Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o izmjeni Zakona o posredovanju u prometu nekretnina, s Konačnim prijedlogom zakona
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | HOK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O POSREDOVANJU U PROMETU NEKRETNINA | Uz članak 6. Stavak 1., alineja 2. članka 6. propisuje da zahtjev za izdavanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina mora sadržavati ugovor o radu na puno radno vrijeme s osobom koja je agent posredovanja u prometu nekretnina (dalje u tekstu: agent). Navedeno zahtijeva da i fizička osoba obrtnik, upisan u Imenik agenata posredovanja u prometu nekretnina, sklopi ugovor o radu sa samim sobom kako bi ishodio rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina. Odredbom članka 2. stavka 1. Zakona o obrtu (NN 143/13) propisano je da je obrt samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa člankom 8. tog Zakona od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Isti Zakon u članku 3. propisuje da je obrtnik fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti iz članka 2. stavka 1. tog Zakona u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba. Članak 9. stavak 2. Zakona propisuje da radom u obrtu obrtnik ostvaruje prava i obveze iz radnog odnosa ako ta prava ne ostvaruje po drugoj osnovi. Iz navedenih odredbi nedvojbeno proizlazi da obrtnici ne sklapaju ugovore o radu za rad u svojim obrtima, već djelatnosti obavljaju kao vlasnici obrta te da imaju jednak pravni položaj pred zakonom kao i radnici u radnom odnosu. Jednaki pravni položaj obrtnika i radnika u radnom odnosu potvrđuje i odredba članka 49. stavak 2. Ustava koja propisuje da država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu te odredba članka 14. stavka 2. Ustava koja određuje da su svi pred zakonom jednaki. Stoga Vas molimo da se članak 6. i povezane odredbe Zakona izmijene na način da se ukine uvjet podnošenja ugovora o radu za obrtnike koji su upisani u Imenik agenata posredovanja u prometu nekretninama. | Nije prihvaćen | Nakon zatvaranja savjetovanja sa zainteresiranom javnošću analizirana je dostavljena primjedba te zaključeno kako se ista ne odnosi na predloženu izmjenu ovog Nacrta prijedloga zakona, ali je primljena na znanje i slijedom navedenog biti će razmotrena prilikom sljedeće izmjene Zakona. |
2 | MARIJANA SCHÖNFELD | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O POSREDOVANJU U PROMETU NEKRETNINA | Obzirom da se predlaže novela Zakona predlažem da osim usklađivanja s izmjenama vezanim za reforme objedinjavanja inspekcija, koje je svakako potrebno implemenitati u postojeći Zakon, predlažem da se i druge odredbe ovog Zakona dopune, odnosno izmjene zbog problema koji nastaju u praksi. Naime, potrebno je detaljnije definirati značenja pojedinih pojmova u Zakonu (članak 2.), posebice tko je NALOGODAVAC, a tko TREĆA OSOBA, iz razloga nepoštene prakse. Shodno tome predlažem da se točno definira da je: - nalogodavac (prodavatelj ili kupac ili zakupnik ili....) osoba koja u sjedištu agencije s agencijom sklapa ugovor o posredovanju, pri čemu u ugovor kao svaki ugovor mora imati bitne sastojke, odnosno podatke o nalogodavcu (ime i prezime, adresa, OIB), - prodavatelj nalogodavac osoba koja angažira agenciju za posredovanje u prometu nekretnina da nekretninu koja se nalazi na određenoj kčbr. i koja se sastoji od određene kvadrature, a koja je u njegovom vlasništvu proda, odnosno ugovori prodaju po cijeni koju on odredi. Prodavatelj nalogodavac sklapa ugovor o posredovanju zbog vlastite objektivne spriječenosti (npr. nekretnina se ne nalazi u mjestu boravišta vlasnika zbog čega nije u mogućnosti pokazati ju zainteresiranim kupcima) ili iz subjektivnih razloga (npr. nedostatak volje za komunikacijom s potencijalnim kupcima i slično), - kupac nalogodavac osoba koja angažira agenciju za posredovanje u prometu nekretnina da mu pronađe (neku APSTRAKNU) nekretninu koja se nalazi na određenom području ili mjestu (npr. Zagreb i to najviše do 10 km od centra) i koja se sastoji od relativno određene kvadrature (npr. od 80 do 100 m2), određenog broja soba i slično. Kupac nalogodavac sklapa ugovor o posredovanju zbog vlastite objektivne spriječenosti (također različito boravište zbog čega nije u mogućnosti pregledati sve nekretnine koje se nude na prodaju, a udovoljavaju njegovim uvjetima za kupovu) ili iz subjektivnih razloga (npr. nedostatak volje za komunikacijom s prodavateljima i slično), - prodavatelj treća osoba koja ima u vlasništvu nekretninu koju je voljan prodati, a koja udovoljava uvjetima koje agencija traži za kupca koji ju je angažirao, - kupac treća osoba koja je potencijalni kupac nekretnine prodavatelja nalogodavca. Obrazloženje: Od Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta je zatraženo mišljenje (nije dobiveno) JE LI OSOBA KOJA SE JAVILA NA JAVNO OBJAVLJENI OGLAS ZA JEDNU NEKRETNINU TREĆA OSOBA U ODNOSU PREMA POSREDNIKU KOJEG JE OVLASTIO NALOGODAVATELJ ZA POSREDOVANJE? Naime, osobno sam doživjela neetičko ponašanje posrednika u prometu nekretnina, što je u suprotnosti s načelom savjesnosti i poštenja u poslovanju, kao i učinkovitije zaštite potrošača. Javljajući se na internetske oglase pri obilasku oglašenih nekretnina sam saznala da agencije za posredovanje „slobodno tržište“ definiraju na načine koji njima odgovaraju, odnosno da u tom poslovanju vlada opća anarhija. I dogodilo mi se slijedeće: - javila se na oglas koji je objavila agencija za jednu, jedinu nekretninu na internetskoj stranici besplatnog oglasnika, - u dogovoreno vrijeme se našla s agenticom u mjestu u kojem se nalazi nekretnina (ne u sjedištu agencije), - prije nego je pokazala nekretninu agentica tražila da potpišemo ugovor koji je bio već napisan (bez mojih osobnih podataka uz pogrešno prezime, kako ga je čula preko telefona) u tekstu kakav je, kao obrazac i čije potpisivanje je bilo uvjet za pregled nekretnine (na što sam rekla kako ih nisam ja angažirala nego prodavatelj, a odgovor je bio „da je takva praksa“, a kad sam joj rekla da na taj način uzimaju veći postotak nego što je stopa poreza (ukupno 6%!) rekla mi je da im to zakon dopušta (!), o čemu sam napisala komentar pri donošenju Zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina koji je donešen radi smanjenja stope poreza na 3% kako bi se aktiviralo tržište nekretnija, što nije izravno pitanje, ali je primljeno na znanje), - razgledanje nekretnine, što je ujedno i sav posao koji je agencija obavila, je trajalo oko 20-ak minuta, - s vlasnikom sklopljen kupoprodajni ugovor, proveden prijenos vlasništva i režija, bez agencije, - prodavatelj (nalogodavac) Agenciji isplatio 3% od ugovorene cijene jer ih je angažirao za prodaju, iako nisu imali nikakvih troškova, a ja predala zahtjev za poništenje Ugovora, - bez ikakvog očitovanja na zahtjev za poništenje poslan mi je račun kao da sam nalogodavatelj (u istom iznosu kao i što je platio prodavatelj), - poslovanjem ove agencije (vjerojatno i nekih drugih, samo su različiti iznosi provizije) kada bi npr. nastala situacija gdje bi i prodavatelj i kupac angažirali agenciju i kada bi došlo do sklapanja ugovora obojica bi morali platiti i jednoj i drugoj agenciji što bi značilo da bi se četiri puta naplatila provizija za jedan pravni posao (!), - uglavnom, ova saga traje i dalje (prijetnje ovrhom) jer račun nisam platila iz razloga što se smatram TREĆOM OSOBOM, a ne nalogodavcem zbog čega i ugovor protuzakonitim. Shodno navedenom, molim radnu skupinu da NEPOŠTENU PRAKSU agencija koje posreduju u prometu nekretnina prekinu i ubuduće spriječe točnim definiranjem nalogodavca i treće osobe jer u praksi kod velikog broja agencija treća osoba u biti ne postoji! Ujedno, predlažem da se u Članku 18. navede obveza iznosa provizije u općim uvjetima poslovanja. | Nije prihvaćen | Nakon zatvaranja savjetovanja sa zainteresiranom javnošću analizirana je dostavljena primjedba te zaključeno kako se ista ne odnosi na predloženu izmjenu ovog Nacrta prijedloga zakona, ali je primljena na znanje i slijedom navedenog biti će razmotrena prilikom sljedeće izmjene Zakona. |