštite i načinu njihove primjene koji su obvezni za sve nositelje zdravstvene djelatnosti.
7 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U poglavlju pod nazivom „Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći“ je navedeno kako se Zakon donosi u cilju provedbe Nacionalnog programa reformi 2018. i racionalizacije sustava pravnih osoba s javnim ovlastima agencijskog tipa, odnosno smanjena broja agencija. Stoga će poslove koje, u području osiguravanja i unaprjeđenja kvalitete zdravstvene zaštite do sada obavlja Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi, preuzeti u svoju nadležnost Ministarstvo zdravstva. Uvažavajući navedeno, predloženim su Zakonom gotovo u cijelosti preuzete odredbe Zakona o kvaliteti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (NN 124/11). Međutim, kako Ustav RH u članku 59. svakome jamči zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonom, koristimo prigodu ukazati na potrebna poboljšanja navedenog zakonskog teksta i osnaživanje sustava sveobuhvatne kvalitete zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
8 KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 22. HZZO bi trebao utvrditi način stimulativnog financiranja za djelatnosti u zdravstvenoj ustanovi koje imaju nacionalnu ili međunarodnu akreditaciju (npr ISO) a za svoje usluge imaju ugovor s HZZO (npr. medicinski laboratoriji, zavodi za transfuzijsku medicinu itd.). Posebno bi trebalo stimulativno financirati specifične pretrage akreditiranih laboratorija koje nije moguće rutinski obaviti u svakom laboratoriju . Sve zdravstvene ustanove moraju zadovoljiti obvezne standarde kvalitete, no akreditacijski standardi su znatno zahtjevniji, sam postupak akreditacije je financijski trošak za zdravstvenu ustanovu (oprema, osposobljavanje kadrova, proces akreditacije) i postavlja se pitanje je li moguće dodatni rad i izvrsnost nagraditi i financijski. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 19. Pojedine zdravstvene ustanove imaju akreditirane laboratorije prema međunarodnim ISO standardima. Pri određivanju visine troškova za akreditaciju ustanove bilo bi potrebno uzeti to u obzir i smanjiti trokove za te ustanove Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 12. U članku 12. navedene poslove Povjerenstva za kvalitetu obavljaju djelatnici jedinice za kvalitetu kao stručnjaci zaposleni u punom radnom vremenu na ovim poslovima. Komentar je da je potrebno navedene poslove prebaciti i proširiti u članak 10. , odnosno izbaciti iz članka 12. sljedeće: "„– provodi aktivnosti vezano za uspostavu sustava osiguranja i poboljšanja kvalitete zdravstvene zaštite, – provodi aktivnosti vezano za uspostavu sustava sigurnosti pacijenta, – procjenjuje ispunjavanje standarda kvalitete zdravstvene zaštite u pojedinim djelatnostima zdravstvene ustanove, – sudjeluje u vanjskim provjerama kvalitete, – provodi aktivnosti vezano za pripreme za akreditacijski postupak, – predlaže i sudjeluje u provedbi edukacije iz područja kvalitete zdravstvene zaštite “ Članovi Povjerenstva za kvalitetu su stručnjaci zaposleni na radilištima različitih djelatnosti zdravstvene ustanove te ne mogu u punom opsegu provoditi navedene aktivnosti. Povjerenstvo na čelu s pomoćnikom ravnatelja za kvalitetu je hijererhijski iznad jedinice za osiguranje i unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite. Prijedlog novog teksta: "(1) Povjerenstvo za kvalitetu zdravstvene ustanove uz poslove utvrđene Zakonom o zdravstvenoj zaštiti obavlja i sljedeće poslove: – strateški planira razvoj sustava kvalitete u zdravstvenoj ustanovi sukladno propisima – nadzire provedbu osiguranja i unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite sukladno propisima – potiče projekte za poboljšanje kvalitete u zdravstvenoj ustanovi – surađuje s Ministarstvom u provedbi plana i programa mjera za osiguranje, unapređenje, promicanje i praćenje kvalitete zdravstvene zaštite." Nije prihvaćen Djelokrug Povjerenstva za kvalitetu zdravstvene ustanove uređuje se člankom 12. Konačnog prijedloga zakona, a sukladno nadležnosti tog tijela zdravstvene ustanove određenoj člankom 97. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine", broj 100/18). Povjerenstvo za kvalitetu zdravstvene ustanove sukladno članku 97. Zakona o zdravstvenoj zaštiti jest tijelo koje osigurava kontrolu kvalitete zdravstvene zaštite te osigurava provođenje propisa s područja kvalitete zdravstvene zaštite. Sastav i broj članova Povjerenstva za kvalitetu uređuje se statutom zdravstvene ustanove.
11 KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 10. Članak 10. opisuje djelokrug rada i aktivnosti jedinice za osiguranje i unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite (jedinice za kvalitetu) vrlo šturo i istovjetno Zakonu iz 2011. u vrijeme neuspostavljenih jedinica za kvalitetu. Prebaciti opis aktivnosti koji su u članku 12 navedeni kao poslovi Povjerenstva za kvalitetu u članak 10. pod opis poslova i aktivnosti jedinice za osiguranje i unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite. Osim navedenih poslova da prikuplja, obrađuje i čuva podatke o provjeri kvalitete, potrebno je navesti i da vodi i pohranjuje dokumentaciju sustava kvalitete. Prijedlog novog teksta: Jedinica zdravstvene ustanove iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona obavlja sljedeće poslove: – izrađuje godišnji plan i program mjera za osiguranje, unapređenje i praćenje kvalitete zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi sukladno propisima – provodi aktivnosti vezano za uspostavu sustava osiguranja i poboljšanja kvalitete zdravstvene zaštite, – provodi aktivnosti vezano za uspostavu sustava sigurnosti pacijenta, – procjenjuje ispunjavanje standarda kvalitete zdravstvene zaštite u pojedinim djelatnostima zdravstvene ustanove, – sudjeluje u unutarnjim provjerama sustava kvalitete zdravstvene zaštite, – sudjeluje u vanjskim provjerama sustava kvalitete po potrebi, – provodi aktivnosti vezano za pripreme za akreditacijski postupak, – predlaže i sudjeluje u provedbi edukacije iz područja kvalitete zdravstvene zaštite i sigurnosti pacijenata - prikuplja, obrađuje, raspoređuje i čuva podatke o provjeri kvalitete zdravstvene zaštite, vodi i čuva dokumentaciju sustava kvalitete zdravstvene ustanove i obavlja druge stručne i administrativne poslove vezano za osiguranje i unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi. Nije prihvaćen Djelokrug Povjerenstva za kvalitetu zdravstvene ustanove uređuje se člankom 12. Konačnog prijedloga zakona, a sukladno nadležnosti tog tijela zdravstvene ustanove određenoj člankom 97. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine", broj 100/18).
12 KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 2. Klinički pokazatelji kvalitete - nerazumljiva definicija Prijedlog novog teksta: "Klinički pokazatelji kvalitete su sredstva mjerenja procesa, provedbe ili ishoda pružene zdravstvene zaštite" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
13 KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 2. Klinički pokazatelji kvalitete - pogreška u definiciji, Umjesto "ozljeda na radu" treba stajati "ozljeda" jer se odnosi na pacijente. Umjesto "zdravstvenih radnika" u zadnjoj rečenici ispravnije je "djelatnika u zdravstvu" Prijedlog dijela novog teksta: "....čija bi posljedica mogla biti bolest, ozljeda i drugi štetni neželjeni događaji za pacijente i/ili djelatnike u zdravstvu" ...."Sigurnost se odnosi na sigurnost pacijenta, djelatnika u zdravstvu te sigurnost zdravstvenih postupaka" Nije prihvaćen Sigurnost se odnosi na sigurnost pacijenata, zdravstvenih radnika te sigurnost zdravstvenih postupaka, a pojam "zdravstveni radnici" , sukladan je izričaju u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine", broj 100/18).
14 Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. Koji će pravilnik definirani djelatnost, broj zaposlenika te jedinice, stručnu spremu i opise poslova pojedinih radnih mjesta unutar jedinice.). Nije prihvaćen Ovo pitanje uređuje se općim aktom zdravstvene ustanove o unutarnjem ustroju.
15 Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 24. Akreditacija je dobrovoljna, a uspostava upravljanja kvalitetom obavezna, a neispunjavanje kažnjivo. Prekršajne odredbe bi morale biti stoga jasno odvojene od akreditacije. U ovom su prijedlogu zakona nepotpuno zaokruženi i razgraničeni različiti procesi koji se povezuju s nadziranjem kvalitete: 1. Obaveza uspostava sustava upravljanja kvalitetom 2. Akreditacija kao proces ocjene sukladnosti uspostavljenih sustava kvalitete sa zahtjevima standarda i kontinuirani nadzor sustava 3. Obaveza praćenja i izvještavanja MZ o pokazateljima kvalitete (to nisu standardi kvalitete) i vanjska ocjena tih pokazatelja 4. Ocjena zdravstvenih tehnologija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
16 Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 23. Predlažemo: - ne miješanje procjene i vođenje registra zdravstvenih tehnologija od postupka akreditacije, jer bi to trebali biti odvojeni procesi. Nisu li nabrojane stavke predmet sukoba interesa? Ministarstvo može poticati edukaciju, ali ne biti i organizator edukacije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
17 Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 22. (1) Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) utvrđuje načine stimulativnog financiranja akreditiranih nositelja zdravstvene djelatnosti koji imaju sklopljen ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom. Prethodno navedeno u ovom stavku bi trebalo bi specificirati da Zavod utvrđuje načine stimulativnog financiranja akreditiranih dijagnostičkih postupaka ili djelatnosti, a ne samo nositelja djelatnosti. U nekim ustanovama već postoje akreditirani medicinski laboratoriji jer postoji u RH akreditacija medicinskih laboratorija prema standardu HRN EN ISO 15189 koju provodi nacionalno akreditacijsko tijelo, Hrvatska akreditacijska agencija (HAA). To nije jedini standard iz područja zdravstvene skrbi za koji je ovlaštena i kojega u shemi ocjenjivanja nudi HAA. U ovom bi pravilniku trebalo biti navedeno da je akreditacija prema standardima iz područja zdravstvene skrbi koju provodi nacionalno akreditacijsko tijelo također predmet stimulativnog financiranja akreditiranih nositelja zdravstvene djelatnosti. 2) Stimulativno financiranje iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na nositelje zdravstvene djelatnosti koji imaju međunarodnu akreditaciju. Ovo bi trebalo nadopuniti s slijedećim: „i akreditaciju nacionalnog akreditacijskog tijela“ 3) Financiranje iz stavka 1. ovoga članka Zavod utvrđuje na temelju mjerila kvalitete zdravstvene zaštite i sigurnosti zdravstvenih postupaka koje provodi nositelj zdravstvene djelatnosti. U ovom stavku u prvom redu miješa se akreditacijski postupak s ocjenom uspješnosti pojedinih pokazatelja kvalitete i vjerojatno rangiranje ustanova u odnosu na to. Primjerenije bi bilo ocjenu pokazatelja kvalitete svrstati u neki vid vanjske procjene kvalitete. (4) Mjerila iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje općim aktom Zavod uz suglasnost Ministarstva. Nastavno na ovaj stavak, mišljenja smo da je nužna je i suglasnost Komora nositelja pojedinih djelatnosti u sustavu zdravstvene skrbi, a odnose se na izradu kriterija za ocjenu obaveznih indikatora kvalitete. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
18 Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 18. (1) Ministarstvo će ukinuti rješenje o akreditaciji ako utvrdi da akreditirani nositelj zdravstvene djelatnosti ne ispunjava neki od akreditacijskih standarda iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona. Navedeno je nejasno, jer za ne-ispunjavanje standarda se daje nesukladnost i rok za uklanjanje iste. Rokovi moraju biti specificirani u postupku provođenja akreditacije . Ukoliko se ustanovi da standard nije moguće zadovoljiti sužava se područje akreditacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
19 Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 17. (2) Rješenje o davanju, uskraćivanju ili ukidanju akreditacije objavljuje se u „Narodnim novinama“, iz ovoga nije razvidno gdje će biti definirana područja i opsezi akreditacije za koje će se dodjeljivati, uskraćivati i ukidati akreditacija ? Primljeno na znanje Pravilnikom iz članka 14. Konačnog prijedloga zakona o akreditacijskim standardima i akreditaciji koji donosi ministar, a uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora.
20 Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 12. Predlažemo promjenu vezano uz aktivnosti Povjerenstva za kvalitetu na način da: „Izrađuje planove uspostave i poboljšanja sustava kvalitete.“ Nejasno je definirana odredba „sudjeluje u vanjskim provjerama kvalitete“ (Odnosi li se na činjenicu da članovi povjerenstva postaju eksperti za provođenje nadzora u drugim ustanovama?) (2) „Povjerenstvo za kvalitetu zdravstvene ustanove obvezno je ministarstvu polugodišnje podnositi izvješće o svome radu.“ Naš komentar je: Obzirom na volumen podataka koje treba prikupljati i obrađivati, a specificirani su u važećim standardima kvalitete, jednom godišnje bi bilo dovoljno za prethodnu kalendarsku godinu (specificirati rok do kojeg datuma u narednoj godini), jer se dio podataka ionako prijavljuje po službenoj dužnosti Zavodu za javno zdravstvo i drugim tijelima unutar zdravstvenog sustava koje ih statistički obrađuje i izvještava MZ. Postupkom akreditacije se ne bi trebali vrednovati pokazatelji kvalitete niti rangirati zdravstvene ustanove. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
21 Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 10. Nedostaje o kojoj se vrsti djelatnosti jedinice radi. (zdravstvenoj ili nezdravstvenoj djelatnosti). Obzirom na kompeticije i sastav zaposlenika definirati da se radi o zdravstvenoj organizacijskoj jedinici. Predlažemo definirati naziv umjesto „Jedinice jedinicu za osiguranje i unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite,“ u „Centar za kvalitetu“ koji je samostalna zdravstvena jedinica. Nedostaju kompeticije i kvalifikacije osoblja jedinice, minimalan broj osoba u toj jedinici s obzirom na veličinu i tip zdravstvene ustanove. Zadatak jedinice da je koordinira i nadzire dogovorene aktivnosti vezano uz ispunjenje zahtijeva standarda, a ne kako je propisano u članku 10. Tako predlažemo: Jedinica za kvalitetu obavlja sljedeće poslove: – izrađuje godišnji plan i program mjera za osiguranje, unapređenje i praćenje kvalitete zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi – provodi aktivnosti vezano za uspostavu sustava osiguranja i poboljšanja kvalitete zdravstvene zaštite, – provodi aktivnosti vezano za uspostavu sustava sigurnosti pacijenta, – procjenjuje ispunjavanje standarda kvalitete zdravstvene zaštite u pojedinim djelatnostima zdravstvene ustanove, – sudjeluje u provjerama kvalitete, – provodi aktivnosti vezano za pripreme za akreditacijski postupak, – predlaže i sudjeluje u provedbi edukacije iz područja kvalitete zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
22 Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 2. Komentar na definiciju „Standardi kvalitete zdravstvene zaštite“ je: „ Pojam „Precizni kvantificirani opisi mjerila“ su POKAZATELJI KVALITETE (ili indikatori kvalitete ili KPI), njima pratimo i ocjenjujemo kvalitetu izvedbe, a standardi kvalitete jesu specifikacije minimalnih zahtjeva koji trebaju biti osigurani ili uspostavljeni u vezi s obavljanjem zdravstvenih postupaka, zdravstvenim radnicima, opremom, materijalima i okolišem u kojima se obavljaju zdravstveni postupci, a kojima se osigurava kvaliteta zdravstvene zaštite. Standardi kvalitete moraju biti zadovoljeni (baš zato se specificira minimalni, više od minimalnog je poželjno, ali je manje nepoželjno) Komentar na definiciju „Procjena zdravstvenih tehnologija“ je slijedeći: „Nužno je naglasiti da multidisciplinarni tim čine: predstavnici Ministarstva zdravstva, profesionalnih stručnih društava i svih Komora nositelja djelatnosti u sustavu zdravstvene skrbi te nacionalnog regulatornog tijela za lijekove i medicinske proizvode.“ Komentar na definiciju „Akreditacijski postupak „ je sljedeći: „Postupak ocjene radi utvrđivanje jesu li uspostavljeni standardi kvalitete i kojim se ocjenjuje sustav upravljanja kvalitetom zdravstvene ustanove,…. Postupak procjenjivanja kvalitete rada povezuje se s ocjenom indikatora kvalitete. Svrha akreditacije je ocijeniti sukladnost sa standardima i potaknuti na neprekidno poboljšavanje sustava.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
23 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 23. Predlaže se stavak 1. uskladiti s predloženim izmjenama članka 15. vezano uz tijelo odgovorno za provođenje akreditacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
24 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 22. Predlaže se dopuniti stavak 1. ovog članka na način da glasi: „Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) utvrđuje načine stimulativnog financiranja akreditiranih nositelja zdravstvene djelatnosti, kao i stimulativnog financiranja akreditiranih dijagnostičkih postupaka, ako imaju sklopljen ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom.“ Obrazloženje: U nekim ustanovama već postoje akreditirani medicinski laboratoriji, jer u RH postoji akreditacija medicinskih laboratorija prema standardu HRN EN ISO 15189 koju provodi nacionalno akreditacijsko tijelo, Hrvatska akreditacijska agencija (HAA). To nije jedini standard iz područja zdravstvene skrbi za koji je ovlaštena i kojega u shemi ocjenjivanja nudi HAA. Predlaže se iza stavka 1. dodati stavak 2. glasi: „Stimulativno financiranje iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na nositelje zdravstvene djelatnosti koji imaju Potvrdu o akreditaciji iz područja zdravstvene djelatnosti koje je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo.“ Obrazloženje: U nekim ustanovama već postoje akreditirani medicinski laboratoriji jer postoji u RH akreditacija medicinskih laboratorija prema standardu HRN EN ISO 15189 koju provodi nacionalno akreditacijsko tijelo, Hrvatska akreditacijska agencija (HAA). To nije jedini standard iz područja zdravstvene skrbi za koji je ovlaštena i kojega u shemi ocjenjivanja nudi HAA. Sadašnji stavci 2. – 4. postali bi stavci 3. – 5. Predlaže se u stavku 3. riječi „na temelju mjerila kvalitete zdravstvene zaštite i sigurnosti zdravstvenih postupaka koje provodi nositelj zdravstvene djelatnosti“ zamijeniti riječima „na temelju opsega akreditacije pojedinih nositelja djelatnosti i cijene provođenja akreditacijskog postupka u tom opsegu“ Obrazloženje: akreditacijski postupak ne predstavlja ocjenu uspješnosti pojedinih pokazatelja kvalitete, niti je akreditacijskim postupkom moguće rangirati ustanove kao više ili manje kvalitetne. Sama po sebi, akreditacija ne znači nužno kvalitetu najvišeg reda, ali ustanova koja se akreditira svakako osigurava sustav koji će omogućiti prevenciju rizika, uspostavu kontrolnih mehanizama i popravnih radnji vezano uz opremu, osoblje, procedure te će se time sustav trajno unapređivati prema kvaliteti najvišega reda. Postignuća za neke od pokazatelja kvalitete mogu biti ocijenjena, ali nezavisno od akreditacijskog postupka, moguće kao dio nezavisne vanjske procjene kvalitete i ne bi trebala biti temelj za stimulativno financiranje istih terapijskih/dijagnostičkih postupaka. Cilj je osigurati sigurnost pacijenta i poticati okruženje koje će analizirati nesukladnosti svih vrsta koje se mogu dogoditi zbog različitih razloga (personalnih ili tehničkih). Cijena provedbe samog akreditacijskog postupka formira se na temelju broja organizacijskih jedinica i postupaka koje treba pregledati od strane određenog ocjenitelja u nekom vremenu. Više odjela, znači više ocjenitelja i više dana, pa rukovodeći se time, treba osmisliti modele stimulativnog financiranja djelatnosti koje akreditira terapijske/dijagnostičke postupke od strane Zavoda za ustanove koje se opredijele za akreditaciju. Predlaže se dopuniti sadašnji stavak 4. ovog članka na način da glasi: „Pravila financiranja iz stavka 3. ovoga članka, utvrđuje općim aktom Zavod uz suglasnost Ministarstva i prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
25 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 18. Predlaže se dopuniti stavak 1. ovog članka na način da glasi: „Ministarstvo će ukinuti rješenje o akreditaciji nositelju zdravstvene djelatnosti iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona ako utvrdi da nije u propisanim rokovima proveo popravne radnje u smislu zadovoljenja kritičnih akreditacijskih standarda za koje su ustanovljene nesukladnosti“. Obrazloženje: Za neispunjavanje standarda se ističe nesukladnost, a prema propisanom u Postupku provođenja akreditacije se propisuju rokovi za uklanjanje iste. Rokovi moraju biti specificirani u postupku provođenja akreditacije. Jednako tako, u Postupku bi trebali biti specificirani tzv. kritični standardi, bez ispunjenja kojih u zadanim rokovima, se ne može niti dodijeliti rješenje o akreditaciji, već se postupak obustavlja ili uskraćuje već dodijeljena akreditacija. Predlaže se iza stavka 1. dodati stavak 2. koji glasi: „Ukoliko se ustanovi da standardi za određene terapijske ili dijagnostičke postupke ne mogu biti uspostavljeni i zadovoljeni, izdaje se rješenje o akreditaciji u suženom opsegu“. Obrazloženje: Zbog različitih razloga, poslovnih ili financijskih (primjerice, zastarjeli postupak liječenja, dijagnostičkog postupka) ponekad nije moguće ostvariti isti opseg akreditacije. Sadašnji stavak 2. postao bi stavak 3. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
26 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 17. Predlaže se iza stavka 1. dodati stavak 2. koji glasi: „Akreditacija se dodjeljuje uz prikaz područja i opsega unutar tih područja.“ Obrazloženje: akreditacija se može odnositi na određene djelatnosti, dijagnostičke i terapijske postupke, a ne na čitavu ustanovu. Smatramo da to bi pridonijelo promociji postupka akreditacije (akreditacija je dobrovoljna), jer je, barem u početku lakše osigurati, i financijski i operativno, ocjenu standarda u dijelu djelatnosti nego za čitavu ustanovu, a poslovna politika može biti da ustanova želi akreditirati samo svoje visoko-specifične postupke. Sadašnji stavak 2. postao bi stavak 3. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
27 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 15. Predlaže se izmjena stavka 2. ovog članka na način da se odredi neovisno tijelo koje bi davalo akreditaciju nositeljima zdravstvene djelatnosti. Obrazloženje: Iako se agencija za akreditaciju u zdravstvu ukida radi racionalizacije, Ministarstvo zdravstva, na žalost se ne može smatrati tzv. trećom stranom ili nezavisnim tijelom. Ministarstvo zdravstva je uz Vladu RH suodgovorno za uspostavu zakonskog okvira unutar sustava zdravstvene skrbi, a struka je ta koja treba određivati i propisivati standarde kvalitete u skladu sa zakonodavnim okvirom. Postupak akreditacije je po definiciji ocjena treće strane da je sustav kvalitete uspostavljen prema zadanim standardima, da su uspostavljeni mehanizmi za nadzor tog sustava i unapređenje. Uvriježeno je u sustavima međunarodno priznatih akreditacija, da standarde kvalitete ne propisuje agencija koja provjerava uspostavu standarda, već nacionalno tijelo za standarde. U RH imamo Hrvatski zavod za norme i Hrvatsku akreditacijsku agenciju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
28 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 13. U stavku 1. izmijeniti „Polugodišnje izvješće“ u skladu s predloženim izmjenama članka 12. stavka 2. Obrazloženje: U članku 12. stavak 2., zahtijevana je izmjena iz „polugodišnje“ u „jednom godišnje“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
29 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 12. Predlaže se u stavku 1. ovog članka: u podstavku 4. „- sudjeluje u vanjskim provjerama kvalitete“ nužno dodati pojašnjenja s definicijom vanjske provjere na koju se ovaj podstavak odnosi Obrazloženje: - Iz odredbe nije razvidno u kakvim bi to vanjskim provjerama kvalitete povjerenstvo sudjelovalo, tj. odnosi li se to na činjenicu da članovi povjerenstva postaju eksperti za provođenje nadzora u drugim ustanovama ili povjerenstvo predlaže i organizira sudjelovanja u shemama vanjske provjere kvalitete određenih terapijskih ili dijagnostičkih postupaka unutar svoje ustanove, trgovačkog društva. u stavku 2. ovog članka riječ „polugodišnje“ zamijeniti riječima „jednom godišnje“ Obrazloženje: - Budući da u sustavu Zdravstvene skrbi već postoji obaveza prijavljivanja određenih bolesti, stanja i smrtnih ishoda po određenim dijagnozama (primjerice, Zavodu za javno zdravstvo i drugim tijelima unutar zdravstvenog sustava koje ih statistički obrađuje i izvještava Ministarstvo zdravstva), a da bilježenje neželjenih događaja i ocjena istog pripadaju u kategoriju pokazatelja kvalitete, temeljem kojih se izrađuju planovi poboljšanja unutar same ustanove, smatramo da je dovoljno specificirati obavezu izvještavanja Ministarstva zdravstva minimalno jednom godišnje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
30 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 10. Predlaže se dopuna ovog članka na način da glasi: „Jedinica zdravstvene ustanove iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona koordinira i nadzire dogovorene aktivnosti vezano uz ispunjavanje akreditacijskih standarda, te prikuplja, prema potrebi obrađuje, raspoređuje i čuva podatke o provjeri kvalitete zdravstvene zaštite i obavlja druge stručne i administrativne poslove vezano za osiguranje i unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi.“ Obrazloženje: Jedinica za kvalitetu mora nadzirati dogovorene rokove i izvršenje aktivnosti programa i plana koje je donijelo Povjerenstvo za kvalitetu ustanove vezano uz ispunjavanje akreditacijskih standarda i neprekidno poboljšanje. Jedinica za kvalitetu prema potrebi će obrađivati izvješća koja dostavljaju pojedine ustrojstvene jedinice. Kako bi se osigurao bolji nadzor nad kvalitetom svaka ustrojstvena jedinica mora prikupljati i analizirati podatke i u obliku izvještaja ih dostavljati Jedinici sa svojim prijedlozima za poboljšanje. Jedinica bi trebala objedinjavati izvještaje i prijedloge kako bi ih predočila Povjerenstvu za kvalitetu zdravstvene ustanove ili nadležnim tijelima. Povjerenstvo treba temeljem prikazanih rezultata u specifičnom izvještaju odobravati i razrađivati, u dogovoru s upravom ustanove, strateške planove za poboljšanja. Jedinica za kvalitetu ne bi smjela prikupljati podatke i povratno izvještavati ustrojstvene jedinice jer to ne osigurava trajno unapređivanje kvalitete. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
31 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 7. Predlaže se dopuna stavka 1. na način da glasi: U cilju provedbe plana i programa mjera iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona ministar donosi pravilnik o standardima kvalitete zdravstvene zaštite i načinu njihove primjene uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora i stručnih društava. Predlaže se dopuna stavka 2. na način da glasi: Radi ostvarenja cilja iz stavka 1. ovoga članka ministar donosi i pravilnik o procjeni zdravstvenih tehnologija uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora i stručnih društava. Obrazloženje: Za izradu pravilnika o standardima kvalitete i načinu primjene te pravilnika o procjeni zdravstvenih tehnologija neophodna su ekspertna znanja stručnjaka iz područja na koja se standardi i tehnologije odnose. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
32 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KVALITETI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 2. Predlaže se da se u stavku 1. ovog članka: u podstavku 5. („Standardi kvalitete zdravstvene zaštite...“) riječi „precizni kvantificirani opisi mjerila“ zamijene riječima „specifikacije minimalnih zahtjeva koji trebaju biti osigurani ili uspostavljeni“: Obrazloženje: Pojam „precizni kvantificirani opisi mjerila“ su POKAZATELJI KVALITETE (ili indikatori kvalitete ili KPI), njima pratimo i ocjenjujemo kvalitetu izvedbe, a standardi kvalitete jesu specifikacije minimalnih zahtjeva koji trebaju biti osigurani ili uspostavljeni u vezi s obavljanjem zdravstvenih postupaka, zdravstvenim radnicima, opremom, materijalima i okolišem u kojima se obavljaju zdravstveni postupci, a kojima se osigurava kvaliteta zdravstvene zaštite. Propisani standardi kvalitete moraju biti uspostavljeni na način koji je prilagođen ustanovi zaposlenicima, moraju biti nadzirani zbog trajnog unapređenja (baš zato se specificira minimalni, više od minimalnog je poželjno, ali je manje nepoželjno). podstavak 15 („Procjena zdravstvenih tehnologija...“) dopuniti na način da glasi: „Procjena zdravstvenih tehnologija jest multidisciplinaran, stručni, nepristran, objektivan na principima medicine utemeljene na dokazima, transparentan proces procjene kliničke učinkovitosti i sigurnosti, uz ekonomsku analizu novih ili već postojećih zdravstvenih tehnologija (lijekova, medicinskih proizvoda, kirurških procedura, dijagnostičkih postupaka kao i ostalih tehnologija s područja prevencije, dijagnostike, liječenja i rehabilitacije), uzimajući u obzir etička, socijalna, pravna i organizacijska načela. Osnovni cilj procjene zdravstvenih tehnologija jest davanje nepristrane, stručne, objektivne i transparentne preporuke o opravdanosti primjene nove tehnologije ili zamjeni dosadašnje zdravstvene tehnologije u svrhu daljnjeg donošenja konačne objektivne odluke u zdravstvenoj politici. Procjenu zdravstvenih tehnologija provodi multidisciplinarni tim sastavljen od predstavnika: Ministarstva zdravstva, profesionalnih stručnih društava i svih Komora nositelja djelatnosti u sustavu zdravstvene skrbi te nacionalnog regulatornog tijela za lijekove i medicinske proizvode.“ Obrazloženje: Nužno je definirati tko su obavezni dionici za procjenu zdravstvenih tehnologija. u podstavku 16. („Akreditacijski postupak...“) riječi „jest postupak procjenjivanja kvalitete rada„ zamijeniti s : „jest postupak ocjene radi utvrđivanja jesu li uspostavljeni standardi kvalitete i kojim se ocjenjuje sustav upravljanja kvalitetom“ Obrazloženje: Svrha akreditacije je ocijeniti sukladnost sustava upravljanja kvalitete s propisanim standardima i kroz redovite nadzore poticati na neprekidno poboljšavanje sustava. Akreditacijskim se postupkom ne ocjenjuju postignuća pojedinih pokazatelja kvalitete. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.