Izvješće o provedenom savjetovanju - SAVJETOVANJE O PRIJEDLOGU ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI S TEKSTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | VESNA VARŠAVA | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 4. | Stavkom 2. diskriminiraju se oni članovi uprave koji nisi jedini radnici kod poslodavca ! Drugim riječima kažete da član uprave koji je jedini radnik ne mora isplatiti plaću (samo doprinose) a član uprave koji ima i druge radnike osim sebe mora ! | Nije prihvaćen | Ova odredba iznimka je od općeg pravila te iz posebno opravdanih razloga predstavlja poticajnu mogućnost koju može koristiti ciljana skupina poslodavaca. Do ovakvog zakonskog rješenja došlo se na prijedlog predstavnika samih tih poslodavaca. |
| 2 | VESNA VARŠAVA | II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom | Ukinite odmah od 01.01.2019.godine olakšicu u cijelosti i gotovo, ovakvim prijelaznim načinom samo stvarate dodatne troškove - programske nadogradnje i moguće pogreške. Da ste slušali struku koja je odmah govorila da ta "olakšica" nije rješenje ne bismo sada bili u situaciji da nakon godine dana ukidate doneseno. Obračun plaća u RH postaje znanstvena fantastika sa svim mogućim varijantama, šiframa JOPPDa koje se samo povećavaju, a Vi govorite o rasterećenju poduzetnika ! | Nije prihvaćen | Obzirom da vlada RH vodi balansiranu politiku u području minimalne plaće koja ima kako socijalne, tako i gospodarske učinke, ovakav pristup ocijenjen je najboljim. |
| 3 | Verica Podobnik | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 5. | visina bruto minimalne plaće trebala bi biti najmanje koliko iznosi osnovni osobni odbitak, u 2018. godini 3.800,00 kn. Radnik ne bi plaćao porez i dalje, a poslodavac bi imao malo veće troškove plaće, ali bi radnik dobio za cca 288,00 kn više neto plaću. | Nije prihvaćen | Prijedlog je usmjeren na Uredbu o visini minimalne place, a ne na Prijedlog zakona. |
| 4 | Tin Gelenčer | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 6. | (1) Minimalnu plaću određuje tržište, odnosno ona iznosi toliko koliko se posloprimac i poslodavac dogovore bez zakonski propisanog minimuma. (2) Visina minimalne plaće utvrđuje se ovim Zakonom i iznosi 0 kuna sukladno načelima slobodnog tržišta i ustavnim vrednotama RH. (3) i (4) - briše se | Nije prihvaćen | Institut minimalne place prvenstveno je socijalno-zaštitni instrument koji jamči svakom radniku pravo na minimum, tj. donji prag ispod kojega poslodavac ne može ići prilikom isplate place. Stoga je predviđena i novčana kazna za prekršitelje ovoga Zakona. |
| 5 | Tin Gelenčer | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 5. | Visina minimalne plaće utvrđuje se ovim Zakonom i iznosi 0 kuna sukladno načelima slobodnog tržišta i ustavnim vrednotama RH. | Nije prihvaćen | Visina se uređuje uredbom o visini minimalne place na način propisan Zakonom. |
| 6 | Tihana Soljankić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 7. | Brisati članak stručno ili ne povjerenstvo nije potrebno | Nije prihvaćen | Odredba članka 7. Zakona predložena je radi transparentnosti budućeg uređenja visine minimalne place, odnosno bolje i stručnije pripreme za godine koje slijede. |
| 7 | Tihana Soljankić | OBRAZLOŽENJE, Članak 7. | Brisati članak.7 stručno ili ne povjerenstvo nije potrebno | Nije prihvaćen | Odredba članka 7. Zakona predložena je radi transparentnosti budućeg uređenja visine minimalne place, odnosno bolje i stručnije pripreme za godine koje slijede. |
| 8 | Tihana Soljankić | OBRAZLOŽENJE, Članak 12. | Prijelazno razdoblje nije potrebno. Ili ga ostaviti do kvalitetnijeg rasterećenja ili ukinuti. | Nije prihvaćen | Prijelazno razdoblje predlaže se radi lakše prilagodbe novom normativnom uređenju. |
| 9 | TATJANA SCHNEIDER | PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Za provedbu Zakona će poslodavci zato morati osigurati dodatna sredstva. Svaka nova godina donosi nova, nerijetno, neugodna iznenađenja za poslodavce. Pojednostavljenjem zakona suvišna je potreba za osnivanjem stručnog tijela. Sve isplate i obračuni su prijavljeni putem JOPPD obrazaca, te APIS može programski riješiti praćenje i upozoravati na nepravilnosti. | Nije prihvaćen | U prijelaznom razdoblju prilagođavat će se samo oni poslodavci na koje se predmetna mjera odnosila, odnosno koji su koristili pravo na umanjenje doprinosa, i to samo od početka 2020. godine kada će ista iznositi 25% umjesto dosadašnjih 50%. Od 2021. godine programi za obračun place bit će još jednostavniji. Dakle, troškovi su jednokratni. |
| 10 | TATJANA SCHNEIDER | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 7. | Pojednostavljenje propisa bi trebalo, kao nus pojavu, imati i smanjenje administracije i troškova istih. Tako da su osnova koja je navedena za potrebu donošenja ovog Zakona i članak 7. u direktnom konfliktu. | Nije prihvaćen | Odredba članka 7. Zakona predložena je radi transparentnosti budućeg uređenja visine minimalne place, odnosno bolje i stručnije pripreme za godine koje slijede. Administrativni troškovi u svezi osnivanja i rada Povjerenstva bit će minorni u odnosu na značaj i očekivani rezultat rada takvog Povjerenstva. |
| 11 | TATJANA SCHNEIDER | II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom | Učestalim izmjenama Zakona ne daje se mogućnost donešenim izmjenama da imaju "očekivane učinke". Obračun 50% doprinosa je uveden unatrag malo i već se ukida. Ovime se stječe dojam da se Zakoni donose na rok od godinu dana i da se testira tek u primjeni, tj. nema unaprijed izvršenih analiza koje potkrijepljuju računicu Zakona. Uvođenje određenih mjera bi trebale imati opravdanost u donošenju Zakona. Veći trošak poduzetnicima je usklađenje sa novim zakonskim odredbama, nego li je rasterećenje koje bi zakon trebao donjeti. Poslodavac početnik nema obavezu isplate plaće sam sebi - s druge strane glavno je da isplati doprinose na plaću propisanu za direktora, ali sebi neto ne mora? Ovo je prilično nakaradna odredba i gotovo neobjašnjiva postavka poduzetniku početniku. Osoba osnuje poduzeće i svim silama pokušava pokrenuti svoju poduzetničku priču. Onda mu kažu - Trebaš platiti cca 1.900,00 kn doprinosa državi od prvog dana otvaranja poduzeća, ali sebi ne moraš uplatiti plaću. | Nije prihvaćen | Ovaj Zakon mijenjan je samo jednom od donošenja 2013. godine. Kada su nadležna tijela državne uprave, pored brojnih pozitivnih učinaka zakona, utvrdila I neravnoteže na tržištu rada do kojih je dovela zakonska izmjena, predložena je ova hitna intervencija u Zakon i osmišljeno zamjensko nenormativno rješenje za pomoć ciljanim poslodavcima koji se nalaze u poslovnim poteškoćama. Trošak poslodavcima radi usklađivanja s novim Zakonom bit će jednokratan a uštede dugoročne. Izuzimanje članova uprave, izvršnih direktora i drugih osoba u sličnoj pravnoj poziciji koji su istovremeno i jedini radnici, prijedloga kojega su dali sami predstavnici takvih mikro poslodavaca, a predlagatelj zakona je taj prijedlog prihvatio u cilju poticanja malog poduzetništva. |
| 12 | Solventa services j.d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 10. | Navedene novčane kazne su prevelike. Poduzetnici grcaju i ovako sa plaćanjem a kad im se budu napisale ovakve kazne masovno će pozatvarati tvrtke i obrte. | Nije prihvaćen | Obzirom da je institut minimalne place socijalno zaštitni instrument kojim se jamči donji prag ispod kojega poslodavac ne smije isplatiti plaću radniku, i kazne propisane za nepoštivanje ovoga zakona ukazuju se nužnima. |
| 13 | Solventa services j.d.o.o. | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 12. | Nepotrebno je prijelazno razdoblje. Od 01.01.2019. ukinuti odredbu i ne uvoditi dodatne stope jer se samo produžuje agonija, a poduzetnicima stvara dodatni trošak i dodatno administrativno terečenje. | Nije prihvaćen | Sami poslodavci su ovo tražili. Administrativni trošak i teret su jednokratni te neznatni u odnosu na koristi koje se očekuju od novoga zakona, te novog nenormativnog rješenja za ciljane poslodavce. |
| 14 | Solventa services j.d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 7. | Nepotrebno je osnivanje ovakvog povjerenstva. I do sada smo imali minimalnu plaću i nije nam bilo potrebni povjerenstvo za praćenje... | Nije prihvaćen | Odredba članka 7. Zakona predložena je radi transparentnosti budućeg uređenja visine minimalne place, odnosno bolje i stručnije pripreme za godine koje slijede. |
| 15 | Solventa services j.d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 4. | St. 2 nema smisla i treba ga ukinuti. Ovim člankom radite diskriminaciju između članova uprave koji su jedini zaposleni i onih koji imaju zaposlenike. | Nije prihvaćen | Iz članka 4. Zakona o radu proizlazi da “direktor –poduzetnik” može biti istovremeno i radnik. Ova odredba iznimka je od općeg pravila i predstavlja poticajnu mogućnost koju može koristiti ciljana skupina poslodavaca. |
| 16 | Solventa services j.d.o.o. | II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom | Vi uporno govorite o rasterećenju poduzetnika, a konstantno nam namećete nove varijante, nove šifre JOPPD-a tako da ste samim tim povečali a ne rasteretili poduzetništvo. Ne znam što očekujete umanjenjem osnovice za 50% - osim što je već u samom startu bilo suludo stimulirati poslodavce koji isplaćuju minimalnu plaću jer ste postigli suprotan efekat tj. večina poslodavaca je djelatnike prijavila na minimalnu plaću. Kada ste to donosili nitko nije slušao struku. Ovakvom promjenom samo povećavate troškove poduzetnicima koji moraju ponovno prilagoditi postojeće programe za obračun plaće. Olakšicu ukinite odmah od 01.01.2019.- bez prijelaznog razdoblja i uvođenja nekih novih stopa. | Nije prihvaćen | Umanjenje osnovice od 50% bilo je privremeno rješenje koje su poduzetnici pozdravili, obzirom da je određenom dijelu istih omogućilo daljnje redovno poslovanje. U prijelaznom razdoblju prilagođavat će se samo oni poslodavci na koje se predmetna mjera odnosila, odnosno koji su koristili pravo na umanjenje doprinosa, i to samo od početka 2020. godine kada će ista iznositi 25% umjesto dosadašnjih 50%. Od 2021. godine programi za obračun place bit će još jednostavniji. |
| 17 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI | Dodati novi članak 8.A (koji bi nakon brisanja članka 7. bio članak 8.) „Iznimno od članka 3. ovoga Zakona, minimalnom plaćom u smislu ovoga Zakona smatra se iznos mjesečne bruto plaće po grupama složenosti poslova za puno radno vrijeme ugovoren kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena odlukom ministra nadležnog za rad, ako je za radnika ugovoreni iznos povoljniji od iznosa propisanog uredbom iz članka 6. ovog Zakona.“ OBRAZLOŽENJE: Podsjećamo kako je Republika Hrvatska, notifikacijom o sukcesiji, stranka Konvencije br. 81. MOR-a u industriji i trgovini (Odluka objavljena u „NN - Međunarodni ugovori“ 6/95). Članak 27. Konvencije glasi: „U ovoj Konvenciji izraz »zakonske odredbe« osim zakona i drugih propisa obuhvaća i arbitražne odluke i kolektivne ugovore koji imaju zakonsku snagu i za čiju provedbu su nadležni inspektori rada.” Prihvaćanjem ovog prijedloga SSSH u potpunosti bi se prenio duh i smisao Konvencije u nacionalno zakonodavstvo, a što je dosad bilo propušteno učiniti. Kolektivni ugovori koji su odlukom ministra nadležnog za rad prošireni, djeluju prema svim pravnim subjektima koji obavljaju djelatnost za koju je kolektivni ugovor sklopljen, i na cijelom području Republike Hrvatske, dakle, erga omnes, te su obvezujući za sve poslodavce bez obzira jesu li ili nisu stranke kolektivnog ugovora. Inspektori rada, temeljem Zakona o minimalnoj plaći („NN“ 39/13 i 130/17) imaju ovlast nadzirati samo primjenu tog Zakona, tj. nadzirati obračun i isplatu samo minimalne plaće. Smatramo nužnim konačno provesti Konvenciju i urediti pitanje inspekcijskog nadzora nad obračunom i isplatom mjesečne bruto plaće po grupama složenosti poslova za puno radno vrijeme ugovorene proširenim kolektivnim ugovorima odnosno kolektivnim ugovorima sa zakona. U Čl. 9. iza riječi: „Nadzor nad primjenom ovoga Zakona“ dodaju se riječi: „i kolektivnih ugovora iz članka 8A ovog Zakona“. | Nije prihvaćen | Predloženo bi moglo izazvati poteškoće u provedbi jer nadzor nad zakonitosti, pravilnosti i pravodobnosti obračuna, prijava i uplata proračunskih prihoda, obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za financije. S druge strane, prekršajno sankcioniranje poslodavaca koji ne primjenjuju Zakon ovlaštena je inicirati inspekcija nadležna za rad. Nadalje, sukladno pozitivnim zakonskim propisima u Republici Hrvatskoj, prekršajna odredba morala bi u biću svoga djela biti usklađena s odredbom zakona na koju se odnosi tj. odredba Zakona u ovome slučaju bila bi preopćenita, što dovodi do novih pravnih poteškoća pri definiranju novopredloženih odredbi zakona. |
| 18 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 8. | Dodati novi članak 8.A (koji bi nakon brisanja članka 7. bio članak 8.) „Iznimno od članka 3. ovoga Zakona, minimalnom plaćom u smislu ovoga Zakona smatra se iznos mjesečne bruto plaće po grupama složenosti poslova za puno radno vrijeme ugovoren kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena odlukom ministra nadležnog za rad, ako je za radnika ugovoreni iznos povoljniji od iznosa propisanog uredbom iz članka 6. ovog Zakona.“ OBRAZLOŽENJE: Podsjećamo kako je Republika Hrvatska, notifikacijom o sukcesiji, stranka Konvencije br. 81. MOR-a u industriji i trgovini (Odluka objavljena u „NN - Međunarodni ugovori“ 6/95). Članak 27. Konvencije glasi: „U ovoj Konvenciji izraz »zakonske odredbe« osim zakona i drugih propisa obuhvaća i arbitražne odluke i kolektivne ugovore koji imaju zakonsku snagu i za čiju provedbu su nadležni inspektori rada.” Prihvaćanjem ovog prijedloga SSSH u potpunosti bi se prenio duh i smisao Konvencije u nacionalno zakonodavstvo, a što je dosad bilo propušteno učiniti. Kolektivni ugovori koji su odlukom ministra nadležnog za rad prošireni, djeluju prema svim pravnim subjektima koji obavljaju djelatnost za koju je kolektivni ugovor sklopljen, i na cijelom području Republike Hrvatske, dakle, erga omnes, te su obvezujući za sve poslodavce bez obzira jesu li ili nisu stranke kolektivnog ugovora. Inspektori rada, temeljem Zakona o minimalnoj plaći („NN“ 39/13 i 130/17) imaju ovlast nadzirati samo primjenu tog Zakona, tj. nadzirati obračun i isplatu samo minimalne plaće. Smatramo nužnim konačno provesti Konvenciju i urediti pitanje inspekcijskog nadzora nad obračunom i isplatom mjesečne bruto plaće po grupama složenosti poslova za puno radno vrijeme ugovorene proširenim kolektivnim ugovorima odnosno kolektivnim ugovorima sa zakonskom snagom. | Nije prihvaćen | Predloženo bi moglo izazvati poteškoće u provedbi jer nadzor nad zakonitosti, pravilnosti i pravodobnosti obračuna, prijava i uplata proračunskih prihoda, obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za financije. S druge strane, prekršajno sankcioniranje poslodavaca koji ne primjenjuju Zakon ovlaštena je inicirati inspekcija nadležna za rad. Nadalje, sukladno pozitivnim zakonskim propisima u Republici Hrvatskoj, prekršajna odredba morala bi u biću svoga djela biti usklađena s odredbom zakona na koju se odnosi tj. odredba Zakona u ovome slučaju bila bi preopćenita, što dovodi do novih pravnih poteškoća pri definiranju novopredloženih odredbi zakona. |
| 19 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 7. | Brisati stavak 7. OBRAZLOŽENJE: Polazeći od najava Vlade RH posljednje dvije godine kako joj je cilj minimalna plaća u visini 50 posto prosječne te polazeći od 10-godišnjeg iskustva sa Zakonom o minimalnoj plaći (prvi usvojen 2008.), predlažemo drugi model utvrđivanja visine minimalne plaće i njeno automatsko godišnje usklađivanje, za 2019. Uredbom Vlade RH na visini 46 posto prosječne bruto plaće isplaćene u pravnim osobama od siječnja do srpnja tekuće godine, u apsolutnom bruto iznosu, a za 2020. na visini 50 posto, kako smo predložili i u komentaru o izmjenama članka 6 u odnosu na stavke 3 i 4. Ako se prijedlog SSSH prihvati, nema potrebe za savjetovanjem sa socijalnim partnerima, niti za stručnim Povjerenstvom (za stručnim povjerenstvom i inače nema potrebe), već bi Vlada RH do 31. listopada tekuće godine, donosila uredbu s apsolutnim bruto iznosom minimalne plaće (50 posto prosječne bruto plaće isplaćene u pravnim osobama od siječnja do srpnja tekuće godine) s tim da ona u 2019., kao prijelazno razdoblje, iznosi 46 posto. Podsjećamo kako je SSSH dosad više puta, a posljednji put pisano 5. prosinca 2017. prilikom davanja mišljenja na Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o minimalnoj plaći s tekstom Konačnog prijedloga zakona, tražio da se predstavi na koji se način u mandatu ove Vlade misli doći do minimalne plaće s udjelom od 50 posto u prosječnoj, s obzirom da je udio za 2017. predložen (ponovo) na razini 43 posto (2016. - 42,3 posto). Naime, s obzirom da se minimalna plaća utvrđuje u apsolutnom iznosu, tijekom njene jednogodišnje primjene taj se udio uvijek „otkliže“ unatrag (utvrdi se kao 42-43 posto prosječne plaće te padne na 39-40 posto). Stoga je u Zakon nužno unijeti način dolaska do 50 posto prosječne bruto plaće isplaćene u pravnim osobama od siječnja do srpnja tekuće godine jer je to jedini način postizanja cilja. | Nije prihvaćen | U okviru šire rasprave o perspektivi razvoja minimalne place u Republici Hrvatskoj ocjenjeno je opravdanim zadržati sustav uređenja putem zakona i uredbe kroz proces konzultacija sa socijalnim partnerima. Uvođenje automatizma i u prošlosti se pokazalo lošim rješenjem. Osnivanje stručnog povjerenstva, kao savjetodavnog tijela, predloženo je radi transparentnosti budućeg uređenja visine minimalne place, odnosno bolje i stručnije pripreme za godine koje slijede. |
| 20 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 6. | Stavak 3 i 4 brisati. Umjesto brisanih stavaka 3 i 4, dodati nove stavke 3 i 4, koji glase: „(3) Minimalnu plaću za 2019. godinu Vlada Republike Hrvatske će uredbom odrediti na visini 46 posto prosječne bruto plaće isplaćene u pravnim osobama od siječnja do srpnja tekuće godine, u apsolutnom bruto iznosu. (4) Minimalnu plaću za 2020. godinu Vlada Republike Hrvatske će uredbom odrediti na visini 50 posto prosječne bruto plaće isplaćene u pravnim osobama od siječnja do srpnja tekuće godine, u apsolutnom bruto iznosu.“ OBRAZLOŽENJE: Polazeći od najava Vlade RH posljednje dvije godine kako joj je cilj minimalna plaća u visini 50 posto prosječne te polazeći od 10-godišnjeg iskustva sa Zakonom o minimalnoj plaći (prvi usvojen 2008.), predlažemo drugi model utvrđivanja visine minimalne plaće i njeno automatsko godišnje usklađivanje. Ako se prijedlog SSSH prihvati, nema potrebe za savjetovanjem sa socijalnim partnerima, niti za stručnim Povjerenstvom (za stručnim povjerenstvom i inače nema potrebe), već bi Vlada RH do 31. listopada tekuće godine, donosila uredbu s apsolutnim bruto iznosom minimalne plaće (50 posto prosječne bruto plaće isplaćene u pravnim osobama od siječnja do srpnja tekuće godine) s tim da ona u 2019., kao prijelazno razdoblje, iznosi 46 posto. Podsjećamo kako je SSSH dosad više puta, a posljednji put pisano 5. prosinca 2017. prilikom davanja mišljenja na Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o minimalnoj plaći s tekstom Konačnog prijedloga zakona, tražio da se predstavi na koji se način u mandatu ove Vlade misli doći do minimalne plaće s udjelom od 50 posto u prosječnoj, s obzirom da je udio za 2017. predložen (ponovo) na razini 43 posto (2016. - 42,3 posto). Naime, s obzirom da se minimalna plaća utvrđuje u apsolutnom iznosu, tijekom njene jednogodišnje primjene taj se udio uvijek „otkliže“ unatrag (utvrdi se kao 42-43 posto prosječne plaće te padne na 39-40 posto). Stoga je u Zakon nužno unijeti način dolaska do 50 posto prosječne bruto plaće isplaćene u pravnim osobama od siječnja do srpnja tekuće godine jer je to jedini način postizanja cilja. | Nije prihvaćen | U okviru šire rasprave o perspektivi razvoja minimalne place u Republici Hrvatskoj ocjenjeno je opravdanim zadržati sustav uređenja putem zakona i uredbe kroz process konzultacija sa socijalnim partnerima. Uvođenje automatizma i u prošlosti se pokazalo lošim rješenjem. |
| 21 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 4. | U st.2. Iza riječi: „likvidator“ brisati riječi: „i sl.“ OBRAZLOŽENJE: Potrebno je jasno navesti sva izuzeća kako bi se izbjegli problemi i različita tumačenja, a posebice u slučaju inspekcijskog nadzora. Također, držimo kako stavak treba napisati preciznije u odnosu na pitanje: može li si član uprave, izvršni direktor, upravitelj zadruge, likvidator, prema posebnim propisima, isplaćivati minimalnu plaću ako on/ona nije jedini zaposleni radnik? | Nije prihvaćen | Mislilo se na posebne propise, prvenstveno Zakon o trgovačkim društvima, pri čemu je ostavljena širina u podgledu mogućih izmjena posebnih propisa koji definiraju ovdje primjerice nabrojane osobe. Smatramo dovoljno jasnim iz stipulacije odredbe da član uprave, izvršni direktor, upravitelj zadruge, likvidator i sl. ne mogu biti izuzeti od primjene Zakona ako nisu jedini zaposleni. |
| 22 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 3. | U st.2. Iza riječi: “s osnove“ dodati riječi “otežanih uvjeta rada“, a iza riječi: „da se ne radi“, brisati točku i dodati riječi: „te svi dodaci ugovoreni kolektivnim ugovorom“. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj je dužan ovaj Zakon horizontalno uskladiti sa Zakonom o radu (ovdje konkretno: članak 94.), u cijelosti, a ne selektivno. Ako su dodaci na plaću ugovoreni kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca, poslodavac ga mora poštovati i dodatke isplatiti na minimalnu plaću a ne u minimalnoj plaći. Svako drugo rješenje bilo bi suprotno članku 3. stavak 1 ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | Zakon o radu opći je propis kojim se uređuju radni odnosi u Republici Hrvatskoj, dok Zakon o minimalnoj plaći propisuje način utvrđivanje iznosa minimalne place. Dakle, radi se o dvije odvojene pravne materije te se ističe kako izdvajanje pojedinih osnova za uvećanje place iz iznosa minimalne place prethodnim zakonskim izmjenama, nije značilo usklađivanje sa čl. 94. Zakona o radu. Obzirom da definicija “otežanih uvjeta rada” ne postoji u niti jednom propisu koji je na snazi u Republici Hrvatskoj, predlagatelj se opredijelio za pravnu sigurnost u primjeni ovoga propisa. |
| 23 | SAŠA DEBELJAK | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 4. | Stavak 2 nema smisla. Praviti razliku između člana uprave koji je ujedno jedini zaposleni i člana uprave u društvu koje ima zaposlenih. I što ako je dio godine član uprave jedini zaposleni, a tokom godine nekog zaposli. Znači imat će mogućnost neisplate plaće dokle god je član uprave i jedini radnik. Hoće li to utjecati na donošenje odluke oko zapošljavanja ? | Nije prihvaćen | Iz članka 4. Zakona o radu proizlazi da “direktor –poduzetnik” može biti istovremeno i radnik. Ova odredba iznimka je od općeg pravila i predstavlja poticajnu mogućnost koju može koristiti ciljana skupina poslodavaca. |
| 24 | SAŠA DEBELJAK | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 12. | Ne vidim potrebe za prijelazno razdoblje. Već prilikom donošenja umanjenja osnovice zakon je bio nedorečen. Smatram da bi od 01.01.2019. trebalo ukinuti odredbu u potpunosti. | Nije prihvaćen | Prijelazno razdoblje predlaže se radi lakše prilagodbe novom normativnom uređenju |
| 25 | SAŠA DEBELJAK | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 6. | Do sada je visina plaće u Zakonu o minimalnoj plaći bila definirana člankom 7. Svi oni poslodavci koji su se u ugovoru o radu temeljem čl. 15 Zakon o radu uputili na čl. 7. Zakona o minimalnoj plaći, zbog ovog će trebati sastavljati anekse ugovora o radu. Predlažem da i nadalje čl. 7 bude taj koji će utvrđivati visinu minimalne plaće, a u članak 6. uvrstite nešto drugo. Ovako opterećujete administraciju za dodatna usklađenja. | Nije prihvaćen | Minimalna plaća nije bila definirana niti jednom odredbom Zakona o minimalnoj plaći, već uredbom o njezinoj visini. Poslodavci prilikom sklapanja ugovora o radu ne trebaju upućivati na bilo koju odredbu označenu numerički u važećem Zakonu već mogu opisno uputiti na isto. |
| 26 | Nezavisni hrvatski sindikati | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 7. | Osim svega navedenog nikako ne možemo podržati propisano stavkom 2. članka 7. kojim se predviđa naknada za članove Povjerenstva. Svakako bi članovi Povjerenstva trebali biti predstavnici socijalnih partnera i Vlade Republike Hrvatske, ali plaćati naknadu za bilo kojeg člana Povjerenstva je neprihvatljivo. Prisjetimo se samo različitih analiza koje je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava naručivalo i plaćalo neovisnim stručnjacima, kako o minimalnoj plaći tako i o plaćama općenito, a njihova korisnost i upotreba ostaju vrlo upitne. Ne podržavamo trošenje novaca poreznih obveznika za ono što nije nužno. | Nije prihvaćen | Odredba članka 7. propisuje da će o navedenom odluku donijeti ministar. Očekuje se da će troškovi u svezi osnivanja i rada Povjerenstva biti neznatni u odnosu na značaj i očekivani rezultat rada takvog Povjerenstva. |
| 27 | Nezavisni hrvatski sindikati | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 5. | Predlažemo da članak 5. glasi: „Visina minimalne plaće utvrđuje se jednom godišnje, najkasnije do 15. studenog tekuće godine za sljedeću kalendarsku godinu.“ | Nije prihvaćen | Rok je ustanovljen I u korist samih radnika radi njihove pravne i financijske sigurnosti, a ne isključivo zbog poslodavaca i njihovih poslovnih planova. |
| 28 | Nezavisni hrvatski sindikati | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 6. | Imajući u vidu da je dogovoreni cilj postupno povećanje postotnog udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći RH, što i ministarstvo svake godine naglašava i obećava javnosti, predlažemo izmjene i nadopune članka 6. na način da se uistinu i osigura to povećanje udjela. Cijenimo što ste prihvatili naš prijedlog da se propiše vremensko razdoblje za koje se promatra prosječna bruto plaća što sprječava manipulacije s iznosima i osigurava postojanost u promatranju kretanja udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći. Ipak, i dalje stojimo pri stavu kako nema razloga da se u promatranje ne uključi i kolovoz jer taj podatak DZS u pravilu objavljuje krajem listopada tekuće godine, a ove godine je bio poznat 25. listopada. Vrijeme određivanja visine minimalne plaće predviđeno novim zakonom odgovara planiranom vremenu objave podataka za kolovoz - sve druge radnje i razgovori mogli bi se odraditi prije toga pa da se sam iznos odredi kad DZS objavi i podatke za kolovoz. Osim toga, kod statističkih pokazatelja važan je što veći obuhvat. Smatramo kako je moguće pomaknuti krajnji rok za utvrđivanje iznosa minimalne plaće sa 31.listopada na 15. studenog. Kako su ranija iskustva pokazala da taj udio tijekom godine postupno pada, jer ostale plaće tijekom godine u pravilu rastu, dolazi do situacije da se navedeno opredjeljenje vlade i sindikata o povećanju udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći, s ciljem približavanja udjelu od 50%, niti približno ne ostvaruje. Štoviše, već se godinama održava na približno istom udjelu. Navedeno potkrjepljuje činjenica kako je udio bruto minimalne plaće, utvrđene za ovu godinu u prosječnoj bruto plaći, isplaćenoj u pravnim osobama za prvih sedam mjeseci prošle godine, iznosio 42,96%, dok je njen udio u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama za prvih sedam mjeseci ove godine pao na 40,76%. Isto tako udio bruto minimalne plaće za ovu godinu u prosječnoj bruto plaći, isplaćenoj u pravnim osobama za prvih osam mjeseci prošle godine, iznosio je 42,89%, dok je njen udio u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama za prvih osam mjeseci ove godine iznosio 40,71%. Iz ovoga je razvidno kakao se taj udio svake godine iznova smanji za približno 2 postotna boda, točnije, ove godine i malo više. Uzimajući u obzir činjenicu da aktualna porezna reforma najmanje pomaže radnicima s najnižim primanjima, a udio minimalne plaće u prosječnoj se plaći već godinama zadržava na približno istoj razini, jer se taj udio tijekom godine smanji za približno dva postotna boda, a kako se prema najavama očekuju značajnija povećanja plaća zbog velikog iseljavanja stanovništva i time nedostatka radne snage, (što će rezultirati i većim padom tog udjela), predlažemo da se u novom Zakonu o minimalnoj plaći propiše da će udio bruto minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći, isplaćenoj u pravnim osobama u razdoblju od siječnja do kolovoza 2018. godine, u narednoj, 2019. godini, iznositi 46%, u 2020. godini 50% (podatci o prosječnim bruto plaćama za razdoblje od siječnja do kolovoza 2019.), u 2021. 53% (podatci o prosječnim bruto plaćama za razdoblje od siječnja do kolovoza 2020. godine) da bi se u 2021. godini taj model preispitao u svrhu daljnjeg povećanja udjela minimalne plaće u prosječnoj (ili medijalnoj). Nadalje, mišljenja smo kako je stavak 3. članka 6. prijedloga novog Zakona o minimalnoj plaći djelom kontradiktoran. Ako je već cilj povećanje udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći, nije potrebno, osim kretanja plaća i inflaciju, spominjati kretanje nezaposlenosti i zaposlenosti, demografska kretanja te ukupno stanje gospodarstva. Osim toga, trenutno postoje olakšice za poslodavce koji isplaćuju minimalnu plaću, a i ove su godine osmišljene kompenzacijske mjere za ugrožene sektore. Uz sve navedeno, u ovom prijedlogu, u stavku 3. članka 6. pobrojani su preopćeniti pojmovi koji tako navedeni ne predstavljaju konkretne ekonomske indikatore te njihovo nedefinirano promatranje može voditi suprotnom smjeru od onog što vlada iznosi u javnosti, a to je približavanje udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći iznosu od 50%. U 2021. godini za koju predlažemo da bude godina preispitivanja ovog modela s ciljem daljnjeg povećanja udjela minimalne plaće u prosječnoj (ili medijalnoj) plaći mogu se promatrati ekonomski indikatori, ali svakako jasnije definirani jer ovako „nabacani“ pojmovi ostavljaju veliku mogućnost kombinacijama i manipulacijama, a ne većoj transparentnosti kako se navodi u obrazloženju. | Nije prihvaćen | Opredjeljenje predlagatelja zakona nije automatizam niti bilo kakva “čvrsta formula” koja sama po sebi predstavlja jedno rigidno rješenje, koje se teško prilagođava novim okolnostima. Zakon se donosi za duži rok primjene te se nisu procjenjivale samo trenutne okolnosti. |
| 29 | Nezavisni hrvatski sindikati | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 2. | Stoga predlažemo da st. 2. čl. 3 glasi: „ Plaća iz stavka 1. ovog članka uvećava se za iznose dodataka na plaću i naknade troškova u vezi s radom ostvarenih u obračunskom razdoblju koji radniku pripadaju temeljem zakona, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu.“ | Nije prihvaćen | Predloženu stipulaciju odredbe ocjenjujemo preopćenitom, a ista bi nedvojbeno izazvala pravnu i financijsku nesigurnost u primjeni. Nadalje, nameće se otvoreno pitanje problematike nadzora nad primjenom predloženog. |
| 30 | Nezavisni hrvatski sindikati | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 2. | Kao što smo i ranije predlagali, ponovno naglašavamo kako je potrebno propisati da iznos minimalne plaće treba uvećati za sve dodatke na plaću i naknade troškova nastalih u vezi s radom ostvarenih u obračunskom razdoblju koji radniku pripadaju temeljem zakona, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu. Naime, važeći Zakon, kao i ovaj Prijedlog zakona o minimalnoj plaći s tekstom konačnog prijedloga zakona, u stavku 2. članka 3. propisuje kako se iz iznosa minimalne plaće isključuju samo pojedini dodatci na plaću, točnije prekovremeni rad, noćni rad i rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Kako postoje različite vrste dodataka, čiji nazivi nisu uvijek u potpunosti ujednačeni, mišljenja smo kako nije potrebno nabrajati dodatke (pogotovo jer nisu nabrojeni svi), već propisati kako smo naveli u dopisu. Time zakonsko rješenje postaje sveobuhvatnije, jasnije i preciznije te se otklanjaju sve nejednakosti postupanja u praksi koje dovode do toga da, neovisno o tome što je jasno kako je propisani iznos minimalne plaće osnovica na koju se pridodaju svi drugi dodatci na plaću, sve one dodatke koji zakonom nisu izrijekom navedeni kao izuzetci, poslodavac (iako ne bi smio) može uračunati u iznos minimalne plaće i tako radnika oštetiti za pripadajuće dodatke. Ovako kako smo predložili to neće moći pa tako neće moći niti zloupotrijebiti sam institut minimalne plaće i njegovu svrhu. | Nije prihvaćen | Prijedlogom zakona nije se u ovome dijelu vršilo usklađivanje s općim propisom o radu, već je zadržano prethodno uređeno zakonsko rješenje koje je ocijenjeno pozitivnim u korist radnika. Isto ne isključuje obvezu poslodavca da postupa sukladno svim propisima koji ga obvezuju, pa tako I da plaća uvećano dodatke na plaću radnicima koji na iste imaju pravo. S druge strane, naknade troškova nastalih u vezi s radom (ako se misli na naknadu troškova za prijevoz, topli obrok i sl.) ionako nisu dio plaće pa smatramo da isti po toj osnovi ne mogu ući u iznos minimalne place. |
| 31 | MLADEN PERČIĆ | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 4. | Stavak 2 brisati | Nije prihvaćen | Iz članka 4. Zakona o radu proizlazi da “direktor –poduzetnik” može biti istovremeno i radnik. Ova odredba iznimka je od općeg pravila i predstavlja poticajnu mogućnost koju može koristiti ciljana skupina poslodavaca. |
| 32 | Ivona Abramović | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 4. | St.2. definitvino nema smisla ! | Nije prihvaćen | Iz članka 4. Zakona o radu proizlazi da “direktor –poduzetnik” može biti istovremeno i radnik. Ova odredba iznimka je od općeg pravila i predstavlja poticajnu mogućnost koju može koristiti ciljana skupina poslodavaca. |
| 33 | Ivanka Renac | PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI | Članak 6. st. (3) - previše parametara za određivanje iznosa minimalne plaće radi čega može doći do netransparentnosti i uzimanja u obzir onih pokazatelja koji su "više po volji" Vladi, nego što bi trebali odgovarati stvarnim potrebama radnika koji primaju minimalnu plaću. Sasvim dovoljan parametar bi bio da se minimalna plaća utvrđuje u određenom postotku od ostvarene prosječne bruto plaće, npr. da to bude 50%. | Nije prihvaćen | Širok opseg parametara je instruktivne prirode da bi se lakše prilagođavalo datom trenutku, obzirom da se Zakon donosi za dugi rok primjene. Anticipirani su svi parametri za koje je i stručna javnost razmatrala utjecaj istih na siromaštvo, produktivnost i životni standard, a u posljednje vrijeme i na demografska kretanja u Republici Hrvatskoj. |
| 34 | Ines Deranja | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 12. | Članak 12. briše se. Uzmite u obzir ... "da u razdoblju od 1. siječnja 2018. do danas Zakon nije (u potpunosti brišem) ispunio postavljene ciljeve vezano za tzv. olakšicu tj. umanjenu osnovicu za obračun doprinosa..." na plaću, osim što se "ogriješio" o odredbe članka 49. Ustava Republike Hrvatske (što i sami navodite u ocjeni stanja) ...." da su poduzetničke i tržišne slobode temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske te u skladu s navedenim propisuje da država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu …" U duhu citiranog, nepotrebno je prijelazno razdoblje, već naprotiv, treba odmah djelovati i ukinuti stvoreni nejednaki pravni položaj na tržištu prethodnim Zakonom o minimalnoj plaći. | Nije prihvaćen | Prijelazno razdoblje predlaže se radi lakše prilagodbe novom normativnom uređenju i zaštite interesa ciljanih poslodavaca. |
| 35 | Ines Deranja | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 10. | Cijeli Zakon treba ukinuti. | Nije prihvaćen | Minimalna plaća predstavlja socijalno zaštitni instrument kojim se jamči donji prag ispod kojega poslodavac ne smije isplatiti plaću radniku, te se ukazuje potrebnim istu urediti zakonom. |
| 36 | Ines Deranja | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 9. | Članak 9. se ukida. Ukinite Zakon o minimalnoj plaći i neće trebati niti nadzora niti ga plaćati, a kontrolu osnovica za uplatu doprinosa osiguravat će JOPPD obrazac. | Nije prihvaćen | Zakon o minimalnoj plaći i Zakon o doprinosima ne uređuju istu materiju. Obzirom da je institut minimalne place socijalno zaštitni instrument kojim se jamči donji prag ispod kojega poslodavac ne smije isplatiti plaću radniku, i kazne propisane za nepoštivanje ovoga zakona ukazuju se nužnima. Minimalna plaća predstavlja socijalno zaštitni instrument kojim se jamči donji prag ispod kojega poslodavac ne smije isplatiti plaću radniku, te se ukazuje potrebnim istu urediti zakonom. |
| 37 | Ines Deranja | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 8. | Iako se radi samo o (skoro) prepisanom članku iz starog zakona, na njemu se vidi i promašenost i nedosljednost prilikom propisivanja bilo kakvog iznosa minimalne plaće. Treba odustati od Zakona o minimalnoj plaći. Zakonom o doprinosima već su propisane minimalne osnovice za uplatu doprinosa. I tu bi trebalo prestati uplitanje države u sfere poduzetništva. Smanjili bi se i izvori za ubiranje kazni, ali i broj povjerenstava. | Nije prihvaćen | Zakon o minimalnoj plaći i Zakon o doprinosima ne uređuju istu materiju. Obzirom da je institut minimalne place socijalno zaštitni instrument kojim se jamči donji prag ispod kojega poslodavac ne smije isplatiti plaću radniku, i kazne propisane za nepoštivanje ovoga zakona ukazuju se nužnima. |
| 38 | Ines Deranja | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 7. | Brisanje kompletnog Članka 7. Potpuno nepotreban i nadasve iritantan članak sa stajališta poduzetnika koji "pune" proračun. | Nije prihvaćen | Odredba članka 7. Zakona predložena je radi transparentnosti budućeg uređenja visine minimalne place, odnosno bolje i stručnije pripreme za godine koje slijede. Administrativni troškovi u svezi osnivanja i rada Povjerenstva bit će minorni u odnosu na značaj i očekivani rezultat rada takvog Povjerenstva. |
| 39 | Ines Deranja | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 6. | Ako već postoji institut minimalne plaće dovoljan je samo stavak 1. Stavci 2, 3 i 4 brišu se, jer ne trebamo znati kako ministar donosi svoje procjene i s kim se sastaje. Zadržavanjem stavaka 2,3 i 4 ministar uvijek ima opravdanje što nije nešto na vrijeme učinio ili dobro procijenio ili na vrijeme predložio Vladi Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | Radi transparentnosti postupka, Vlada RH opredijelila se za predloženo zakonsko rješenje. |
| 40 | Ines Deranja | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 4. | Stavak (2) treba brisati | Nije prihvaćen | Iz članka 4. Zakona o radu proizlazi da “direktor –poduzetnik” može biti istovremeno i radnik. Ova odredba iznimka je od općeg pravila i predstavlja poticajnu mogućnost koju može koristiti ciljana skupina poslodavaca. |
| 41 | HGK | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 12. | Udruženje računovođa HGK: Navedena mjera nije polučila željene rezultate, radi čega je i uvrštena njena promjena u ovom prijedlogu Zakona o minimalnoj plaći. No, uzimajući u obzir da su neki poslodavci već napravili planove rashoda za 2019.godinu, smatramo da bi za to razdoblje trebalo ostaviti kao i do sada, no predviđeno umanjenje od 25% za razdoblje od 2020.godine predstavlja samo kozmetičku promjenu, koja bi također uzrokovala i administrativne troškove prilagodbe na istu (promjena softwarea-a za obračune plaća i sl.). Umjesto toga u 2019.godini treba razmisliti o kvalitetnijim rješenjima, koja ne bi bila samo privremena, i o čijoj bi se promjeni razmatralo već unutar 1-2 godine. Sigurno postoji nekoliko rješenja koja bi se uz procjenu učinka na gospodarstvo i državni proračun mogla uvesti već u narednim godinama umjesto ove mjere koja nije bila svrsishodna. | Nije prihvaćen | Duže prijelazno razdoblje ostavljeno je samo za one poslodavce koji su “olakšicu” koristili, te je istovremeno osigurano nenormativno rješenje za ciljane poslodavce, i to u vidu mjera za zadržavanje zaposlenosti koje će biti dostupne od 01. siječnja 2019. godine. |
| 42 | HGK | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 10. | Udruženje računovođa HGK: Kazne za prekršaje predviđene ovim člankom su previsoke u odnosu na mogućnost odnosno nemogućnost plaćanja istih od strane posebice mikro i malih poduzetnika. Uzmimo za primjer kaznu od 60.000 kn, to je iznos koji je viši od dobiti/dohotka većine poduzetnika u RH. Ako netko nije imao sredstava za isplatiti plaću na vrijeme, još će manje biti u mogućnosti platiti ovoliku kaznu. Umjesto toga zakonom je potrebno propisati odgovornost poslodavca koji je imao mogućnost i sredstva isplatiti minimalnu plaću, ali ju nije isplatio, jer teret tolikih kazni onim poslodavcima koji ionako nisu imali sredstava za isplatiti minimalnu plaću, još više ugrožava pravovremenu isplatu budućih plaća. Vrlo je jednostavno utvrditi o kojoj vrsti poslodavaca se radi. Također, uporno se ističe mogućnost da član uprave ne mora isplatiti neto plaću samome sebi, npr.prilikom opravdavanja zakona o doprinosima, no ne ističe se da to sa sobom povlači i objavljivanje na “listi srama” porezne uprave, za poslodavce koji ne isplaćuju plaću. | Nije prihvaćen | Obzirom da je institut minimalne place socijalno zaštitni instrument kojim se jamči donji prag ispod kojega poslodavac ne smije isplatiti plaću radniku, i kazne propisane za nepoštivanje ovoga zakona ukazuju se nužnima. Propisane kazne, između ostalog, imaju i odvraćajuću funkciju. |
| 43 | HGK | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 4. | Udruženje računovođa HGK: Članak 4. stavak 2. U osnovnim pitanjima koja se uređuju predloženim zakonom navodi se rasterećenje dijela mikro poslodavaca, a najviše poslodavaca početnika u svojoj poduzetničkoj djelatnosti, no ovaj članak je diskiminirajući , iz razloga što izuzima samo poduzetnike početnike uz ispunjeni uvjet da nemaju drugih zaposlenika. Taj dio nije u skladu sa Ustavom Republike Hrvatske čl.49. I čl.51, a posebno sa čl.51 “porezni sustav se temelji na načelu jednakosti i pravednosti. Na taj se način omogućuje i poduzetnicima koji posluju duži period , a nemaju drugih zaposlenika, da si ne isplaćuju minimalnu plaću, dok se s druge strane destimulira poduzetnike početnike u zapošljavanju dodatnih radnika. Kako bi se postigla mjera, trebalo bi uvesti kategorije poduzetnika početnika , npr. Iznimno od stavka 1. Ovoga članka, odredbe ovoga Zakona ne odnose se na radnika koji je istovremeno član uprave, izvršni direktor, upravitelj zadruge, likvidator i sl. prema posebnim propisima u prvih 5 godina poslovanja. Nadalje, direktor - poduzetnik nikad nije radnik u smislu Zakona o radu. On se bavi poduzetništvom, ulaže u svoje društvo i očekuje zaradu koja ne mora nužno biti u obliku plaće, te je općenito smjer određivanja minimalne plaće za članove uprave pogrešan. Na taj način se otežava ulazak na tržište, te dugoročno ostvarivanje dobiti, i opstojnosti poduzeća. | Nije prihvaćen | Opisni dio sadržan u osnovnim pitanjima sadrži primjer poslodavca početnika, a iz odredbe je jasno da se ista ne odnosi (samo) na tu kategoriju poslodavaca. Iz članka 4. Zakona o radu proizlazi da “direktor –poduzetnik” može biti istovremeno i radnik. |
| 44 | Helena Cipetić | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 12. | Čemu produžavat agoniju? Kakvo prijelazno razdoblje? | Nije prihvaćen | Prijelazno razdoblje predlaže se radi lakše prilagodbe novom normativnom uređenju. |
| 45 | Helena Cipetić | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 7. | Još jedno povjerenstvo?! Inače ih stvarno imamo nedovoljno... | Nije prihvaćen | Odredba članka 7. Zakona predložena je radi transparentnosti budućeg uređenja visine minimalne place, odnosno bolje i stručnije pripreme za godine koje slijede. |
| 46 | GANESA d.o.o. | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 4. | U Osnovnim pitanjima koja se uređuju predloženim zakonom navodi se rasterećuje dio mikro poslodavaca, a ponajviše poslodavca početnika u svojoj poduzetničkoj djelatnosti i taj dio je ok ali ukoliko namjeravate rasteretiti poduzetnike početnike onda je uvjet da nemaju drugih zaposlenika neprihvatljiv kao takav. Na preloženi način se ne pomaže svim poduzetnicima početnicima već se omogućuje i poduzetnicima koji posluju duže period, a nemaju drugih zaposlenika da si ne isplaćuju minimalnu plaću dok se s druge strane destimulira poduzetnike početnike u zapošljavanju dodatnih radnika. Ukoliko želite pomoći početnicima u poduzetništvu onda bi Članak 4. stavak (2) bi morao glasiti: Iznimno od stavka 1. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona ne odnose se na radnika koji je istovremeno član uprave, izvršni direktor, upravitelj zadruge, likvidator i sl. prema posebnim propisima u prvih 5 godina poslovanja. | Nije prihvaćen | Iz članka 4. Zakona o radu proizlazi da “direktor –poduzetnik” može biti istovremeno i radnik. Ova odredba iznimka je od općeg pravila i predstavlja poticajnu mogućnost koju može koristiti ciljana skupina poslodavaca. Ovu mogućnost mogu koristiti i poslodavci koji posluju duži period pod uvjetima predviđenim ovim Zakonom. |
| 47 | GANESA d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA | I ukoliko umanjenje osnovice za obračun doprinosa ostavite na sadašnjih 50% radi kontinuiranog smanjanja broja radnika za koje poslodavac mjeru može koristiti, kao i radi povećanja minimalne osnovice za 2019. godinu sigurno će se ostvariti predviđeno povećanje prihoda HZZO-a. | Nije prihvaćen | Razlozi su objašnjeni u dijelu “Ocjena i izvor sredstava potrebnih za provođenje zakona”. |
| 48 | GANESA d.o.o. | II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom | Umanjenje osnovice za obračun doprinosa na osnovicu za 50% ili ostavite u sadašnjem postotku pošto je radi iseljavanja radnika i/ili odlaska radnika na nova radna mjesta i tako smanjila broj radnika na minimalnoj plaći za koje poslodavac navedenu mjeru može koristiti ili ukinite mjeru u potpunosti jer umanjenje osnovice za 25% je kozmetika koja nema smisla. | Nije prihvaćen | U prijelaznom razdoblju prilagođavat će se samo oni poslodavci na koje se predmetna mjera odnosila, odnosno koji su koristili pravo na umanjenje doprinosa, i to samo od početka 2020. godine kada će ista iznositi 25% umjesto dosadašnjih 50%. |
| 49 | Fontik d.o.o. | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 12. | Čemu prijelazno razdoblje. Trenutno važeći Zakon je donesen "preko noći" ,žurno i na samom kraju 2017.g., uz potpuno nejasno određenje što se smatra minimalnom plaćom. Mnogi poslodavci nisu mogli u 2018.g ostvariti to pravo jer je plaća radnika zbog uvećanja za rad nedjeljom prelazila minimalnu plaću . Dovodite u potpuno neravnopravan položaj te poslodavce koji i dalje neće moći tu olakšicu koristiti ( iako se promijenila definicija - minimalne plaće) i one koji su ostvarili pravo na korištenje "Olakšice" te njima dajete mogućnosto da to pravo koriste još dvije godine, kao prijelazno razdoblje. Zakon treba ili odmah ukinuti ( na način kako je hitno i donešen) ili omogućiti da svi poslodavci koji su u 2018. isplaćivali minimalne plaće koriste tu olakšicu još u 2019. | Nije prihvaćen | Prijelazno razdoblje predlaže se radi lakše prilagodbe novom normativnom uređenju |
| 50 | DIANA TOMIČIĆ | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 12. | Nikakvo prijelazno razdoblje nije potrebno - za radnike koji koriste umanjenje osnovice treba ostaviti mogućnost do 31/12/2019 - i nakon toga ukinuti - a ne uvoditi dodatnu stopu koja će samo povećati troškove implementacije zakona poduzetnicima zbog prilagođavanja softverskih rješenja - dakle u 2020 imat će za te radnike prvo trošak prilagodbe softvera, a zatim i povećan trošak doprinosa na plaću - rasterećenja nigdje... | Nije prihvaćen | Administrativni trošak i teret su jednokratni te neznatni u odnosu na koristi koje se očekuju od novoga zakona, te novog nenormativnog rješenja za ciljane poslodavce. |
| 51 | DIANA TOMIČIĆ | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 4. | Znači članovi uprave i likvidatori koji imaju zaposlene i druge radnike moraju si isplatiti minimalnu plaću, a članovi uprave i likvidatori koji nemaju drugih radnika ne moraju??? Gdje je logika ovog stavka??? | Nije prihvaćen | Iz članka 4. Zakona o radu proizlazi da “direktor –poduzetnik” može biti istovremeno i radnik. Ova odredba iznimka je od općeg pravila i predstavlja poticajnu mogućnost koju može koristiti ciljana skupina poslodavaca. |
| 52 | DIANA TOMIČIĆ | II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 3. Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći | Pravovremeno i optimalno planiranje poslovne godine koja slijedi, poduzetnicima je science-fiction u ovakvim uvjetima, kada mi duže traju cipele koje nosim, nego zakoni koje moram poštivati... Za neko normalno poslovanje i planiranje zakoni bi morali vrijediti minimalno 5 godina bez izmjena i promjena. | Nije prihvaćen | Ovaj Zakon mijenjan je samo jednom od donošenja 2013. godine. Kada su nadležna tijela državne uprave, pored brojnih pozitivnih učinaka zakona, utvrdila I neravnoteže na tržištu rada do kojih je dovela zakonska izmjena, predložena je ova hitna intervencija u Zakon i osmišljeno zamjensko nenormativno rješenje za pomoć ciljanim poslodavcima koji se nalaze u poslovnim poteškoćama. |
| 53 | DIANA TOMIČIĆ | II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom | Ne znam kakve ste učinke očekivali umanjenjem osnovice za 50% - osim što je već u startu bilo suludo stimulirati poslodavce koji isplaćuju minimalnu plaću ... što se očekivalo, osim da će se sve više ljudi zapošljavati na minimalnu plaću - no nitko u tom trenutku nije slušao struku. Ovakvom promjenom, kakvu ste predvidjeli ovim zakonom, samo povećavate ponovno troškove poduzetnicima koji moraju ponovno softverski prilagođavati postojeće programe za obračun plaće, a stvarni učinak je nikakav. Potrebno je olakšicu ukinuti odmah, bez prijelaznog razdoblja i uvođenja ponovno nekih novih stopa. Uvreda zdravom razumu je rečenica da jedini zaposleni član uprave ne mora sam sebi isplaćivati plaću - pogotovo u svjetlu novog Zakona o doprinosima, po kojem su obavezni plaćati doprinose na propisanu osnovicu koja je znatno viša od minimalne plaće, pa čak i za vrijeme likvidacije - stoga, ostavite ove populističke floskule za neko drugo mjesto i vrijeme i obrazložite stvari kakve stvarno jesu. A osnivanjem novog stručnog povjerenstva sam naprosto ushićena i oduševljena... | Nije prihvaćen | Umanjenje osnovice od 50% bilo je privremeno rješenje koje su poduzetnici pozdravili, obzirom da je određenom dijelu istih omogućilo daljnje redovno poslovanje. U prijelaznom razdoblju prilagođavat će se samo oni poslodavci na koje se predmetna mjera odnosila, odnosno koji su koristili pravo na umanjenje doprinosa. Izuzimanje članova uprave, izvršnih direktora i drugih osoba u sličnoj pravnoj poziciji koji su istovremeno i jedini radnici, prijedloga kojega su dali sami predstavnici takvih mikro poslodavaca, a predlagatelj zakona je taj prijedlog prihvatio u cilju poticanja malog poduzetništva. |
| 54 | DENIS PELOZA | II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 3. Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći | Ponavlja se izraz "optimalnijeg" u ovom slučaju kod planiranja poslovne godine. Optimalno ili optimalnije planiranje poslovne godine ne postoji. "...Također se postiže i bolja pozicija poslodavaca u smislu njihovog pravovremenog i optimalnijeg planiranja poslovne godine koja slijedi, a time i jednostavnije usklađivanje s aktualnim gospodarskim kretanjima. | Nije prihvaćen | Izraz je korišten u smislu “boljeg". |
| 55 | DENIS PELOZA | II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 1. Ocjena stanja | U stavku 5. ocjene stanja koristi se izraz "optimalnijeg" (...iznalaženje optimalnijeg, nenormativnog rješenja...) Optimalno može biti isključivo i jedino. Optimalnije od optimalnog jednostavno ne postoji. Obzriom da je odredba daleko od optimalne, slijedom toga daleko je od pogrešno korištenog izraza "optimalnije". | Nije prihvaćen | Izraz je korišten u smislu “boljeg”. |
| 56 | ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 10. | Ovolika kazna ima smisla za poslodavce koji imaju dovoljno sredstava za plaćanje. Onaj koji nije uspio isplatiti plaću na vrijeme, još će manje biti u mogućnosti platiti ovoliku kaznu. Teret ovolike kazne samo još više ugrožava pravovremnu isplatu budućih plaća. Rješavajte uzroke, a ne posljedice. | Nije prihvaćen | Obzirom da je institut minimalne place socijalno zaštitni instrument kojim se jamči donji prag ispod kojega poslodavac ne smije isplatiti plaću radniku, i kazne propisane za nepoštivanje ovoga zakona ukazuju se nužnima. |
| 57 | ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 6. | Dugotrajno, za tržište rada i tržište općenito bi bilo bolje da minimalna plaća nije uređena zakonom. | Nije prihvaćen | Institut minimalne place prvenstveno je socijalno-zaštitni instrument koji jamči svakom radniku pravo na minimum, tj. donji prag ispod kojega poslodavac ne može ići prilikom isplate place. Stoga je predviđena i novčana kazna za prekršitelje ovoga Zakona. |
| 58 | ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 4. | Direktor-poduzetnik nikad nije radnik u smislu Zakona o radu. Bave se poduzetništvom, ulažu u svoje društvo i očekuju zaradu koja ne mora nužno biti u obliku plaće. Pustite članove uprave da si uređuju plaću kako žele, biti će više za radnike. | Nije prihvaćen | Iz članka 4. Zakona o radu proizlazi da “direktor –poduzetnik” može biti istovremeno i radnik. Ova odredba iznimka je od općeg pravila te iz posebno opravdanih razloga predstavlja poticajnu mogućnost koju može koristiti ciljana skupina poslodavaca. Do ovakvog zakonskog rješenja došlo se na prijedlog predstavnika samih tih poslodavaca. |
| 59 | ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, Članak 7. | Ne znam uopće što bi rekla na ovo, samo se sjetim silnih obećanja kako će se smanjivati broj zaposlenih u javnim službama .. No dalo bi se zaključiti nešto drugo .. da li ovo znači da se do sada nisu pratila kretanja minimalne plaće i nisu provođene analize prijašnjih izmjena ovog zakona? | Nije prihvaćen | Odredba članka 7. Zakona predložena je radi transparentnosti budućeg uređenja visine minimalne place, odnosno bolje i stručnije pripreme za godine koje slijede. Administrativni troškovi u svezi osnivanja i rada Povjerenstva bit će minorni u odnosu na značaj i očekivani rezultat rada takvog Povjerenstva. Zbog osnivanja ovog povjerenstva neće doći do novog zapošljavanja u javnom sektoru. |
| 60 | ADELA d.o.o. | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 12. | Ima li uopće smisla pitati odnosi li se produžetak tog prava na 50% umanjenu osnovicu i na radnike koji su se zaposlili tijekom 2018 ili samo na one radnike koji su stekli uvjete za takvo umanjenje u trenutku donošenja ovog Zakona, mislim, s obzirom da i tim radnicima i poslodavcima ciljano mičete to pravo | Nije prihvaćen | Predmetna materija dio je prijelaznih odredbi, te se ista odnosi samo na postojeće korisnike prava. |
| 61 | ADELA d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI, IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU | Uzimajući u obzir neravnoteže do kojih je došlo na tržištu uslijed uvođenja prava na umanjenu osnovicu za obračun doprinosa na osnovicu u području isplate plaća radnicima Zakonom o izmjeni Zakona o minimalnoj plaći KOJE STE DONIJELI VI, stvarno bi po hitnom postupku trebalo prestati okolo letati ko muha bez glave jer to je stil Vaših prijedloga koje uporno provodite a sve prijedloge odbacujete a ovo što navodite sad kao pozitivnu posljedicu, to ste navodili i prošle godine kad ste uvodili ovaj model. Jednostavno prestanite, posljedice Vaših konstantnih promjena nisu nimalo pozitivne, dodatni su nam trošak u plaćanju programera, dodatni ste trošak poslodavcima i cijelom poduzetništvu. To su jedine posljedice. | Nije prihvaćen | U prijelaznom razdoblju prilagođavat će se samo oni poslodavci na koje se predmetna mjera odnosila, odnosno koji su koristili pravo na umanjenje doprinosa, i to samo od početka 2020. godine kada će ista iznositi 25% umjesto dosadašnjih 50%. Od 2021. godine programi za obračun place bit će još jednostavniji. Dakle, troškovi su jednokratni. |
| 62 | ADELA d.o.o. | II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom | Mislim da bi prijelazni period trebalo drugačije organizirati, npr: svaka 3 mjeseca umanjiti za 12,48%, to je ovako jedan sasvim normalan postotak kao i ovaj vaš prijedlog, to će uvelike olakšati rad programerima, poduzetnicima, knjigovođama a o koristi koja će se proizvesti ne treba niti pisati koliko je nevjerojatna. Zadivljena sam Vašom talentiranošću olakšavanja posla i rasterećivanja poduzetništva. Voljela bi vidjeti ijedan vaš prijedlog koji je opstao i donio neke koristi. JEDAN. | Nije prihvaćen | U prijelaznom razdoblju prilagođavat će se samo oni poslodavci na koje se predmetna mjera odnosila, odnosno koji su koristili pravo na umanjenje doprinosa, i to samo od početka 2020. godine kada će ista iznositi 25% umjesto dosadašnjih 50%. Od 2021. godine programi za obračun place bit će još jednostavniji. |