Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o nacrtu Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | HGK | PRAVILNIK | Kao opću primjedbu na Nacrt prijedloga pravilnika, članice HGK ističu izostanak rasterećenja poduzetnika te izražavaju zabrinutost zbog mogućih poteškoća u primjeni ovoga propisa. Konkretne primjedbe dajemo uz pojedine odredbe Prijedloga pravilnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Predloženim izmjenama Pravilnika rasterećuju se poduzetnici, na način da se smanjuje dinamika izvješćivanja obrasca OPZ-STAT s četiri puta godišnje na jedanput godišnje, proširuju se digitalne usluge kojima poduzetnici mogu pristupiti te na taj način olakšati svoje poslovanje. |
| 2 | Igor Soldić | PRAVILNIK | Ovaj Pravilnik je sramota i ne vrijedi ga komentirati članak po članak. Kakvi certificirani stučnjaci za skeniranje, kakva zapljena računala... Kome takve ideje padaju na pamet? Umjesto da se cijeli postupak pojednostavi, vi samo uvodite dodatne obaveze koje nemaju smisla. Zahtjevi koji se stavljaju su izvan svake pameti, zahtijevaju nemale IT troškove koji neće dovesti do ubrzanja rada, već do dodatne papirologije koja ničemu ne služi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Sukladno odredbama Općeg poreznog zakona i Prijedloga pravilnika, porezni obveznik ili osoba koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige može knjigovodstvene isprave čuvati na tri načina: - izabrati da i nadalje čuva knjigovodstvene isprave u papirnatom obliku, - druga mogućnost je opisana u članku 24. stavcima 1. i 2. Prijedloga pravilnika i prema istoj porezni obveznik može koristiti informacijski sustav koji zadovoljava propisanim uvjetima ili - treća mogućnost proizlazi iz članka 24. stavka 4. Prijedloga pravilnika i prema istoj, ukoliko porezni obveznik nema programsko rješenje koje zadovoljava uvjetima, može koristiti usluge osobe (pravne ili fizičke) koja ima potvrdu o sukladnosti informacijskog sustava za pretvorbu dokumentacije. Opći porezni zakon propisuje način osiguranja vjerodostojnosti podrijetla kroz cijelo razdoblje čuvanja knjigovodstvene isprave za porezne potrebe i to kao mogućnost, a ne kao obvezu poreznih obveznika, a koji bi bio istovremeno ušteda za porezne obveznike u odnosu na postojeće troškove skladištenja i čuvanja u papirnatom obliku. |
| 3 | Božica Ištvanić | PRAVILNIK | Članak 13. Rokovi za donošenje obvezujućeg mišljenja su potpuno neprimjereni. Prvi rok od 90 dana, produljivo za još 45 dana, pa produljivo još jednom na neograničeno vrijeme. Devedesetih godina je to možda i bilo normalno, danas u doba interneta u stvarnom svijetu svakodnevnog donošenja odluka, maksimalni rok za donošenje obvezujućeg mišljenja, koje se ionako preskupo plaća trebao bi biti maksimalno 30 dana bez ikakvih produljivanja rokova. Članak 14. Ministarstvo financija - porezna uprava je mjerodavna institucija za kontrolu, provođenja zakona i pravilnika iz područja poreza, doprinosa i javnih davanja, a ministarstvo financija je predlagač svih zakona i pravilnika iz domene poreza,, doprinosa i javnih davanja, pa bi slijedom navedenog službeno mišljenje porezne uprave trebalo biti obvezujuće i za sve ostale institucije, a ne samo za poreznu upravu. Članak 16. Dvosmislenost i nejasnoća napisanih zakona i pravilnika je razlog tome što poslovni subjekti uopće moraju koristiti status obvezujućih mišljenja, što je nedopustivo. Navedene naknade za obvezujuća mišljenja su previsoke i treba ih korigirati. Članak 24. Navedeno certificiranje osoba ovlaštenih za pretvorbu papirnatog u elektronički oblik treba brisati iz zakona i pravilnika. Prihvatljiva bi bila izmjena st.1. koja bi glasila : Pretvorbu knjigovodstvene isprave izvorno kreirane u papirnatom obliku može se vršiti samo pomoću programskog rješenja odobrenog od strane nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj. Članak 28. Predavanje računala u današnje vrijeme nije potrebno. Iz Nacrta treba brisati tu odredbu. Kopija podataka se može napraviti na licu mjesta i na taj način omogućiti obvezniku da nastavi s radom. Ako se radi o računalu računovodstvenog ureda, to može stvoriti velike komplikacije za ured jer mu se onemogućava daljnji rad, koji je dužan obavljati za ostale klijente. Članak 39 Jasno propisati slučajeve kad porezno tijelo zahtijeva od servisa da dostavi obrasce za klijenta koji se mjesecima ne javlja servisu, niti dostavlja dokumentaciju pomoću koje servis sukladno ugovoru izrađuje financijske izvještaje. Potrebno je zaštiti pružatelja računovodstvenih usluga u slučajevima kad dostavljanje dokumentacije na zahtjev poreznog tijela ne ovisi o servisu, već o poreznom obvezniku za kojeg se obavljaju računovodstvene usluge. Članak 43 Sukladno članku 61. Obrazac Prijava činjenica bitnih za oporezivanje treba staviti na aplikaciju e-porezna. Porezna uprava preuzima podatke iz Registra stvarnih vlasnika te nema potrebe još jednom prepisivati iste podatke. Članak 71 Pravilnikom precizirati da će i nakon započinjanja poreznog nadzora porezni obveznik koji je postupao u dobroj vjeri i nije učinio propust prilikom sastavljanja porezne prijave radi izbjegavanja plaćanja poreza, biti ovlašten ispraviti poreznu prijavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća – u članku 13. brisan je stavak 4.Rokovi su prilagođeni složenosti pitanja pri izdavanju obvezujućeg mišljenja. Članak 14. Porezna uprava donosi mišljenja koja imaju obvezujući učinak za Poreznu upravu, a ista ne obvezuju druga javnopravna tijela. Članak 16. Propisane naknade određene su sukladno poreznoj snazi poreznog obveznika. Članak 24. Pretvorba knjigovodstvene isprave iz papirnatog u elektronički oblik dana je kao mogućnost poreznom obvezniku ako smatra da mu se time olakšava poslovanje. Članak 28. Predavanje računala propisana je kao jedna od mjera osiguranja dokaza. Članak 39. U nadležnosti Porezne uprave nije uređivanje građansko pravnog odnosa između poreznog obveznika i njegovog opunomoćenika. Članak 43. Prijedlog će se uzeti u obzir prilikom slijedećih nadogradnji sustava e-Porezna. Članak 71. Primjedba nije predmetom Pravilnika, već je isto uređeno člankom 76. Općeg poreznog zakona. |
| 4 | Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova | PRAVILNIK | Poštovani/e, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova dostavlja svoje mišljenje vezano uz nacrt Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona (Pravilnik). Nakon uvida u predmetni Pravilnik, Pravobraniteljica smatra da bi se u isti svakako trebalo uvrstiti odredbu prema kojoj bi se riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li u Pravilniku korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosili na jednak način na muški i ženski rod. Navedeno bi bilo u skladu sa čl. 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) koji glasi: „Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u zakonima ili drugim propisima korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod.“ Pravobraniteljica je uočila kako se u pojedinim obrascima (koji su dio Pravilnika) u rubrikama u kojima se navodi obiteljski status, uz bračnu zajednicu navodi i izvanbračna zajednica te životno partnerstvo i neformalno životno partnerstvo odnosno kao članovi/ice obitelji se, pored bračnih drugova, navode izvanbračni drug te životni i neformalni životni partneri. Navedeno je u skladu sa Ustavom Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), Zakonom o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) kao organskim zakonom, Općim poreznim zakonom (Narodne novine, broj 115/16, 106/18, čl.15.), ali i ostalim relevantnim zakonima koji uređuju navedenu materiju. Iz navedenog proizlazi kako u konkretnom slučaju nema nejednakog tretmana bračnih i izvanbračnih drugova odnosno životnih i neformalnih životnih partnera, što Pravobraniteljica pozdravlja. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 5 | Ernst & Young Savjetovanje d.o.o. | PRAVILNIK | KOMENTARI NA NACRT PRAVILNIKA O PROVEDBI OPĆEG POREZNOG ZAKONA Članak 2. – Načini postupanja u dobroj vjeri Postupanje u dobroj vjeri jest pravni standard čiji sadržaj ispunjavaju svojim odlukama tijela i sudovi koji primjenjuju pravne (porezne) propise na konkretne slučajeve. Stajališta smo da stipulacija članka 2. Pravilnika mora biti stoga takva da ne ostavlja dvojbu o tome može li se u porezno-dužničkom odnosu i u postupku koji se vodi primjenom Općeg poreznog zakona, podredno i Zakona o općem upravnom postupku, ta dužnost postupanja poreznog tijela u dobroj vjeri tumačiti šire od: 1) davanja obavijesti poreznom obvezniku o njegovim pravima u obvezama u poreznom postupku, 2) davanja obvezujućih i općih mišljenja i 3) upoznavanja poreznog obveznika s pravom da u postupku ima opunomoćenika, pomagača ili poreznog savjetnika. Iz odredbe članka 2. mora biti razumljivo da su navedene dužnosti poreznog tijela propisane samo primjerično, kao dužnosti koje „osobito“ proizlaze iz tog načela, što nije slučaj u predloženom tekstu Nacrta Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona. Članak 2. stavak 1. Sama odredba članka 2. stavka 1. Pravilnika preuzeta je iz članka 6. stavka 3. Općeg poreznog zakona kojim su propisane konkretne dužnosti poreznog tijela u postupku, dok je načelo postupanja u dobroj vjeri utvrđeno člankom 9. tog Zakona, stoga bi prvenstveno njegova razrada trebala biti predmetom ovog Pravilnika u odjeljku Načini postupanja u dobroj vjeri. Neovisno o tome, razrada odredbe članka 6. stavka 3. Općeg poreznog zakona bila bi korisna u smislu preciziranja s kojim pravima i obvezama porezni obveznik treba biti upoznat. Naime, iz predloženog Pravilnika, kao niti iz Zakona koji koristi bitno istu sintagmu, nije jasno obavještava li porezno tijelo poreznog obveznika o postupovnim pravima i obvezama u poreznom postupku ili o pravima i obvezama koje proizlaze iz materijalnopravnog propisa. S tim u vezi upućujemo na komentar u odnosu na članak 3. predloženog Pravilnika. Članak 2. stavak 2. Odredbom stavka 2. konkretiziran je jedan vid načela pravne sigurnosti koje teleološki ima zajedničko podrijetlo s načelom dobre vjere i načelom zaštite legitimnih očekivanja stranaka. U praksi je zapaženo da nerijetko u poreznim nadzorima iste vrste poreza u različitim poreznim razdobljima porezno tijelo jednom ocijeni pravilnim porezni tretman istovjetnih transakcija od istog poreznog obveznika, a u kasnijem nadzoru istovjetni postupak, nastavljen u tom razdoblju, ospori kao nezakonit i utvrdi dodatnu poreznu obvezu. Smatramo da se porezni obveznici imaju pravo osloniti na dosljednost i predvidivost pravnog poretka i u situaciji kada je u poreznom nadzoru utvrđena zakonitost poreznog tretmana određene transakcije time što su u odnosu na nju predočene knjigovodstvene isprave i dane tražene obavijesti i objašnjenja, a takav porezni tretman nije ocijenjen nezakonitim. Zaštita koju bi time uživao porezni obveznik proizlazi iz zaštite postupanja bona fide poreznih obveznika, bilo s posljedicom da takav porezni tretman ne može biti osporen i pravna pozicija poreznog obveznika pogoršana ako nije došlo do promjene u zakonodavstvu te da ne može biti prekršajno gonjen, osim ako porezno tijelo predoči razloge zbog kojih promjena pravne pozicije poreznog obveznika u konkretnom slučaju nije bezrazložna, bilo da ima pravo ispraviti poreznu prijavu jer je postupao u dobroj vjeri. Uvrštavanjem takve odredbe u dio Pravilnika koji razrađuje načine postupanja u dobroj vjeri bitno bi pridonijelo pravnoj sigurnosti u poreznim stvarima. U odnosu na stipulaciju stavka 2. („…na način da poreznog obveznika obavještava o njegovim pravima i obvezama u poreznim postupcima koji će se voditi pred poreznim tijelom…“) smatramo potrebnim preformulirati predmetnu odredbu na način da obvezujuće mišljenje ne prejudicira odluku o pravima i obvezama poreznog obveznika u poreznim postupcima koji će se voditi pred poreznim tijelom. Porezno tijelo je u smislu Općeg poreznog zakona, pored prvostupanjskog, i drugostupanjsko porezno tijelo koje međutim nije vezano obvezujućim mišljenjem Porezne uprave i o pravima i obvezama poreznog obveznika o kojima je dano obvezujuće mišljenje može odlučiti drugačije. St 3 i 4? Članak 3. Članak 3. Pravilnika sužava načelo pomoći stranci utvrđeno člankom 7. Zakona o općem upravnom postupku koji glasi: „Kad ovlaštena službena osoba tijekom postupka sazna ili ocijeni da stranka ima osnovu za ostvarenje nekog prava, upozorit će je na to, kao i na posljedice njezinih radnji ili propuštanja u postupku, a brinut će se i da neznanje odnosno neukost stranke i drugih osoba koje sudjeluju u postupku ne budu na štetu prava koja im po zakonu pripadaju.“ Zakon o općem upravnom postupku se primjenjuje u postupanju u svim upravnim stvarima. Samo se pojedina pitanja upravnog postupka mogu zakonom urediti drukčije, ako je to nužno za postupanje u pojedinim upravnim područjima te ako to nije protivno temeljnim odredbama i svrsi ovoga Zakona (članak 3.). Smatramo nezakonitim sužavanje prava na pomoć kako je utvrđeno načelom pomoći stranci iz članka 7., na način da porezno tijelo poreznog obveznika, čija bi nestručnost mogla biti od utjecaja na ostvarivanje njegovih prava, pouči samo o pravu – ili mogućnosti – da angažira stručnog pomagatelja, odvjetnika ili poreznog savjetnika. Porezni obveznik prema općem propisu, s kojim i porezni postupovni propis mora biti u skladu, u takvoj situaciji ima pravo biti poučen o samom pravu koje bi po propisu mogao ostvariti, radnjama koje je u tom cilju dužan poduzeti i posljedicama propuštanja tih radnji, i to od strane samog poreznog tijela. Također, predloženi tekst Pravilnika spominje mogućnost angažiranja opunomoćenika, pomagatelja ili poreznog savjetnika, dok Opći porezni zakon u članku 17. govori o opunomoćeniku, stručnom pomagaču i poreznom savjetniku te jasno definira što podrazumijeva koji pojam. Nejasno je iz formulacije predloženog teksta Pravilnika radi li se o omašci ili uvođenju novog pojma kad se umjesto stručnog pomagača referira na pomagatelja te može li pomagatelj biti bilo koja osoba koja će poreznom obvezniku pomoći u ostvarenju njegovih prava. Članak 4. Dobra vjera poreznog obveznika kako je definirana člankom 4. Pravilnika uključuje samo objektivni, ali ne i subjektivni element koji je u osnovi tog standarda. Konkretizirana u poreznim stvarima, dobra vjera poreznog obveznika uključuje i davanje podataka za koje on vjeruje da su istiniti, kao i podmirivanje poreznih obveza utvrđenih na temelju zakona. Međutim, jednako važan aspekt postupanja u dobroj vjeri, a u praksi odlučivanja o meritumu u poreznim stvarima još važniji od dužnosti postupanja u dobroj vjeri, jest princip zaštite poreznog obveznika koji je postupao u dobroj vjeri. Porezni obveznik koji nije znao niti morao znati da su podaci kojima je raspolagao neistiniti odnosno koji je pogriješio u prijavljivanju poreza, a da to nije imalo za posljedicu gubitak proračunskih sredstava niti je porezni obveznik postupio u zloj vjeri, ne može zbog toga trpjeti štetne posljedice. Teret dokaza da je postupao u dobroj vjeri je na poreznom obvezniku. Granica do koje se princip zaštite postupanja poreznog obveznika u dobroj vjeri treba primjenjivati jest zla vjera i porezna evazija. Teret dokaza da se u konkretnom slučaju radi o poreznoj evaziji je na poreznom tijelu. Članak 5. Stajališta smo da odredba članka 5. ne može biti predmetom uređivanja podzakonskim aktom. Prije svega, Općim poreznim zakonom zakonodavac nije ovlastio ministra da pojedinosti vezane za članak 49. odnosno odnose između povezanih osoba propisuje pravilnikom. Drugo, priznavanje ili odricanje učinka pravnom poslu ne predstavlja tehničku razradu zakonskih odredaba i može biti predmet uređivanja samo zakonom. Treće, porezni učinci uvjeta transakcija između povezanih osoba uređeni su posebnim propisom (Zakonom o porezu na dobit). Za potrebe naplate dužnog poreza u slučajevima zlouporabe prava iz porezno dužničkog odnosa, mora se prije svega raditi o nemogućnosti naplate poreza kao osnovnoj pretpostavci primjene relevantnih odredaba Općeg poreznog zakona. Osim toga, Opći porezni zakon već sadrži presumpciju da su ispunjene pretpostavke za odgovornost članova društva, osoba koje vode poslove društva i povezanih osoba ako one zaključe prividni pravni posao. Što je prividni pravni posao za porezne potrebe i koje su posljedice sklapanja prividnog pravnog posla već je propisano člankom 12. Općeg poreznog zakona. Odredba članka 5. Pravilnika ovlašćuje porezno tijelo da ne prizna učinak pravnome poslu između povezanih osoba čak i ako ne postoji nemogućnost naplate poreza, a to su situacije koje se ravnaju prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Drugo, sporna odredba omogućuje, primjerice, da niti jedan darovni ugovor između bračnih drugova neće biti valjan za porezne potrebe jer ga ne bi sklopile nepovezane osobe, a to pretpostavljamo nije bila intencija ovog propisa. Dakle, ovakvom se formulacijom podzakonski propis po snazi i učinku izjednačava sa zakonom te, štoviše, potencijalno dolazi u sukob s odredbama drugih zakonskih propisa, primjerice Zakonom o obveznim odnosima ili odredbama o oporezivanju nasljedstva i darova između npr. bračnih drugova.Članak 9. stavak 2. Iz izričaja odredbe stavka 2. ne može se sa sigurnošću utvrditi moraju li se sva pitanja iz istog zahtjeva odnositi na istu konkretnu situaciju ili isto područje poreznih propisa (isti porez), mogu li se odnositi na više područja (pravnih ili situacijskih) – množina, ili se moraju odnositi samo na jedno područje. Predlažemo precizniju formulaciju predmetne odredbe. Članak 10. stavak 1. Predlažemo da se Pravilnikom propiše da će se prethodni razgovor održati i na zahtjev poreznog obveznika koji učini vjerojatnim da je održavanje takvog sastanka potrebno radi razjašnjavanja pojedinosti koje mogu biti relevantne za davanje mišljenja Porezne uprave. Članak 11. stavak 2. Predlažemo da se preciznije utvrdi u kojem trenutku se smatra da je Porezna uprava počela s radom na izdavanju obvezujućeg interesa, imajući u vidu relativno visoke naknade za izdavanje mišljenja. Članak 12. stavak 1. točka 2. Predlažemo da se jasno propiše da je prepreka za donošenje obvezujućeg mišljenja povezanost predmeta zahtjeva za davanje mišljenja s predmetom započetog poreznog nadzora, sudskog postupka ili postupka povodom pravnih lijekova u kojem sudjeluje podnositelj zahtjeva kao stranka. Članak 13. stavak 4. Smatramo potrebnim precizirati u kojem trajanju odnosno koliko puta se produljeni rok za izdavanje obvezujućeg mišljenja može ponovno produljiti kako bi osobe koje planiraju transakcije o kojima traže obvezujuće mišljenje imale sigurnost u pogledu poreznog tretmana planirane transakcije. Članak 17. U dosadašnjoj praksi poreznih vlasti koja se oslanjala na istovjetnu odredbu onoj iz članka 17. Pravilnika uvjet da bi smatralo da je došlo do prijenosa gospodarske cjeline bio je da je izvršen prijenos svih stvari, prava (uključivo potraživanja) i obveza. Budući da u gospodarskoj stvarnosti nije potrebno da baš svaki dio imovine koji nije usko vezan za djelatnost pogona ili obrta bude prenese radi nastavka obavljanja djelatnosti kao gospodarske cjeline, smatramo da bi predmetnu odredbu trebalo doraditi u tom smislu. Predlažemo da umjesto riječi: „tako da pogon može nastaviti samostalno…“ stoji: „koja je dovoljna da pogon može nastaviti samostalno obavljati dosadašnju djelatnost u opsegu koji nije bitno smanjen“. Članak 43. stavak 1. Odredbom članka 43. stavka 1. predloženog Pravilnika propisuje se što su porezni obveznici dužni prijaviti na obrascu „Prijava činjenica bitnih za oporezivanje“ te se, između ostalog, propisuje da je porezni obveznik dužan prijaviti podatak o osobama koje su nad njim neizravno stekle više od 50% udjela ili većinska članska prava. Budući da iz teksta i strukture obrasca ne proizlazi u kojoj rubrici bi porezni obveznik mogao prijaviti činjenicu da je došlo do promjene neizravnog vlasništva nad njime. Naime, dio obrasca pod točkom 4. namijenjen je domaćem poreznom obvezniku koji je izravni ili neizravni stjecatelj udjela u drugom društvu, dok je dio pod točkom 5. namijenjen prijavljivanju promjene izravnog vlasništva. Članak 44. Člankom 79. Općeg poreznog zakona ministar nije ovlašten pravilnikom propisati obrazac za davanje izjave o izvorima stjecanja imovine, već samo način podnošenja statističkih izvješća. Članak 60. stavak 8. Mogućnost jednostranog raskida Sporazuma o dobrovoljnom ispunjavanju poreznih obveza i ukidanja posebnog statusa u slučaju poreznog rizika koji zahtijeva provedbu poreznog nadzora odvraća porezne obveznike od pokretanja postupka odobravanja posebnog statusa. Bojimo se da mjera neće imati adekvatan odaziv upravo zbog tog uvjeta. Članak 71. Iz odredbe članka 71. Pravilnika proizlazi da se nakon započinjanja poreznog nadzora ne može ispraviti porezna prijava s obzirom na činjenice i poreze koje su predmet nadzora. Takva odredba, kao i odgovarajuća odredba članka 76. stavka 4. Općeg poreznog zakona nisu u skladu s pravnom stečevinom Europske unije. Skrećemo pozornost na presudu Suda Europske unije u predmetu C-81/17, Zabrus, u kojoj je Sud zauzeo stajalište da države članice nisu ovlaštene spriječiti porezne obveznike da izvrše korekciju kako bi ostvarile pravo na odbitak PDV-a samo zbog toga što se taj ispravak odnosi na razdoblje koje je već bilo predmetom poreznog nadzora. Presuda proizlazi iz stajališta Suda da naknadno traženi ulazni PDV može biti odbijen samo ako je u pitanju prijevara ili tvrdnje o oštećenju državnog proračuna. Odredba koja ne dopušta takav ispravak bila bi u suprotnosti s pravom EU jer ona ne služi toj svrsi ili je nerazmjerna u usporedbi s novčanom „kaznom“ koju porezni obveznik time trpi. Stoga predlažemo da se Pravilnikom precizira da će i nakon započinjanja poreznog nadzora porezni obveznik koji je postupao u dobroj vjeri i nije učinio propust prilikom sastavljanja porezne prijave radi izbjegavanja plaćanja poreza, biti ovlašten ispraviti poreznu prijavu. Ne umanjujući važnost naprijed izložene primjedbe, u odnosu na sadržaj dijela odredbe članka 71. nacrta Pravilnika koji glasi : „…ako se u tijeku nadzora utvrde činjenice koje mogu dovesti do manje ili više plaćenih drugih poreza koji nisu predmet nadzora…“, nalazimo nejasnim na temelju čega – kojeg ovlaštenja - porezno tijelo u tijeku poreznog nadzora obračunavanja, prijavljivanja i plaćanja jednog poreza može utvrđivati činjenice relevantne za utvrđivanje drugog poreza. Članak 75. stavak 1. Odredbom stavka 1. nije objašnjeno da li i društva koja imaju poslovnu godinu drugačiju od kalendarske, također sastavljaju izvješće za sve dospjele, a neplaćene račune sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine bez obzira na kraj njihove poslovne godine. Ako se sastavljaju izvješće za sve dospjele, a neplaćene račune sa stanjem na dan 31. prosinca neovisno o poslovnoj godini, predlažemo da se dodatno pojasni koji je rok za predaju godišnjeg OPZ-STAT-1 obrasca za društva koja imaju financijsku godinu drugačiju od kalendarske, a samim time i drugačiji rok za predaju prijave poreza na dobit. Članak 81. Uvjet za sklapanje porezne nagodbe i podnošenje prijedloga za sklapanje porezne nagodbe jest vođenje poreznog nadzora nad poreznim obveznikom predlagateljem. Na temelju prakse u savjetovanju potencijalnih investitora, osobito inozemnih, smatramo uputnim omogućiti sklapanje porezne nagodbe, u obliku kakav je predviđen Općim poreznim zakonom ili u drugom odgovarajućem obliku, i na zahtjev poreznih obveznika nad kojima se ne vodi porezni nadzor. Naime, investitori s dobrim poslovnim ugledom koji se temelji, pored ostalog, i na društveno odgovornom postupanju nisu skloni uložiti u trgovačko društvo, kupiti u njemu udjele i proširiti poslovanje pod svojom tvrtkom i na hrvatsko tržište ako je ciljano društvo neuredni porezni obveznik premda identificirani porezni rizici kod ciljanog društva nisu realizirani. Stoga bi ulaganje u hrvatske porezne obveznike za takve investitore bilo privlačnije kada bi imali zakonsku mogućnost, kakva postoji u određenim državama članicama Europske unije, da nakon preuzimanja ciljanog društva kod nadležnog poreznog tijela iniciraju postupak u kojem bi se utvrdile dosadašnje nezakonitosti i platio dužni porez te na taj način otklonila neizvjesnost i negativan učinak na reputaciju investitora. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 2. Opći porezni zakon je samostalno propisao što u poreznom postupku predstavlja načelo postupanja u dobroj vjeri i njegovu razradu u Pravilniku o provedbi OPZ-a. OPZ predstavlja posebni zakon u odnosu na Zakon o općem upravnom postupku i može propisivati specifičnosti vezane uz porezni postupak. . Članak 2. stavak 1. i 2. Ne prihvaća se. Opći porezni zakon je samostalno propisao što u poreznom postupku predstavlja načelo postupanja u dobroj vjeri i njegovu razradu u Pravilniku o provedbi OPZ-a. OPZ predstavlja posebni zakon u odnosu na Zakon o općem upravnom postupku i može propisivati specifičnosti vezane uz porezni postupak. Članak 3. Djelomično se prihvaća. Ispravljeni su termini i usklađeni s onima koji se koriste u zakonu. Članak 4. Ne prihvaća se. Opći porezni zakon je samostalno propisao što u poreznom postupku predstavlja načelo postupanja u dobroj vjeri i njegovu razradu u Pravilniku o provedbi OPZ-a. OPZ predstavlja posebni zakon u odnosu na Zakon o općem upravnom postupku i može propisivati specifičnosti vezane uz porezni postupak. Članak 5. Komentar je primljen na znanje. Članak 9. stavak 2. Komentar je primljen na znanje. Članak 10. stavak 1. Ne prihvaća se, prethodni razgovor se organizira nakon što se podnese potpuni zahtjev. Nepotrebno je organizirati sastanke i prethodno razgovarati ako zahtjev nije kompletan. Članak 11. stavak 2. Ne prihvaća se, prethodni razgovor predstavlja prvu radnju, što proizlazi i iz logike članaka, kako su poredani u Prijedlogu pravilnika. Članak 12. stavak 1. točka 2. Prihvaća se. Stavak je dopunjen na predloženi način. Članak 13. stavak 4. Prihvaća se. Izbrisan je stavak 4. Članak 17. Ne prihvaća se. Smatramo da je postojećim izrazom „tako da pogon može nastaviti samostalno obavljati dotadašnju djelatnost“ obuhvaćena i situacija da nije baš svaki dio imovine koji nije usko vezan uz djelatnost pogona ili obrta i prenesen. Članak 43. stavak 1 Prihvaća se. Doraditi će se tekst u Obrascu Prijave činjenica bitnih za oporezivanje pod točkom 5. Članak 44. Ne prihvaća se. Uključivanje obrasca izjave o izvorima stjecanja imovine proizlazi iz izričaja članka 43. stavka 1. koji u zadnjoj alineji propisuje i druge činjenice koje mogu biti od utjecaja za obračun, utvrđivanje ili naplatu poreza. U članku 89. Zakona o porezu na dohodak propisana je ovlast Porezne uprave da može pozvati poreznog obveznika da popuni obrazac Izjave o izvorima stjecanja imovine. Članak 60. stavak 8. Komentar je primljen na znanje. Članak 71. Komentar je primljen na znanje. Članak 75. stavak 1 Ako su već Zakonom o porezu na dobit priznata razdoblja drukčija od kalendarske godine, onda je dopunom stavka 3. obuhvaćena i ova situacija. Što se tiče datuma 31.12. i za druge obveznike kojima porezna godina nije kalendarska, morat će se držati rokova iz zakona, dakle izvijestiti za neplaćene račune sa stanjem na dan 31. prosinca. Članak 81. Komentar je primljen na znanje. |
| 6 | Claudia Mašinović | PRAVILNIK | Članak 28.stavak 1. -zapljena računala...????? Čitam i ne vjerujem!!! Znači knjigovodstveni servis sa npr. 30 klijenata, Vi ćete zaplijeniti računalo zbog jednog - moje je pitanje šta da radim sa ostalim 29???? Kako PDV obrazac napraviti i predati u roku za ostale klijente, kako obračunati plaću i dostaviti JOPPD obrazac na vrijeme za ostale klijente, ITD????? Tko uopće daje ovakve apsurdne prijedloge , bez razmišljanja o provedbi istog u praksi??? Čitam nebuloze već duže vrijeme i pitam se da li ovakve prijedloge daju glavni likovi iz animiranog filma " A je to?"!!! APSOLUTNO je potrebno ukinuti ovaj članak!!!! Idemo dalje... još uvijek tražite ispunjavanje OPZ-STAT-1 obrasca, to mi stvarno nije jasno. Samo dodatno opterećujete nas knjigovođe sa još jednim obrascem koji ničemu ne služi...Vi dug na osnovu toga ne možete utjerati, ne vidim nikakve koristi od predaje istog, osim u kažnjavanju onih koji ga ne predaju! Zatim CERTIFICIRANI STRUČNJAK ZA SKENIRANJE- zar je stvarno potrebno da tu nešto komentiram? Uz sve ovdje navedeno, slažem se i sa kolegama Zdravko Marićem, Vilma Tolić, Danijela Razum i ostalima...sve šta su napisali-stoji! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zakon o Poreznoj upravi člankom 13. stavkom 2. propisuje da su službenici koji obavljaju poslove poreznog nadzora, osim ovlasti iz stavka 1. ovoga članka, ovlašteni privremeno oduzeti predmete, domaća ili strana sredstva plaćanja, vrijednosnice i dokumentaciju koji mogu u prekršajnom ili kaznenom postupku poslužiti kao dokaz Članak 67. OPZ-a propisuje u stavku 3. da porezno tijelo može poduzimati mjere radi osiguranja dokaza kao što su popisivanje ili zaplijena računala i druge opreme na kojoj se nalaze podaci, kao i kopiranje mrežnih podataka, podataka na internetu i podataka s računala i druge opreme. U svezi komentara na certificirane osobe, potvrda o sukladnosti propisana je kao mogućnost, a ne kao obveza za porezne obveznike koji ne mogu sami osigurati tehničke preduvjete. |
| 7 | Danijela Razum | PRAVILNIK | Nakon dugogodišnje prakse vođenja knjigovodstvenog servisa ne mogu a da se ne pitam "ma ljudi jeli to moguće?"...nakon ukidanja Zakona o certificiranju računovođa, predlaže se apsurdni zakon koji ne vodi u rasterećenje poduzetništva, nego u bjeg što dalje od lijepe nam naše! Ne želim komentirati pojedine članke jer sam zgrožena apsurdima u cjelini i pitam se kako dalje?! Zašto i ovo malo mladih ljudi koji su ostali tjerate da odustanu? Gdje je tu partnerski odnos kad Zakonodavac uporno vrši bullying nad nama poduzetnicima i svaki put kad podignemo glavu dočeka nas šamar! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Opći porezni zakon propisuje način osiguranja vjerodostojnosti podrijetla kroz cijelo razdoblje čuvanja knjigovodstvene isprave za porezne potrebe i to kao mogućnost, a ne kao obvezu poreznih obveznika, a koji bi bio istovremeno ušteda za porezne obveznike u odnosu na postojeće troškove skladištenja i čuvanja u papirnatom obliku. |
| 8 | Zdravko Marić | PRAVILNIK | Kako sam već izgubio volju dalje komentirati, uviđajući dobru namjeru ali potpuno pogrešan pristup i prijedlog koji nema nikakvog smisla, konačno ću zaključiti: Ovakvim Pravilnikom kao da se umjesto poticanja elektroničke obrade i čuvanja podataka želi ista toliko zakomplicirati i napraviti dodatnih poslova i troškova poduzetnicima. Ne vjerujem da je to bio cilj, ali netko se jako "zaigrao" i zakomplicirao tako da poduzetnik gubi svaku volju za modernizacijom svog poslovanja. Sasvim je bilo dovoljno regulirati da se elektronički zapis priznaje kao i onaj na papiru, a da za način izrade, vjerodostojnost i arhivu odgovara onaj tko je zapis napravio i odgovorna osoba tvrtke, kao i do sada. I to sve bez ikakvog ručnog ili elektroničkog potpisa ili žiga. Dostava na zahtjev preko ePorezna sustava u PDF/A formatu i GOTOVO! Ne može jednostavnije, ozbiljnije i jasnije... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 9 | Zdravko Marić | PRAVILNIK | Članak 38. u cijelosti neprovediv bez ozbiljnijeg informatičkog znanja ili velikih troškova angažiranja specijalista. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 38. u primjeni je od 2009. godine. Naime, sadržan je u dijelu šest Prijedloga Pravilnika koji je u 2017. godini uključen u cjeloviti Pravilnik o provedbi OPZ-a, a zapravo je početak primjene odredbi ovog dijela započeo 28.4.2009. godine, kada je donijet Pravilnik o obliku, sadržaju, roku i načinu dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvješća koji se čuvaju u elektroničkom obliku (Narodne novine 59/09). |
| 10 | Zdravko Marić | PRAVILNIK | Članak 33. (1) Datoteke se poreznom tijelu dostavljaju elektroničkim prijenosom podataka. Odlično, a kako predlagač to misli? Možda e-mailom kao privitak? E, pa neće moći! Podaci korisnika nisu chat prepiska i mogu se dostavljati samo sigurnim elektroničkim kanalom. Ako se želi dostava elektroničkim putem, onda se svakako trebaju podaci zaštititi od mogućeg neovlaštenog presretanja koje nije teško izvesti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 33. u primjeni je od 2009. godine. Sadržan je u dijelu šest Prijedloga Pravilnika koji je u 2017. godini uključen u cjeloviti Pravilnik o provedbi OPZ-a, a zapravo je početak primjene odredbi ovog dijela započeo 28.4.2009. godine, kada je donijet Pravilnik o obliku, sadržaju, roku i načinu dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvješća koji se čuvaju u elektroničkom obliku (Narodne novine 59/09). Elektronički prijenos podataka obavlja se putem sustava e-porezna kao sigurni elektronički kanalom. |
| 11 | Zdravko Marić | PRAVILNIK | članak 31. , stavak 3- potpuno nepotrebno. Koga je briga kako je proizveden dokument. Važna je njegova točnost i vjerodostojnost a ne način nastanka. Kakve veze to ima: U Wordu, Excelu, pisano rukom u bloku ili na čistom papiru, nekom programskom rješenju (a sve se ovo s vremenom i mijenja i unaprijeđuje) ... ? Uvođenje ovakve evidencije je ogroman posao i veliki totalno nepotreban trošak. Pa koliko treba ljudi zaposliti za sve silne kontrole i evidencije? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 31. u primjeni je od 2009. Naime, sadržan je u dijelu šest Prijedloga Pravilnika koji je u 2017. godini uključen u cjeloviti Pravilnik o provedbi OPZ-a, a zapravo je početak primjene odredbi ovog dijela započeo 28.4.2009. godine, kada je donijet Pravilnik o obliku, sadržaju, roku i načinu dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvješća koji se čuvaju u elektroničkom obliku (Narodne novine 59/09). |
| 12 | Zdravko Marić | PRAVILNIK | Članak 29. Slažem se, ali nikako se ne može format podataka mijenjati češće od 10 godina. Usvojen je već standard PDF/A i ne možemo dozvoliti nove i nove troškove poduzetnicima zbog promjena standarda. U najgoroj opciji standard se ne bi smio mijenjati na kraći rok od vremena obveze čuvanja dokumenta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 13 | Zdravko Marić | PRAVILNIK | Članak 28., stavak 1. – predati računalo na kojem se nalaze podaci u svrhu izuzimanja, popisivanja i zapljene računala. Ovo je van svake pameti, osim u slučaju ishođenog sudskog naloga, uz debelo potkrijepljenu osnovanu sumnju za poreznu prijevaru. Presnimavanje zatečenih podataka da (i to selektivno bez privatnih podataka koje svi imamo i na poslovnim računalima), ali izuzimanje osnovnog sredstva za rad nema šanse. Na kraju, što je s podacima u Cloudu. Danas vam i teleoperateri kada kupite mobitel daju pretplatu na Office 365. Na Azure-u i drugim Cloud servisima nalaze se i puno ozbiljnije aplikacije i podatci. To je tehnologija koja će vrlo brzo potpuno eliminirati bilo kakvu ozbiljnu IT infrastrukturu u tvrtkama. Brojne tvrtke svoja rješenja prodaju najčešće na MS Azure platformi ili na drugim zakupljenim cloud servisima. Gdje su podaci? Pa ne znaju ni oni koji servis održavaju na kojoj "serverskoj farmi" se koji vaš dokument nalazi... Volio bi vidjeti kako "izuuzeti server" s Novog Zelanda i koliko bi to koštalo! Ljudi moji živimo u 21. stoljeću i koristimo najsuvremenije tehnologije, svakim danom sve više. Nemojte nas tjerati u IT kameno doba! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 28. u primjeni je od 2009. godine. Naime, sadržan je u dijelu šest Prijedloga Pravilnika koji je u 2017. godini uključen u cjeloviti Pravilnik o provedbi OPZ-a, a zapravo je početak primjene odredbi ovog dijela započeo 28.4.2009. godine, kada je donijet Pravilnik o obliku, sadržaju, roku i načinu dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvješća koji se čuvaju u elektroničkom obliku (Narodne novine 59/09). Ujedno u članku 28. dodan je stavak 4. kojim se propisuje vraćanje računala I druge opreme po završetku postupka. |
| 14 | Zdravko Marić | PRAVILNIK | Članak 27. u cijelosti je potpuno besmislen, tehnološki i organizaciono neprovediv u svakoj tvrtki koja nema vrhunskog administratora informatičkog sustava ili ga može debelo platiti. Fiksne IP adrese su u ogromnom broju situacija rijetkost. IP adresa se mijenja najmanje jednom dnevno i dodatno kod svakog gašenja ili restartanja routera (uređaja s kojima ste povezani na internet preko operatora). Jeftinije verzije za korisnike koji povezuju udaljene lokacije su različiti pomoćni alati i servisi koji su besplatni ili se plaćaju ali garantiraju siguran pristup po najsuvremenijim standardima. Osobno koristimo više specijalističkih alata koje uredno plaćamo da bi imali sigurnost spajanja kod korisnika. Ova mogućnost se ne može dati poreznom tijelu niti bilo kome izvan poslovnog odnosa. Dostava podataka u traženom obliku da, ali udaljeni pristup jednostavno nije moguć zbog licenčnih ograničenja. Drugi stavak je još besmisleniji i podrazumijevao bi praćenje svih spajanja nekada velikog broja korisnika sa velikog broja lokacija. Mi to, i puno više toga pratimo, ali riječ je o suvremenom i vrlo skupom ERP sustavu koji si ne može priuštiti ni 5% poduzetnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 27. već je u primjeni od 2009. godine. Naime, sadržan je u dijelu šest Prijedloga Pravilnika koji je u 2017. godini uključen u cjeloviti Pravilnik o provedbi OPZ-a, a zapravo je početak primjene odredbi ovog dijela započeo 28.4.2009. godine, kada je donijet Pravilnik o obliku, sadržaju, roku i načinu dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvješća koji se čuvaju u elektroničkom obliku (Narodne novine 59/09). |
| 15 | Zdravko Marić | PRAVILNIK | Članak 24. , stavci 1.,2. i 4. su u cijelosti nepotrebni i prije će korisnici odustati od arhiviranja isprava u elektroničkom obliku nego si komplicirati život i praviti nepotrebne troškove. Sasvim je dovoljno osigurati nepromjenjivost skeniranog ili na drugi način kreiranog elektroničkog dokumenta upisivanjem u zaštićenu bazu podataka u koju ne može svatko imati pristup. Osobno zbog svojih potreba i potreba korisnika imamo ugrađeno u ERP sustav s zaštićenom relacijskom bazom podataka jednostavno automatizirano skeniranje bilo kojeg dokumenta (npr ulazni računi i ugovori) i stavljanje raznih elektroničkih priloga uz bilo koji elektronički napravljeni dokument (primjer: radni nalog, građevinska situacija, narudžbenica kupca, ovjerena i prihvaćena ponuda i sl. uz račun). Arhivirani dokumenti se u bazi podataka nalaze u binarnom obliku i nije ih moguće promijeniti, pa nikakav certificirani stručnjak nije potreban za bilo kakvu obradu ili analizu. Izrada, pohrana i sve radnje s arhiviranim dokumentima se jednostavno prate: na kojem računalu, koji korisnik i kada ih je napravio. Sustav koristimo više od 15 godina i samo ga tehnološki unaprijeđujemo, ali ne vidimo potrebu za "otkrivanjem tople vode". Dokument se može ispisati u obliku baš kako je i nastao i ne vidim potrebu naknadnog ovjeravanja istog kada je neovlašteni pristup dokumentu nemoguć zbog zaštite baze podataka! | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. Potvrda o sukladnosti ostavljena kao mogućnost, a ne kao obveza za porezne obveznike koji ne mogu sami osigurati tehničke preduvjete. |
| 16 | tvrtka | PRAVILNIK | Više kolega je već navelo kako je ovaj prijedlog Pravilnika nadasve sramotan i ni malo ne doprinosi rasterećenju poduzetnika, a još manje pokazuje "postupanje u dobroj vjeri" poreznog tijela. Postavila bih samo par pitanja bez da se vežem za pojedine članke prijedloga Pravilnika. Da li predlagatelj uočava (Čl.2 st.4) upitnost kvalitete do sada usvojenih Zakona kada u samom prijedlogu Pravilnika ističe "dobru volju" da će, ako se primijeti, da pojedine zakonske odredbe "nisu jasne" iznijeti "OPĆE MIŠLJENJE"? Želim zatim istaknuti predložene odredbe da Porezno tijelo ima pravo uzeti informatičku opremu poreznog obveznika, kako bi stekao uvid u poslovanje istog. Predlagatelji Pravilnika, molim da se informirate o ustavnim pravima svih ljudi,pa tako i - vidi vraga - poreznih obveznika da se nitko ne može apriori tretirati kao kriv, dok se krivica ne dokaže, ili bar dok ne postoji osnovana sumnja za postupanje u cilju izbjegavanja poreznih obveza. Pitam predlagatelje Pravilnika što bi se učinilo ukoliko bi struka donijela odluku da obavlja svoj posao po principima "staromodnog - ručnog - knjigovodstva". Neka onda porezna tijela dođu u nadzor i pregledavaju ovakvo knjigovodstvo, i neka onda procijene pravilnost iskazivanja poreznih obveza. Smatram da bi sve kolege vrlo kvalitetno obavilo ovaj posao i na taj "staromodan način". Pitam se da li bi "porezni nadzori" i osobe koje iste obavljaju, bili u mogućnosti izvršiti provjeru ispravnosti poslovanja? I za kraj, a u vezi sa gore navedenim, odakle predlagatelju pravo da propisuje tehničku opremu poreznog obveznika, i računovođa koje obavljaju ovaj posao za njih? Mislim da je potrebno dostavljeni Prijedlog Pravilnika potrebno HITNO vratiti na doradu obzirom da je u potpunosti sramotan, a i smiješan. Angažirajte STRUKU !!! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 2. stavak 4. Pravilnika predviđa donošenja javnog općeg mišljenja u slučaju da porezno tijelo zaprimi više istih ili sličnih zahtjeva poreznih obveznika za tumačenje poreznih propisa. Isto je razrada načela postupanja u dobroj vjeri, a propisana je za slučajeve kada se o istom problem u praksi pojave u većoj mjeri istovrsna pitanja na koja je potrebno odgovoriti. Zakon o Poreznoj upravi člankom 13. stavkom 2. propisuje da su Službenici koji obavljaju poslove poreznog nadzora, osim ovlasti iz stavka 1. ovoga članka, ovlašteni privremeno oduzeti predmete, domaća ili strana sredstva plaćanja, vrijednosnice i dokumentaciju koji mogu u prekršajnom ili kaznenom postupku poslužiti kao dokaz. Članak 67. OPZ-a propisuje u stavku 3. da porezno tijelo može poduzimati mjere radi osiguranja dokaza kao što su popisivanje ili zaplijena računala i druge opreme na kojoj se nalaze podaci, kao i kopiranje mrežnih podataka, podataka na internetu i podataka s računala i druge opreme. |
| 17 | KRISTINA BRATOVIĆ KORLEVIĆ | PRAVILNIK | Jedino moguće ovdje je dati opći komentar. Bitno pitanje koje se ovdje postavlja je GDJE ZA VAS OVDJE POSTOJI RASTEREĆENJE??!! Možda bi trebalo prvo uplatiti nešto da biste odgovorili na to pitanje? Mislim...ipak se traži stručno mišljenje. Nadovezuje se i sljedeće: da li je Vama bitno da svi mi poduzetnici, pogotovo mali, nastavimo raditi u ovoj državi?! Da li nam gradite temelje da možemo normalno privređivati? Pitanja u glavi imamo mnogo, nažalost sve češće razmišljamo o zatvaranju, a pogotovo kada nam predstavite takav Pravilnik ili Zakon da nam samo šumi u glavi i ne znamo da li više ima sve to smisla. Znate...mi bi samo željeli raditi, privređivati i plaćati sve obveze u normalnoj državi kojoj je stalo do ljudi koji tu istu državu drže na nogama. Čini mi se da smo već pali na koljena. Molim Vas kao mali poduzetnik u državi za koju sam uvijek vjerovala DA MOŽE poslušajte napokon naš glas i uzmite nas u obzir!! Hvala. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 18 | Mladen Percic | PRAVILNIK | I dalje ne vidim partnerski odnos Ministarstva financija i poduzetnika u koji se predlagatelj kune već neko vrijeme, već samo represiju. Nema tu nikakvog nastupanja u dobroj vjeri, nego je nepovjerenje prema onima koji pune državni proračun sve veće i veće. Dokle? Sigurno će nas sve spasiti certificirane osobe za skeniranje... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Sukladno odredbama Općeg poreznog zakona i Prijedloga pravilnika, porezni obveznik ili osoba koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige može knjigovodstvene isprave čuvati na tri načina: - izabrati da i nadalje čuva knjigovodstvene isprave u papirnatom obliku, - druga mogućnost je opisana u članku 24. stavcima 1. i 2. Prijedloga pravilnika i prema istoj porezni obveznik može koristiti informacijski sustav koji zadovoljava propisanim uvjetima ili - treća mogućnost proizlazi iz članka 24. stavka 4. Prijedloga pravilnika i prema istoj, ukoliko porezni obveznik nema programsko rješenje koje zadovoljava uvjetima, može koristiti usluge osobe (pravne ili fizičke) koja ima potvrdu o sukladnosti informacijskog sustava za pretvorbu dokumentacije. Opći porezni zakon propisuje način osiguranja vjerodostojnosti podrijetla kroz cijelo razdoblje čuvanja knjigovodstvene isprave za porezne potrebe i to kao mogućnost, a ne kao obvezu poreznih obveznika, a koji bi bio istovremeno ušteda za porezne obveznike u odnosu na postojeće troškove skladištenja i čuvanja u papirnatom obliku. |
| 19 | Aleksandra Carvalho | PRAVILNIK | Ispast ću nestručna ako krenem sa sarkastičnim komentarima na prijedlog ovog Zakona i bilo bi lijepo kada bi mogla navesti dvije/tri konkretne stavke ali ovdje je to nemoguće. Govorite o rasterećenju poduzetništva i onda spominjete u Zakonu CERTIFICIRANU OSOBU ZA SKENIRANJE!!!! Stvarno bilo zanimljivo upoznati osobu ili osobe koje su pisale prijedlog ovog nebuloznog Zakona. Ovdje nema smisla niti komentirati članak po članak. Najbolje je da krenete ispočetka i saslušate poduzetnike jer ovo je sada već krajnje vrijeme inače nećete sami sebi imati od kuda plaćati plaće. Barem bi vas to trebalo zabrinuti. Do kada ćete pisati Zakone bez da pitate poduzetnike i struku? Do kada ćemo se baviti besmislenim obrascima, rokovima, Zakonima koji se kose jedan s drugim? Uspješno prepisujete stečevine EU i pozivate se da je tako propisala EU, pa probajte prepisati onda Zakone uspješnih zemalja i konačno nas RASTERETITE i pustite da radimo i punimo proračun. Kometare na konkretne članke prepisujem dijelom od IPRH jer se u potpunosti slažem: 1.) Članak 24. - certificirane osobe za skeniranje knjigovodstvenih isprava - znači li to da ćemo morati dobiti certifikat da znamo skenirati dokumentaciju? Koliko će nas koštati taj certifikat i tko će ga izdavati? 2.) Članak 28. - dostavljanje računalne opreme Poreznoj upravi na zahtjev?! - dakle ne u nadzoru, nego kad god netko u Poreznoj zatraži??!! Da li to znači da ja dalje ne mogu raditi jer se bilo tko iz Porezne uprave može sjetiti i doći i zaplijeniti moje računalo? Što je sa izgubljenim prihodima koje ja imam kao poduzetnik u vrijeme kada Porezna ima moje računalo. Svi znamo koliko je Porezna "brza" pa nekako mislimda ću imati malo više izgubljenih prihoda dok se tamo netko ne smisli meni vratiti moje računalo 3.) propisivanje formata i veličina datoteka za dostavu Poreznoj - što podrazumijeva prilagodbe računalnih programa, troškove licenci i implementacije. Tko će to platiti? To je ono "rasterećenje" o kojem pričate? 4.) Članak 37. - porezni obveznik dužan je odrediti osobu koja je odgovorna za zaštitu podataka, redovitu izradu sigurnosnih kopija te za postupak obnove podataka u slučaju greške ili gubitka podataka - ODREDI OSOBU ZA GDPR, ZA ZAŠTITU NA RADU, ZA DOSTOJANSTVO RADNIKA, ZA ZAŠTITU PODATAKA I SIGURNOSNE KOPIJE....nastavi niz....može li normalna osoba uopće pobrojati da nešto ne zaboravi što bi mi sve to trebali, a da država lijepo popiše na jednom mjestu što bi mi sve to trebali? Neće jer se boje dužine popisa, tek onda bi se vidjelo opterećenje.... | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Opći porezni zakon propisuje način osiguranja vjerodostojnosti podrijetla kroz cijelo razdoblje čuvanja knjigovodstvene isprave za porezne potrebe i to kao mogućnost, a ne kao obvezu poreznih obveznika, a koji bi bio istovremeno ušteda za porezne obveznike u odnosu na postojeće troškove skladištenja i čuvanja u papirnatom obliku. Potvrda o sukladnosti ostavljena kao mogućnost, a ne kao obveza za porezne obveznike koji ne mogu sami osigurati tehničke preduvjete. U vezi primjedbe o zapljeni računala, Porezna uprava će isto oduzeti radi osiguranja dokaza, ako se dokazi ne mogu pribaviti na drugi način. Ujedno, dopunjen je članak 28. na način da je dodan stavak 4. kojim se propisuje način vraćanja računala. U odnosu na članak 37. prihvaćena je primjedba i brisana je odredba o nužnosti određivanja odgovorne osobe za zaštitu i ćuvanje elektroničkih podataka. |
| 20 | Anka Milčetić Čop | PRAVILNIK | Jučer sam dala komentar na čl. 38 jer sam uspjela odvojit vremena za čitanje ovog šokantnog prijedloga zakona. Nakon što sam pročitala cijeli nacrt pravilnika, mogu samo napisat da sam šokirana nestručnošću osoba koje su ovako nešto uopće i predložile. Kao što je kolegica Tolić i napisala, besmisleno je komentiranje pojedinačnih članaka jer je većina jednako loša. Na mjestu autora, ja bi se zamislila i dala malo truda da shvatim sve apsurde navedene u ovim člancima. Konačni rezultat biti će odgovor jesu li autori uzeli u obzir i jedan od naših komentara u što, nakon "porezne reforme" u kojoj sam shvatila da je možda i besmisleno bilo što komentirat jer se uvažilo od struke nije gotovo ništa. Osobno postajem pre pre pre umorna u čitanju ovih apsurda. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 21 | Vilma Tolić | PRAVILNIK | Kad kao porezni obveznik i računovođa pomislim da ne može gore, vi se potrudite, nadmašite sebe i donesete ovakav nacrt Pravilnika. Iskreno, za početak bi me radovalo da upoznam osobu ili osobe koje su se potrudile sastaviti ovakav dokument, da im od srca čestitam na činjenici što uspijevaju nagomilane apsurde, nelogičnosti i abnormalno kompliciranu administraciju ove zemlje podići za još nekoliko stepenica naviše.. Jer to je prava virtuoznost !... Pišem ovo kao opći komentar jer je besmisleno uopće upustiti se u komentiranje pojedinačnih članaka, pošto je kompletan nacrt krajnje nakaradan. Umjesto da se konačno započne sa rasterećenjem poduzetništva, vi uvodite novo zanimanje državnih službenika - CERTIFICIRANI STRUČNJAK ZA SKENIRANJE !!! Koliko ćete nam naplatiti tu uslugu ? Onoliko koliko ste izgubili ukidanjem obveze certificiranja računovođa kao kompenzaciju za to što niste uspjeli sa tržišta istisnuti 60% malih računovodstvenih servisa ?? Propisujete nam čak format i veličinu datoteka koje ćemo biti u obvezi staviti na raspolaganje Poreznoj upravi. Koliko će to koštati porezne obveznike, njihova računovodstva i informatičare koji rade na podršci i osiguravanju uvjeta koje moramo ispuniti da bi vi komodno radili svoj posao ? Usput jeste li prethodno izvršili procjenu učinka ovog propisa koji je propisala baš ova vlada 2017 ? Računovodstvenu struku ste sveli na cirkus. Donosite zakone koje ni sami ne znate protumačiti, a onda nam naplaćujete obvezujuća mišljenja. Već smo se svi pogubili u šumama vaših mišljenja, podmišljenja, pravilnika, tumačenja i obrazloženja tumačenja... Propisujete i pravo izuzimanja računala radi kontrole i nadzora. Kako zamišljate da računovodstveni servis može obavljati posao za ostale svoje klijente ako nam odnesete računalo na kojem radimo? Drago ministarstvo, moj je prijedlog da nama računovođama što prije uvedete obvezu čipiranja, tako da pri ulasku u službene prostorije Porezne uprave odmah očitate koliko smo puta pogriješili i ispravljali krivo knjižene lipe na dugovnoj i potražnoj strani... Nabavu čipova prepustite APIS-u, dokazali su se kvalitetom i pouzdanošću kroz sustav e-porezne.... U dobroj vjeri, srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Sukladno odredbama Općeg poreznog zakona i Prijedloga pravilnika, porezni obveznik ili osoba koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige može knjigovodstvene isprave čuvati na tri načina: - izabrati da i nadalje čuva knjigovodstvene isprave u papirnatom obliku, - druga mogućnost je opisana u članku 24. stavcima 1. i 2. Prijedloga pravilnika i prema istoj porezni obveznik može koristiti informacijski sustav koji zadovoljava propisanim uvjetima ili - treća mogućnost proizlazi iz članka 24. stavka 4. Prijedloga pravilnika i prema istoj, ukoliko porezni obveznik nema programsko rješenje koje zadovoljava uvjetima, može koristiti usluge osobe (pravne ili fizičke) koja ima potvrdu o sukladnosti informacijskog sustava za pretvorbu dokumentacije. Opći porezni zakon propisuje način osiguranja vjerodostojnosti podrijetla kroz cijelo razdoblje čuvanja knjigovodstvene isprave za porezne potrebe i to kao mogućnost, a ne kao obvezu poreznih obveznika, a koji bi bio istovremeno ušteda za porezne obveznike u odnosu na postojeće troškove skladištenja i čuvanja u papirnatom obliku. |
| 22 | Marija Pepelko | PRAVILNIK | Tragom dugogodišnjeg lektorskog iskustva uočavam nekoliko jezičnih propusta koji će se zasigurno kasnije javljati i u ostalim službenim dokumentima, primjerice: Članak 2. (4) odnosno u svezi ostvarivanja njihovih prava i obveza u poreznim postupcima, objaviti će javno opće mišljenje. > odnosno u vezi s ostvarivanjem njihovih prava i obveza u poreznim postupcima, objavit će javno opće mišljenje. Članak 8. uvodno navodi kontekstualno neprimjeren izraz: Zahtjev iz članka 6. ovog Pravilnika osobito sadržava... > Zahtjev iz članka 6. ovog Pravilnika obvezno sadržava... Čini mi se neprikladnim i sljedeće: (7). sva obvezujuća mišljenja od nadležnih poreznih tijela drugih država po istom pitanju odnosno je li po istom pitanju postavljen zahtjev... Umjesto izraza "po istom pitanju" treba pisati: o istom pitanju! U članku 9. (3) navodi se izraz "pismenim putem", a u sljedećem stavku (4) "pisanim putem". Trebalo bi zapravo sve napisano biti i jezično-stilski pravilno ili pismeno, zato je nužna pravodobna cjelovita lektura Pravilnika o provedbi općeg poreznog zakona. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 23 | HGK | DIO PRVIPOSTUPANJE U DOBROJ VJERI SUDIONIKA POREZNO-PRAVNOG ODNOSA, Članak 2. | U odnosu na stavak 3. članice HGK ističu kako dosadašnja praksa pokazuje da su opća mišljenja Porezne uprave često stvarala zbrku. Tumačenja zakonskih odredaba u konkretnim situacijama nisu mogla biti jednako primijenjena na svaki pojedini slučaj (primjena analogijom), česte izmjene zakonskih odredaba na koje su se opća mišljenja odnosila nije praćeno izmjenama i/ili povlačenjima tih mišljenja, što je izazivalo dodatne nejasnoće i poteškoće u postupanju. Dodatno, pojedina opća mišljenja su bila kontradiktorna drugim propisima. Poznato je da u drugim državama nadležne institucije također donose mišljenja, ali takve situacije nisu česte kao što je slučaj u RH, pretpostavljamo zato što su pojedina rješenja bolje razrađena u podzakonskim aktima. Na ovaj se način općim mišljenjima daje zakonska snaga, što držimo lošom praksom. Stoga pojedine članice predlažu broj mišljenja svesti na minimum ili ukinuti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 24 | Vesna Ujdenica | DIO PRVIPOSTUPANJE U DOBROJ VJERI SUDIONIKA POREZNO-PRAVNOG ODNOSA, Članak 2. | Čitam ovo: "(4) Kada porezno tijelo zaprimi više istih ili sličnih zahtjeva poreznih obveznika za tumačenje poreznih propisa, odnosno u svezi ostvarivanja njihovih prava i obveza u poreznim postupcima, objaviti će javno opće mišljenje." i zanima me što to točno znači? Da li to znači da zakonodavac ne snosi nikakvu odgovornost za ono što napiše? Da se može pisati sve i svašta , i porezni obveznici moraju znati protumačiti to vaše sve i svašta , pa onda ako poreznim obveznicima nije jasno, nek se dopisuju sa svim živim institucijama i traže odgovore. Pa ćete vi izraditi analizu najčešćih pitanja pa ćete protumačiti zakon. Zar vam nije jednostavnije u startu napisati zakon koji je lako razumljiv svim poreznim obveznicima? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 25 | HGK | DIO PRVIPOSTUPANJE U DOBROJ VJERI SUDIONIKA POREZNO-PRAVNOG ODNOSA, Članak 4. | Članica HGK predlaže dodatno razmotriti odredbu stavka 2., odnosno brisati riječi „ili nalogu poreznog tijela“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, prijedlog je nejasan i nije obrazložen. |
| 26 | Zdravko Marić | POGLAVLJE III.POSTUPAK IZDAVANJA OBVEZUJUĆIH MIŠLJENJA, Članak 8. | Jasno da ne treba platiti. A mislim da neću plaćati više ni stručnim časopisima. I oni se ne pozivaju na Zakone i Pravilnike nego često na "usmena mišljenja ministarstva".I to potpuno pogrešna, iako sam citirao točno članke i stavke zakona i pravilnika. (Osobno iskustvo više puta!). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 27 | Šime Guzić | POGLAVLJE III.POSTUPAK IZDAVANJA OBVEZUJUĆIH MIŠLJENJA, Članak 8. | !!!!Porezni obveznik treba napisati i odgovor kojega onda treba platiti Poreznoj upravi! Ako ne prikupi mišljenje Swazilanda ništa odgovora! | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. Sudjelovanje podnositelja u pisanju odgovora predstavlja standard kod ovakve vrste mišljenja, a ujedno podnositelj sudjeluje u pravnoj poreznoj kvalifikaciji transakcije, sve skupa radi zajedničkog razumijevanja poreznog tretmana. |
| 28 | HGK | POGLAVLJE III.POSTUPAK IZDAVANJA OBVEZUJUĆIH MIŠLJENJA, Članak 10. | Predlaže se dodatno razmotriti prijedlog rješenja prema kojemu podnositelj zahtjeva gubi mogućnost podnošenja prijedloga za održavanjem prethodnog razgovora s Poreznom upravom. Članice HGK smatraju da bi trebalo zadržati mogućnost da i porezni obveznik može sam (e-mailom ili pisanim putem) inicirati prethodni razgovor s Poreznom upravom, a u svrhu razjašnjavanja činjenica i okolnosti koje bi mogle biti predmetom obvezujućeg mišljenja te nije dobro rješenje kojim se predlaže da to ovisi samo o inicijativi Porezne uprave. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ukoliko Porezna uprava ocijeni da je zahtjev potpun i da zadovoljava svim propisanim uvjetima, radi brže izrade obvezujućeg mišljenja, neće pozivati porezne obveznike na prethodni razgovor |
| 29 | Auto SL 91 d.o.o. Pula | POGLAVLJE III.POSTUPAK IZDAVANJA OBVEZUJUĆIH MIŠLJENJA, Članak 11. | (2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, podnositelj zahtjeva ima pravo na povrat uplaćenih troškova, pod uvjetom da Porezna uprava nije započela s radom na izdavanju obvezujućeg mišljenja. Pitanje/prijedlog: koja radnja ili postupak se smatra započetim radom na izdavanju obvezavajućeg mišljenja , obzirom da je u članku 10.stavak (2) predviđen rok od 30 dana za upućivanjem poziva za održavanjem prethodnog razgovora potrebno je precizinije pojasniti koje se radnja smatra već započetim radom. Hvala na pažnji. | Prihvaćen | Prihvaća se. U članku 11. stavak 2. propisan je rok u kojem podnositelj zahtjeva ima pravo na povrat uplaćenih troškova (15 dana od dana predaje zahtjeva). |
| 30 | Šime Guzić | POGLAVLJE III.POSTUPAK IZDAVANJA OBVEZUJUĆIH MIŠLJENJA, Članak 12. | Kako se utvrđuje činjenica da se pitanje odnosi na buduće i namjeravane transakcije. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. Isto se utvrđuje pregledom dokumentacije koja se dostavlja uz zahtjev. |
| 31 | FIDES | POGLAVLJE III.POSTUPAK IZDAVANJA OBVEZUJUĆIH MIŠLJENJA, Članak 13. | U današnje vrijeme kada je brzina i rekacija poduzetnika bitna za opstanak na tržištu, rok za izdavanje obvezujućeg mišljenja (dobivanje informacije, odnosno tumačenje nejasno definiranih propisa) je neprihvatljiv (90 dana + moguće produljenje od 45 dana + neograničeni rok koji će biti kasnije obrazložen). Rok bi trebao biti maksimalno 30 dana bez dodatnih produljenja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno te je sada rok izdavanja točno određen. |
| 32 | HGK | POGLAVLJE III.POSTUPAK IZDAVANJA OBVEZUJUĆIH MIŠLJENJA, Članak 13. | Članice HGK smatraju da su predloženi rokovi za donošenje obvezujućeg mišljenja neprimjereni i neprihvatljivi. Prvi rok je 90 dana, produljivo za još 45 dana, pa produljivo još jednom na neograničeno vrijeme. Postavlja se pitanje smisla ugrađivanja u propis roka koji nije jasno određen. Predlaže se da rok izdavanja obvezujućeg mišljenja bude 30 dana bez produljenja | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno te je sada rok izdavanja točno određen. |
| 33 | Porobija & Špoljarić d.o.o. | POGLAVLJE III.POSTUPAK IZDAVANJA OBVEZUJUĆIH MIŠLJENJA, Članak 13. | Rok za davanje mišljenja iz st. 1. je već sam po sebi iznimno dugačak, jer većini poduzetnika u roku 90 dana prođu svi rokovi za provedbu namjeravane transakcije. Sukladno st. 2, taj rok se može produljiti za dodatnih 45 dana, što iznosi ukupno 135 dana odnosno 4 i pol mjeseca. Za vjerovati je da će se to produljenje roka koristiti vrlo često, osobito kada će pitanja biti imalo složenije naravi (jer se jednostavna pitanja neće niti postavljati, s obzirom na visinu naknade). I onda se na to stavlja st. 3. i 4. koji praktički omogućuju Poreznoj upravi da donosi mišljenje godinama (osobito u slučaju iz st. 4., gdje se čak niti ne propisuje da produljenje roka mora biti obrazloženo), odnosno sve dok ne postane bespredmetno ili poduzetnik bez da dočeka mišljenje provede transakciju (iako je za mišljenje uredno platio). Kada bi u privatnom sektoru neki klijent naručio stručno mišljenje, platio ga unaprijed i čekao ga mjesecima, onaj koji daje mišljenje više nikada ne bi dobio novi upit. Stoga je jedino ispravno i logično, s obzirom da Porezna uprava ima pravo mišljenje donositi neograničeno dugo i bez sankcije, da se propiše da podnositelj zahtjeva plaća mišljenje tek kada ga dobije. Ako se već postupa na način da porezna uprava pruža usluge uz naknadu (poput nekog tržišnog subjekta, a ne kao javno tijelo), onda neka i bude plaćena kao tržišni subjekt (po obavljenom poslu). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, rokovi propisani u prijedlogu Pravilnika predstavljaju uobičajeno, standardno vrijeme u ovakvim slučajevima ako se uzme u obzir prosječno vrijeme izdavanja takvih mišljenja u državama članicama EU. |
| 34 | Šime Guzić | POGLAVLJE III.POSTUPAK IZDAVANJA OBVEZUJUĆIH MIŠLJENJA, Članak 13. | Stavak 4. Ako se rok iz st. 2. može produžiti na neodređeno vrijeme, zašto uopće određivati bilo kakav rok. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća, stavak 4. u članku 13. izbrisan je kao nepotreban. |
| 35 | HGK | POGLAVLJE IV.UČINAK I TROŠKOVI, Članak 14. | Članice HGK ističu da je Ministarstvo financija - Porezna uprava mjerodavna institucija za nadzor nad provedbom zakona i podzakonskih propisa iz područja poreza, doprinosa i sl., koje propise Ministarstvo financija izrađuje i predlaže na usvajanje Vladi RH te smatramo da obvezujuće mišljenje mora imati obvezujući učinak na sve ostale institucije, a ne samo na Poreznu upravu. Apsurdno je da drugi sektori dovode u pitanje ili čak osporavaju mišljenje koje je izdala nadležna institucija i da se na taj način poduzetnicima postavljaju prepreke za poslovanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 36 | FIDES | POGLAVLJE IV.UČINAK I TROŠKOVI, Članak 16. | Ako su propisi toliko nejasni da ih ni samo Savjetodavno tijelo ne može protumačiti, propise bi u tom slučaju trebalo mijenjati. Ukoliko Savjetodavno tijelo smatra da te iste propise može bolje protumačiti sudski vještak, onda bi u svakom slučaju Savjetodavno tijelo trebalo poraditi na svojoj edukaciji (o svom trošku). Također, ako Savjetodavno tijelo ima pravo angažirati sudskog vještaka, kojeg plaća porezni obveznik, prije angažiranja trebalo bi zatražiti suglasnog poreznog obveznika za angažiranje sudskog vještaka i jednako tako trebalo bi propisati i maksimalne iznose troškova takvog vještačenja. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. Sudski vještak se angažira za pitanja koja se mogu pojaviti u postupku, a o kojem području Porezna uprava ne posjeduje stručna znanja. |
| 37 | HGK | POGLAVLJE IV.UČINAK I TROŠKOVI, Članak 16. | Članice HGK ističu da složenost ili težina izrade obvezujućeg mišljenja nužno ne moraju ovisiti o prihodovnoj moći, pravnom statusu i veličini podnositelja zahtjeva te su predložene naknade paušalne i previsoke. Ukoliko se radi o pitanju za čije rješavanje postoje jasni i usklađeni, objavljeni i dostupni propisi, stručnjacima iz porezne administracije će za davanje mišljenja biti potrebno vrlo kratko vrijeme i minimalni napor, a to se može i naplatiti kao usluga ali ne u predloženim iznosima. Ako su propisi nejasni i neusklađeni s drugim propisima pa je porezni obveznik zbog toga prisiljen tražiti obvezujuće mišljenje, troškovi izrade mišljenja trebali bi pasti na teret države kao poticaj da se pokrene postupak za poboljšanje regulative. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Trošak izrade mišljenja predstavlja standard kod ovakve vrste mišljenja, a ujedno podnositelj sudjeluje u pravnoj poreznoj kvalifikaciji transakcije, sve skupa radi zajedničkog razumijevanja poreznog tretmana. Prava i obveze poreznih obveznika su osigurana u redovnom prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku te je također osigurana sudska zaštita i kontrola rada tijela državne uprave. Porezni obveznik može se, ali i ne mora odlučiti za traženje obvezujućeg mišljenja koje se donosi izvan redovnog poreznog postupka utvrđivanja prava i obveza, a obvezniku osigurava dodatnu pravnu sigurnost prilikom postupanja poreznih tijela. |
| 38 | Zdravko Marić | POGLAVLJE IV.UČINAK I TROŠKOVI, Članak 16. | Zbog loših zakona i podzakonskih akata, često nestručnih mišljenje "stručnih" časopisa koji se pozivaju na "usmena mišljenja PU" prisiljeni smo tražiti sada i plaćena obvezna mišljenja. Stvarno apsurdno. Više puta sam argumentirano, baš zbog primjera navedenih u stručnim časopisima kontaktirao poreznu kako centralnu tako i lokalnu. Kojim god putem išao uvijek dobijem odgovor koji to nije. Usmeno mi je rečeno da sam u pravu, ali da mi se ne može izdati mišljenje koje bi bilo na štetu poreznih prihoda, iako sam se konkretno pozvao na Zakon o PDV (članak i stavak) i Zakon o PD (članak i stavak). Nakon 6 mjeseci izađe na stranicama PU "mišljenje" suprotno Zakonu o PD. I mi bi to trebali u buduće plaćati? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 39 | Auto SL 91 d.o.o. Pula | POGLAVLJE IV.UČINAK I TROŠKOVI, Članak 16. | Ukoliko je predlagatelj već inzistra na podmirenju troškova, unatoč činjenici kako složenost ili težina obvezavajućeg mišljenja nužno ne moraju ovisiti o prihodovnoj moći, pravnom statusu i veličini podnositelja predložene naknade su paušalno previsoke. Možda bi bilo poštenije uvesti niži startni paušal npr. 2.000,00 kuna uz dodatak na postotak na visinu prihoda iskaznih u poreznoj prijavi. Gotovo je nemoguće procijeniti složenost , zahtjevnost dobijanja obvezujućeg mišljenja i njihovu povezivost sa prihodima ostvarenim prema posljednjom poreznoj prijavi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog. Članak 16. Prijedloga Pravilnika uzeo je u obzir kod troškova izdavanja obvezujućih mišljenja prihod koji prema posljednjoj poreznoj prijavi ostvaruju podnositelji zahtjeva, a najniža cijena propisana je i za podnositelje koji započinju ili su započeli poslovanje u poreznom razdoblju u kojem se podnosi zahtjev. |
| 40 | Šime Guzić | POGLAVLJE IV.UČINAK I TROŠKOVI, Članak 16. | St. 2. čl. 16. treba glasiti "Troškove sudskog vještaka snosi onaj tko postavi zahtjev za vještačenje" | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se, ukoliko je podnositelj postavio upit koji treba zbog složenosti koja je u manjem dijelu porezno pitanje, angažirati vještaka, troškove će snositi podnositelj zahtjeva za obvezujućim mišljenjem. |
| 41 | Ana Dujmović | POGLAVLJE IV.UČINAK I TROŠKOVI, Članak 16. | Kada bi propisi bili jasni, nedvosmisleni i ne-proturječni s drugim propisima, nikome ne bi niti trebalo obvezujuće mišljenje. Žalosno je da poduzetnici moraju plaćati mišljenja zato jer zakonodavac ne piše suvislo propise. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Izdavanje obvezujućih mišljenja nije instrument stvoren od strane hrvatske porezne administracije, već se intenzivno razvija od sredine 20-tog stoljeća, o čemu postoji bogata literatura. Europska unija kroz Direktive daje značaj obvezujućim mišljenjima na način da se ista, ako se odnose na prekogranične transakcije, razmjenjuju između država članica. |
| 42 | Kanaan d.o.o. | POGLAVLJE IV.UČINAK I TROŠKOVI, Članak 16. | Porezno tijelo je tijelo državne uprave koje postoji zbog obavljanja poslova iz svoje nadležnosti u javnom interesu, a ne radi stjecanja prihoda na tržištu. Obzirom na prenormiranost društva, česte su nejasnoće u primjeni određenih propisa, pa zahtjev za obvezujuće mišljenje nije u svrhu povećanja prihoda poreznog obvezika, već u javnom interesu i treba biti besplatan. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Podnošenje zahtjeva za izdavanjem obvezujućeg mišljenja je mogućnost, nije propisano kao obveza. |
| 43 | Odvjetnik Vlaho Hrdalo | PRAVILNIK , NEDOZVOLJENO OBAVLJANJE GOSPODARSKE DJELATNOSTI PUTEM INTERNETA | Ako su predloženi članci upereni isključivo protiv stranih kladionica kao što kaže ministar Marić (https://www.24sata.hr/news/protiv-utaje-maric-gasi-pristup-stranim-internet-kladionicama-610696), onda je to potrebno na taj način i definirati jer se ovako širokom formulacijom otvaraju vrata zloupotrebama budući "gospodarsku djelatnost putem interneta" obavlja gotovo svaki domaći gospodarski subjekt. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 44 | OT-OPTIMA TELEKOM d.d. | NEDOZVOLJENO OBAVLJANJE GOSPODARSKE DJELATNOSTI PUTEM INTERNETA, Članak 18. | Optima prije svega ukazuje kako su pružatelji usluge pristupa internetu (operatori) trenutno u mogućnosti samo uskratiti krajnjem korisniku korištenje usluge pristupa internetu, ne i blokirati pristup sadržaju određene internet stranice kojoj se pristupa putem usluge interneta koju operator pruža. Naime, obvezu uskrate usluge pristupa internetu operatori ispunjavanju sukladno čl. 3. Pravilnika o izvršavanju sigurnosne mjere zabrane pristupa Internetu (NN br. 34/2013), a po zaprimanju obavijesti od HAKOM-a kako je određenom osuđeniku izrečena, temeljem čl. 75 stavka 1 Kaznenog zakona (NN br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15), sigurnosna mjera zabrane pristupa internetu u određenom trajanju. Slijedom navedenog, Optima ukazuje kako je svim operatorima ovlaštenim za pružanje usluge pristupa internetu u RH neophodno ostaviti primjeren rok za prilagodbu poslovanja, a koji rok im je neophodno potreban za implementaciju tehničkog rješenja u elektroničkoj komunikacijskoj mreži putem kojeg će se izvršavati nalog o zabrani rada blokiranjem pristupa sadržaju pojedine Internet stranice. Obzirom da je riječ o vrlo kompleksnom tehničkom rješenju koje mora biti provedeno u svim instancama mreže, Optima ukazuje kako bi rok od minimalno 6 mjeseci od stupanja na snagu Pravilnika bio primjeren za prilagodbu poslovanja svim operatorima na tržištu. Optima smatra kako je ovaj zahtjev za dopunom opravdan, tim više što se člankom 20. Nacrta Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona, određuje pokretanje prekršajnog postupka protiv operatora koji nije blokirao pristup sadržaju prema nalogu o zabrani rada, a time slijedi i sankcija. Stoga, Optima još jednom naglašava da bi obveza blokiranja pristupa sadržaju pojedine Internet stranice bila provediva u praksi ista mora biti i tehnički implementirana u mreži, kako bi operatori bili uopće u mogućnosti tu obvezu i izvršiti. Na navedeno je Optima, posebno ukazala, na sastanku održanom 5. prosinca 2018. u Središnjem uredu Porezne uprave. | Primljeno na znanje | Porezna uprava je na održanim sastancima s predstavnicima pružatelja usluga pristupa internetu usuglasila stavove o mogućnosti izvršavanja naloga o zabrani rada blokiranjem pristupa sadržaju pojedine Internet stranice. |
| 45 | Hrvatska Lutrija d.o.o. | NEDOZVOLJENO OBAVLJANJE GOSPODARSKE DJELATNOSTI PUTEM INTERNETA, Članak 18. | Definiranje gospodarske djelatnosti, sankcija (zabrana rada) za obavljanje gospodarske djelatnosti suprotno propisima kojima se uređuje obavljanje odnosne djelatnosti te provedba zabrane rada (onemogućavanje pristupa internetskoj stranici subjekta koji obavlja gospodarsku djelatnost ) određeni su OPZ-om. Smatramo nepotrebnim ponovno definiranje putem provedbenog akta. Smatramo uputnim propisati kriterije temeljem kojih će porezno tijelo utvrđivati nastup uvjeta „ ostvarivanja nepripadajućih poreznih pogodnosti i/ili izazivanja teško nadoknadive štete“. Nije jasno na koji način će nadležno porezno tijelo, u praksi, pratiti i utvrđivati obavljanje nedozvoljene gospodarske djelatnosti u smisli odredbe čl.44 OPZ kao i provedbu izrečene zabrane rada, budući se web stranicu putem koje se obavlja nedozvoljena gospodarska djelatnost i pristup kojoj je onemogućen, relativno lako i brzo može zamijeniti drugom i tako, u praksi, izbjegavati zabranu rada? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nepripadajuće porezne pogodnosti utvrđuju se u svakom pojedinačnom slučaju te nije moguće propisati kriterije temeljem kojih će porezno tijelo utvrđivati nastup uvjeta ostvarivanja nepripadajućih poreznih pogodnosti i/ili izazivanja teško nadoknadive štete za svaki pojedinačni slučaj. |
| 46 | Zdravko Marić | NEDOZVOLJENO OBAVLJANJE GOSPODARSKE DJELATNOSTI PUTEM INTERNETA, Članak 18. | Ovdje možemo govoriti samo o primanju uplata, a nikako o nuđenju roba i usluga na internet stranicama. Ako se ovo ne regulira preciznije , možemo zabraniti bilo kakvo oglašavanje na internetu? Sigurno nije intencija zakonodavca, ali treba puno jednostavnije i preciznije napisati. Da li je i kako uopće moguće spriječiti da netko na "hr", "eu", "com" ili bilo kojoj drugoj domeni, bez obzira gdje mu trenutno bio IP reklamira robu i/ili uslugu je upitno. Stručnjaci se slažu da je i nemoguće, a i sam to tvrdim. Tijek novca se može pratiti tek u RH ako se uplate vrše kod naših poslovnih banaka. Ali ako to nije slučaj, ne znam kako? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Intencija zakonodavca je sprječavanje obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta, a ne zabrana oglašavanja. Navedeno podrazumijeva da se izbjegavajući ispunjavanje zahtjeva posebnog propisa koji uređuje određenu djelatnost, putem interneta nude robe i usluge koje građani mogu kupiti. |
| 47 | OT-OPTIMA TELEKOM d.d. | NEDOZVOLJENO OBAVLJANJE GOSPODARSKE DJELATNOSTI PUTEM INTERNETA, Članak 19. | Početak roka od 7 dana za postupanje po nalogu o zabrani koji je ostavljen pružateljima usluge pristupa internetu (operatorima) se mora odrediti na način da rok započinje teći od dana kada je nalog o zabrani dostavljen operatorima od strane HAKOM-a. Ovakvo određivanje početka roka jest protivno pravilima o upravnom postupku. Slijedom toga, Optima drži kako je nužno izvršiti izmjenu st. 3. | Prihvaćen | Prihvaća se. Dopunjen je članak 19. Pravilnika. |
| 48 | Hrvatska Lutrija d.o.o. | NEDOZVOLJENO OBAVLJANJE GOSPODARSKE DJELATNOSTI PUTEM INTERNETA, Članak 19. | Nužno je propisati rok u kojemu nadležna regulatorna agencija za mrežne djelatnosti zaprimljeni nalog dostavlja operatorima (a koji bi, smatramo, trebao biti iznimno kratak-1 do2 dana) te roka u kojemu operatori moraju izvršiti nalog te o istome obavijestiti nadležnu regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti. Predlažemo razmotriti postoji li mogućnost da nadležno porezno tijelo nalog o zabrani rada, osim nadležnoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti, dostavlja i operatorima čime bi se pojednostavio i ubrzao postupak izvršenja zabrane rada, a što bi se moglo pokazati bitnim u slučaju velikog broja naloga o zabrani rada. | Prihvaćen | Prihvaća se. Dopunjen je članak 19. Pravilnika. |
| 49 | Odvjetnik Vlaho Hrdalo | NEDOZVOLJENO OBAVLJANJE GOSPODARSKE DJELATNOSTI PUTEM INTERNETA, Članak 19. | Kako će operatori izvršiti nalog koji im nije dostavljen? Pravilnikom se propisuje tek da se nalog dostavlja nadležnoj regulatornoj agenciji, ne i operatorima (ili da bi nadležna agencija trebala isti proslijediti operatorima). Vrlo kratki rok (7 dana) za izvršenje operatorima teče od dana kada je agencija zaprimila nalog premda ga oni sami mogu nezaprimiti niti sedmog dana tog roka. A za nepostupanje se propisuju kazne. | Prihvaćen | Prihvaća se. Pravilnikom će se propisati da je nadležna regulatorna agencija za mrežne djelatnosti dužna u roku od 48 sati od zaprimanja naloga proslijediti nalog na izvršenje operatorima, koji su operatori dužni izvršiti u roku od sedam dana od dana kada im je dostavljen. |
| 50 | Hrvatska Lutrija d.o.o. | NEDOZVOLJENO OBAVLJANJE GOSPODARSKE DJELATNOSTI PUTEM INTERNETA, Članak 20. | Predlažemo pojam „vlasnika domene“ zamijeniti pojmom „poduzetnika“, a kako je taj pojam definiran čl.44. st.1. OPZ-a. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Smatramo da je pojam ˝vlasnik domene ˝precizniji u odnosu na pojam poduzetnika, koji ima šire značenje. |
| 51 | Mauro Josipovic | NEDOZVOLJENO OBAVLJANJE GOSPODARSKE DJELATNOSTI PUTEM INTERNETA, Članak 20. | Članak 19 navodi da ukoliko je dostupno, dostavlja se informacija (dostupne podatke o fizičkoj ili pravnoj osobi vlasniku domene) nadležnoj regulatornoj agenciji, zašto se "vlasniku" ne dostavlja obavijest već se kreira još jedna lista koju bi se trebalo pratiti na dnevnoj bazi? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se.Vlasnika u situacijama koje se nastoje prevenirati ovim provedbenim propisom nije uvijek moguće identificirati. |
| 52 | Odvjetnik Vlaho Hrdalo | NEDOZVOLJENO OBAVLJANJE GOSPODARSKE DJELATNOSTI PUTEM INTERNETA, Članak 21. | Potrebno je odrediti objektivni ili zastarni rok, ne može blokada trajati "zauvijek". | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Blokada će trajati do usklađenja poslovanja s propisima RH. |
| 53 | Jozo Jurić | PRAVILNIK , DIO PETI | NEOBAVEZUJUĆE MIŠLJENJE NA KVAZI-URADAK ZVANI „PRAVILNIK O PROVEDBI OPĆEG POREZNOG ZAKONA“ Samo za „Neiscrpne knjigovođe“ … Iscrpljeni imaju pametnijeg posla nego da ovo čitaju ;) Pročitah DIO PETI koji se zove „Vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost knjigovodstvene isprave“ a trebao bi se zvati „Digitalno arhiviranje knjigovodstvenih isprava iz proteklih poslovnih godina“ da bi cijeli tekst imao smisla uz pretpostavku da je nakana zakonodavca bila omogućiti i taj način arhiviranja knjigovodstvenih isprava u periodu obaveznog zakonskog čuvanja građe. Ako je nakana bila doista takva onda se „digitalnim arhiviranjem“ ne bi trebali baviti svi poduzetnici i knjigovodstveni servisi nego bi se arhiviranjem bavile specijalizirane tvrtke i certificirani pojedinci koji imaju odgovarajuća znanja i vještine, te resurse „profesionalnih Data Centara“ koji su kao takvi dostupni on line 24 sata dnevno, kako poduzetniku tako i poreznom nadzoru. Tek tada bi cijela procedura imala smisla posebno one gluposti oko URL-ova, IP adresa, Dnevnika odnosno „logova“ koji bilježe administrativno vrijem pristupa, promjene nad podacima itd. I sve to bi čak i malo smisla ako se zna da neke tvrtke za papirnate arhive iz prethodnih godina trebaju cijela skladišta, garaže i slično, a pretpostavljam da bi takve firme bile i zainteresirane da uz naknadu digitaliziraju arhivu i da se riješe gomila registratora… Međutim… kako se pisac pravilnika u „svome kreativnom zanosu“ doslovno raspametio a da ne kažem razgoropadio onda je napisao i „DIO ŠESTI“ koji se zove „Oblik, sadržaj, rok i način dostave poslovnih knjiga, evidencija, izvješća i drugih podataka koji se čuvaju u elektroničkom obliku“ u kojem se ideja Digitalne Arhive prošlih razdoblja neprimjetno poistovjetila sa On-line digitalizacijom u realnom vremenu „svega živoga i neživoga“ što poduzetnik takne u procesima pripreme, obrade i izrade „finalnih knjigovodstvenih isprava“. (da bar netko zna za popis finalnih knjigovodstvenih isprava). I tako zakonodavac u članku 27 „bez pardona“ nameće poreznom obvezniku da na zahtjev poreznog tijela (valjda bilo koje šalteruše) dostavi na uvid (rok 15 dana) „što god im padne na pamet“ i to u digitalnom obliku, što valjda podrazumijeva da sve što poduzetnik dotakne u svom administrativnom poslovanju je automatski i skenirano u PDF (di ga nađe), digitalno potpisano (sigurno pohranjeno itd..) i to valjda od certificirane i stručne osobe pri čemu se još nameće i obaveza da se za svaku izmjenu bilo kojeg podatka ili finalnog dokumenta uspostavlja dnevnik događaja (članak 32) tako da „forenzičari“ porezne uprave u svakom trenutku mogu pokazati i dokazati podle namjere zločestog poduzetnika. Čudi me da se u svom kreativnom zanosu, iluzionist koji je sve ovo napisao, nije sjetio da dostavu podataka putem svemoćne aplikacije „e-porezna“ ne zamjeni odredbom da poduzetnik mora osigurati tehničke uvjete da svaka informacija koju zatraži neka šalteruša porezne uprave mora automatski i iskočiti upravo na njenom ekranu. (da se jadna ne muči). Inače se ne bi sjetili prava na zapljenu računala i podataka na njima, čak i na zapljenu cijelih mrežnih okruženja koje bi valjda poduzetnik trebao pokrenuti direktno u poreznoj nakon zapljene, kad to zatraži porezno tijelo ili neki „organ“. Strava !! Ovdje se doista desila „bolesna transvestija“ nekog goropadnog pravnog uma u kvazi-informatički um, koji ne samo da ne razumje današnja informatička i tehnološka dostignuća nego izgleda da nije svjestan u kojoj „tunguziji“ mi živimo, kad je zaključio kako su „knjigovođa i poduzetnik“ dva najsumnjivija lica koja se kreću ovim prostorima. Evo, dao sam si truda da napišem „neobavezujuće mišljenje“ na kvazi-uradak zvani „Pravilnik o provedbi općeg poreznog zakona“. | Primljeno na znanje | U odnosu na dio šesti Prijedloga Pravilnika sadržaj tog dijela je u 2017. godini uključen u cjeloviti Pravilnik o provedbi OPZ-a, a zapravo je početak primjene odredbi ovog dijela započeo 28.4.2009. godine, kada je donijet Pravilnik o obliku, sadržaju, roku i načinu dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvješća koji se čuvaju u elektroničkom obliku (Narodne novine 59/09). |
| 54 | FIDES | POGLAVLJE I., Članak 22. | Čitljivost knjigovodstvene isprave izdane na termo trakama nemoguće je očuvati do kraja razdoblja za pohranu knjigovodstvene isprave. Čak i kada se ista kopira dok je vidljiva, nemoguće je kasnije dokazati da je kopija istovjetna originalu koji je u cijelosti izblijedio. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poduzetnik je dužan osigurati da računovodstvena dokumentacija bude točna, potpuna, provjerljiva, razumljiva i zaštićena od oštećenja i promjena. |
| 55 | HGK | POGLAVLJE I., Članak 22. | Članice HGK ukazuju na problem čitljivosti nekih računa, kao npr.računa ispisanih na termo trakama. Već nakon par godina izblijede zapisi, i teško da mogu izdržati zakonski određeno čuvanje od 11 godina u bilo kojim uvjetima čuvanja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Poduzetnik je dužan osigurati da računovodstvena dokumentacija bude točna, potpuna, provjerljiva, razumljiva i zaštićena od oštećenja i promjena. |
| 56 | Zdravko Marić | POGLAVLJE I., Članak 22. | Državne tvrtke, banke, javna poduzeća i brojni drugi subjekti ne izdaju ispravne knjigovodstvene isprave. Imamo i likvidatore i oni zovu i traže npr ispravan račun. Tko može od velikog trgovačkog lanca ishoditi dokument koji je ispravan, Odgovor je najčešće: "Tako radi softver"! Što imamo u praksi u najidealnijem slučaju: 1. Napravimo u svom ERP sustavu račun, prikačimo mu sve priloge (narudžbenica, radni nalog, zapisnik, ... ) 2. Pošaljeno kroz sustav eRačun i zabilježimo s kojeg računala, koji korisnik i točno kada je poslao račun. 3. Sustav nam šalje notifikaciju o poslanoj notifikaciji o prispjelom računu korisniku ( na jednu ili više e-mail adresa). 4.Opet zabilježimo cijeli vremenski tijek i pokupimo sa sustava elektroničkim potpisom ovjereni račun. 5. Ovakav (svoj izlazni) račun otisnemo na papiru i htjeli ili ne dajemo likvidatoru da ga ovjeri. A kako drugačije osim ako ne želi udarati žig na ekran? Zašto ne elektronička likvidatura (status likvidirano, ime operatera-lokvidatora i vrijeme likvidacije) već prije samog slanja računa? 6. Bilježimo automatizirano u svom sustavu kada je korisnik stvarno i da li je uopće podigao račun. Ako nije i neće, onda šaljemo običnom poštom, a 6 dana smo već izgubili... 7. Tek sada, opet u idealnom slučaju račun knjižimo automatski u financijsko knjigovodstvo po zadanom modelu, a u knjizi IRA jasno već se nalazi. 8. Druga strana zaprima notifikaciju o prispjelom računu, isti skida sa sigurne(?) stranice u PDF i xml formatu. 9. U idealnom slučaju ovaj xml format koristite za unos u knjigu URA (malo teže zar ne?) ili ga uobičajeno otisnete na papiru. 10. Račun otisnete na papiru iako je došao elektronički, šaljete na likvidaturu - lupite žig ( da ne bi opet uneredili ekran). 11. Unosite račun u knjigu URA 12. Račun automatizirano skenirate i automatski prilažete uz slog URA-e 13. Knjižite račun, opet u idealnom slučaju automatski po modelu. 14. Tiskate temeljnicu i opet likvidatura ... 15. Šaljete PDV obrazac i XML URA u poreznu. 16. Sve arhive se rade potpuno automatizirano i na više mjesta. Ovo je poprilično idealizirano a već ima puno koraka samo za jedan jedini račun koji je nastao. Oni koji puno od ovih koraka rade ručno iskreno ih žalim. Ključno je pitanje kako i ovo pojednostavniti, potpuno eliminirati papire, žigove, potpise, suvišne evidencije i knjige? U maloj tvrtki u pravilu ove sve radi jedna osoba. I još puno, puno, puno toga... Ludilo! Npr. pošaljimo knjige URA i IRA u xml, pa ne moramo uopće slati PDV obrazac, uvedimo elektronsku likvidaturu (svako svoju uz definiranje prava u ERP-u), lokalno skeniranje pomaže nama da ne čuvamo dokumente i tražimo ih po registratorima. Što se to tiče bilo koga kako i gdje čuvam dokument, ako ga uvijek mogu dostaviti na uvid za kontrolu kroz sustav ePorezna koji kontrolu podrazumjeva samim spajanjem na nju.... | Primljeno na znanje | Propisani način je opcija, ne obveza. Komentar je primljen na znanje. |
| 57 | Šime Guzić | POGLAVLJE I., Članak 22. | Čl. 22. st. 2. Umjesto "Cjelovitost sadržaja" treba biti "Cjelovitost izvornog sadržaja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Cjelovitost sadržaja odnosi se kako na izvorni dokument tako i na ispravu pretvorenu u elektronički oblik. |
| 58 | HGK | NAČIN OSIGURAVANJA VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA , Članak 23. | Članice HGK predlažu brisati ovaj članak zbog prenormiranosti. Naime, postupanje s računima regulirano je Zakonom o računovodstvu. Ukazujemo na moguću koliziju sa člankom 9. Zakona o računovodstvu te smatramo da bi usvajanje ove odredbe mogla pridonijeti pravnoj nesigurnosti te predstavljati novu prepreku poreznim obveznicima. | Nije prihvaćen | Odredbom se nastoji osigurati vjerodostojnost knjigovodstvene isprave prilikom prelaska iz jednog oblika u drugi. |
| 59 | HRVATSKA UDRUGA BANAKA | NAČIN OSIGURAVANJA VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA , Članak 23. | U slučaju da navedena odredba bude usvojena u ovom obliku, navedeno će stvoriti izuzetno velike operativne probleme i nepotrebne troškove posebno većim poduzetnicima koji imaju velik broja klijenata kojima redovito šalju račune, obračune i slične dokumente o poslovnim događajima. Naime, nerijetko klijenti (fizičke i pravne osobe) inzistiraju na dostavi navedenih dokumenata u papirnatom obliku, tako da poduzetnici nemaju druge alternative od ispisa na papir elektronički kreiranih knjigovodstvenih isprava. U slučaju da se propiše obveza potpisivanja takvih dokumenata, koji se kod pojedinih velikih poduzetnika broje čak i u nekoliko stotina tisuća dokumenata mjesečno (banke, telekomi itd.), jasno je o kolikom se operativnom problemu za takve poduzetnike radi. Također treba naglasiti kako je kod velikih poduzetnika kreiranje i slanje knjigovodstvenih isprava visoko automatiziran proces i odvija se u cjelovitom neprekidnom procesu sve do pakiranja u kuverte i slanja dokumenta kao pismovne pošiljke klijentima. Prekid navedenog automatiziranog procesa zbog potpisivanja dokumenata praktički je neizvedivo. Apsolutno razumijemo i pozdravljamo svaku mjeru koja vodi k ubrzavanju poslovnih procesa, digitalizaciji i eliminiranju nepotrebnih administrativnih troškova za poduzetnike, ali mislimo kako predložena odredba ne rješava problem odnosno uzrok problema. Upravo suprotno, ovime se dodatno kažnjava poduzetnike koji pored troška slanja knjigovodstvenih isprava u papirnatom obliku, sada moraju dodatno osigurati i potpisivanje tih dokumenata. Uvjereni smo da svi veliki poduzetnici podržavaju prelazak s klasičnih papirnatih računa i drugih knjigovodstvenih isprava na elektronički račun, ali mislimo da ovo definitivno nije dobro rješenje jer ne motivira primatelje takvih isprava da odustanu od papirnatog oblika i prihvate elektronički zapis. Sama činjenica da će izdavatelj od sada biti u dodatnoj obvezi potpisivanja knjigovodstvene isprave, neće primatelja motivirati na prelazak s papirnatog na elektronički oblik iste. Obzirom da knjigovodstvena isprava ima šire značenje od računa, vrijedi istaknuti kako je predložena odredba u koliziji s člankom 9. stavkom 5. Zakona o računovodstvu (dalje ZOR) koji propisuje da račun ne treba biti potpisan ako je sastavljen na način koji uređuju porezni propisi, te sadrži ime i prezime osobe koja je odgovorna za njegovo izdavanje. U slučaju prihvaćanja ovog prijedloga imali bi situaciju da ZOR propisuje kako potpis na računu nije potreban i s druge strane Pravilnik o OPZ-u koji zahtijeva potpis. Ako bi se s druge strane tumačilo kako račun ne treba biti potpisan ali ostale knjigovodstvene isprave trebaju, navedeno ne smatramo logičnim i opravdanim rješenjem jer su računi daleko najučestalije knjigovodstvene isprave. Shodno svim gore navedenim argumentima predlažemo da se navedena odredba briše jer postojeće odredbe ZOR-a adekvatno reguliraju problematiku potpisivanja knjigovodstvenih isprava i nema potrebe da se ista stvar uređuje i Pravilnikom o provedbi OPZ-a. Ukoliko je cilj predlagača smanjenje korištenja knjigovodstvenih isprava u papirnatom obliku, tada bi bilo potrebno izmjenama regulative ukinuti ili ograničiti na specifične slučajeve obvezu poduzetnika da dostavljaju klijentima račune u papirnatom obliku. Nužno je motivirati primatelje računa da prihvate račune u elektroničkom obliku sukladno njihovom određenju iz članka 161. stavak 6. Pravilnika o PDV-u. | Prihvaćen | Prihvaća se, izostavljen je taj uvjet iz članka 23. Pravilnika. |
| 60 | Jozo Ivanović | NAČIN OSIGURAVANJA VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA , Članak 23. | Vjerodostojnost podrijetla osigurana je u dovoljnoj mjeri podacima koji identificiraju izdavatelja i bez potpisa odgovorne osobe jer se podrijetlo može provjeriti i na drugi način (u nekim zemljama dovoljno je koristiti memorandum tvrtke ili obrazac računa). | Prihvaćen | Prihvaća se, izostavljen je taj uvjet iz članka 23. Pravilnika. |
| 61 | KOLAREK P.T.U. d.o.o. | NAČIN OSIGURAVANJA VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA , Članak 23. | Tko je odgovorna osoba koja treba potpisati isprintani dokument? Kako danas uopće razlikovati kopirani i orginalni dokumenat? Knjigovodstveni uredi bi morali zaposliti djelatnika koji bi se samo bavio prikupljanjem potpisa, printanjem... | Prihvaćen | Prihvaća se, izostavljen je taj uvjet iz članka 23. Pravilnika. |
| 62 | Jozo Jurić | NAČIN OSIGURAVANJA VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA , Članak 23. | Pretpostavljam da se ovdje govori o dokumentima koji bi se iz poslovno informacijskog sustava poduzetnika eventualno ispisali na papir, zatim ručno ovjeravali (potpisivali i pečatirali) prije slanja na digitalizaciju. 1. Međutim kad ste već tako sistematični dobro bi bilo da napokon objavite popis „svih knjigovodstvenih isprava“ koje moraju biti potpisane i pečatirane jer iz nacrta ovoga pravilnika se može zaključiti kako se svaka „administrativna škrabotina“ može i treba smatrati knjigovodstvenom ispravom. Pa tako tražite da se na računalu na kojem se vode poslovne knjige, za svaki digitalni zapis (makar to značilo baza podataka, dokument bilo kojeg formata…), treba voditi dnevnike događaja (logove), osigurati, verzioniranje, autentičnost, nepromjenjivost, vjerodostojnost, neporecivost itd. Na stranu to što u drugim zakonima ukidate pečatiranje i potpisvanje koječega. 2. Kad već u digitalnu arhivu zaprimate kojekakve digitalne zapise (različiti formati baza podataka, dokumenata, slika itd) zašto onda niste predvidjeli da se svi takvi digitalni zapisi zapakiraju u neki arhivski fajl (ZIP, RAR itd ) i onda se fajl kao takav digitalno potpiše digitalnim certifikatom poduzetnika i pošalje u centralnu digitalnu arhivu. Ovako bi valjda trebalo svaki računčić i bilješku posebno ispisati na papir, pečatirati i potpisati. Suludo! Ne znam koja bi budala to sebi napravila i još da na kraju mora platiti uslugu digitalizacije poslovnih knjiga! | Primljeno na znanje | Pravilnik i Zakon ovaj način propisuju kao opciju, ne kao obvezu. |
| 63 | Zdravko Marić | NAČIN OSIGURAVANJA VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA , Članak 23. | A što će nam uopće onda elektronički dokument, ako bi ga ispisivali zbog bilo kojeg razloga na papiru? Dovoljno je propisati format, a jeste PDF/A i poslati ga sigurnim elektroničkim kanalom. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. Propisani način je opcija, ne obveza. |
| 64 | Vesna Varšava | NAČIN OSIGURAVANJA VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA , Članak 23. | Nejasno je tko mora potpisati papirnati dokument. Ako je zakonodavac mislio kada izdavatelj ispisuje elektronički kreiran dokument da ga mora potpisati, isto je u suprotnosti sa čl.9 st.5 Zakona o računovodstvu gdje je navedeno da račun ne mora biti potpisan ako je na računu navedeno ime i prezime osobe koja je račun izdala. Ako se misli na primatelja elektroničkog zapisa tada to treba jasno napisati u članku. | Prihvaćen | Prihvaća se, izostavljen je taj uvjet iz članka 23. Pravilnika. |
| 65 | FIDES | NAČIN OSIGURAVANJA VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA , Članak 24. | Tko su osobe certificirane od strane nadležnog tijela u RH i na koji način se stječe certifikat i koliko košta stjecanje takvog certifikata, odnosno koliko će porezne obveznike koštati skeniranje dokumenata? Još jedno dodatno opterećenje poreznih obveznika. Predlažem brisanje ove odredbe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Sukladno odredbama Općeg poreznog zakona i Prijedloga pravilnika, porezni obveznik ili osoba koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige može knjigovodstvene isprave čuvati na tri načina: - izabrati da i nadalje čuva knjigovodstvene isprave u papirnatom obliku, - druga mogućnost je opisana u članku 24. stavcima 1. i 2. Prijedloga pravilnika i prema istoj porezni obveznik može koristiti informacijski sustav koji zadovoljava propisanim uvjetima ili - treća mogućnost proizlazi iz članka 24. stavka 4. Prijedloga pravilnika i prema istoj, ukoliko porezni obveznik nema programsko rješenje koje zadovoljava uvjetima, može koristiti usluge osobe (pravne ili fizičke) koja ima potvrdu o sukladnosti informacijskog sustava za pretvorbu dokumentacije. Opći porezni zakon propisuje način osiguranja vjerodostojnosti podrijetla kroz cijelo razdoblje čuvanja knjigovodstvene isprave za porezne potrebe i to kao mogućnost, a ne kao obvezu poreznih obveznika, a koji bi bio istovremeno ušteda za porezne obveznike u odnosu na postojeće troškove skladištenja i čuvanja u papirnatom obliku. |
| 66 | HGK | NAČIN OSIGURAVANJA VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA , Članak 24. | Predloženo rješenje, prema kojemu pretvorbu papirnatog u elektronički oblik mogu obavljati samo osobe koje je nadležno tijelo certificiralo za tu svrhu, podrazumijeva trošak te pretvorbe te zapravo poništava prvotno željeni učinak smanjenja troška čuvanja dokumentacije. Članice HGK predlažu brisati ovu odredbu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Sukladno odredbama Općeg poreznog zakona i Prijedloga pravilnika, porezni obveznik ili osoba koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige može knjigovodstvene isprave čuvati na tri načina: - izabrati da i nadalje čuva knjigovodstvene isprave u papirnatom obliku, - druga mogućnost je opisana u članku 24. stavcima 1. i 2. Prijedloga pravilnika i prema istoj porezni obveznik može koristiti informacijski sustav koji zadovoljava propisanim uvjetima ili - treća mogućnost proizlazi iz članka 24. stavka 4. Prijedloga pravilnika i prema istoj, ukoliko porezni obveznik nema programsko rješenje koje zadovoljava uvjetima, može koristiti usluge osobe (pravne ili fizičke) koja ima potvrdu o sukladnosti informacijskog sustava za pretvorbu dokumentacije. Opći porezni zakon propisuje način osiguranja vjerodostojnosti podrijetla kroz cijelo razdoblje čuvanja knjigovodstvene isprave za porezne potrebe i to kao mogućnost, a ne kao obvezu poreznih obveznika, a koji bi bio istovremeno ušteda za porezne obveznike u odnosu na postojeće troškove skladištenja i čuvanja u papirnatom obliku. |
| 67 | Jozo Ivanović | NAČIN OSIGURAVANJA VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA , Članak 24. | Navodu o certificiranim osobama ovdje nije mjesto, no nije dovoljno niti samo skenirati dokument i spremiti ga na disk bez ikakvih dodatnih pravila. Predlažem konzultirati norme i iskustva drugih, npr. ISO 13028 ili njemačku normu "BSI Technische Richtlinie 03138 Ersetzendes Scannen" koja specificira uvjete pod kojima se izvornik na papiru može uništiti nakon skeniranja i de facto razrađuje spomenutu ISO normu. Na temelju ovih normi, pretvorba bi se mogla urediti otprilike na sljedeći način: "(1) Pretvorba knjigovodstvene isprave izvorno nastale u papirnatom obliku u digitalni oblik obavlja se pomoću informacijskog sustava koji omogućuje da se digitalizacija obavi na uređen i provjerljiv način. (2) Informacijski sustav koji se koristi za pretvorbu knjigovodstvenih isprava u digitalni oblik treba generirati i pohraniti informacije o samoj pretvorbi i o možebitnoj obradi digitalnih kopija nakon pretvorbe, u opsegu koji omogućuje da se utvrdi: - tko je i kada obavio pretvorbu isprave - u kojem je organizacijskom i tehničkom okruženju pretvorba obavljena - tko je i kada obavio izmjenu na digitalnoj kopiji isprave ako je bilo takvih izmjena tijekom ili nakon pretvorbe. (3) Podaci iz stavka 2. ovog članka trebaju biti jednoznačno logički povezani s digitalnom kopijom isprave ili ugrađeni u nju te zaštićeni od izmjena i dostupni radi provjere podrijetla kopije isprave." Aplikacije koje se koriste trebaju te podatke bilježiti automatski, bez ručnog upisivanja. Neke od odredaba navedenih normi izgledaju zahtjevnije nego što jesu: npr. odredba o dokumentiranju tehnološkog i organizacijskog okruženja znači da negdje treba pohraniti podataka da je dokument skenirala firma X softverom Y. | Prihvaćen | Prihvaća se, izvršene su korekcije u članku 24. Pravilnika. |
| 68 | KOLAREK P.T.U. d.o.o. | NAČIN OSIGURAVANJA VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA , Članak 24. | Neka nam netko malo pojasni koje je to nadležno tijelo u RH koje će osobama zaduženim za skeniranje dokumenata izdati certifikate. Hoćete li možda osnovati neku novu "kvazi agenciju" koja će se time baviti, a svi mi koji imamo puno ozbiljnijeg posla plaćati njihov izmišljeni posao? Hoćemo li i za potrebe skeniranja zaposliti još jednog dodatnog djelatnika koji će u nekakve nepotrebne tabele upisivati ime operatera, vrijeme skeniranje i koje kakve druge nebuloze? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Sukladno odredbama Općeg poreznog zakona i Prijedloga pravilnika, porezni obveznik ili osoba koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige može knjigovodstvene isprave čuvati na tri načina: - izabrati da i nadalje čuva knjigovodstvene isprave u papirnatom obliku, - druga mogućnost je opisana u članku 24. stavcima 1. i 2. Prijedloga pravilnika i prema istoj porezni obveznik može koristiti informacijski sustav koji zadovoljava propisanim uvjetima ili - treća mogućnost proizlazi iz članka 24. stavka 4. Prijedloga pravilnika i prema istoj, ukoliko porezni obveznik nema programsko rješenje koje zadovoljava uvjetima, može koristiti usluge osobe (pravne ili fizičke) koja ima potvrdu o sukladnosti informacijskog sustava za pretvorbu dokumentacije. Opći porezni zakon propisuje način osiguranja vjerodostojnosti podrijetla kroz cijelo razdoblje čuvanja knjigovodstvene isprave za porezne potrebe i to kao mogućnost, a ne kao obvezu poreznih obveznika, a koji bi bio istovremeno ušteda za porezne obveznike u odnosu na postojeće troškove skladištenja i čuvanja u papirnatom obliku. u papirnatom obliku, |
| 69 | Marko Mrvelj | NAČIN OSIGURAVANJA VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA , Članak 24. | Pretvorba isprave u papirnom obliku u što (po naslovu je jasno, ali tekst nije dobar). Apsolutno nepotrebno uvođenje certifikata za skeniranje, ovo je napisao netko ili nesposoban ili zlonamjeran. Ne izmišljajte gluposti, kakav certifikat , još jedan namet i prilika za otvaranje firmi gdje ćemo ljudima naplaćivati edukaciju i certifikaciju za skeniranje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Sukladno odredbama Općeg poreznog zakona i Prijedloga pravilnika, porezni obveznik ili osoba koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige može knjigovodstvene isprave čuvati na tri načina: - izabrati da i nadalje čuva knjigovodstvene isprave u papirnatom obliku, - druga mogućnost je opisana u članku 24. stavcima 1. i 2. Prijedloga pravilnika i prema istoj porezni obveznik može koristiti informacijski sustav koji zadovoljava propisanim uvjetima ili - treća mogućnost proizlazi iz članka 24. stavka 4. Prijedloga pravilnika i prema istoj, ukoliko porezni obveznik nema programsko rješenje koje zadovoljava uvjetima, može koristiti usluge osobe (pravne ili fizičke) koja ima potvrdu o sukladnosti informacijskog sustava za pretvorbu dokumentacije. Opći porezni zakon propisuje način osiguranja vjerodostojnosti podrijetla kroz cijelo razdoblje čuvanja knjigovodstvene isprave za porezne potrebe i to kao mogućnost, a ne kao obvezu poreznih obveznika, a koji bi bio istovremeno ušteda za porezne obveznike u odnosu na postojeće troškove skladištenja i čuvanja u papirnatom obliku. |
| 70 | Zdravko Marić | NAČIN OSIGURAVANJA VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA , Članak 24. | Već sam komentirao besmislenost predloženog. Dovoljno je osigurati sustav (ako netko uopće želi) koji skenirani dokument pohranjuje u zaštićenu sigurnu bazu podataka u binarnom obliku koji je već kriptiran u suvremenim bazama. Takav dokument se jednostavno ne može promijeniti. Treba propisati automatizirano praćenje mjesta, vremena i osobe koja je dokument kreirala (što svi napredni sustavi rade) i odgovornost direktora da posjeduje takav sustav. Sve drugo je besmislica. 15 i više godina potpuno automatizirano u ERP-u skeniramo ulazne račune, ugovore , zapisnike, radne naloge i brojne druge dokumente. Oni su dostupni samo onima koji imaju pravo na pristup. Netko "otkriva toplu vodu", informatički je nepismen i sada u podzakonske akte ubacuje hrpu smeća! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Sukladno odredbama Općeg poreznog zakona i Prijedloga pravilnika, porezni obveznik ili osoba koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige može knjigovodstvene isprave čuvati na tri načina: - izabrati da i nadalje čuva knjigovodstvene isprave u papirnatom obliku, - druga mogućnost je opisana u članku 24. stavcima 1. i 2. Prijedloga pravilnika i prema istoj porezni obveznik može koristiti informacijski sustav koji zadovoljava propisanim uvjetima ili - treća mogućnost proizlazi iz članka 24. stavka 4. Prijedloga pravilnika i prema istoj, ukoliko porezni obveznik nema programsko rješenje koje zadovoljava uvjetima, može koristiti usluge osobe (pravne ili fizičke) koja ima potvrdu o sukladnosti informacijskog sustava za pretvorbu dokumentacije. Opći porezni zakon propisuje način osiguranja vjerodostojnosti podrijetla kroz cijelo razdoblje čuvanja knjigovodstvene isprave za porezne potrebe i to kao mogućnost, a ne kao obvezu poreznih obveznika, a koji bi bio istovremeno ušteda za porezne obveznike u odnosu na postojeće troškove skladištenja i čuvanja u papirnatom obliku. |
| 71 | Vesna Ujdenica | NAČIN OSIGURAVANJA VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA , Članak 24. | Molim pojasnite: "( 1) Pretvorbu knjigovodstvene isprave izvorno kreirane u papirnatom obliku mogu vršiti osobe koje su za tu svrhu certificirane od strane nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj." Da li to znači da hrvatski obrazovni sustav ne zadovoljava vaše standarde? Da li to znači da niti jedno znanje stečeno učenjem (kroz srednje škole i fakultete) nije dovoljno dobro ako nije pri tome netko nešto zaradio kroz neki certifikat? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Sukladno odredbama Općeg poreznog zakona i Prijedloga pravilnika, porezni obveznik ili osoba koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige može knjigovodstvene isprave čuvati na tri načina: - izabrati da i nadalje čuva knjigovodstvene isprave u papirnatom obliku, - druga mogućnost je opisana u članku 24. stavcima 1. i 2. Prijedloga pravilnika i prema istoj porezni obveznik može koristiti informacijski sustav koji zadovoljava propisanim uvjetima ili - treća mogućnost proizlazi iz članka 24. stavka 4. Prijedloga pravilnika i prema istoj, ukoliko porezni obveznik nema programsko rješenje koje zadovoljava uvjetima, može koristiti usluge osobe (pravne ili fizičke) koja ima potvrdu o sukladnosti informacijskog sustava za pretvorbu dokumentacije. Opći porezni zakon propisuje način osiguranja vjerodostojnosti podrijetla kroz cijelo razdoblje čuvanja knjigovodstvene isprave za porezne potrebe i to kao mogućnost, a ne kao obvezu poreznih obveznika, a koji bi bio istovremeno ušteda za porezne obveznike u odnosu na postojeće troškove skladištenja i čuvanja u papirnatom obliku. |
| 72 | Vesna Varšava | NAČIN OSIGURAVANJA VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA , Članak 24. | Stavak 1. - pretvorbu u digitalni zapis fali. Konvertiranje papirnate dokumentacije u elektronički zapis će raditi certificirane osobe ? Umjesto rasterećenja i digitalizacije dobili smo novo opterećenje. Recite nam koji su uvjeti za dobivanje certifikata za skeniranje dokumentacije, obzirom na količinu administrativnog opterećenja i konstantne izmjene propisa vjerujem da će dosta računovodstvenih ureda biti zainteresirano za promjenu posla. Skenirani dokument se može potpisati certifikatom npr., a izvornost se može provjeriti kod izdavatelja isprave. Prema naknadno objavljenom mišljenju na web stranicama Porezne uprave da je dovoljno imati zadovoljavajuće programsko rješenje, u tom slučaju je potrebno bitno izmijeniti članak Pravilnika. Stavak 1. nikako ne može biti prvi stavak ako je to samo opcija u slučaju neposjedovanja odgovarajućeg programskog rješenja, već zadnji stavak. Stavak 4. nepotreban - brisati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Sukladno odredbama Općeg poreznog zakona i Prijedloga pravilnika, porezni obveznik ili osoba koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige može knjigovodstvene isprave čuvati na tri načina: : - izabrati da i nadalje čuva knjigovodstvene isprave u papirnatom obliku, - druga mogućnost je opisana u članku 24. stavcima 1. i 2. Prijedloga pravilnika i prema istoj porezni obveznik može koristiti informacijski sustav koji zadovoljava propisanim uvjetima ili - treća mogućnost proizlazi iz članka 24. stavka 4. Prijedloga pravilnika i prema istoj, ukoliko porezni obveznik nema programsko rješenje koje zadovoljava uvjetima, može koristiti usluge osobe (pravne ili fizičke) koja ima potvrdu o sukladnosti informacijskog sustava za pretvorbu dokumentacije. Opći porezni zakon propisuje način osiguranja vjerodostojnosti podrijetla kroz cijelo razdoblje čuvanja knjigovodstvene isprave za porezne potrebe i to kao mogućnost, a ne kao obvezu poreznih obveznika, a koji bi bio istovremeno ušteda za porezne obveznike u odnosu na postojeće troškove skladištenja i čuvanja u papirnatom obliku. |
| 73 | Šime Guzić | NAČIN OSIGURAVANJA VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA , Članak 24. | Čl. 24. st. 1. Pretvaranje knjigovodstvene isprave izvorno kreirane u papirnom obliku .... nedostaje u što. Tako oblikovani st. 1. nema značenje niti smisao. Ako je potrebno certificiranje pretvaranja papirne dokumentacije u elektronički oblik to teba propisati zakonom, a ne Pravilnikom. Za pretvaranje stvorene papirne dokumentacije u elektronički oblik treba certifikat, ali za kreiranje propisa ne treba certifikat! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Sukladno odredbama Općeg poreznog zakona i Prijedloga pravilnika, porezni obveznik ili osoba koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige može knjigovodstvene isprave čuvati na tri načina: - izabrati da i nadalje čuva knjigovodstvene isprave u papirnatom obliku, - druga mogućnost je opisana u članku 24. stavcima 1. i 2. Prijedloga pravilnika i prema istoj porezni obveznik može koristiti informacijski sustav koji zadovoljava propisanim uvjetima ili - treća mogućnost proizlazi iz članka 24. stavka 4. Prijedloga pravilnika i prema istoj, ukoliko porezni obveznik nema programsko rješenje koje zadovoljava uvjetima, može koristiti usluge osobe (pravne ili fizičke) koja ima potvrdu o sukladnosti informacijskog sustava za pretvorbu dokumentacije. Opći porezni zakon propisuje način osiguranja vjerodostojnosti podrijetla kroz cijelo razdoblje čuvanja knjigovodstvene isprave za porezne potrebe i to kao mogućnost, a ne kao obvezu poreznih obveznika, a koji bi bio istovremeno ušteda za porezne obveznike u odnosu na postojeće troškove skladištenja i čuvanja u papirnatom obliku. |
| 74 | Snježana Ljubenko | NAČIN OSIGURAVANJA VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA , Članak 24. | Certifikat za skeniranje?!? Mora da se šalite sa nama. Zar ćemo morati i to plaćati nekome, povrh svega? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Sukladno odredbama Općeg poreznog zakona i Prijedloga pravilnika, porezni obveznik ili osoba koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige može knjigovodstvene isprave čuvati na tri načina: - izabrati da i nadalje čuva knjigovodstvene isprave u papirnatom obliku, - druga mogućnost je opisana u članku 24. stavcima 1. i 2. Prijedloga pravilnika i prema istoj porezni obveznik može koristiti informacijski sustav koji zadovoljava propisanim uvjetima ili - treća mogućnost proizlazi iz članka 24. stavka 4. Prijedloga pravilnika i prema istoj, ukoliko porezni obveznik nema programsko rješenje koje zadovoljava uvjetima, može koristiti usluge osobe (pravne ili fizičke) koja ima potvrdu o sukladnosti informacijskog sustava za pretvorbu dokumentacije. Opći porezni zakon propisuje način osiguranja vjerodostojnosti podrijetla kroz cijelo razdoblje čuvanja knjigovodstvene isprave za porezne potrebe i to kao mogućnost, a ne kao obvezu poreznih obveznika, a koji bi bio istovremeno ušteda za porezne obveznike u odnosu na postojeće troškove skladištenja i čuvanja u papirnatom obliku. |
| 75 | Helena Cipetić | NAČIN OSIGURAVANJA VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA , Članak 24. | Certifikat za skeniranje?? Zaista???? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Sukladno odredbama Općeg poreznog zakona i Prijedloga pravilnika, porezni obveznik ili osoba koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige može knjigovodstvene isprave čuvati na tri načina: : - izabrati da i nadalje čuva knjigovodstvene isprave u papirnatom obliku, - druga mogućnost je opisana u članku 24. stavcima 1. i 2. Prijedloga pravilnika i prema istoj porezni obveznik može koristiti informacijski sustav koji zadovoljava propisanim uvjetima ili - treća mogućnost proizlazi iz članka 24. stavka 4. Prijedloga pravilnika i prema istoj, ukoliko porezni obveznik nema programsko rješenje koje zadovoljava uvjetima, može koristiti usluge osobe (pravne ili fizičke) koja ima potvrdu o sukladnosti informacijskog sustava za pretvorbu dokumentacije. Opći porezni zakon propisuje način osiguranja vjerodostojnosti podrijetla kroz cijelo razdoblje čuvanja knjigovodstvene isprave za porezne potrebe i to kao mogućnost, a ne kao obvezu poreznih obveznika, a koji bi bio istovremeno ušteda za porezne obveznike u odnosu na postojeće troškove skladištenja i čuvanja u papirnatom obliku. |
| 76 | Mario Hanžek | NAČIN OSIGURAVANJA VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA , Članak 24. | Uzmemo li u obzir prijedlog teksta članka 22 (koji smatramo korektnim), a koji kaže Članak 22. (1) Vjerodostojnost podrijetla osigurava se na način da se može nedvojbeno utvrditi identitet izdavatelja knjigovodstvene isprave. (2) Cjelovitost sadržaja podrazumijeva da sadržaj knjigovodstvene isprave nije izmijenjen do kraja razdoblja za pohranu knjigovodstvene isprave. (3) Čitljivost knjigovodstvene isprave znači da je knjigovodstvena isprava akva da se može pročitati te mora takva i ostati sve do kraja razdoblja za pohranu knjigovodstvene isprave. postavlja se pitanje "zašto je članak 24 potreban u ovom obliku?". Iz scaniranog dokumenta sve što se zahtjeva je vidljivo. Ako traženo nije vidljivo u orginalnom dokumentu, dokument sam po sebi nije ispravan i kao takav ne može poslužiti kao vjerodostojna knjigovodstvena isprava. Nadalje, osoba koja je dokument konvertirala iz papirnatog u digitalni zapis nije izdavatelj dokumenta već osoba koja je dokument konvertirala iz jednog oblika u drugi. Ukoliko postoji namjera izmjene dokumenta, radi se o kaznenom djelu i za to svakako moraju biti propisane sankcije i kaznene odredbe i ovaj članak to neće spriječiti. Postupanje u takvim situacijama propisane su u drugim zakonima. Ukoliko je moguće, ovo treba maksimalno pojednostaviti. Jedna opcija je da svaki konvertirani dokument ima digitalni potpis koji je moguće napraviti osobnom iskaznicom osobe koja je izvršila konverziju a i to je previše, a što večina pdf aplikacija već i sada može. U slučaju bilo kakve povrede pravila, vjerodostojnost će se ionako utvršivati usporedbom digitalnog zapisa koj izdavatelja i primatelja. Upitna je provedivost u praksi. Što znači da to mogu raditi osobe koje su certificirane za tu svrhu? Hoćemo li svu papirnatu dokumentaciju nositi u neki zavod za skeniranje? Što konkretno znači "Voditi revizijski trag na računalu? Što u slučaju zamjene računala? Nije li bitna vjerodostojnost dokumentacije...što nakon 10 godina i što s revizijskim tragom? Što znači točka 4? Svaki dokument jedan folder ili jedan folder može sadržavati više dokumenata. Jedno malo poduzeće ima godišnje po 5-10 tisuća samo ulaznih računa. Zamislite ono malo veće i sve ostale dokumente. Ajmo biti partneri... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Sukladno odredbama Općeg poreznog zakona i Prijedloga pravilnika, porezni obveznik ili osoba koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige može knjigovodstvene isprave čuvati na tri načina: - izabrati da i nadalje čuva knjigovodstvene isprave u papirnatom obliku, - druga mogućnost je opisana u članku 24. stavcima 1. i 2. Prijedloga pravilnika i prema istoj porezni obveznik može koristiti informacijski sustav koji zadovoljava propisanim uvjetima ili - treća mogućnost proizlazi iz članka 24. stavka 4. Prijedloga pravilnika i prema istoj, ukoliko porezni obveznik nema programsko rješenje koje zadovoljava uvjetima, može koristiti usluge osobe (pravne ili fizičke) koja ima potvrdu o sukladnosti informacijskog sustava za pretvorbu dokumentacije. Opći porezni zakon propisuje način osiguranja vjerodostojnosti podrijetla kroz cijelo razdoblje čuvanja knjigovodstvene isprave za porezne potrebe i to kao mogućnost, a ne kao obvezu poreznih obveznika, a koji bi bio istovremeno ušteda za porezne obveznike u odnosu na postojeće troškove skladištenja i čuvanja u papirnatom obliku. Ostali komentari primljeni na znanje. |
| 77 | Ana Dujmović | NAČIN OSIGURAVANJA VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA , Članak 24. | Certificiranje pretvorbe isprava u el. oblik? Nismo li već prenormirana država? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Sukladno odredbama Općeg poreznog zakona i Prijedloga pravilnika, porezni obveznik ili osoba koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige može knjigovodstvene isprave čuvati na tri načina: - izabrati da i nadalje čuva knjigovodstvene isprave u papirnatom obliku, - druga mogućnost je opisana u članku 24. stavcima 1. i 2. Prijedloga pravilnika i prema istoj porezni obveznik može koristiti informacijski sustav koji zadovoljava propisanim uvjetima ili - treća mogućnost proizlazi iz članka 24. stavka 4. Prijedloga pravilnika i prema istoj, ukoliko porezni obveznik nema programsko rješenje koje zadovoljava uvjetima, može koristiti usluge osobe (pravne ili fizičke) koja ima potvrdu o sukladnosti informacijskog sustava za pretvorbu dokumentacije. Opći porezni zakon propisuje način osiguranja vjerodostojnosti podrijetla kroz cijelo razdoblje čuvanja knjigovodstvene isprave za porezne potrebe i to kao mogućnost, a ne kao obvezu poreznih obveznika, a koji bi bio istovremeno ušteda za porezne obveznike u odnosu na postojeće troškove skladištenja i čuvanja u papirnatom obliku. |
| 78 | ADELA d.o.o. | NAČIN OSIGURAVANJA VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA , Članak 24. | TKO MORA POTPISATI IZDAVATELJ ILI PRIMATELJ ? Ako misle na izdavatelja to je u suprotnosti sa čl.9 st.5 ZOR-a. KOJU ŠKOLU TREBA ZAVRŠITI DA BUDEŠ CERTIFICIRANI STRUČNJAK ZA SKENIRANJE DOKUMENTACIJE ? Zašto država ne napravi aplikaciju putem koje bismo mogli skenirati i pohranjivati e-arhivu ? | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 79 | Jozo Ivanović | NAČIN OSIGURAVANJA VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA , Članak 25. | Alternativni prijedlog: "(1) Digitalne kopije isprava i pripadajući metapodaci pohranjuju se u informacijskom sustavu koji pruža primjerenu razinu zaštite od zloćudnog softvera, neovlaštenog pristupa podacima sustavu i gubitka podataka te osigurava nepromjenljivost sadržaja i čitljivost do isteka roka čuvanja knjigovodstvene isprave. (2) Ako se digitalizirani izvornici isprava uništavaju prije isteka propisanoga roka čuvanja knjigovodstvene isprave, u postupak pretvorbe ili obrade nakon pretvorbe treba biti ugrađen mehanizam za provjeru i osiguranje vjerodostojnosti podrijetla i cjelovitosti digitalnih kopija i s njima povezanih metapodataka." Kod mehanizama za osiguranje vjerodostojnosti i cjelovitosti uputno je biti uključiv jer u jednom slučaju može odgovarati jedan, a u drugom slučaju drugi mehanizam. U uredskom poslovanju, na primjer, ako se dokument skeniran kada je zaprimljen, a digitalna kopija pridružena predmetu koji se dalje obrađuje u digitalnom obliku, može se smatrati da je to dovoljna razina osiguranja integriteta, ako nema posebnih razloga za drukčiji zaključak, jer je malo vjerojatno da bi greška kod skeniranja ostala neopažena. Mehanizam koji je prihvatljiv za upravne i neupravne predmete trebao bi biti zadovoljavajući i za računovodstvene isprave. | Prihvaćen | Prihvaća se, izvršene su korekcije u članku 25. Pravilnika. |
| 80 | Zdravko Marić | NAČIN OSIGURAVANJA VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA , Članak 25. | Sve ovo je apsolutno nepotrebno. Suvremeni sustavi to odavno imaju i to još puno naprednije, ali takve sustave može kupiti najviše 5% poduzetnika. | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 81 | Mario Hanžek | NAČIN OSIGURAVANJA VJERODOSTOJNOSTI PODRIJETLA , Članak 25. | Opet se postavlja pitanje, moramo li zvati Ovlaštenog skeniratelja, možemo li se sami školovati za to, tko izdaje licence, tko drži predavanja, tko može biti ovlašten? Koji točno podaci se smatraju revizijskim tragom? Kako bi se izbjeglo različito tumačenje propisa od strane kontrolnih tijela, isto treba biti unificirano i propisano, no, takvo što upoće ne bi trebalo postojati. Vrlo jednostavno, scaniram, kažem aplikaciji "Potpiši", ubacim osobnu ili neki drugi certifikat (fina), potpišem i arhiviram. Ako možemo pristupati poreznoj, predavati izvješća tim certifikatima, zašto ne bi mogli i potpisati dokument koji vjerojatno nitko nikada neće pogledati (ili ipak moramo zvati ovlaštenog skeniratelja), | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Sukladno odredbama Općeg poreznog zakona i Prijedloga pravilnika, porezni obveznik ili osoba koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige može knjigovodstvene isprave čuvati na tri načina: - izabrati da i nadalje čuva knjigovodstvene isprave u papirnatom obliku, - druga mogućnost je opisana u članku 24. stavcima 1. i 2. Prijedloga pravilnika i prema istoj porezni obveznik može koristiti informacijski sustav koji zadovoljava propisanim uvjetima ili - treća mogućnost proizlazi iz članka 24. stavka 4. Prijedloga pravilnika i prema istoj, ukoliko porezni obveznik nema programsko rješenje koje zadovoljava uvjetima, može koristiti usluge osobe (pravne ili fizičke) koja ima potvrdu o sukladnosti informacijskog sustava za pretvorbu dokumentacije. Opći porezni zakon propisuje način osiguranja vjerodostojnosti podrijetla kroz cijelo razdoblje čuvanja knjigovodstvene isprave za porezne potrebe i to kao mogućnost, a ne kao obvezu poreznih obveznika, a koji bi bio istovremeno ušteda za porezne obveznike u odnosu na postojeće troškove skladištenja i čuvanja u papirnatom obliku. |
| 82 | FIDES | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 26. | "na zahtjev poreznog tijela" - u kojem roku? Potrebno je propisati neki razuman rok za dostavu dokumentacije, vodeći pri tome računa za koje razdoblje se traži dokumentacija i potrebno vrijeme za pripremu i dostavu iste. | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 83 | Marko Mrvelj | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 26. | Dodati razuman rok, koji ne ugrožava poslovanje poduzetnika | Primljeno na znanje | Primjedba bespredmetna. Rok je propisan člankom 39. Pravilnika. |
| 84 | Vesna Varšava | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 26. | Dati razuman rok za dostavu dokumentacije. Obzirom na svakodnevne rokove kojima su računovodstva izložena ne može se u roku 24 sata uvijek dostaviti potrebno. | Primljeno na znanje | Primjedba bespredmetna. Rok je propisan člankom 39. Pravilnika. |
| 85 | Mario Hanžek | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 26. | Dodati...."U slučaju osnovane sumnje koju će Porezno tijelo detaljno obrazložiti". Također propisati minimalni rok za pripremu dokumentacije kako bi se izbjeglo "Sutra"...npr često se dobiju zahtjevi od danas do sutra pa kako bi se to izbjeglo. | Primljeno na znanje | Primjedba bespredmetna. Rok je propisan člankom 39. Pravilnika. |
| 86 | HGK | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 27. | Članice HGK predlažu dodatno razmotriti uvođenje obveza iz stavka 1. točaka 1. i 2. Nije jasno koji je cilj ovoga članka i kako bi se provodio u praksi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Cilj je utvrđivanje svih podataka bitnih za oporezivanje u postupcima nadzora. |
| 87 | Morana Skukan | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 27. | Poštovani, vrlo ste nerazumljivo napisali ovaj dio. Nisu jasne obveze - niti što treba, niti čije su. | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 88 | Marko Mrvelj | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 27. | Ovo je toliko nerazumljivo, informatički nepismeno i neprovodivo da ne znam niti što bih tu rekao. Što je uopće cilj ovoga članka? Predlažem potpuno brisanje ovoga članka, a pitao bih autora zna li uopće čemu bi ovo i kako trebao služiti? | Primljeno na znanje | Odredba je na snazi od 2009. godine. Naime, u odnosu na dio šesti Prijedloga Pravilnika sadržaj tog dijela je u 2017. godini uključen u cjeloviti Pravilnik o provedbi OPZ-a, a zapravo je početak primjene odredbi ovog dijela započeo 28.4.2009. godine, kada je donijet Pravilnik o obliku, sadržaju, roku i načinu dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvješća koji se čuvaju u elektroničkom obliku (Narodne novine 59/09). |
| 89 | Zdravko Marić | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 27. | Ukratko: Tko je ovo napisao trebao bi nešto prvo znati o IT strukturi, IP adresama, ... Fiksna IP adresa je skupa, pa je vrlo rijetka. Ljudi koriste dinamičke IP adrese koje im proslijeđuju plaćeni (a ima i beplatnih) servisa koji tome služe. Osim toga postoje posebni servisi za udaljeno spajanje na svoj sustav ili sustave korisnika . Ali i to se plaća, pa kada bi i trebalo dostaviti PU pravo pristupa to je nemoguće zbog licenčnog prava. Osim ako PU nije spremna platiti svoje pravo pristupa. Da, to se plaća nekome u USA, Irskoj, Rumunjskoj ili tko zna gdje u svijetu! Uslugu ni mi ne dobijemo besplatno. Ne želim uopće ovo ni komentirati ozbiljnije | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 90 | Vesna Varšava | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 27. | Na koji način je zakonodavac mislio da računovodstveni ured prikuplja podatke o korisnicima koji pristupaju programskom rješenju klijenta, URL-ovima i IP adresama ? IP adresa ako nije statička mijenja se svako malo, jeste li mislili i da vodimo evidenciju spajanja, možda još neku obvezu ? Stvarno se pitam mislite li da mi nemamo što drugo raditi nego se baviti prikupljanjem nepotrebnih podataka ? Naše kolege iz drugih zemalja se čude kad im pričamo koje sve obveze mi imamo i koje količine podataka smo dužni dostavljati, ovakvim načinom nikada nećemo porasti na ljestvicama Doing Business i sl. | Primljeno na znanje | Odredba je na snazi od 2009. godine. Naime, u odnosu na dio šesti Prijedloga Pravilnika sadržaj tog dijela je u 2017. godini uključen u cjeloviti Pravilnik o provedbi OPZ-a, a zapravo je početak primjene odredbi ovog dijela započeo 28.4.2009. godine, kada je donijet Pravilnik o obliku, sadržaju, roku i načinu dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvješća koji se čuvaju u elektroničkom obliku (Narodne novine 59/09). |
| 91 | Helena Cipetić | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 27. | Kako da mi dođemo do tih svih podataka bez da angažiramo IT stručnjaka?? I naravno da to platimo??? Pa nismo mi informatičari!!! | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 92 | Mario Hanžek | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 27. | Što unači IP adresa podataka? Npr....porezni obveznik ima 50 zaposlenih. Računovodstveni servis poslovne knjige vodi na njegovoj programskoj aplikaciji putem interneta (to se može u ova moderna vremena). Zađto bi on trebao imati saznanje o svim mređnim stanicama, pristupnim pravima koja je porezni obveznik dodjelio referentnu na terenu koji npr treba izdati ponudu? Budimo partneri.... | Primljeno na znanje | Odredba je na snazi od 2009. godine. Naime, u odnosu na dio šesti Prijedloga Pravilnika sadržaj tog dijela je u 2017. godini uključen u cjeloviti Pravilnik o provedbi OPZ-a, a zapravo je početak primjene odredbi ovog dijela započeo 28.4.2009. godine, kada je donijet Pravilnik o obliku, sadržaju, roku i načinu dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvješća koji se čuvaju u elektroničkom obliku (Narodne novine 59/09). |
| 93 | Ana Dujmović | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 27. | Dakle, poduzetnici i rač.servisi moraju voditi evidenciju Ip adresa, podataka s mrežnih stanica i korisnicima? Zna li zakonodavac da je to sve dodatno financijsko opterećenje gospodarstva? | Primljeno na znanje | Odredba je na snazi od 2009. godine. Naime, u odnosu na dio šesti Prijedloga Pravilnika sadržaj tog dijela je u 2017. godini uključen u cjeloviti Pravilnik o provedbi OPZ-a, a zapravo je početak primjene odredbi ovog dijela započeo 28.4.2009. godine, kada je donijet Pravilnik o obliku, sadržaju, roku i načinu dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvješća koji se čuvaju u elektroničkom obliku (Narodne novine 59/09). |
| 94 | ADELA d.o.o. | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 27. | Mora li računovodstvo znati tko sve ima pravo pristupa programu u kojem klijent fakturira ? Mora li se voditi evidencija spajanja na računalo? još nešto? nije valjda to sve? | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 95 | FIDES | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 28. | Potpuno shvaćam razlog oduzimanja računala poreznom obvezniku (koji ima samostalno knjigovodstvo) radi provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje kada postoji opravdana sumnja, ali u svakom slučaju za to mora postojati sudski nalog. U slučajevima u kojima knjigovodstveni servis vodi poduzetniku poslovne knjige, oduzimanje računala je neprihvatljivo. U redu je da knjigovodstveni servis omogući pristup podacima i kopiranju istih, ali oduzumanje osnovnog sredstva rada i ugrožavanje svih ostalih klijenata je jednostavno neprihvatljivo. | Primljeno na znanje | Zakon o Poreznoj upravi člankom 13. stavkom 2. propisuje da su Službenici koji obavljaju poslove poreznog nadzora, osim ovlasti iz stavka 1. ovoga članka, ovlašteni privremeno oduzeti predmete, domaća ili strana sredstva plaćanja, vrijednosnice i dokumentaciju koji mogu u prekršajnom ili kaznenom postupku poslužiti kao dokaz. Članak 67. OPZ-a propisuje u stavku 3. da porezno tijelo može poduzimati mjere radi osiguranja dokaza kao što su popisivanje ili zapljena računala i druge opreme na kojoj se nalaze podaci, kao i kopiranje mrežnih podataka, podataka na internetu i podataka s računala i druge opreme. |
| 96 | HGK | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 28. | Vezano na odredbu stavka 1. točke 2. ovoga članka, smatramo da je predavanje računala u današnje vrijeme nepotrebno. Kopija podataka može se napraviti na licu mjesta i na taj način omogućiti obvezniku da nastavi s radom. Problem je kod poduzetnika koji ima svoj računovodstveni odjel, a kamoli kod računovodstvenog servisa. U tom slučaju, ovakvo postupanje servisu može stvoriti ogromne poteškoće jer mu se onemogućuje daljnji rad koji je dužan obavljati za ostale klijente. Predlaže se, dakle, brisati ovu odredbu, ili podredno dodatno precizirati odredbu na način da se izrijekom navede tko i po kojem nalogu i na koji način se može tražiti izuzimanje računala, pri čemu se mora voditi računa da se to učini na način kojim bi se osigurao nesmetani nastavak rada osobe koja za poreznog obvezika vodi knjige. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Cilj je utvrđivanje svih podataka bitnih za oporezivanje u postupcima nadzora. Odredba će se primijeniti tek kada nije moguće na drugačiji način, drugim metodama utvrditi činjenice bitne za oporezivanje. |
| 97 | KOLAREK P.T.U. d.o.o. | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 28. | Slažem se da se na zahtjev poreznog tijela mora omogućiti pristup računalima i drugoj opremi na kojoj se nalaze podaci za određenog klijenta, međutim postoje i vrlo mali knjigovodstveni uredi sa jednim računalom na kojem vrše obradu za desetak ili više klijenata. Kako će preko noći nabaviti novo računalo, popuniti ga sa podacima jer neprestano moraju biti ažurni sa kojekakvim obrascima prema tom istom poreznom tijelu u roku od 24 sata? | Primljeno na znanje | Zakon o Poreznoj upravi člankom 13. stavkom 2. propisuje da su Službenici koji obavljaju poslove poreznog nadzora, osim ovlasti iz stavka 1. ovoga članka, ovlašteni privremeno oduzeti predmete, domaća ili strana sredstva plaćanja, vrijednosnice i dokumentaciju koji mogu u prekršajnom ili kaznenom postupku poslužiti kao dokaz. Članak 67. OPZ-a propisuje u stavku 3. da porezno tijelo može poduzimati mjere radi osiguranja dokaza kao što su popisivanje ili zapljena računala i druge opreme na kojoj se nalaze podaci, kao i kopiranje mrežnih podataka, podataka na internetu i podataka s računala i druge opreme. |
| 98 | Morana Skukan | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 28. | Poštovani, u redu je omogućiti pristup podacima na zahtjev, čak i doći u nečiji prostor i pregledati računalo, ali nije u redu oduzimati računalo ljudima koji pomoću njega zarađuju za sebe i za državu. Za tako nešto potreban je sudski nalog. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zakon o Poreznoj upravi člankom 13. stavkom 2. propisuje da su Službenici koji obavljaju poslove poreznog nadzora, osim ovlasti iz stavka 1. ovoga članka, ovlašteni privremeno oduzeti predmete, domaća ili strana sredstva plaćanja, vrijednosnice i dokumentaciju koji mogu u prekršajnom ili kaznenom postupku poslužiti kao dokaz. Članak 67. OPZ-a propisuje u stavku 3. da porezno tijelo može poduzimati mjere radi osiguranja dokaza kao što su popisivanje ili zaplijena računala i druge opreme na kojoj se nalaze podaci, kao i kopiranje mrežnih podataka, podataka na internetu i podataka s računala i druge opreme. Dakle, radi se o instrumentu poreznog nadzora za što su ovlasti propisane u dva zakona, a razrada u Pravilniku o provedbi općeg poreznog zakona |
| 99 | Marko Mrvelj | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 28. | Oduzimanje računala koje može biti sredstvo za rad, ugrožava mogućnost poduzetnika da obavljaju svoj posao. Pri tome nije određen rok unutar kojega bi takvo računalo bilo vraćeno. Dakle porezna uprava može zaplijeniti sva računala i držati ih kod sebe 6 mjeseci te ih vratiti bez da je išta utvrdila, a u međuvremenu firma propadne jer nije mogla obavljati posao bez podataka. Dajte se malo dovedite u realnost, želi te li vi baš sve uništiti u ovoj zemlji. Potrebne promjene: * obvezan sudski nalog * definiran rok unutar kojega se računalo mora vratiti, tako da ne ugrožava bitno poduzetnika u radu * odgovornost porezne uprave u slučaju oštećenja ili gubitka podataka * obveza čuvanja tajnosti podataka koji su kopirani, te obveza praćenja tko je sve imao pristup podacima | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zakon o Poreznoj upravi člankom 13. stavkom 2. propisuje da su Službenici koji obavljaju poslove poreznog nadzora, osim ovlasti iz stavka 1. ovoga članka, ovlašteni privremeno oduzeti predmete, domaća ili strana sredstva plaćanja, vrijednosnice i dokumentaciju koji mogu u prekršajnom ili kaznenom postupku poslužiti kao dokaz. Članak 67. OPZ-a propisuje u stavku 3. da porezno tijelo može poduzimati mjere radi osiguranja dokaza kao što su popisivanje ili zaplijena računala i druge opreme na kojoj se nalaze podaci, kao i kopiranje mrežnih podataka, podataka na internetu i podataka s računala i druge opreme. Dakle, radi se o instrumentu poreznog nadzora za što su ovlasti propisane u dva zakona, a razrada u Pravilniku o provedbi općeg poreznog zakona |
| 100 | Zdravko Marić | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 28. | Ponoviti ću samo dvije riječi: sudski nalog i cloud. Ne govorimo o 22. stoljeću. U Cloudu se radi SADA! A gdje su podaci, to ne zna niti onaj tko ima ogromne "farme servera" po cijelom svijetu i robotiziranu zamjenu neispravnih diskova. Netko tko je pisao ovaj prijedlog treba ozbiljno IT opismenjavanje. | Primljeno na znanje | Odredba je u primjeni od 2009. godine. Naime, u odnosu na dio šesti Prijedloga Pravilnika sadržaj tog dijela je u 2017. godini uključen u cjeloviti Pravilnik o provedbi OPZ-a, a zapravo je početak primjene odredbi ovog dijela započeo 28.4.2009. godine, kada je donijet Pravilnik o obliku, sadržaju, roku i načinu dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvješća koji se čuvaju u elektroničkom obliku (Narodne novine 59/09). |
| 101 | Vesna Varšava | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 28. | Zaplijena računala bez sudskog naloga, bez specificiranog slučaja u kojem je to nužno, bez navedenog roka u kojem se računalo mora vratiti, bez jamstva za očuvanje računala i samih podataka na njemu je prestrašno i pročitati, a kamoli zamisliti. U današnje vrijeme je vrlo lako na licu mjesta napraviti kopiju diska, a ne uzimati sredstvo rada računovodstvenom uredu zbog jednog klijenta, a što je s obvezama prema drugim klijentima ? Nemam riječi.... | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zakon o Poreznoj upravi člankom 13. stavkom 2. propisuje da su Službenici koji obavljaju poslove poreznog nadzora, osim ovlasti iz stavka 1. ovoga članka, ovlašteni privremeno oduzeti predmete, domaća ili strana sredstva plaćanja, vrijednosnice i dokumentaciju koji mogu u prekršajnom ili kaznenom postupku poslužiti kao dokaz. Članak 67. OPZ-a propisuje u stavku 3. da porezno tijelo može poduzimati mjere radi osiguranja dokaza kao što su popisivanje ili zaplijena računala i druge opreme na kojoj se nalaze podaci, kao i kopiranje mrežnih podataka, podataka na internetu i podataka s računala i druge opreme. Dakle, radi se o instrumentu poreznog nadzora za što su ovlasti propisane u dva zakona, a razrada u Pravilniku o provedbi općeg poreznog zakona. |
| 102 | Šime Guzić | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 28. | Čl. 28. st. 1. je skandalozan. Predati računalo bez ikakvih jamstava o tome na koji rok, zbok kojih razloga, s kojim povodom, s kojim jamstvima će Porezna uprava "prčkati" po računalima, što ako se izgube podatci, što ako se ošteti računalo. Takve odredbe nisu u skladu s temeljnim propisima. Jednog dana treba očekivati da se pljenidba ne propiše čak ni Pavilnikom nego da to bude neposrednom odlukom ravnatelja poreznog tijela ili u posebnim slučajevima poreznog referenta. Idete u zaplijenu i u Njemačku, Irska je malo daleko? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zakon o Poreznoj upravi člankom 13. stavkom 2. propisuje da su Službenici koji obavljaju poslove poreznog nadzora, osim ovlasti iz stavka 1. ovoga članka, ovlašteni privremeno oduzeti predmete, domaća ili strana sredstva plaćanja, vrijednosnice i dokumentaciju koji mogu u prekršajnom ili kaznenom postupku poslužiti kao dokaz. Članak 67. OPZ-a propisuje u stavku 3. da porezno tijelo može poduzimati mjere radi osiguranja dokaza kao što su popisivanje ili zaplijena računala i druge opreme na kojoj se nalaze podaci, kao i kopiranje mrežnih podataka, podataka na internetu i podataka s računala i druge opreme. Dakle, radi se o instrumentu poreznog nadzora za što su ovlasti propisane u dva zakona, a razrada u Pravilniku o provedbi općeg poreznog zakona. |
| 103 | Snježana Ljubenko | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 28. | Kako bi se izbjeglo ograničavanje u radu, zašto nije moguće "Porezni obveznik mora omogućiti poreznom tijelu izradu kopija dokumentacije i podataka pohranjenih na računalu pri čemu se rad mora minimalno ograničiti..." U današnje vrijeme, kopiranje podataka nebi trebalo biti problem, i ne bi dugo trebalo trajati. Čemu zapljena računala tj servera? Svjesni smo da je nekada i to potrebno, no takve slučajeve pažljivo treba propisati i definirati (npr visina porezne prevare iznosi (kn) ili (godišnjeg prihoda poreznog obveznika..) | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zakon o Poreznoj upravi člankom 13. stavkom 2. propisuje da su Službenici koji obavljaju poslove poreznog nadzora, osim ovlasti iz stavka 1. ovoga članka, ovlašteni privremeno oduzeti predmete, domaća ili strana sredstva plaćanja, vrijednosnice i dokumentaciju koji mogu u prekršajnom ili kaznenom postupku poslužiti kao dokaz. Članak 67. OPZ-a propisuje u stavku 3. da porezno tijelo može poduzimati mjere radi osiguranja dokaza kao što su popisivanje ili zaplijena računala i druge opreme na kojoj se nalaze podaci, kao i kopiranje mrežnih podataka, podataka na internetu i podataka s računala i druge opreme. Dakle, radi se o instrumentu poreznog nadzora za što su ovlasti propisane u dva zakona, a razrada u Pravilniku o provedbi općeg poreznog zakona. |
| 104 | Helena Cipetić | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 28. | Uzeti računalo? A ako radite u cloudu? I na računalu nema ništa???? Ma tko piše ove zakone???? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zakon o Poreznoj upravi člankom 13. stavkom 2. propisuje da su Službenici koji obavljaju poslove poreznog nadzora, osim ovlasti iz stavka 1. ovoga članka, ovlašteni privremeno oduzeti predmete, domaća ili strana sredstva plaćanja, vrijednosnice i dokumentaciju koji mogu u prekršajnom ili kaznenom postupku poslužiti kao dokaz. Članak 67. OPZ-a propisuje u stavku 3. da porezno tijelo može poduzimati mjere radi osiguranja dokaza kao što su popisivanje ili zaplijena računala i druge opreme na kojoj se nalaze podaci, kao i kopiranje mrežnih podataka, podataka na internetu i podataka s računala i druge opreme. Dakle, radi se o instrumentu poreznog nadzora za što su ovlasti propisane u dva zakona, a razrada u Pravilniku o provedbi općeg poreznog zakona |
| 105 | Mario Hanžek | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 28. | Kako bi se izbjeglo ograničavanje u radu, zašto nije moguće "Porezni obveznik mora omogućiti poreznom tijelu izradu kopija dokumentacije i podataka pohranjenih na računalu pri čemu se rad mora minimalno ograničiti..." U današnje vrijeme, kopiranje podataka nebi trebalo biti problem, i ne bi dugo trebalo trajati. Čemu zapljena računala tj servera? Svjesni smo da je nekada i to potrebno, no takve slučajeve pažljivo treba propisati i definirati (npr visina porezne prevare iznosi (kn) ili (godišnjeg prihoda poreznog obveznika..) | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zakon o Poreznoj upravi člankom 13. stavkom 2. propisuje da su Službenici koji obavljaju poslove poreznog nadzora, osim ovlasti iz stavka 1. ovoga članka, ovlašteni privremeno oduzeti predmete, domaća ili strana sredstva plaćanja, vrijednosnice i dokumentaciju koji mogu u prekršajnom ili kaznenom postupku poslužiti kao dokaz. Članak 67. OPZ-a propisuje u stavku 3. da porezno tijelo može poduzimati mjere radi osiguranja dokaza kao što su popisivanje ili zaplijena računala i druge opreme na kojoj se nalaze podaci, kao i kopiranje mrežnih podataka, podataka na internetu i podataka s računala i druge opreme. Dakle, radi se o instrumentu poreznog nadzora za što su ovlasti propisane u dva zakona, a razrada u Pravilniku o provedbi općeg poreznog zakona |
| 106 | Ana Dujmović | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 28. | Zapljena računala bez sudskog naloga, samo na zahtjev Porezne?! | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zakon o Poreznoj upravi člankom 13. stavkom 2. propisuje da su Službenici koji obavljaju poslove poreznog nadzora, osim ovlasti iz stavka 1. ovoga članka, ovlašteni privremeno oduzeti predmete, domaća ili strana sredstva plaćanja, vrijednosnice i dokumentaciju koji mogu u prekršajnom ili kaznenom postupku poslužiti kao dokaz. Članak 67. OPZ-a propisuje u stavku 3. da porezno tijelo može poduzimati mjere radi osiguranja dokaza kao što su popisivanje ili zaplijena računala i druge opreme na kojoj se nalaze podaci, kao i kopiranje mrežnih podataka, podataka na internetu i podataka s računala i druge opreme. |
| 107 | ADELA d.o.o. | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 28. | ZAPLJENA RAČUNALA ? Što to znači da netko može doći i uzeti računalo radi jednog klijenta i onemogućiti nam daljnji rad do ne znam kada ? | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zakon o Poreznoj upravi člankom 13. stavkom 2. propisuje da su Službenici koji obavljaju poslove poreznog nadzora, osim ovlasti iz stavka 1. ovoga članka, ovlašteni privremeno oduzeti predmete, domaća ili strana sredstva plaćanja, vrijednosnice i dokumentaciju koji mogu u prekršajnom ili kaznenom postupku poslužiti kao dokaz. Članak 67. OPZ-a propisuje u stavku 3. da porezno tijelo može poduzimati mjere radi osiguranja dokaza kao što su popisivanje ili zaplijena računala i druge opreme na kojoj se nalaze podaci, kao i kopiranje mrežnih podataka, podataka na internetu i podataka s računala i druge opreme. Dakle, radi se o instrumentu poreznog nadzora za što su ovlasti propisane u dva zakona, a razrada u Pravilniku o provedbi općeg poreznog zakona. |
| 108 | HGK | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 29. | U odnosu na stavak 2., naše članice ističu da se ovako bitni uvjeti (format u kojem se dostavljaju datoteke i veličinu datoteka) ne bi smjeli regulirati samo objavom na internetskim stranicama MFIN-PU, i predlažu da se to ugradi u Pravilnik. | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 109 | Zdravko Marić | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 30. | Standard se može primjeniti samo na strukturirane datoteke tipa xml, a nikako u svim slučajevima. Samim time ovaj članak je besmislen! | Nije prihvaćen | Odredba je u primjeni od 2009. godine. Naime, u odnosu na dio šesti Prijedloga Pravilnika sadržaj tog dijela je u 2017. godini uključen u cjeloviti Pravilnik o provedbi OPZ-a, a zapravo je početak primjene odredbi ovog dijela započeo 28.4.2009. godine, kada je donijet Pravilnik o obliku, sadržaju, roku i načinu dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvješća koji se čuvaju u elektroničkom obliku (Narodne novine 59/09). |
| 110 | Marko Mrvelj | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 30. | Nepotreban članak, jer u čl 29, stavak 2 definira se format datoteke. | Nije prihvaćen | Odredba je u primjeni od 2009. godine. Naime, u odnosu na dio šesti Prijedloga Pravilnika sadržaj tog dijela je u 2017. godini uključen u cjeloviti Pravilnik o provedbi OPZ-a, a zapravo je početak primjene odredbi ovog dijela započeo 28.4.2009. godine, kada je donijet Pravilnik o obliku, sadržaju, roku i načinu dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvješća koji se čuvaju u elektroničkom obliku (Narodne novine 59/09). |
| 111 | Zdravko Marić | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 31. | Opet besmisleno. Tvrtke nemaju IT stručnjake koji uopće imaju pojma ni gdje su baze ni kako su povezane, a o pomoćnim datotekama i alatima koji se mijenjaju neprekidno jednostavno nije nikoga briga. Poduzetnika zanima funkcionalnost i dostupnost. Kada bi netko ozbilno, a ne ovako "u šali" sve to stvarno tražio, tražio bi u stvari projektnu dokumentaciju IT sustava. Ja svoju projektnu dokumentaciju o sustavu nikome ne dam. Ona je intelektualno vlasništvo. Funkcionalnost da, ali tehničko-tehnološke podatke i strukturu NE! | Primljeno na znanje | Odredba je u primjeni od 2009. godine. Naime, u odnosu na dio šesti Prijedloga Pravilnika sadržaj tog dijela je u 2017. godini uključen u cjeloviti Pravilnik o provedbi OPZ-a, a zapravo je početak primjene odredbi ovog dijela započeo 28.4.2009. godine, kada je donijet Pravilnik o obliku, sadržaju, roku i načinu dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvješća koji se čuvaju u elektroničkom obliku (Narodne novine 59/09). |
| 112 | FIDES | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 32. | Detaljnije u st.2 pojasniti pojam "ovlaštena osoba za unos i ispravak podataka". Zar je opet potrebno donositi neke odluke o imenovanju osobe ili više osoba koje će vršiti unos/ispravak podataka? | Nije prihvaćen | Odredba je u primjeni od 2009. godine. Naime, u odnosu na dio šesti Prijedloga Pravilnika sadržaj tog dijela je u 2017. godini uključen u cjeloviti Pravilnik o provedbi OPZ-a, a zapravo je početak primjene odredbi ovog dijela započeo 28.4.2009. godine, kada je donijet Pravilnik o obliku, sadržaju, roku i načinu dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvješća koji se čuvaju u elektroničkom obliku (Narodne novine 59/09). Ovlaštena osoba koja prema aktima pravne osobe ima te ovlasti ili osoba koju je porezni obveznik opunomoćio. |
| 113 | Zdravko Marić | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 32. | A što je ovdije novo što već nismo znali? | Primljeno na znanje | Odredba je u primjeni od 2009. godine. Naime, u U odnosu na dio šesti Prijedloga Pravilnika sadržaj tog dijela je u 2017. godini uključen u cjeloviti Pravilnik o provedbi OPZ-a, a zapravo je početak primjene odredbi ovog dijela započeo 28.4.2009. godine, kada je donijet Pravilnik o obliku, sadržaju, roku i načinu dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvješća koji se čuvaju u elektroničkom obliku (Narodne novine 59/09).popisivanje ili zapljena računala i druge opreme na kojoj se nalaze podaci, kao i kopiranje mrežnih podataka, podataka na |
| 114 | Vesna Varšava | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 32. | Stavak 2. - molim pojasniti na koju ovlaštenu osobu se misli kod unosa i ispravka podataka ? | Primljeno na znanje | Ovlaštena osoba koja prema aktima pravne osobe ima te ovlasti ili osoba koju je porezni obveznik opunomoćio. |
| 115 | Zdravko Marić | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 33. | Kroz sustav ePorezna sigurnim kanalom ili nedaj Bože e-mailom, a nikako donositi USB stick, disk ili bilo što drugo... | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. Radi se o dodatnom načinu dostave, primarno je propisano da se datoteke dostavljaju elektroničkim prijenosom podataka. |
| 116 | HGK | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 37. | Predlaže se izmjeniti stavak 2. na način da je odgovoran zakonski zastupnik poreznog obveznika, a da porezni obveznik može odrediti osobu na koju će prenijeti odgovornost za zaštitu podataka. Ujedno, predlaže se razmotriti mogućnost izuzeća za mikro i male poduzetnike. | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavci 2. i 3. članka 37. Pravilnika koji su propisivali odgovornu osobu su izmijenjeni. |
| 117 | KOLAREK P.T.U. d.o.o. | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 37. | Čemu dodatno komplicirati rad servisa? Svi međusobni odnosi između klijenta i ureda zapisani su u ugovoru i svaka ih se strana treba pridržavati. | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavci 2. i 3. članka 37. Pravilnika koji su propisivali odgovornu osobu za zaštitu podataka su izbrisanii. |
| 118 | Mladen Percic | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 37. | U slučaju ako sam jedini zaposleni, je li smijem biti svaka od tih ovlaštenih osoba? GDPR, zaštitu podataka, zaštitu osobnih podataka, zaštitu na radu? Što u slučaju tvrtki bez zaposlenih?? A da pustite ljude da rade, a ne da se zamaramo ovim glupostima? Onako, za promjenu... | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavci 2. i 3. članka 37. Pravilnika koji su propisivali odgovornu osobu za zaštitu podataka su izbrisani. |
| 119 | Zdravko Marić | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 37. | Potpune besmislice. Svi suvremeni sustavi imaju ovo sve ugrađeno u sebi. Kakve "OSOBE" tražite. Ima samo jedna jedina odgovorna osoba - direktor tvrtke ili vlasnik obrta. TOČKA! Ali i on nema pojma što je kupio i kakav sustav ima u detaljima koje vi navodite kao obvezu "osobe". Pitanje je mogu li poduzetnici kupiti suvremeni ERP sustav. NE; mogu, to je potpuno jasno svakome. Imate tvrtke koje ozbiljne dokumente poput građevinskih situacija i računa pišu u najobičnijem Wordu ili Excelu, plaću rade u Excelu, ili koriste preko 30 godina stare programe čiji su tvorci već odavno umrli i nikada nisu ni imali tvrtku ili obrt za proizvodnju! | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavci 2. i 3. članka 37. Pravilnika koji su propisivali odgovornu osobu za zaštitu podataka su izbrisani. |
| 120 | Vesna Varšava | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 37. | Može li zakonodavac navesti na svojim web stranicama popis svih osoba za koje poduzetnik mora donijeti odluku o odgovornoj osobi i temeljem kojeg propisa, npr. odgovorna osoba za zaštitu podataka i izradu sigurnosnih kopija podataka (OPZ), odgovorna osoba za zaštiti na radu (ZZNR), odogovorna osoba za likvidiranje knjigovodstvenih isprava (ZOR), itd. Samo nastavite niz i objavite, pa će svima biti jasno o kojim količinama podataka govorimo kad upozoravamo da je država prenormirana ! | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 121 | Snježana Ljubenko | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 37. | Obveze poslodavaca koji ima preko 50 zaposlenih: odrediti osobu za GDPR, osobu za ovlaštenika zaštite na radu, osobu za povjerenika zaštite na radu, osobu za stručnjaka zaštite na radu, osobu za pružanje prve pomoći na svim lokacijama i svim smjenama, osobu za dostojanstvo radnika, osobu za zaštitu podataka i sigurnosne kopije, osobu za likvidaciju dokumenata, certificiranog stručnjaka za skeniranje...vjerojatno sam nešto izostavila. Jel se zakonodavcu to čini kao rasterećenje gospodarstva? | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavci 2. i 3. članka 37. Pravilnika koji su propisivali odgovornu osobu za zaštitu podataka su izbrisani.. |
| 122 | Mario Hanžek | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 37. | ...osobu za prikupljanje osobnih podataka (nevezano za GDPR), osobu koja nadzire osobu zaduženu za prikupljanje osobnih podataka (vjerovali ili ne)... | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavci 2. i 3. članka 37. Pravilnika koji su propisivali odgovornu osobu za zaštitu podataka su izbrisani. |
| 123 | Ana Dujmović | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 37. | Obveze poslodavaca koji ima preko 50 zaposlenih: odrediti osobu za GDPR, osobu za ovlaštenika zaštite na radu, osobu za povjerenika zaštite na radu, osobu za stručnjaka zaštite na radu, osobu za pružanje prve pomoći na svim lokacijama i svim smjenama, osobu za dostojanstvo radnika, osobu za zaštitu podataka i sigurnosne kopije, osobu za likvidaciju dokumenata, certificiranog stručnjaka za skeniranje...vjerojatno sam nešto izostavila. Jel se zakonodavcu to čini kao rasterećenje gospodarstva? | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavci 2. i 3. članka 37. Pravilnika koji su propisivali odgovornu osobu za zaštitu podataka su izbrisani.. |
| 124 | ADELA d.o.o. | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 37. | ODREDI OSOBU ZA GDPR, ZA ZAŠTITU NA RADU, ZA DOSTOJANSTVO RADNIKA, ZA ZAŠTITU PODATAKA I SIGURNOSNE KOPIJE....nastavi niz....može li normalna osoba uopće pobrojati da nešto ne zaboravi što bi mi sve to trebali, a da država lijepo popiše na jednom mjestu što bi mi sve to trebali neće jer se boje dužine popisa, tek onda bi se vidjelo opterećenje.... | Prihvaćen | Prihvaća se. Stavci 2. i 3. članka 37. Pravilnika koji su propisivali odgovornu osobu za zaštitu podataka su izbrisani. |
| 125 | FIDES | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 38. | Koje struke bi trebali biti porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige, da mogu udovoljiti svemu navedenom u čl. 38? Dodatno nepotrebno opterećenje poduzetnika i knjigovođe. Naveli se "i", a ne "ili" - da li to znači da oboje moraju pisati jedno te isto. Svrhu, opseg i način korištenja programa - nije jasno što se pod ovim podrazumijeva, zar je potrebno pisano obrazlagati da se recimo knjigovodstveni program koristi za knjiženje knjigovodstvene dokumentacije? Opseg - čega? broja dokumenata ili korištenje svih blagodati programa (koristi li knjigovođa Đurinu pomoć u Synesisu?) Zašto bi poduzetnik morao znati minimalne hardverske i softverske zajtjeve programa koji koristi knjigovodstveni servis? | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 126 | HGK | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 38. | Udruženje računovođa HGK smatra da se na ovaj način opet obveznicima nameću dodatni troškovi radi angažiranja stručnih osoba iz područja IT-ja, stoga predlažu izmjeniti članak 38. tako da glasi: Članak 38. „Pri uvođenju ili izmjeni programa, baze podataka ili formata zapisa, proizvođač i/ili održavatelj programa dužni su napraviti elektronski zapis o promjenama u samom programu.“. | Nije prihvaćen | Odredba je u primjeni od 2009. godine. Naime, dio šest Prijedloga Pravilnika je u 2017. godini uključen u cjeloviti Pravilnik o provedbi OPZ-a, a zapravo je početak primjene odredbi ovog dijela započeo 28.4.2009. godine, kada je donijet Pravilnik o obliku, sadržaju, roku i načinu dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvješća koji se čuvaju u elektroničkom obliku (Narodne novine 59/09). Radi se o jednokratnoj obvezi, do promjene programa. |
| 127 | KOLAREK P.T.U. d.o.o. | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 38. | Još malo dodatnog kompliciranja. | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 128 | Jozo Jurić | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 38. | Ima li ičega apsurdnijeg, bizarnijeg ako hoćete i arogantnijeg od Članaka 38. u kojem se od „poreznog obveznika i osoba kaje za poreznog obveznika vode poslovne knjige“ (knjigovođa), tražiti da pismeno dokumentiraju "Poslovno informacijski sustav na kojem rade" !?! Umjesto da takvo nešto traže od proizvođača softvera, iako je i to krajnje apsurdno i neizvedivo u realnom vremenu (pored svakodnevnih zakonskih izmjena), netko jako domišljat se eto sjetio da bi to mogle napraviti knjigovođe i knjigovodstveni servisi !?!. Po istoj bolesnoj logici bi knjigovođa, odnosno poduzetnik morao znati dokumentirati i sve parametre izgradnje građevinskog objekta u kojem ima poslovni prostor (kompletan arhitektonski projekt, statički izračuni nosivosti, kvalitete materijala…) jer bi eto po Zakonu zaštiti na radu „isti zlobnik“ mogao zaposliti nekog naivnog zaposlenika u nesigurnom objektu i time ugroziti nečije zdravlje. I polupismeni informatičari znaju da onaj tko zna opisati: – svrhu, opseg i način korištenja programa – minimalne hardverske i softverske zahtjeve – predviđeni način trajne pohrane zapisa (npr. čuvanje u izvornom formatu, pretvaranje (konverziju) u drugi format, kopiranje na drugi medij i dr.) – mjere zaštite zapisa od neovlaštenog pristupa, mijenjanja i gubitka podataka – način (tehnologiju) na koji će se osigurati pristup podacima ako je predviđeno čuvanje izvan izvorna hardverskog i softverskog okruženja A posebno: – format i strukturu zapisa u bazi podataka, te međusobne veze zapisa u bazi podataka se zove „PROJEKTANT INFORMACIJSKOG SUSTAVA“ i kao takav ustvari samostalno zna izraditi i cijeli programski paket (ERP) (kao što bi arhitekt trebao znati napraviti zgradu). Nije li ovo notorni primjer banaliziranja informatičke struke i nepoznavanja knjigovodstvene problematike te neoborivi dokaz „transvestije“ goropadnog pravnog uma u kvazi-informatički koji nam kao takav kroji zakonske i podzakonske akte. Blago nama!!! Ali kad bi navedenom „umu“ i bila dostupna projektna dokumentacija nekog ERP-a, zar oni doista misle da bi njihovi „kvazi-porezni i kvazi-informatički stručnjaci“ znali interpretirati takvu dokumentaciju. Strašno !!! | Nije prihvaćen | Odredba je u primjeni od 2009. godine. Naime, dio šest Prijedloga Pravilnika je u 2017. godini uključen u cjeloviti Pravilnik o provedbi OPZ-a, a zapravo je početak primjene odredbi ovog dijela započeo 28.4.2009. godine, kada je donijet Pravilnik o obliku, sadržaju, roku i načinu dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvješća koji se čuvaju u elektroničkom obliku (Narodne novine 59/09). Radi se o jednokratnoj obvezi, do promjene programa. |
| 129 | Zdravko Marić | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 38. | Vidim da se po svim člancima javljaju najviše knjigovođe. Ok, postoji opravdani strah. Ali ovo pogađa sve poduzetnike. Moja tvrtka proizvodi SW i niti jedan kupac nema u pravilu projektni zadatak, ne želi platiti projekt, ne čita ugovor od 17 stranica (još mi prigovaraju zašto sam iskomplicirao - valjda s pravom) i gledaju isključivo prezentaciju a u ugovoru CIJENU! Tko će nakon ovakvih restriktivnih pravila mijenjati SW i unapređivati ga funkcionalno i tehnološki? NITKO! I tako su ljudi neskloni promjenama, rade previše toga "pješke", nemaju sustave za planiranje i praćenje poslovnih procesa i odlučivanje, nego (odgovorno tvrdim) u preko 90% situacija zadovoljavaju puku zakonsku formu. Zato u poslovnim sustavima prevladava mišljenje kako je IT sustav "računovodstveni softver" ma što to značilo. Računovodstveni poslovi se danas mogu automatizirati i do razine preko 90 i više %. Knjigovođe i knjigovodstveni servisi će u sadašnjem obliku donošenja jednom mjesečno registratora i utrpavanje podataka u računovodstvene softvere IZUMRIJETI! Korisnik nema pojma ni što knjigovođa radi niti čemu mu to sve služi. Uglavnom ako i služi obično je kasno. Sve je to besmisleno, a toliko prenormirano! | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 130 | Vesna Varšava | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 38. | Znači računovođa prema Pravilniku o Općem poreznom zakonu osim ekonomskih znanja se mora educirati u području računarstva (kako bi znao što je to format i struktura zapisa, minimalne hardverske i softverske zahtjeve) i treba imati sposobnost književnog izražavanja kako bi mogao pisati i opisati svrhu, opseg i način korištenja programa (a u koju svrhu bi se program mogao koristiti osim vođenja poslovnih knjiga ?! ) ili treba platiti nekome tko ima potrebna znanja da bi zadovoljio propise RH ? Stvarno bismo voljeli upoznati kreativni um osobe koja smišlja ovakve propise.... | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 131 | Helena Cipetić | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 38. | Znači u trenutku kupnje novog programa treba napisati esej??? Za koga? Čemu to? | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 132 | ADELA d.o.o. | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 38. | JESMO LI MI EKONOMISTI ILI INFORMATIČARI ? format, struktura zapisa, hardverski i softverski zahtjevi, i to bi trebali znati.... | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 133 | Anka Milčetić Čop | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 38. | Da li prema čl. 38. knjigovodstvo treba, uz sve ostale nametnute potrebne i nepotrebne obveze, pisati i eseje o knjigovodstvenim programima? Ja osobno kao diplomirani ekonomista, nisam dužna znati i poznavati hardverske zahtjeve jer se za to nisam niti školovala iz prostog razloga što me to nije uopće zanimalo. Da li ispada da će osoba koja stručno i savjesno obavlja djelatnost pružanja knjigovodstvenih usluga u skladu sa poreznim propisima RH, koji se stalno mijenjanju, trebati uložiti dodatne napore i educirati se za nešto što je nekome samo tako "palo na pamet"? Osobe koje imaju pedesetak godina i koje imaju dvadesetak godina staža i iskustva u knjigovodstvu i koje su te struke, informatiku su krajem 80.ih i početkom 90.ih kao predmet u svom školovanju imale možda samo godinu dana, ako i to. Ili će to za nas, naravno uz adekvatnu naknadu, obavljati za to ovlaštene osobe? | Nije prihvaćen | Odredba je u primjeni od 2009. godine. Naime, dio šest Prijedloga Pravilnika je u 2017. godini uključen u cjeloviti Pravilnik o provedbi OPZ-a, a zapravo je početak primjene odredbi ovog dijela započeo 28.4.2009. godine, kada je donijet Pravilnik o obliku, sadržaju, roku i načinu dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvješća koji se čuvaju u elektroničkom obliku (Narodne novine 59/09). |
| 134 | HGK | DIO ŠESTIOBLIK, SADRŽAJ, ROK I NAČIN DOSTAVE POSLOVNIH KNJIGA, EVIDENCIJA, IZVJEŠĆA I DRUGIH PODATAKA KOJI SE ČUVAJU U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 39. | Udruženje računovođa HGK predlaže dodatno razmotriti i doraditi/dopuniti ovaj članak. Naime, u nekim slučajevima dokumentacija nije dostupna računovodstvenom servisu. Primjerice, vrlo su česte situacije kad PU zatraži od računovodstvenog servisa dostavu obrazaca za klijenta koji se mjesecima ne javlja servisu, niti dostavlja dokumentaciju pomoću koje servis sukladno ugovoru izrađuje financijske izvještaje. Udruženje smatra da bi stručni nositelj trebao uvažiti ovakve situacije te regulirati zaštitu pružatelja računovodstvenih usluga u slučajevima kad dostavljanje dokumentacije na zahtjev PU ne ovisi o njima samima, već o poreznom obvezniku za kojega obavljaju računovodstvene usluge. | Primljeno na znanje | Odredba je u primjeni od 2009. godine. Naime, dio šest Prijedloga Pravilnika je u 2017. godini uključen u cjeloviti Pravilnik o provedbi OPZ-a, a zapravo je početak primjene odredbi ovog dijela započeo 28.4.2009. godine, kada je donijet Pravilnik o obliku, sadržaju, roku i načinu dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvješća koji se čuvaju u elektroničkom obliku (Narodne novine 59/09). Radi se o privatnopravnom ugovornom odnosu između poreznog obveznika I knjigovodstvenog servisa, te Porezna uprava ne ulazi u propitivanje tog odnosa, a porezni obveznik je u konačnici odgovoran za poslovne knjige, evidencije, izvješća i druge podatke. |
| 135 | Morana Skukan | NAČIN PROVJERE IZVORNOSTI, PRISTUP POREZNIM AKTIMA I ČUVANJE POREZNOG AKTA U ELEKTRONIČKOM OBLIKU, Članak 41. | Poštovani, već smo vas nekoliko puta molili da nama knjigovodstvenim servisima koji imamo mnogo klijenata na neki način na početnoj stranici e-porezne signalizirate prijem dokumenta. Ovako nam je to vrlo nepregledno jer moramo ulaziti u svakog klijenta kako bismo vidjeli ima li kakve pošte za njega, a to je uz sve obveze koje imamo, veliki gubitak vremena. Također bi bilo u redu kada biste na e-poreznoj za svaku tvrtku stavili ime i prezime nadležnog referenta i njegov kontakt. S obzirom da mi vama trebamo dostaviti sve podatke o klijentu i knjigovodstvenom servisu, skupa s kontaktom (ime i prezime, broj telefona, e-mail) - bilo bi u redu da i mi imamo transparentni pristup podacima ovoga tipa da znamo s kim komuniciramo. | Primljeno na znanje | Odredba je u primjeni od 2009. godine. Naime, dio šest Prijedloga Pravilnika je u 2017. godini uključen u cjeloviti Pravilnik o provedbi OPZ-a, a zapravo je početak primjene odredbi ovog dijela započeo 28.4.2009. godine, kada je donijet Pravilnik o obliku, sadržaju, roku i načinu dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvješća koji se čuvaju u elektroničkom obliku (Narodne novine 59/09). Radi se o privatnopravnom ugovornom odnosu između poreznog obveznika I knjigovodstvenog servisa, te Porezna uprava ne ulazi u propitivanje tog odnosa, a porezni obveznik je u konačnici odgovoran za poslovne knjige, evidencije, izvješća i druge podatke. |
| 136 | HGK | DIO OSMIPRIJAVA ČINJENICA BITNIH ZA OPOREZIVANJE, IZJAVA O IZVORIMA STJECANJA IMOVINE I OBRASCI ZA UTVRĐIVANJE REZIDENTNOSTI, Članak 43. | Sukladno članku 61. ovoga Pravilnika, obrazac „Prijava činjenica bitnih za oporezivanje“ treba staviti na aplikaciju e-porezna, odnosno ujednačiti postupanje svih ispostava PU, kako bi se ukinula praksa da pojedine ispostave zahtijevaju različitu dokumentaciju. Ujedno se predlaže u stavku 1. brisati točke 4. i 5. jer PU dobiva te podatke iz Registra stvarnih vlasnika te je besmisleno prepisivati iste podatke još jedanput. | Nije prihvaćen | Podaci koji će se dobivati preko Registra stvarnih vlasnika nisu istovjetni podacima koji se traže u Obrascu prijave činjenica bitnih za oporezivanje. |
| 137 | Zdravko Marić | ELEKTRONIČKIM PUTEM, Članak 61. | U potpunosti se slažem da se što više rasterete službenici PU, prije svega zaduženi referenti. Više se trebaju baviti analitikom i besplatnim savjetovanjem a manje operativom. Međutim u ovome imamo velikih problema. Formati slogova se previše često mijenjaju, a novopropisanih je sve više i više. XML struktura za knjigu URA objavljenu 04.01.2019. je čista blamaža za čovjeka koji ju je sastavio. Pitam se da li je bilo tko to kontrolirao. Toliko netočnosti, nepoznavanja sustava PDV, dupliranja podataka, grpiranja osnovica i stopa, rednih brojeva u slogu a ne rednog broja u knjizi, nejasnoća šalje li se knjiga URA ili knjiga plaćenih URA (kako bi uopće bilo usporedivo s PDV obrascem), itd, stvarno nije za povjerovati. I ispravljena xml struktura i dalje ima ozbiljnih propusta, a sve će se to obiti o glavu proizvođačima SW, a time i svim poduzetnicima i na kraju PU. Nije li to mogao napraviti ozbiljan stručni tim? Ima nas koji smo već sve pripremili. Gdje i kada možemo testirati u zajedničkom interesu? Kada ćemo konačno biti partneri? I konačno pitanje: Čemu samo knjiga URA ako se ne traži i knjiga IRA? Netočno je kako se može URA pronaći kao IRA kod nekog drugog korisnika zbog dvojnog načela priznavanja PDV-a. U knjizi mogu poslati plaćeni račun ili samo dio računa iz bivših razdoblja koji sigurno nije u sustavu! | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 138 | HGK | ELEKTRONIČKIM PUTEM, Članak 69. | Udruženje računovođa HGK smatra da je nužno uvesti izuzeća za mikro poduzetnike koji nemaju dovoljno radnika, odnosno podredno izmijeniti i dopuniti na način da je porezni obveznik odgovoran, a može odgovornost odlukom prenijeti na drugu osobu. | Prihvaćen | Primjedba je bespredmetna, izbrisani su stavci 1., 3. i 4. članka 69. Pravilnika. |
| 139 | Mario Hanžek | ELEKTRONIČKIM PUTEM, Članak 69. | Je li ova osoba koja se traži ista osoba koja se traži u prethodnim člancima ili moramo imati za svaki članak koji traži neku osobu, zasebnu osobu? | Prihvaćen | Prihvaća se, izbrisani su stavci 1., 3. i 4. članka 69. Pravilnika. |
| 140 | HGK | DIO JEDANAESTIISPRAVAK PRIJAVE NA POZIV POREZNOG TIJELA, Članak 71. | Udruženje računovođa HGK smatra da ova odredba ima smisla ukoliko se podrazumijeva da je porezni obveznik izvršio ispravak prije započetog nadzora i ne može biti kažnjen za eventualni prekršaj za utvrđene činjenice koje mogu dovesti do manje ili više plaćenih drugih poreza koji nisu predmet poreznog nadzora. Udruženje predlaže, radi preciziranja odredbe, stavak 1. dopuniti rečenicom koja glasi: „Ukoliko porezni obveznik podnese ispravak u skladu s ovim člankom smatra se da je postupio u skladu sa člankom 76. stavkom 4. Zakona. | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 141 | Mirjana Mikić | POGLAVLJE II.IZVJEŠĆIVANJE O DOSPJELIM, A NENAPLAĆENIM POTRAŽIVANJIMA, Članak 75. | Članak 75. stavak 3. ne definira rok podošenja Obrasca OPZ-STAT-1 za obveznike koji nemaju obvezu podnošenja prijave poreza na dohodak ili poreza na dobit, npr. tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koja temeljem odredbi Zakona o PDV-u mogu postati obveznici PDV-a, a samim time imati i dospjela nenaplaćena potraživanja. | Primljeno na znanje | Navedeni krug subjekata nije obveznik podnošenja OPZ-STAT-1 obrasca. |
| 142 | HGK | DIO TRINAESTIPOREZNA NAGODBA, Članak 79. | Utvrđivanje porezne osnovice procjenom se često koristi u nadzorima, a vrlo često je primjena tog dijela OPZ-a upitna, jer najčešće žalbe idu u pravcu povrede postupka prilikom primjene instituta procjene porezne osnovice. Zato naša članica smatra da bi barem u ovom dijelu trebalo dopustiti nagodbu na način da se u postupku nagodbe može smanjiti porezna obveza za značajno veći postotak od propisanog, a s obzirom na to da su procjene poreznih tijela vrlo različite i samo se u izravnoj komunikaciji može bolje, lakše i točnije procjenjivati. | Nije prihvaćen | Radi se o zakonskoj odredbi (članak 104. stavak 5. OPZ) koja se odredbom Pravilnika ne može mijenjati. |
| 143 | HGK | DIO TRINAESTIPOREZNA NAGODBA, Članak 81. | Članica HGK predlaže ponovo razmotriti uvođenje oportunitetnog načela prilikom sklapanja porezne nagodbe, odnosno odustajanje poreznog tijela od podnošenja prekršajnog naloga. Smatramo da ovo upravo ima smisla kod poreznih predmeta koji su sami po sebi jako kompleksni za poreznog obveznika, time i porezna nagodba ima jači učinak. | Primljeno na znanje | Načelo oportuniteta može se uvijek primijeniti, neovisno o postupku porezne nagodbe. |
| 144 | Mario Hanžek | POGLAVLJE III.REDOSLIJED NAMIRIVANJA DUGA, Obrazac OK-POR | Kako se radi o još jednom obrascu, predlažemo da se, u svrhu pojednostavljenja i olakšanja poslovanja, kreira jedinstvena, javno dostupna baza svih (ali baš svih) obrazaca koje poslovni subjekti moraju predavati. Baza bi sadržavala minimalno slijedeće podatke - skraćeni naziv - puni naziv - period predavanja - tko je obveznik predavanja - rok za predaju - gdje se predaje - kratki opis svrhe predavana Klikom na obrazac, otvara se obrazac s opisom polja i uputom za popunjavanje tih polja. Ažuriranje je obavezno do objave izmjene u narodnim novnama. Ukoliko želite, možete naplatiti i neki simboličan iznos, no uzmite u obzir ostala davanja koja poduzetnici imaju. | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje, nije predmet ovog Pravilnika |
| 145 | OT-OPTIMA TELEKOM d.d. | ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 93. | Nastavno na komentar Optime iznesen na odredbe čl. 18 Nacrta Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona, Optima drži kako je nužno izvršiti dopunu predložene odredbe o stupanju na snagu Pravilnika, i to na način da se kao iznimka predvidi da odredbe članka 18., 19., 20. i 21. Pravilnika stupaju na snagu u roku od 6 mjesec od dana stupnja na snagu ovog Pravilnika.Optima smatra kako je ovaj zahtjev za dopunom opravdan, tim više što se člankom 20. Nacrta Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona, određuje pokretanje prekršajnog postupka protiv operatora koji nije blokirao pristup sadržaju prema nalogu o zabrani rada, a time slijedi i sankcija. Stoga, Optima još jednom naglašava da bi obveza blokiranja pristupa sadržaju pojedine Internet stranice bila provediva u praksi ista mora biti i tehnički implementirana u mreži operatora, kako bi operatori bili uopće u mogućnosti tu obvezu i izvršiti. Na navedeno je Optima, posebno ukazala, na sastanku održanom 5. prosinca 2018. u Središnjem uredu Porezne uprave. | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 146 | Vesna Varšava | PRAVILNIK , PRIJAVA ČINJENICA BITNIH ZA OPOREZIVANJE | Podaci pod 4. stjecanje više od 50% udjela u tuzemnom društvu - postoji sudski registar i po oibu osobe Porezna uprava u svakom trenu može vidjeti povezanost i nema smisla tražiti podatke od poduzetnika do kojih PU vrlo lako može doći. | Nije prihvaćen | Ne postoje tehničke pretpostavke da Porezna uprava dobiva podatak o stjecanju više 50% od Trgovačkih sudova. |