Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Miroslav Klobučar ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Za sam kraj, bit ću slobodan i postaviti samo jedno pitanje. Tko je Kineziološki fakultet Sveučlišta u Zagrebu? Koji se autor skriva iza naziva institucije? Naravno da institucija može i treba imati svoj stav ali i autora kao i u svim drugim komentarima! Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
2 Gordana Košćec Bousfield ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Referirat ću se na izjavu kolegice Radoš koja navodi „želju da osuvremenimo predmet Tjelesna i zdravstvena kultura“. Postavlja se pitanje, zašto je onda TZK gotovo jedini predmet koji je odbacio suvremeni pristup vidljiv u prethodnom prijedlogu kurikuluma ovog predmeta te domene preimenovao u područja vraćajući koncept dosadašnjeg plana i programa? Nerazumijevanje metodologije na kojoj počivaju kurikularni dokumenti vidljivo je kroz čitav, ovdje priložen dokument. Može se naći bezbroj nesuvislih ishoda i nelogičnosti, no prije svega, ovako koncipiran dokument nije usklađen s ostalim predmetnim kurikulmima ni suvremeno orijentiranoj nastavi. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
3 Meri Matušan ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, evo i mojih razmišljanja o dokumentu koji bi uskoro trebao ugledati svjetlo dana. Spomenula bih da 28 godina ulazim svakoga dana u dvoranu među učenike. Za početak mi zaista nije jasno gdje je nestao dokument koji je bio na javnoj raspravi i u koji je trebalo unijeti sugestije zainteresirane javnosti, već se pojavio potpuno novi dokument. Tko si je dao to pravo? Potpuno je izignoriran višegodišnji proces nastajanja dokumenta prema zadanoj metodologiji u koji je uložen ogroman trud nekolicine članova radne skupine. I taj dokument trebao je doživjeti određene promjene te je zbog toga niz kolega i dao svoje primjedbe. To je ono što je normalni dio procesa - stalne promjene i poboljšanja. Ali ovakav pristup, ignorantski prema razmišljanjima stručnjaka, rastužuje me i ne ulijeva mi nadu u bolje dane za naš predmet. Čitajući taj novi dokument nailazim na termine koji me zbunjuju: "Vježbe sposobnosti energetske potrošnje" ili "Poticanje gustoće kostiju". Svakako autori teksta nisu dobro promislili o svakoj riječi. Osobno smatram da bi za pravo poboljšanje dobro došao jasan, jezgrovit dokument, razumljiv svakome. Gdje su nestale one 3 domene? Zašto 5 područja koja se u najvećem dijelu poklapaju s elementima ocjenjivanja?! Čemu vraćanje prema dokumentima iz prošlosti? Zar naši učenici ne zaslužuju dokument u skladu s vremenom? Neka se autori ne uvrijede, ali nameće mi se misao da je puno vremena prošlo kad su zadnji put bili u razredu. S poštovanjem! Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
4 Maroje Sorić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Dopustite mi da započnem sa zaključkom, mišljenja sam da se predloženi dokument ne smije prihvatiti! Nažalost, radna skupina je, umjesto da uskladi predhodni prijedlog kurikula s primjedbama iz prve javne rasprave (među inima, i onima koje je uputila moja malenkost), kreirala potpuno novi dokument?! K tome, predloženi dokument je nemušto napisan te je, umjesto da predstavi unaprijeđeni kurikul TZK, uspio ponuditi znatno lošiju viziju predmeta TZK. Na kraju mi dopustite da se grubo našalim na račun autora ovog dokumenta, koji bi se i sami trebali hitno založiti za odbacivanje svoojeg prijedloga kako ne bi završili na Međunarodnom sudu. Naime, autori u predloženom kurikulu ističu: "Osviještenost o potrebi tjelesnog vježbanja u primjerenim zdravstveno-higijenskim uvjetima u suglasju s predmetnim područjem odgojne vrijednosti osigurat će cjeloživotnu ovisnost o tjelesnom vježbanju". Iako, ovisnost o vježbanju još nije uvrštena u DSM ni ICD klasifikaciju bolesti, nema sumnje da ima jednako ozbiljne posljedice na tjelesno, emocionalno i socijalno zdravlje čovjeka. O tome se može čitati u British Medical Journalu (BMJ 2017;357:j1745), ali i na Wikipediji. Budući da je preostalo vrlo malo vremena za daljnje izmjene dokumenata ljubazno molim nadležne da odbace ovaj dokument i kao temelj za daljnja poboljšana odrede prethodni prijedlog kurikula koji trenutno prolazi evaluaciju u okviru "Škole za život". doc.dr.sc. Maroje Sorić Katedra za medicinu sporta i vježbanja Kineziološki fakultet, Sveučlište u Zagrebu Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
5 Mateja Radoš ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, kao članica radne skupine koja je imala zadaću inovirati kurikul predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura, osjećam se dužnom napisati nekoliko riječi na ovu temu budući da je rasprava poprimila ozbiljne razmjere. Dolazim neposredno iz prakse i jedini mi je interes podići razinu rada u ovom prevažnom predmetu. Prethodni i inovirani ciljevi su skoro istovjetni ako zanemarimo nekoliko jezičnih i smislenih intervencija. Ovakvi ciljevi koje je praktički pripremila prethodna SRS-a su rezultirali potrebom većeg broja predmetnih područja. Što se tiče njihova imena, u 7. razredu tzv. domene Tjelovježba igra i sport stoji ishod /Primjenjuje raznovrsna teorijska i motorička znanja u igrama i natjecanjima/ što nameće promjenu imena ovog predmetnog područja. Izmjene su bile potrebne radi bolje razrade ishoda koji su uglavnom preuzeti iz prethodne verzije, gdje god je to bilo moguće. Cilj ove rasprave nije prethodni kurikul, a radnoj skupini nije bio cilj napraviti promjene pod svaku cijenu već samo one koje su bile neophodne. Ova skupina od 7 stručnjaka je obavila zadaće za samo 11 dana, pri tom nemajući nikakav interes osim želje da osuvremenimo predmet Tjelesna i zdravstvena kultura. Iz navedenih razloga smatram važnim usvajanje novog kurikula. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
6 Jelena Hruškar Nendl ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, mišljenja sam da predstavljeni dokument treba u potpunosti odbaciti jer se radi o potpuno novom dokumentu. Dokument koji je prošao javno savjetovanje je bolji, jasniji, razumljiviji kako učiteljima i nastavnicima tako i učenicima i roditeljima, a ishodi su bolje definirani, povezani i provedljiviji. Učitelji i nastavnici koji su uključeni u eksperimentalni program pozitivno su se očitovali o kurikulumu koji će isto tako tijekom i nakon završetka programa moći doprinjeti poboljšanju. Novim dokumentom se jasno pobijanju znanja nastavnika koji rade u praksi i koji su sudjelovali u predhodnom dokumentu te mislim da su oni najbolji stručnjaci za određivanje dobrobiti učenika tijekom nastavnog procesa. Područja koja su podijeljena u 5 dijelova smatram suvišnim. Domene: A) Tjelovježba, igra i sport; B) Moje tijelo i ja; C) Živim zdravo omogućuju kontinuitet učenja i poučavanja kroz sve cikluse i odgojno-obrazovne razine te su razumljive široj populaciji. Razumljivost i dorečenost proizlazi iz naziva domena, a objašnjene su opisom i smjernicama. Domenama se određuju sve aktivnosti i iskustva učenja čime čine smislene i jedinstvene cjeline. Domene su izrazito povezane čime razvijaju pozitivan pristup prema kineziološkim motoričkim aktivnostima i sportskim igrama, osiguravaju višestrani odgojno-obrazovni pristup koji omogućuje zadovoljenje različitih potreba učenika, prepoznavanje i razvoj njihovih sposobnosti te otkrivanja darovitosti. Ne vidim razlog zašto mijenjati postojeći dokument koji je već u procesu provedbe i koji je poznat svima. U svakom slučaju predstavljeni dokument koji nije prošao javnu raspravu niti je proveden u školama se treba odbaciti i vratiti se prethodni. Srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
7 Antonio Perić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, radim u "Školi za život" prema kurikulumu koji je donijela radna skupina. Učenici su vrlo zadovoljni s ovakvim načinom rada, roditelji su oduševljeni, sva vrednovanja i ankete pokazuju odlične rezultate...I sada se pojavljuje novi dokument koji bi trebao sve to vratiti unazad... Konačno su se počele događati promjene koje hrvatsko školstvo unaprjeđuju i približavaju ga modernim svjetskim trendovima i ne treba nam nikakav dokument koji bi taj progres usporio ili, u ovom slučaju, unazadio. Prihvaćanje ovog dokumenta bilo bi pokazatelj kako nadležne nije briga za učenike, koji su sada u središtu nastavnog procesa, već za svoje osobne interese, koji, mmoram priznati, nisu jasni nikome tko želi vidjeti Hrvatsku kao modernu i naprednu zemlju sa sustavom obrazovanja koji našu zemlju stavlja u ravnopravan položaj s ostalim članicama Europske Unije. S poštovanjem... Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
8 Ksenija Gluhak ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, s obzirom da se ne mogu registrirati preko svog računa jer mi je greškom isključen, koristim ovaj, kolegice Ksenije Gluhak. Više dana promišljam što i da li uopće da napišem nešto u ovoj javnoj raspravi. Čula sam da naši eminentni kineziološki stručnjaci o nama govore da smo „samo učiteljice“. Obzirom da se ne osjećam tako ipak ću napisati svoje mišljenje. 1. Ne podržavam ovaj prijedlog NOVOG kurikularnog dokumenta. Nejasan mi je, nedefiniran i nedorečen. Ne znam kako bih iz njega mogla napraviti plan za svoj 4. razred (a u budućnosti i za ostale). 2. Sudjelovala sam u predstavljanju NOK-a i dokument koji je pred nama „bolno“ me podsjeća na njega. Mene su učili da treba poštivati autorska prava. Ili se to odnosi na „samo učiteljice“? 3. Tužno mi je, da kao nacija koja se diči svojim sportašima i stremi vrhunskom sportu i olimpijskim postignućima u ovom dokumentu nalazim samo razinu ostvarenosti ishoda – dobar. Iako sam „samo“ učiteljica, podsjećam da se u razrednoj nastavi stvaraju temelji za buduće olimpijce. 4. Prethodni kurikularni dokument TZK-a prošao je javnu i stručnu raspravu i trebalo ga je samo malo doraditi. Članovi radne skupine prethodnog dokumenta uložili su nemalo vremena i truda u stvaranju i predstavljanju dokumenta širom Lijepe naše. Da ne spominjemo da je u to uloženo i jako puno novca. Čini mi se bahatim ignorirati ga samo radi dokazivanja da se to može. Predlažem da se ovaj dokument ne usvoji, već da se prednost da prethodnom dokumentu koji je vrlo dobro prihvaćen u praksi. Uz izraze poštovanja, Brankica Bečirević, učiteljica savjetnica Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Predmet javne rasprave je predloženi dokument, a ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
9 Ivana Kutle ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, još jedan argument u prilog neprihvatljivosti ovog dokumenta- usporedba HNOS-a, kurikulum s javne rasprave (NK TZK 2018) i novi kurikulum(PK TZK 2019.) HNOS Tradicionalni pristup- Propisuje: standarde sadržaja, odgojno obrazovana postignuća, standarde poučavanja, standarde vrednovanja Obrazovna razdoblja: III obrazovno razdoblje 1.-3.r. IV obrazovno razdoblje 4., 5., 6. r. V obrazovno razdoblje 7., 8. r 1.- 4. SŠ NEMA Program tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj školi osmišljen je po razvojnim razdobljima U programu nastavna tema navodi se samo jedanput i ne ponavlja se u istom obliku, što znači da se ista može odabrati i ponavljati u svim višim razredima. Propisane teme koje se moraju vrednovati sumativno Nema ciljeva već zadaće Nema područja već opće i posebne zadaće 1. Obrazovne (temeljna teorijska znanja, temeljna motorička znanja 2. Antropološke 3. Odgojne NK TZK 2018. Suvremeni pristup: Ishodi usmjereni na učenika i njihove aktivnosti! Od fokusa ŠTO poučavati do fokusa pružanja podrške u učenju Od poučavanja poznavanja sadržaja do podrške razvoju vještina i vrijednosti uz znanje, od kontrole nad svime do pružanja pomoći kako nešto naučiti Ciklusi: I -1., 2. II – 3., 4., 5., 6. III-7., 8., IV – 1. – 4. SŠ Prati razvojne karakteristike učenika Ishodi i domene prema razvojnoj dobi učenika Ishodi omogućuju široki raspon aktivnosti i ostvarivi u godini učenja i poučavanja na jednoj od razina. Svim ishodi unutar jedne domene i jedne godine učenja i poučavanja ostvaruje se kompetencija učenika. Ishodi vertikalno povezani i mjerljivi, psihomotoričko područje naglašeno kroz ishod postavljene aktivnosti. -Široko određeni ciljevi 1 . Razviti pozitivan stav prema kineziološkim motoričkim aktivnostima, usvojiti navike redovitog tjelovježbe radi podizanja razine zdravlja i kvalitete življenja. 2. Stjecati kineziološka teorijska i motorička znanja s ciljem samostalnog primjenjivanja u svakodnevnom življenju. 3. Procijeniti kinantropološka obilježja radi usmjeravanja njihova razvoja te temeljem toga provoditi potrebne tjelovježbene aktivnosti koje utječu na njihovo poboljšanje. 4. Primjenjivati odabrane kineziološke kineziološke motoričke aktivnosti za tjelovježbu u prirodi. 5. Usvojiti odgojne vrijednosti tijekom tjelovježbe i primjenjivati ih u svakodnevnim životnim situacijama. Domene: 1.Tjelovježba, igra, sport (uključuje usvajanje temeljnih motoričkih znanja, 2. Moje tijelo i ja - 3.Živim zdravo Ishodi vertikalno usložnjeni prema razvojnim karakteristikama, ostvarivi raznim aktivnostima i izborom tema prema uvjetima, interesu učenika, te izboru aktivnosti prema ostvarenosti ishoda i napretka učenika. Ishodi široko su postavljeni, Ništa nije taksativno propisano što omogućava autonomiju te napredak učenika na više razine motoričkih znanja Terminologija jasna Predložene sastavnice vrednovanja Opisano u poglavlju vrednovanje Formativno naglasak na praćenje (praćenje, provjeravanje) i sumativno ( ocjenjivanje) nakon ostvarenosti ishoda Vrednovanje za učenje ( pravovremene i jasne povratne informacije o procesu učenja) vrednovanje kao učenje ( samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje) i vrednovanje naučenog (sumativna ocjena nakon ostvarenih ishoda) PK TZK 2019. Kombinacijakoja teži više u prilog tradicionalnom: HNOSa NOKa NK TZK 2018. nekoliko rečenica i par ishoda. Usmjerenost očekivanja više od predmeta nego od učenika. Kurikulum kompilacija NOKa (60% rečenica doslovno prepisanih) malo očekivanja PIPa (HNOsa) ( doslovno prepisanih te malo rečenica prepisanih iz kurikuluma 2018. ? I-IV razredna nastava V-VIII predmetna nastava I-IV SŠ G Prema grafičkim prikazima broj ishoda ne odgovara zastupljenosti „područja“ koja ne prate razvojnu dob učenika!!! Ishodi nejasni i nemjerljivi (korištenje nemjerljivih glagola-usvaja, razumije, razvija, osposobljava), a dio njih nisu ishodi već očekivanja: Usvaja- 16 ishoda Razumije-5 ishoda Razvija-10 ishoda Uočava- 2 ishoda Upoznaje- 2 ishoda Naučene- 6 ishoda Ovladava- 2 ishoda Upoznaje - 2 ishoda Ukupno 43 glagola, imenica…tj. Ishoda koji su ili nemjerljivi ili su očekivanja, pa su ustvari ciljevi, a ne ishodi Kombinacija ciljeva kroz nejasna očekivanja: 1. Razviti pozitivan stav prema kineziološkim motoričkim aktivnostima, usvojiti navike redovitog tjelesnog vježbanja radi podizanja razine zdravlja i kvalitete življenja. 2. Stjecati kineziološka teorijska i motorička znanja s ciljem samostalne primjene u svakodnevnim kineziološkim aktivnostima. 3.Osposobiti se za samopraćenje ukupnosti ? antropoloških obilježja te njihovo održavanju na optimalnoj razini. 4.Osposobiti se za samostalno programiranje i provedbu programa usmjerenog podizanju razine motoričkih sposobnosti i postignuća s naglaskom na provođenje tjelesnog vježbanja u prirodi. 5. Usvojiti odgojne vrijednosti tijekom tjelovježbe i primjenjivati ih u svakodnevnim životnim situacijama. Predmetna područja: A)Tjelesna vježbanje i zdravlje (zdravlje mpt iz koje se očekivanja većinom ostvaruju kroz predmet) nepotrebno ! ako je tjelesno vježbanje zašto ne i tjelovježba? Koja se u dok spominje kao širi pojam koja se spominje 20x???? B) Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti C) Kineziološka teorijska i motorička znanja( ističe usvajanje i primjenu raznovrsnih teorijskih i motoričkih kinezioloških znanja)- ( ako podrazumijevaju „usvajanje“ onda bi trebala biti po 1. prvo treba nešto naučiti pa ….. D) Motorička postignuća- sastavnica ocjenjivanja – suludo da bude područje tj. Dio gradivne strukture- Svi ishodi isti od 1-1. SŠ!!!! E) Odgojne vrijednosti?? Ovo predmetno područje ostvaruje cjelokupnim odgojno-obrazovnim procesom-Čemu ga izdvajati kada ishodi iz ovog područja „šeću kroz sve domene“??? Nema vertikalne povezanosti ishodi u dva područja B i D isti kroz cijelu vertikalu. Često ishod, razrada i dobra razina ne govore o istom području ( psihomotoričko, kognitivno, afektivno). Terminološke nejasnoće • U jednom ishodu tri verzije -biotička kineziološka motorička znanja pa prirodni načini kretanja, pa prirodni oblici. • Razina zdravlja? Koja je to prihvatljiva razina zdravlja • Kako utjecati na koštanu masu? • Nema sastavnica! Ponderi???? Što kako i u kojem obimu? Nejasno što se u predmetu vrednuje, ishodi koji su većim dijelom nemjerljivi ili???? Nema osim dijela prepisanog teksta iz Kurikuluma 2018. U grafičkom prikazu ih nema, a spominju se u tekstu 2X( prepisano iz NK TZK 2018. Autonomija ograničena očekivanjima ?i ishodima usmjerenim na transformaciju Nepoznato?? Ishodi nejasni Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
10 Ivana Kutle ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, ovakav oblik kurikuluma je u potpunosti neprihvatljiv. Tekst koji se nalazi unutar pojedinih dijelova prepisan je iz Nacionalnog okvira kurikuluma 2011. Obzirom da je prethodni dokument prošao javnu raspravu te dobio pozitivne recenzije zašto onda „novi“ kurikulum koji je od napisan od strane znanstvenika, a ne od učitelja i nastavnika koji rade u praksi. Recite mi molim Vas tko ima najbolji uvid u stvarno stanje naših učenika osim nas koji s njima radimo. Mi smo im i uzor, prijatelj i roditelj. Kome se oni povjeravaju ako ne nama, to je uspjeh, to se zove povjerenje i vjera da se nešto može učiniti i napraviti. Zašto onda ovim „novim“ kurikulumom uzimate nama tu mogućnost povjerenja u bolje sutra. Mi nismo znanstvenici mi smo učitelji i nastavnici koji rade svoj posao kvalitetno i sa ljubavlju prema novitetima i kvalitetnim promjenama. Kurikulumom koji se trenutačno nalazi na javnoj raspravi gdje se sve svodi na vračanje u prošlost i umire svaka nada za bolje sutra. U Kurikulumu bi se trebale nalaziti ishodi koje bi trebali biti primjenjivi u svakodnevnom životu, ovdje to nije moguće jer većina ishoda se odnosi na mjerenje i praćenje pa onda opet mjerenje i tako tijekom 12 godina školovanja.????? Predmetno područje D: Motorička postignuća OŠ TZK D.1.1. Prati motorička postignuća. OŠ TZK D.2.1. Uključen u praćenje motoričkih postignuća OŠ TZK D.3.1. Prati osobna motorička postignuća. OŠ TZK D.4.1. Prati osobna motorička postignuća i njihovo unaprjeđenje. OŠ TZK D. 5.1. Prati osobna motorička postignuća i njihov napredak OŠ TZK D. 6.1. Prati osobna motorička postignuća i njihov napredak OŠ TZK D.7.1. Prati osobna motorička postignuća i njihov napredak OŠ TZK D.8.1. Prati osobna motorička postignuća i unapređuje ih SŠ TZK G.D.1.1. Prati osobna motorička postignuća SŠ TZK G.D.2.1. Prati osobna motorička postignuća SŠ TZK G.D.3.1. Prati osobna motorička postignuća SŠTZK G.D.4.1. Prati osobna motorička postignuća Što je sa igrom, veseljem, ono što učenike potiče na bavljenje aktivnošću – nestati će. U prethodnom dokumentu učenici su se igrali, plesali, veselili se učili tradicionalne plesove prema karakteristikama svog zavičaja, a sada će i to nestati. PRIJAŠNJI KURIKULUM OŠ TZK A.5.2.Prepoznaje i izvodi ritmičku strukturu plesa. OŠ TZK A.6.4. Pokazuje i u kretanju povezuje strukture kretanja kroz ritam i ples. Nada zadnja umire pa i tako se nadam da će i ovaj znanstveni dokument jednostavno biti potisnut negdje i zaboravljen kako bismo našim učenicima vratili ponovno osmijeh na lice putem prethodno navedenih aktivnosti koje se prožimaju kroz cijeli prethodni dokument. Na samom početku navela sam da pojedini dijelovi teksta su prepisani pa osvrnimo se kratko koji i od kuda: Svrha i opis predmeta Temelji se na usvajanju kinezioloških teorijskih i motoričkih znanja, vještina i navika koje doprinose stvaranju pozitivnog stava prema tjelovježbi, zdravlju i zdravom načinu života. Prepisano iz NOK-a NOK 7.Tjelesno i zdravstveno područje OPIS PODRUČJA Svrha tjelesnoga i zdravstvenoga područja jest usvajanje znanja, stjecanje vještina i navika te razvijanje pozitivnog stava prema tjelesnoj aktivnosti i zdravomu načinu življenja. Str.188. Osigurava antropološku kompetentnost učenika koja omogućava da učenici upoznaju svoje tijelo, njegovo funkcioniranje, mogućnosti i ograničenja, da razumiju važnost i nauče kako da cijelog života održavati i unaprjeđivati tjelesnu spremnost i zdravlje. Prepisano iz NOK-a NOK 7.Tjelesno i zdravstveno područje OPIS PODRUČJA Ono omogućava da učenici tijekom školovanja upoznaju svoje tijelo, njegovo funkcioniranje, mogućnosti i ograničenja, da razumiju važnost i nauče kako da tijekom cijeloga života održavaju i unaprjeđuju tjelesnu spremnost i zdravlje. Str.188 Osvrnimo se i na ishode ,neki od njih su djelomično prepisani iz prethodnog dokumenta i rastavljeni. Vertikalna i horizontalna povezanost između ishoda ne postoji. Predmetno područje A : Tjelesno vježbanje i zdravlje Dio ishoda je prepisan iz B DOMENE Moje tijelo i ja i C DOMENE Živim zdravo prethodnog kurikuluma i sada je sve ugurano u jedno predmetno područje Tjelesno vježbanje i zdravlje (OŠ TZK A; SŠ TZK G A), koje kao što sam već navela nema međusobnu povezanost. Prethodni dokument sastoji se od tri Domene koje su razumljivije nastavnicima, učenicima i roditeljima. Sama razrada ishoda je jasnije postavljena i govori što od učenika točno očekujemo, dok kod ovog novog dokumenta ishodi su pisani nemjerljivo. Predmetno područje E: Odgojne vrijednosti OŠ TZK E.8.1. Uspostavlja pravilan Uspostavlja pravilan odnos između slobodnog i odgovornog ponašanja. SŠ TZK G.E.1.1.Stvaranje pozitivnog stava prema tjelesnom vježbanju. SŠ TZK G.E.2.1. Stvaranje cjeloživotnih navika tjelesnog vježbanja i kretanja SŠ TZK G.E.3.1. Prihvaćanje različitosti, poštivanje drugog i drugačijeg SŠ TZK G.E.4.1. Podizanje razine samopoštovanja i samopouzdanja Glagoli koji su se koristili u izradi novog kurikuluma su nemjerljivi i neprecizni. Kurikulum koji se eksperimentalno provodi, izrađen je s jasno definiranim ishodima, razumljiv je i jasan, usmjeren prema učenicima i njihovim potrebama. Nadam se da ovaj novi dokument neće biti prihvaćen jer se sa njim vračamo u prošlost. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
11 Goran Leko ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, Želim iznijeti svoje viđenje u svezi dokumenta pod nazivom ODLUKA O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ. Prije nego što komentiram sami tekst, želim izreći svoje negodovanje što se pod terminom CJELOVITA KURIKULARNA REFORMA nije moglo diskutirati (prema neslužbenim izvorima) o broju sati nastave predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura (TZK). Ako stavimo naglasak na CJELOVITA, onda smatram da se i broj sati nastave morao uzeti u obzir budući da je nedvojbeno dokazano znanstvenim istraživanjima da postojeći broj sati nastave TZK nikako ne može polučiti željene učinke u prevenciji negativnog trenda razine motoričkih sposobnosti i motoričkih znanja djece i mladeži. Osim toga, znanstveni istraživanja ukazuju na znatno povećanje broja djece s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilosti. Podatci o ovoj tvrdnji su već iskazani u dosadašnjoj raspravi u e-savjetovanju. O tekstu: 1 Polazišna osnova za sve predmetne kurikulume je odgojno-obrazovni ishod učenja. Preporuka je da se koristi Bloomova taksonomija koristeći aktivne glagole. Iako pozdravljam takvu ideju, u nastavnom predmetu TZK takva polazna osnova je pridonijela nejasnim definicijama odgojno-obrazovnih ishoda. Tako u ovom tekstu nailazimo na odgojno-obrazovne ishode koji su definirani toliko općenito da ih se može primijeniti praktično za sve razrede i sva područja (npr. „Izvodi različite vježbe u svrhu poboljšanja sustava za kretanje“, „Provodi motoričke igre“, „Usvaja kineziološka teorijska i motorička znanja“..). Primjer: OŠ TZK C.2.2. Provodi motoričke igre. Sudjeluje u motoričkim igrama. Izvodi igre uz neznatna odstupanja. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Različite elementarne igre primjerene uzrastu. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: -koristiti raznolike motoričke igre Iako su u metodičkim priručnicima razrađene razine odgojno-obrazovnih ishoda, mišljenja sam da će vrednovanje ishoda biti neujednačeno od nastavnika do nastavnika. Ističem da se metodološkim priručnicima tijekom prethodnih godina ukazivalo da se osmišljavaju ishodi koji su mjerljivi. Uz to, interpretacija Bloomove taksonomija daje i napomenu „…da uvijek treba imati na umu da su učenička postignuća (ishodi učenja) operacionalizacija kompetencija navođenjem aktivnosti koje se mogu opažati i/ili mjeriti“. Primjeri ishoda kod kojih je upitan način vrednovanja: • Učenik ima samopouzdanje te podiže razinu ustrajnosti • Razumije osnovnu povezanost tjelesnog vježbanja, pravilnog držanja tijela i funkcioniranja metabolizma • Potiče suradnički odnos,poštuje različitosti i njeguje nacionalni identitet . Primjenjuje temeljna pravila lijepog ponašanja. PRIJEDLOG: Preciznije definirati odgojno-obrazovne ishode (ukoliko je moguće „motoričkim glagolima“). 2. Takva definicija odgojno-obrazovnih ishode uvjetovala je da se razrada ishoda u mnogim slučajevima podudara s definicijom samog ishoda s dodatkom jedne riječi, a često se i ishod na razini usvojenosti „dobar“ jedva razlikuje od ishoda kao npr. SŠ TZK G.A.3.2. Primjenjuje tjelovježbu u prirodi i aktivno provodi slobodno vrijeme. Provodi tjelovježbu u prirodi i usklađuje vježbanje s dnevnim obvezama. Sudjeluje u provedbi tjelovježbe u prirodi te ga kombinira s dnevnim obvezama. 3. Vjerojatno zbog kratkoće rokova, neke se rečenice nejasno definirane. Npr: “Stoga s vizionarskog stajališta, u funkciji podizanja kvalitete nastave Tjelesne i zdravstvene kulture na svim razinama školovanja”. 4. Ukoliko autori predlažu ponderiranje vrednovanja određenih elemenata odgojno obrazovnih ishoda, onda se takvo ponderiranje treba standardizirati kako ne bi dolazilo do značajnog odstupanja i neujednačenosti vrednovanja. PRIJEDLOG: U metodičkom priručniku standardizirati ponderiranje pojedinih elemenata prilikom vrednovanja elemenata odgojno obrazovnih ishoda 5. Kao «Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda» u 2. razredima osnovnih škola (OŠ TZK A.2.2.) navode se igre na vodi, u vodi i uz vodu. Kako je moguće usvojiti kurikulum predmeta TZK s tim sadržajima prije usvajanja kurikuluma tjelesnog i zdravstvenog područja koji obuhvaća poduku neplivača? Pješačke ture i orijentacijske igre također spadaju u izvannastavne ili izvanškolske aktivnosti. Prof.dr. Goran Leko Predsjednik Hrvatskog kineziološkog saveza Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
12 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani svi, čestitamo na velikom trudu sadašnjih i svih bivših radnih skupina, kao i svih ostalih koji su do sada sudjelovali u izradama Kurikularnih dokumenata. Kineziološki fakultet načelno podržava ovaj važan dokument, uz uvjet uvažavanja glavnine predloženih dopuna i dorada (komentara koje smo navodili u nastavku), a koji će otkloniti neke njegove nedostatke unaprijediti njegovu kvalitetu. Generalno, navedene dopune i dorade odnose se na sljedeće: 1) Svakako bi u dokumentu trebalo navesti još neke pojmove koji se spominju u gotovo svim svjetskim kurikulumima našega predmeta, a to su: INKLUZIJA, EKOLOGIJA/OČUVANJE OKOLIŠA, DRUŠTVENI KAPITAL, KULTURNI IDENTITET, JEDNAKOPRAVNOST SPOLOVA, RJEŠAVANJE PROBLEMA (problem solving), DONOŠENJE ODLUKA (decision making), OLIMPIZAM, FAIR PLAY, i sl. Predlažemo da se ovi pojmovi obuhvate uvodnim tekstom, ali svakako i ishodima učenja koje je potrebno doraditi. U nastavku dostavljamo neke od novih mogućih ishoda koji bi obuhvatili gore navedene pojmove. • razviti kritičko, kreativno i inovativno mišljenje, rješavati probleme i donositi odluke, • stvoriti empatiju, otvorenost i dobru komunikaciju prema pripadnicima suprotnog spola, drugačije vjerske ispovijesti, seksualne orijentacije ili boje kože, prema osobama s teškoćama u razvoju i ponašanju, osobama s invaliditetom, kao i prema pripadnicima manjinskih skupina • prepoznati i osvijestiti važnosti vježbanja u prirodi te prepoznati i razumjeti potrebu čuvanja okoliša za vrijeme tjelesnoga vježbanja • promicanje ravnopravnosti spolova kroz raznovrsne kineziološke aktivnosti • razvijati socijalni i kulturni identitet putem motoričkih aktivnosti koje naglašavaju tradicijsku kulturu i običaje • razvijati pozitivne međuljudske odnose, povjerenje te socijalnu koheziju aktivnim načinom življenja • promicati veće uključivanje djece s poteškoćama u razvoju, invaliditetom i kroničnim bolestima u programe individualno prilagođene tjelesne aktivnosti • usavršavati kineziološka znanja i vještine, znati ih primijeniti u svakodnevnom životu • razviti pozitivne stavove i svijest o važnosti tjelesnoga vježbanja za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja • izvoditi tjelesne vježbe prikladne za provođenje u stankama učenja 2) Jedan od većih nedostataka jest preciziranje samih ishoda, odnosno glagola koji se koriste pri definiranju ishoda. Naime, glagoli korišteni u definiranju ishoda su odveć kognitivni, poput: opisuje, definira, usvaja, razlikuje, sudjeluje… Koristi se taksonomija koja je usmjerena ponajviše na kognitivni prostor. Valjalo bi češće koristiti glagole kao što su trči, pleše itd. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Vaše konkretne prijedloge uvažit ćemo u što većoj mjeri.
13 Astrid Čulić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani kolega Štimec, Ispričavam se što koristim ovu javnu raspravu ali moram ispraviti netočne navode u Vašem komentaru. Između ostalog iznijeli ste ih nekoliko: 1. "Svi ostali članovi radne skupine izabrani su po radnom iskustvu u neposrednoj praksi u razrednoj, predmetnoj, nastavi te visokom školstvu morali su zadovoljiti kriterij radnog iskustva upravo s navedenom populacijom"? -Na Javni su se natječaj javili kolegice i kolege koji su prema Vašim kriterijima bili u istom položaju, ali je izbor članova RS neovisno o kompetencijama bio određen bodovanjem podignutih ruku?! 2. "Ova radna skupina je najprije trebala prilagoditi kurikul ovog predmeta metodološkom priručniku te ga uskladiti s relevantnim primjedbama iz prethodne javne rasprave". -Kurikulum TZK je već bio usklađen sa "Koordiniranim metodološkim pristupom za izradu kurikularnih dokumenata"! 3. "To je učinjeno na predlošku prethodnog kurikuluma i u jednom trenutku se istovjetnost materijala izražavala s preko 70% " Neistina! jer je na Vaš 3. sastanak stigao NOVI dokument u kojem nije bilo niti 10 % predloženog iz onog koji je bio na javnoj raspravi! Taj ste NOVI dokument br. 1. dorađivali prema naputcima Stručne radne skupine TZK i ispravili sve uočeno ( ispravke su bile dostavljene dvojici članova Vaše RS) ! NOVI dokument 2. koji je upućen na javnu raspravu 2. x ako ćete u postotcima: Svrha i opis predmeta 60% iz NOKa, 10% iz HNOSa, 20% iz prethodnog dokumenta i 10% "znanstvenih" mantri o ZAŠTO bismo nešto trebali ostvarivati u cilju "supstratne znanosti kineziologije i njegove grane kineziološke edukacije"! 4. CILJEVI predmeta, pa evo usporedbe: -Široko određeni ciljevi? PRETHODNI kurikulum TZK 1 . Razviti pozitivan stav prema kineziološkim motoričkim aktivnostima, usvojiti navike redovitog tjelovježbe radi podizanja razine zdravlja i kvalitete življenja. 2. Stjecati kineziološka teorijska i motorička znanja s ciljem samostalnog primjenjivanja u svakodnevnom življenju. 3. Procijeniti kinantropološka obilježja radi usmjeravanja njihova razvoja te temeljem toga provoditi potrebne tjelovježbene aktivnosti koje utječu na njihovo poboljšanje. 4. Primjenjivati odabrane kineziološke motoričke aktivnosti za tjelovježbu u prirodi. 5. Usvojiti odgojne vrijednosti tijekom tjelovježbe i primjenjivati ih u svakodnevnim životnim situacijama. NOVI kurikulum 1. Razviti pozitivan stav prema kineziološkim motoričkim aktivnostima, usvojiti navike redovitog tjelesnog vježbanja radi podizanja razine zdravlja i kvalitete življenja. 2. Stjecati kineziološka teorijska i motorička znanja s ciljem samostalne primjene u svakodnevnim kineziološkim aktivnostima. 3.Osposobiti se za samopraćenje ukupnosti ? antropoloških obilježja te njihovo održavanju na optimalnoj razini. 4.Osposobiti se za samostalno programiranje i provedbu programa usmjerenog podizanju razine motoričkih sposobnosti i postignuća s naglaskom na provođenje tjelesnog vježbanja u prirodi. 5. Usvojiti odgojne vrijednosti tijekom tjelovježbe i primjenjivati ih u svakodnevnim životnim situacijama. Pametnom dosta! Ima li "argumenata" za izradu NOVOG dokumenta! Ima li negdje u Javnoj raspravi 1 konkretan prijedlog u svezi ovih promjena? 6. "Inovirano: Motorička postignuća Inovirano: Odgojne vrijednosti" Za ove inovacije očito nema argumenata već su se tu našli da budu "usklađeni" s NOKom,, obzirom da ishodi u cijeloj vertikali zvuče isto tj. isti su ili "šetaju" po svim "područjima" kud koji! 6. " 6. razred domena Tjelovježba igra i sport - odbojka - osnove tehnike kretanja u prostoru s loptom i bez lopte (hvatanje, bacanje, dodavanje, odbijanje lopte, servis). (U odbojci se lopta ne hvata i ne baca, na žalost kao okvalificirani “teoretičar” moram na to reagirati)". Pa mi u OŠ radimo hvatanje lopte u odbojkašku košaricu i bacanje lopte iz odbojkaške košarice, toliko o teoriji, u praksi je to tako htjeli vi ili ne htjeli. 7. I za kraj "Bio bih sretan da su konkretna poboljšanja na razini ishoda i sadržaja predložena od mojih sustručnjaka? Zar oni koji su sudjelovali u izradi kurikuluma nisu Vaši sustručnjaci? Očito smo mi učitelji i nastavnici van Vaših znanstvenih krugova nepodobni, nekompetentni i nepoželjni pokretači promjena u učenju i poučavanju te nastojanju promocije predmeta i njegove zaslužene uloge u našem društvu. Hvala Vam što ste kao što kažete "Odgovorno tvrdim kako nisam niti pripadam nikakvoj interesnoj skupini jer većinu kolega s kojima sam izabran nisam niti poznavao". Cijenimo Vašu nepristranost u kojoj ste bar imali priliku utjecati na 50% nemjerljivih i nepreciznih ishoda u ovom kurikulumu te učiniti zaista pozitivne pomake u NOVOM dokumentu. Ishodi ionako nisu bili predmet na prethodnoj Javnoj raspravi, a NOVI kurikulum se ne može napraviti u 5 dana već smislenim i dugotrajnim promišljanjem te poznavanjem učenja i poučavanja u cijeloj vertikali odgojno obrazovanog sustava. Cijenimo i Vaš neposredni rad u nastavi ali Vi nikada niste morali raditi prema dokumentu koji Vas je obvezivao i propisivao što ćete i kako raditi. Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
14 Sanja Kosović ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, danima čitam komentare na dokument koji nam je predstavljen kao novi kurikul nastavnog predmeta TZK. Dok mi, nastavnici, u školama koje provode eksperimentalni program, "testiramo" kurikule koji su prošli rasprave i savjetovanja, pred nama je, odjednom, potpuno novi dokument, s tek neznatnim dodirnim točkama u odnosu na prošli. Mora se priznati jedno - napisan je nama, starijim kineziolozima, poznatijim rječnikom, termini su nam bliži... No, upravo ga to udaljava od zahtjeva suvremene terminologije koji su ispoštovani u kurikulima ostalih nastavnih predmeta. Koliko naš predmet jest specifičan u odnosu na druge, znamo svi, no samo će ga koncepcija s domenama, ishodima, uporabom adekvatnih glagola i sl., učiniti jednako vrijednim u odnosu na druge nastavne predmete. Novopredloženi kurikul ima predmetna područja u kojima se A i E dio mogu spojiti u jedno, ishodi su u kategoriji "dobar", nisu navedene sastavnice ocjene... Naoko je fleksibilan i ide "na ruku" nastavnika, a zapravo je nedorečen i manjkav! Kolega Franjo Rozijan, kojeg znam sa stručnih skupova, zorno je iznio stanje naše svakodnevice u neadekvatnim prostorima za vježbanje, premalom satnicom za doseg željenih ciljeva i progovorio o očitoj borbi interesnih skupina za prevagu baš njihova dokumenta! Žalosno! Mnoge naše vrijedne kolegice i kolege godinama promišljaju i trude se dati našoj struci na važnosti, skrenuti pažnju na povezanost tjelesne aktivnosti i zdravlja djece, učenika, u konačnici i nacije, no, sitni osobni interesi, baš u stilu s hrvatskim mentalitetom, prevladaju! Pitam se i kada će, ako se usvoji novi kurikul, on biti eksperimentalno proveden, preispitan i što s onim "bivšim" koji je popraćen s Metodičkim priručnikom? Preporučam svim kolegama komentar i razradu tematike koju je napravio kolega Klobučar. Sigurna sam i da je svatko od nas sposoban napraviti sličnu stvar, ostvarivu u uvjetima svoje škole i u skladu s populacijom s kojom radi. Trebat će puno entuzijazma, truda i volje, ali to nam ionako treba svakodnevno za "preživljavanje"! I da, nema savršenog dokumenta, ni čarobnog štapića! Uvijek je bilo i uvijek će biti onih koji svoj posao rade savjesno i onih koji ga odrađuju... Svaki je odgovorni nastavnik već proveo, s vremenom, "svoju reformu" jer ubrzani način života i napredak tehnologije neminovno su utjecali na pristup učenicima, korekciju sadržaja, poneku inovaciju u datim uvjetima rada. Držim da će tako biti i ubuduće. A tome svakako neće pridonijeti dokumenti koji nas vraćaju u prošlost... Srdačan pozdrav, s nadom da će prevladati zdrav razum, Sanja Kosović, prof. TZK, u V. gimnaziji u Zagrebu Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
15 Gordana Furjan-Mandić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Moram istaknuti osobno, iako će se očitovati i Kineziološki fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, da se u potpunosti slažem s kolegama "s terena", tj. nastavnicima s dugogodišnjom praksom u školama (Ljiljana Hanžek, Astrid Čulić, Miroslav Klobučar, Mirela Šunda, Ines Jerčinović i ostali koji dijele, također, njihovo mišljenje). Napominjem da sam sudjelovala u konzultacijama u Kurikulumu koji je izradila radna skupina pod voditeljstvom dr.sc. Borisa Jokića. Prijedlog tog Kurikuluma za područje TZK je napisan detaljno, daje mogućnost nastavnicima da nadograđuju bazične nastavne teme u skladu s uvjetima u kojima rade, a ishodi su jasni, međutim još je potrebno više naglasiti značajnost motoričkog razvoja djece i mladeži (iako se to isčitava). Gore predloženi Kurikulum, također, ne želim komentirati jer je nepotpun i ne daje dovoljno značajnosti usvajanju motoričkih znanja i vještina, bez čega nema niti potpunog antopološkog razvoja pojedinca. Mislim da je potrebno analizirati rezultate eksperimentalnog programa pa tek tada dati prijedlog novog Kurikuluma! Čemu sav trud ako se ne pruži uvid u rezultate i odbaci ga se bez argumentiranih prijedloga za prihvaćanje ili neprihvaćanje istog?! prof.dr.sc. Gordana Furjan-Mandić, Kineziološki fakultet, Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
16 Branimir Štimec ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani ! Kao član radne skupine koja je imala zadaću odgovoriti na rezultate prethodne javne rasprave, a odabrana je putem javnog natječaja, iako nisam namjeravao, moram reagirati na niz netočnosti koje se namjerno ili nenamjerno provlače ovim putem. Za radnu skupinu se netočno tvrdi da ne predstavlja nastavnike iz prakse. Ja dolazim neposredno iz prakse s 11 godina staža i stečenim doktoratom znanosti i dalje radim u neposrednoj praksi, i to u osnovnoj i srednjoj školi, svi ostali članovi radne skupine izabrani su po radnom iskustvu u neposrednoj praksi u razrednoj, predmetnoj, nastavi te visokom školstvu morali su zadovoljiti kriterij radnog iskustva upravo s navedenom populacijom. Nije postavljan kriterij daljnjeg znanstvenog neusavršavanja. Odgovorno tvrdim kako nisam niti pripadam nikakvoj interesnoj skupini jer većinu kolega s kojima sam izabran nisam niti poznavao. Ova radna skupina je najprije trebala prilagoditi kurikul ovog predmeta metodološkom priručniku te ga uskladiti s relevantnim primjedbama iz prethodne javne rasprave. To je učinjeno na predlošku prethodnog kurikula i u jednom trenutku se istovjetnost materijala izražavala s preko 70%. Međutim smanjenje opsega opisa sadržaja koji je opisan sažeto rezultiralo je najvećim razlikama u ovim dokumentima. Neshvatljivo je da se opis predmeta ne prepoznaje u prethodnom opisu kad je istovjetnost 64%, a smislena povezanost još veća. Vjerujem da bi čitanje prije postavljanja komentara u javnu raspravu donijelo veći stupanj suglasja. Prethodni i inovirani ciljevi su: Prethodni 1: Razviti pozitivan stav prema kineziološkim motoričkim aktivnostima, usvojiti navike redovitog tjelovježbe radi podizanja razine zdravlja i kvalitete življenja. Inovirani 1: Razviti pozitivan stav prema kineziološkim motoričkim aktivnostima, usvojiti navike redovitog tjelesnog vježbanja radi podizanja razine zdravlja i kvalitete življenja. ( Da bila je „radikalna promjena“ ispravljanja redovitog tjelovježbe u redovitog tjelesnog vježbanja, a moglo je biti i redovite tjelovježbe tad ne bismo interveniral). Prethodni 2: Stjecati kineziološka teorijska i motorička znanja s ciljem samostalnog primjenjivanja u svakodnevnom življenju. Inovirani 2: Stjecati kineziološka teorijska i motorička znanja s ciljem samostalne primjene u svakodnevnim kineziološkim aktivnostima. Prethodni 3: Procijeniti kinantropološka obilježja radi usmjeravanja njihova razvoja te temeljem toga provoditi potrebne tjelovježbene aktivnosti koje utječu na njihovo poboljšanje. Inovirani 3: Osposobiti se za samopraćenje ukupnosti antropoloških obilježja te njihovo održavanju na optimalnoj razini. Prethodni 4: Primjenjivati odabrane kineziološke kineziološke motoričke aktivnosti za tjelovježbu u prirodi. Inovirani 4: Osposobiti se za samostalno programiranje i provedbu programa usmjerenog podizanju razine motoričkih sposobnosti i postignuća s naglaskom na provođenje tjelesnog vježbanja u prirodi. Prethodni 5.Usvojiti odgojne vrijednosti tijekom tjelovježbe i primjenjivati ih u svakodnevnim životnim situacijama. Inovirani 5: Usvojiti odgojne vrijednosti tijekom tjelovježbe i primjenjivati ih u svakodnevnim životnim situacijama. Ovakvi ciljevi koje je praktički pripremila prethodna SRS-a su rezultirali potrebom većeg broja predmetnih područja pa su uz sadržajno vrlo slična područja nekadašnjim domenama (smatrali smo da je ovaj naziv neprikladan), dodana još dva i tu ne vidimo problem osim što će možda zakomplicirati brzopleto započet eksperiment i edukaciju učitelja i nastavnika shvaćenu kao dogmu, pa otud toliki otpor tzv “Škole za život”. Naime tri predmetna područja su istovjetne prethodnim domenama samo su im nazivi usklađeni smisleno i jezično. Pa tako imamo: Prethodno: Tjelovježba, igra i sport Inovirano: Kineziološka teorijska i motorička znanja Prethodno: Moje tijelo i ja Inovirano: Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti Prethodno: Živim zdravo Inovirano: Tjelesno vježbanje i zdravlje Inovirano: Motorička postignuća Inovirano: Odgojne vrijednosti Ovo je bilo potrebno radi bolje razrade ishoda koji su uglavnom preuzeti ali se moralo raditi na pojašnjenju nekih da bi se izbjegle nelogičnosti, makar je prethodni kurikul navodno, prošao i recenziju. Zato je još neshvatljivije kako su mogle proći ovakve besmislice, a još više čudi da ih netko želi trajno ustoličiti u nemjerljivo važnom državnom dokumentu koji praktički oslikava naše društvo, oprostite ali ne bih želio biti dio takve slike: 5. razred domena Moje tijelo i ja - OŠ TZK B.5.1. Razlikuje motoričke sposobnosti i izvodi ih. (Kako se može izvesti sposobnost to je novi i čudan pristup znanosti). 6. razred domena Tjelovježba igra i sport - odbojka - osnove tehnike kretanja u prostoru s loptom i bez lopte (hvatanje, bacanje, dodavanje, odbijanje lopte, servis). (U odbojci se lopta ne hvata i ne baca, na žalost kao okvalificirani “teoretičar” moram na to reagirati). Svakako cilj ove rasprave nije prethodni kurikul, ali sam morao iznijeti razloge većih promjena ako se ovo što je urađeno može smatrati većima. Treba imati na umu da je po nekim procjenama ova skupina od 7 ljudi napravila traženo za samo 11 dana. Koliki komfor u radu su imali aktivisti Škole za život i koje beneficije, mi nismo imali nikakve. Nemamo nikakav poseban interes osim želje da predmetu Tjelesna i zdravstvena kultura damo veći značaj. Na žalost u ovom trenutku reforme (a tempo ne dajemo mi) nije moguće povećanje satnice ali iskreno vjerujem da će doći i to vrijeme. Nadam se da nećemo u struci nailaziti na ovakva razmimoilaženja. Bio bih sretan da su konkretna poboljšanja na razini ishoda i sadržaja predložena od mojih sustručnjaka, tad bi ovaj dokument bio bolji. Predlaganje njegovog prihvaćanja ne doživljavam kao pobjedu ikakve struje već put ka još boljoj inačici jer kurikul treba stalno dorađivati u skladu sa zahtjevima vremena u kojem živimo i s tim u vezi promijenjenim životnim uvjetima. dr.sc. Branimir Štimec Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
17 Slavica Bernatović ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani kolege, poštovani sudionici e-Savjetovanja, Neka je ovo svima na RAZMIŠLJANJE. Kao neutralan promatrač s obzirom na izvedbu nastave iz područja tjelesnog odgoja, TZK, SVIMA, apsolutno svima, OBJEKTIVNO naglašavam pozornost na stvarnost. Svjedoci smo učestalih primjera pritužbi kako neke odgojno-obrazovne ustanove nemaju Dvoranu za izvođenje aktivnosti TZK. Lijepo vas sve molim, ne bih čitala (prijedlog i komentare) kurikul TZK. Imam svoj, te ostalih meni važnijih sadržaja, literature, kurikula, programa, … Poznati su mi i primjeri gdje škola izdvaja enormna (u situaciji današnjeg obrazovnog sustava i izdvajanja sredstava, odnosno ˝štednje˝) novčana sredstva za dvoranu. Podaci službeno na sjednicama Nastavničkog vijeća predočeni. Lijepo vas molim, svima vama pitanje. Je li se u sklopu TZK izvode sportovi samo sa loptom? Sportovi sa loptom? Koji god program TZK se otvori, i bez detaljnog proučavanja se primjećuje suprotno. Dakle, veliki period TZK je moguće izvoditi također i izvan dvorana(npr. na prostirci), kako bi bilo uspješno jačanje zglobova, …. vratne kralježnice, …...... Ja vidim tjelesnu i zdravstvenu kulturu s ciljem održavanja ponajprije ZDRAVLJA, o kojem god dokumentu da je riječ. Jasno, nekima je važna (samo) tjelesna kondicija. Koji je smisao i svrha TZK? Trčanje za loptom, preskakanje švedskog sanduka, i slično? Kada se izvode sljedeće i slične aktivnosti? U kojim prostorima se mogu izvoditi? Kineziološki postupci unapređenja zdravlja 1. pokazati i nabrojiti kineziterapeutske vježbe za prevenciju tegoba onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem 2. izabrati i pokazati statičke vježbe istezanja (stretching) za regeneraciju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem 3. pokazati i provesti kineziterapeutske vježbe za rehabilitaciju nakon ozljeda onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem 4. sastaviti i provesti statičke vježbe istezanja (stretching) za smanjenje tonusa onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem 5. objasniti i primijeniti skup vježbi masaže i samomasaže (labavljenja, glađenja, gnječenja, istresanja) u stajanju, sjedenju ili ležanju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem. Srdačan pozdrav, S poštovanjem, Slavica Bernatović Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
18 Lili Ovčarić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, novi dokument koji je nastao iz nepoznatog razloga nije u skladu s propisanim načinom rada radne skupine. Naime, prošli dokument nije imamo konkretne komentare na pojedine dijelove dokumenta što ukazuje na nepotrebnu doradu dokumenta. Iz priloženih komentara po prethodnoj javnoj raspravi moglo se iščitati o raspravi koja je tekla u smjeru promijene imena predmeta, a ne promjene ishoda, domena i konačnoj promijeni dokumenta u cijelosti. U ovom dokumentu napisan je sadržaj, koji je po strukturi sastavljen od nepravilnih ishoda. Ishodi nisu mjerljivi, nejasni su, nije jasno što se zapravo očekuje od učenika nakon završenog odgojno obrazovnog procesa. Dokument nije izrađen po metodološkom priručnika za izradu kurikuluma. Nadalje, dokument ne prati razvoj generičkih kompetencija te na koji način će se poučavati učenike i kako planirati rad učitelja. Čitajući uvodni dio dokumenta (Svrha i opis predmeta) možemo primijetiti kako je nejasno napisani sadržaj. Prethodni kurikulum je napisan jednostavnije i razumljivije PRETHODNI DOKUMENT: Tjelesna i zdravstvena kultura provodi se u cijeloj vertikali odgojno-obrazovnog sustava Republike Hrvatske. Temelji se na usvajanju kinezioloških teorijskih i motoričkih znanja, vještina i navika koje doprinose stvaranju pozitivnog stava prema tjelovježbi, zdravlju i zdravom načinu života. Stručne i znanstvene spoznaje za ovaj predmet proizlaze iz Kineziologije, odnosno iz njezine znanstvene grane Kineziološka edukacija. U definiranju opisa i odgojno-obrazovnih ciljeva učenja i poučavanja te vježbanja, sustavno se koriste dosezi kineziologijske znanosti, a posebno utjecaj programiranog tjelovježbe na razvoj i održavanje antropoloških obilježja. Osigurava motoričku kompetentnost učenika koja se odnosi na učenje različitih motoričkih aktivnosti. Pozitivno utječe na morfološka obilježja te na razvoj motoričkih, funkcionalnih, kognitivnih sposobnosti i konativnih osobina učenika. Podupire skladan rast i razvoj cijelog organizma, doprinosi većim radnim sposobnostima, uspjehu u učenju te osobnom i socijalnom razvoju. Tjelovježbom se povećava asertivnost te razvoj odlučnosti, doprinosi upornosti i ostalim pozitivnim psihičkim obilježjima učenika. Motorička znanja i vještine koje se stječu, navike koje se razvijaju u ovom nastavnom predmetu potiču solidarnost, osjećaj odgovornosti, razvijanje moralnih vrijednosti te poštovanja sebe i uvažavanje različitosti.(MPT) U širokom rasponu vrijednosti, nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura doprinosi, uz ostalo, razvoju nacionalnog identiteta i očuvanju tradicijske kulture. Tijekom učenja i poučavanja kinezioloških motoričkih aktivnosti postavljaju se objektivna očekivanja. Podiže se razina kinezioloških motoričkih znanja koja omogućuju povećanu motoričku aktivnost učenika u cilju poboljšanja tjelesne spremnosti, podizanja kvalitete svakodnevnog života te očuvanja i unapređenja zdravlja. Svaka odgojno-obrazovna razina i ciklus temelje se i nastavljaju na prethodno usvojena motorička znanja i vještine, što omogućuje povezano i učinkovito djelovanje na kinantropološka obilježja. Temeljem navedenog, tjelesna i zdravstvena kultura je jedan od bitnih činitelja zdravlja učenika te pridonosi stvaranju osobnosti učenika i u potpunosti doprinosi osnovnoj ljudskoj potrebi za kretanjem. Lili Ovčarić, prof. savjetnik Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
19 Ivan Strukar ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, slažem se s kolegicom Astrid Čulić i njenom analizom i usporedbom 2 kurikuluma. Podržavam trenutni kurikulum po kojem radimo u eksperimentalnom programu. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
20 Mirela Šunda ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, s obzirom da se ne mogu registrirati preko svog računa jer mi je greškom isključen, koristim ovaj, kolegice Mirele. Moram istaknuti osobno, iako će se očitovati i Kineziološki fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, da se u potpunosti slažem s kolegama "s terena", tj. nastavnicima s dugogodišnjom praksom u školama (Miroslav Klobučar, Mirela Šunda, Ines Jerčinović i ostali koji dijele, također, njihovo mišljenje). Napominjem da sam sudjelovala u konzultacijama u Kurikulumu koji je izradila radna skupina pod voditeljstvom dr.sc. Borisa Jokića. Prijedlog tog Kurikuluma za područje TZK je napisan detaljno, daje mogućnost nastavnicima da nadograđuju bazične nastavne teme u skladu s uvjetima u kojima rade, a ishodi su jasni, međutim još je potrebno više naglasiti značajnost motoričkog razvoja djece i mladeži (iako se to isčitava). Gore predloženi Kurikulum, također, ne želim komentirati jer je nepotpun i ne daje dovoljno značajnosti usvajanju motoričkih znanja i vještina, bez čega nema niti potpunog antopološkog razvoja pojedinca. Mislim da je potrebno analizirati rezultate eksperimentalnog programa pa tek tada dati prijedlog novog Kurikuluma! Čemu sav trud ako se ne pruži uvid u rezultate i odbaci ga se bez argumentiranih prijedloga za prihvaćanje ili neprihvaćanje istog?! prof.dr.sc. Gordana Furjan-Mandić, Kineziološki fakultet, Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
21 Ines Jerčinović ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, Kao prvo, izražavam žaljenje što se u izradu Kurikuluma našeg predmeta nije uključio naš matični fakultet, Kineziološki fakultet u Zagrebu. Koji je razlog za to, ne znamo. Da li su profesori koji vode Fakultet bili nezainteresirani za sudjelovanje u donošenju ovako važnog Dokumenta ili ih se ignoriralo? Kako god bilo, sramotno je da se ovako važan Dokument donosi bez sudjelovanja najvažnije institucije u državi vezane za predmet Tjelesna i zdravstvena kultura. Kao drugo, zanima me kako se moglo dogoditi da Dokument koji je dobio pozitivne recenzije (Slovenia) i kojeg je trebalo (prema preporukama iz javne rasprave) malo doraditi, bude potpuno ignoriran te je donesen potpuno novi Dokument. Žalosno je da i u ovom času kada se donosi ovako važan Dokument ne mogu glave skupiti i zajedničko znanje prenijeti na papir po kojem ćemo svi mi morati raditi već se i ovdje „prepucavaju“ različite interesne skupine. Nije ni čudo da se već desetljećima ne možemo izboriti za taj, toliko neophodni, treći sat TZK u nastavi kada se volje i energija troše za međusobne borbe umjesto za unaprijeđenje naše struke i zdravlja naših učenika. Na novi dokument se ne bih ni osvrtala jer smatram da se ne može prihvatiti nešto što je potpuno drugačije od Dokumenta koji je prošao javnu raspravu i dobio pozitivnu recenziju. Dokument koji se primjenjuje u eksperimentalnom programu „Škola za život“ je dobar. Ono što, po mom mišljenju, nedostaje su standardi znanja. Smatram da bi u Kurikulum trebalo ugraditi koja su to (osnovna) motorička znanja koja bi učenici morali usvojiti na kraju četvrtog razreda OŠ te na kraju osnovnog školovanja. Mislim da je na neki način degradacija našeg predmeta ako učenik zapravo na kraju svog osmogodišnjeg školovanja ne mora ništa „znati“. Osim toga, na čemu će srednjoškolski profesori temeljiti svoj program ako učenici dolaze iz različitih osnovnih škola. Nekakav „osnovni okvir“ bi trebao postojati, a svaki profesor će dobiti dovoljno slobode da taj okvir proširi prema interesima i mogućnostima, djece, okoline u kojoj radi i svojim osobnim interesima. Čini mi se da su i u Slovenskoj recenziji preporuke išle u tom smjeru. Osim toga, u Kurikulumu bi trebala stajati obavezna obuka neplivača – škola plivanja. Znanje plivanja spašava živote te smatram da sva djeca tijekom školovanja moraju dobiti priliku da nauče tu vještinu. Što se tiče ishoda, smatram da Bloomova taksonomija nije u potpunosti primjenjiva u našem predmetu. Mi smo specifičan predmet u kojem dominira aktivnost pa glagoli kao što su opisuje, objašnjava, uočava... ne definiraju aktivnosti koje se postavljaju pred učenika. I na kraju bih htjela naglasiti da je neophodno prije donošenja završnog Dokumenta kontaktirati učitelje koji rade u eksperimentalnom programu „Škola za život“ kako bi dali svoje mišljenje nakon što su ove školske godine primjenjivali novi Kurikulum. Srdačan pozdrav, Ines Jerčinović, prof. savjetnik Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
22 Renata Bernić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Podrška novom kurikulu Tjelesne i zdravstvene kulture. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
23 Miroslav Klobučar ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Nakon detaljne analize i komentara za pojedine dijelove dokumenta još nekoliko općih razmišljanja o dokumentu i konkretan prikaz moga viđenje ishoda. Ishodi i njihova jasnoća jako su važni. ISHODI BI TREBALI BITI SVOJEVRSNI OPIS UČENIKA na kraju pojedinog odgojno obrazovnog razdoblja: što će znati, moći i htjeti učiniti a odnosi se na naš specifikum – kretanje i motoričku kompetentnost, za zdravlje, za rezultat, razvoj, druženje, zabavu ili ljepotu… Tablica ishoda ima tri stupca, glavni ishod, razrada ishoda i razina ishoda. 1. GLAVNI ISHOD MORA BITI MOTORIČKI. S jedne strane GLAVNI ishodi bi trebali biti jasni, određeni, mjerljivi ali s druge strane ovisno o razini dokumenta ONI TREBAJU BITI VIŠE ILI MANJE OPĆENITI. Svojevrsni ishod koji je u vrhu nazivamo SVRHA i ona je u svom izričaju vrlo općenita. Detaljniji ishodi su CILJEVI koji su svojevrsna razrada svrhe i ukazivanje na sastavnice njezinog ostvarenja, međutim i dalje općeniti. Jedan cilj za cijelu domenu. Sljedeća razina ishoda su ishodi – kako ih se naziva u dokumentu. Oni i dalje zadržavaju određenu razinu općenitosti jer je za njihovo ostvarenje moguće provoditi cijelu grupu motoričkih i inih sadržaja. Držim da je dogovor oko toga koliko ti ishodi trebaju biti detaljni a koliko općeniti ključna. Uz sve konkretne primjedbe koje sam napisao u komentarima o ishodima ovdje se dominantno usmjeravam na razinu općenitosti definiranih ishoda. Držim da je nedostatak dokumenta da nije odredio svojevrsne cjeline (dakle ne konkretne sadržaje) čiji će sadržaji svojom primjenom omogućiti ostvarenje cilja domene. Najniža razina ishoda su ishodi koji su vezani uz pojedini sadržaj, motorički zadatak. Ti su ishodi najkonkretniji i tiču se samo konkretnog zadatka te mogu biti definirani na više razina a svaka razina označava određenu ocjenu. Ostvarenje više ovakvih ishoda koji pripadaju nekoj cjelini omogućuju ostvarenje ishoda te cjeline. DAKLE, u dokumentu se svrha dijeli na šest ciljeva, ciljevi se ostvaruju kroz sadržaje domena i zatim slijede ishodi koji su prema mom mišljenju preopćeniti. Obzirom da su ishodi tako općeniti i zbog toga pomalo nejasni naglasak se stavlja na predložene sadržaje a to nas opet usmjerava tematskom a ne kompetencijskom pristupu. Predlažem da se unutar svake domene odrede grupe sadržaja (cjeline) i da se onda ishodi odrede po domenama i cjelinama. Kao prirodnu poveznicu s trenutno važećim programom predlažem da cjeline u predloženoj domeni Tjelesno vježbanje i sport budu iste (ili dorađene) cjeline iz dosadašnjeg programa. To konkretno znači da bi se ishodi u toj domeni definirali za svaku cjelinu zasebno ali bismo na tak način vrlo zorno dobili jasnoću o tome što od koje cjeline očekujemo u kojem razvojnom razdoblju. Napominjem da nije neophodno da svaka cjelina ima svoj ishod u svakom razredu. Obzirom da se na ovaj način mora napisati više ishoda bilo bi idealno da se za ovaj pristup ishodi definiraju za pojedine trogodišnje cikluse a ne za svaki razred – no nije tako zamišljeno. Svjestan sam toga da je to velika količina zahtjevnog posla ali da bi nam ishodi definirani na taj način jasno definirali što kod učenika trebamo ishodovati a pritom bi koristili ne pretjerano općenitu terminologiju iz koji bi bilo odmah jasno na koju se grupu sadržaja odnosi pojedini ishod bez da pretražujemo po preporučenim sadržajima. PRIMJER 1 – DOMENA TJELESNO VJEŽBANJE I RAZVOJ U ovoj domeni jedna od cjelina mogu biti vježbe za transformaciju motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. Ishodi za ovu cjelinu odnosili bi se na učenje, uvježbavanje, usavršavanje vježbi za pojedinu sposobnost. Ishod bi bio napisan u razredu u kojem je najosjetljivije doba za razvoj pojedine sposobnosti. Prema tome ne bi svi ishodi bili previše općeniti i uvijek usmjeravali na vježbe za razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti već bi u jednom razredu više usmjeravali na vježbe za koordinaciju a u nekima više na vježbe fleksibilnosti. Na nižoj razini postoje deseci sadržaja koje učitelj ima autonomiju primijeniti za ostvarenje ishoda pojedine cjeline. PRIMJER 2 – DOMENA TJELESNO VJEŽBANJE I SPORT Prema cilju ove domene želimo učenike poučiti u uvježbati u brojnim i raznolikim motoričkim aktivnostima. Putem kojih cjelina to možemo činiti: od igre, bazičnih kompetencija kao što su hodanje, trčanje, skokovi, bacanje, preko plesa do sporta. Ako bi jedna cjelina bila igra onda bi se ishodi mogli razvrstati od dominantno elementarnih igara preko prilagođenih do sportskih igara. Ishodi definirani na ovoj razini općenitosti ne bi bili previše detaljni ali niti previše općeniti. Njihov razvoj bi bio jasno uočljiv već na prvi pogled: razvoj učenika od igranja elementarnih do sportskih igara, razvojni put hodanja i trčanja… što u ovoj cjelini želimo ishodovati u prvom a što u osmom razredu. Ako i trčanje i sportsku igru stavimo zajedno pod ishod motoričkog znanja ili aktivnosti to je previše općenito. Osim toga iz ovako definiranih ishoda bilo bi vrlo jasno da učenici na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture trče, skaču, bacaju, udaraju, kolutaju, plešu a ne samo povezuju, izvode, sudjeluju itd. 2. RAZRADA ISHODA nam omogućuje da ishod podijelimo na tri komponente kompetencije: znanje vezano uz motorički ishod; vještina koju stječemo ovim ishodom; stav ili vrijednosti koje želimo razvijati pri uvježbavanju ove kompetencije tj. glavnog ishoda. Ukoliko bi svaki ishod bio razrađen na ovaj način dao bi nam potpunu informaciju o sadržaju pojedine kompetencije. Primjer navodim niže u tekstu ponavljanja. 3. RAZINE ISHODA razina ishoda može se napraviti na dva načina. Jedan je taj da je odredimo samo za motorički dio kompetencije a drugi je da u stupcu razina ishoda zapravo odredimo razinu svake komponente ishoda: znanja, vještine, vrijednosti. Primjer navodim niše u tekstu. Najveći problem razine je određivanje sustava koji ćemo koristiti za određivanje razina. Što se tiče motoričkog znanja ( a ono je uglavnom motorički ishod) potrebno je odrediti što je kriterij razine svladanosti pojedinog motoričkog zadatka ali to sigurno nije: uz upute ili učiteljevu pomoć. Više sam o tome napisao u komentaru razina ishoda. Za komponentu znanja i vrijednosti bez problema koristimo Bloomovu taksonomiju. PONAVLJAM HIJERARHIJU SVRHA – CILJEVI – DOMENE PODIJELJENE NA CJELINE – ISHODI ZA CJELINE – SADRŽAJI CJELINA Obzirom da e-savjetovanje onemogućuju svako formatiranje teksta koje bi moglo pomoći u zornijem prikazu zamišljenog prijedloga poslužit ću se linkom koji trebate kopirati u vaš Internet preglednik. A) RAZMIŠLJANJE O SVRSI PREDMETA NAPISAO SAM U KOMENTARU TOG DIJELA DOKUMENTA B) SMATRAM DA OSTVARENJE SVRHE MOŽEMO DEFINIRATI PUTEM ŠEST CILJEVA: tri su cilja dominantno vezana uz tri domene (zdravlje, razvoj, sport) a tri cilja se odnose na sve domene (odgojne vrijednosti, socijalne vještine i teorijska znanja). OSIM TOGA PREDLAŽEM DA SE ZA SVAKU DOMENU ODREDI GRUPA SADRŽAJA (CJELINE) ČIJE UVJEŽBAVANJE OMOGUĆUJE OSTVARENJE CILJEVA DOMENE. –Prijedlog vidljiv u dokumentu na linku. C) PREDLAŽEM DA SE ISHODI DEFINIRAJU ZA SVAKU DOMENU I SVAKU CJELINU NA RAZINI OPĆENITOSTI KOJA OMOGUĆUJE KORIŠTENJE MOTORIČKIH GLAGOLA . Prijedlog vidljiv na linku. Obzirom da link nije moguće napraviti da se na njega klikne morate tekst linka kopirati u adresu svog internet preglednika i otvoriti stranicu gdje se nalazi primjer. http://www.os-pantovcak-zg.skole.hr/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=207&Itemid=394 O dokumentu sam puno razmišljao i puno čitao pa i puno napisao. Ipak, svoje prijedloge vidim kao ponuđena razmišljanja svjestan mogućih manjkavosti i neispravnosti no ako zaduženima za kurikulum mogu ponuditi neke nove poglede bit će mi drago, ukoliko ne, ona su meni pomogla da dublje i više promislim o našem predmetu i njegovoj ulozi u odgojno obrazovnom sustavu. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
24 Graciella Bokor ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, mišljenja sam, da je predloženi kurikulum terminološki, prije svega, puno korektnije napisan. Ciljevi, područja i ishodi su prilično jasni i pružaju, više nego dovoljno, prostora za autonomiju učiteljima i nastavnicima u radu... Također, predloženi nacrt kurikuluma predstavlja prilično dobar temelj za, danas-sutra (a trebalo je još jučer) povećanu satnicu TZK-e u nižim razredima, a posebno u nastavku školovanja u višim razredima osnovne škole, srednjoj školi (a i na visokoškolskim institucijama). Igor Bokor, prof. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
25 Arman Schussler ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, ne podržavam predloženi kurikulum. Slažem se u potpunosti s komentarima kolegice Mirele Šunde i kolege Franje Rozijana. Arman Schussler, prof. mentor Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
26 Magda Bujan ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, Učiteljica sam tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj školi Ivana Cankara, koja je u provedbi eksperimentalnog programa „Škola za život“. Proučavajući novi kurikulum uočila sam da je to potpuno novi dokument koji se pojavio bez stručne rasprave. U prethodni dokument uloženo je puno vremena i truda. Mislim da je koncept dobro napravljen te uz manje preinake provediv u nastavi. Prolazili smo edukacije na različitim razinama i provodim nastavu po kurikulumu koji je prošao javnu raspravu te sam očekivala da će se dokument samo doraditi prema pristiglim očitovanjima. Provodeći nastavu po novom kurikulum smatram da su ga učenici dobro prihvatili. Podjelu na 3 domene smatram boljom i ne vidim razlog za podjelom na 5 područja. Nije mi jasno čemu potpuno novi dokument u toku provođenja eksperimentalnog programa, zar ćemo sve prolaziti ispočetka? Pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
27 Mario Keča ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, podpredsjednik sam Udruge kineziologa Zagreba, učitelj tjelesne i zdravstvene kulture sa stažem od 32 godine. U potpunosti podržavam primjedbe koje su na ovu, novu verziju kurikula tjelesne i zdravstvene kulture napisali kolega Miroslav Klobučar i kolegice Astrid Čulić i Vesna Babić i Ljiljana Hanžek, stoga ih neću ponavljati. Nadodao bih jedino da je kurikulum tjelesne i zdravstvene kulture koji je prošao javnu raspravu plod stručnog, sveobuhvatnog, odgovornog i kvalitetnog rada svih osoba koje su u njemu sudjelovale. Primjer je koji može poslužiti kao dobar pokazatelj kvalitetno napravljenog posla. Zašto su osobe koje su od početka opstruirale rad na njemu uložile toliko energije da sastave novi, lošiji i nedorađeniji kurikul i time nanesu štetu cijeloj struci, a, nažalost i djeci, nikako mi nije jasno. Mogu samo reći da su njihove osobne ambicije postavili ispred zajedničkih ciljeva. Neka im je na čast! Začudno je i javljanje cijelog niza osoba u stilu "Četiri noge dobre, dvije noge loše! Četiri noge dobre, dvije noge loše!" (Koji su čitali "Životinjsku farmu" znat će dobro o čemu govorim), a koje dolaze iz istog kruga ljudi! O njima više ne želim trošiti riječi! Sapienti sat! U svakom slučaju, bila bi velika pogreška prihvatiti novu, nedorađenu i oktroiranu verziju koja je postavljena na javnu raspravu, umjesto dobre verzije koja je tu fazu već prošla. Molim, pročitajte obrazloženja koja sam podržao i sve će vam biti jasno! U želji da napravimo najbolje za naše učenike, pod cijenu da nitko nikada neće znati i pitati za moje ime (pto bi osobito teško palo osobama koje su opstruirale trud kolegica i kolega u izradi verzije kurikula koji je PROŠAO javnu raspravu) svim srcem, znanjem, iskustvom svakim drugim kredibilitetom kojeg posjedujem, podržavam verziju koja je prošla javnu raspravu, a suprotstavljam se nedovoljno dorađenom uratku koji je naknadno stavljen na raspravu!!! Od svakoga možete pobjeći, ali od sebe samoga nikako! Zapitajte se kako ćete odgovoriti na pitanje koje ćete si sami postaviti jednoga dana: "Jesam li, usitinu zastupao zajedničke, ili, samo, moje sitne osobne interese?!" Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Predmet javne rasprave je predloženi dokument.
28 Markica Novak ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Mislim da većina osoba koja kritiziraju inovirani kurikul ga nije niti pročitala. Ne razumijem pozivanje na "Školu za život". Pa ne može se kreirati sudbina odgoja i obrazovanja temeljem eksperimenta bez varijabli i bez kontrolne skupine. No to nije predmet ovog savjetovanja pa neću kao i većina negativističkih komentatora promašiti temu. Dakle ponuđeni kurikul na ovom javnom savjetovanju je razuman, koristan i dobar. Svaki kurikul mora evoluirati, a ovaj ima sasvim dobru osnovu za to. Ne želim uspoređivati sa prethodnim vidim dosta sličnosti u dijelu recimo vrednovanja, a protagonisti prethodnog ga kritiziraju. Dakle, nije im bitno što piše već tko predlaže. To je žalosno, glave skupa i prihvatite ovu verziju te je ako treba zajedno nadograđujmo. Ovaj kurikul treba prihvatiti i zaboraviti beneficije sudjelovanja u tzv. eksperimentalnom programu. Ne dajte da vas one zaslijepe pa ne vidite istinu i boljitak naše budućnosti. Ovaj materija zaslužuje pozitivnu ocjenu, a svi koji su mu doprinijeli čestitke. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
29 Ana Žnidarec Čučković ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Kurikulumski pristup orijentiran je na ishode učenja i razvoj učeničkih kompetencija potrebnih za život u suvremenom društvu. Ishodi učenja su skraćeno rečeno kompetencije koje je učenik stekao učenjem i dokazao nakon postupka učenja. Govorimo o znanju, vještinama (spoznajnim, psihomotoričkim...), vrijednostima, stavovima i pripadajućom samostalnosti i odgovornosti. Kurikulum doprinosi ukupnom razvoju djece pomažući im da vode potpuni, aktivni i zdrav život. Suvremeni kurikulumi nastoje razvijati vještine 21. stoljeća kod učenika. Ovdje se uključuju kognitivne sposobnosti kritičkog mišljenja, rješavanje problema i kreativno razmišljanje; socijalne ili interpersonalne vještine komunikacije, suradnju, vođenje i interkulturalne vještine: vještine samo-evaluacije, samo-upravljanja i  samo-usmjeravanja, kao i vještine upravljanja projektima ili zadacima zajedno sa osobnim karakteristikama koje su dio etičke i građanske odgovornosti (i temeljnih ljudskih prava). Iz navedenog dokumenta teško je pronaći poveznicu s međupredmetnim temama te maksimalni potencijal predmeta TZK. TZK razlikuje se od ostalih kurikularnih područja svojim primarnim fokusom na tijelo i fizičko iskustvo te je sastavni dio obrazovnog procesa, bez kojeg je obrazovanje djeteta nepotpuno. Kroz raznovrsna iskustva koja osiguravaju redovitu, izazovnu tjelesnu aktivnost, potrebno je njegovati uravnotežen i skladan razvoj i opće dobro djeteta. Dakle, ne smijemo dopustiti da se dijete izgubi iz fokusa i njegov cjelovit rast i razvoj primjeren razvojnoj dobi. Vidljivo je da su olimpijske vrijednosti (kao što su poštena igra, poštovanje, balans ...) nestale sa svih razina stvaranja suvremene stvarnosti odgojno-obrazovnog procesa. Puni potencijal ovog predmeta leži u njegovoj cjelovitoj mogućnosti razvoja učenika uz neizostavnu suradnju i prepoznavanje mogućnosti - dakle odgojno-obrazovnog utjecaja na kognitivni, socio-emocionalni, afektivni, tjelesni aspekt razvoja učenika i njihove osobnosti. Navedeni broj (samo broj) ishoda predstavlja prevelik zalogaj u ostvarivanju istih s obzirom na zadanu satnicu predmeta. Teško je ostvariti vertikalnu prohodnost od nižih razreda gdje se učenike podučava ”što”, ”zašto” i ”kako” vezano uz pokret/kretanje pa sve do razumijevanja ”zašto” u pokretu što se postiže izvedbom i uporabom složenijih uzoraka kretanja i razvojem motoričkih sposobnosti u širem rasponu raznolikosti (proizašlo iz mnogobrojnih sportova i drugih oblika kretanja) i ranije navedene mogućnosti predmeta. Potrebno je revidirati inkluzivniji pristup koji podrazumijeva i poštuje raznolik učenički raspon; tako program uzima u obzir njihove potrebe, sposobnosti i jake strane. S time bi se trebale osigurati jednake mogućnosti i izbori za sve učenika na nastavi TZK i ostvariti primarni cilj predmeta - utjecati na stvaranje pozitivnog stava prema tjelesnoj aktivnosti koje bi učenici integrirali (praktična provedba kretanja) u svakodnevno životno iskustvo. Poticajnim okruženjem i stimulacijom svih aspekata razvoja dječje osobnosti, razvijali bi maštu, kreativnost, kritičko promišljanje, rješavanje problemskih situacija, pokretljivost, znatiželju i zadovoljstvo. U kretanju i igri dijete je “otvorena knjiga“ - ranjivo i podložno utjecajima gdje se maksimalno realistično otvara novim iskustvima i otkriva svoju osobnost. Katarina Ohnjec i Ana Žnidarec Čučković Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
30 Katarina Ohnjec ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Kurikulumski pristup orijentiran je na ishode učenja i razvoj učeničkih kompetencija potrebnih za život u suvremenom društvu. Ishodi učenja su skraćeno rečeno kompetencije koje je učenik stekao učenjem i dokazao nakon postupka učenja. Govorimo o znanju, vještinama (spoznajnim, psihomotoričkim...), vrijednostima, stavovima i pripadajućom samostalnosti i odgovornosti. Kurikulum doprinosi ukupnom razvoju djece pomažući im da vode potpuni, aktivni i zdrav život. Suvremeni kurikulumi nastoje razvijati vještine 21. stoljeća kod učenika. Ovdje se uključuju kognitivne sposobnosti kritičkog mišljenja, rješavanje problema i kreativno razmišljanje; socijalne ili interpersonalne vještine komunikacije, suradnju, vođenje i interkulturalne vještine: vještine samo-evaluacije, samo-upravljanja i  samo-usmjeravanja, kao i vještine upravljanja projektima ili zadacima zajedno sa osobnim karakteristikama koje su dio etičke i građanske odgovornosti. Iz navedenog dokumenta teško je pronaći poveznicu s međupredmetnim temama te maksimalni potencijal predmeta TZK. TZK razlikuje se od ostalih kurikularnih područja svojim primarnim fokusom na tijelo i fizičko iskustvo te je sastavni dio obrazovnog procesa, bez kojeg je obrazovanje djeteta nepotpuno. Kroz raznovrsna iskustva koja osiguravaju redovitu, izazovnu tjelesnu aktivnost, potrebno je njegovati uravnotežen i skladan razvoj i opće dobro djeteta. Dakle, ne smijemo dopustiti da se dijete izgubi iz fokusa i njegov cjelovit rast i razvoj primjeren razvojnoj dobi. Vidljivo je da su olimpijske vrijednosti (kao što su poštena igra, poštovanje, balans ...) nestale sa svih razina stvaranja suvremene stvarnosti odgojno-obrazovnog procesa. Puni potencijal ovog predmeta leži u njegovoj cjelovitoj mogućnosti razvoja učenika uz neizostavnu suradnju i prepoznavanje mogućnosti - dakle odgojno-obrazovnog utjecaja na kognitivni, socio-emocionalni, afektivni, tjelesni aspekt razvoja učenika i njihove osobnosti. Navedeni broj (samo broj) ishoda predstavlja prevelik zalogaj u ostvarivanju istih s obzirom na zadanu satnicu predmeta. Teško je ostvariti vertikalnu prohodnost od nižih razreda gdje se učenike podučava ”što”, ”zašto” i ”kako” vezano uz pokret/kretanje pa sve do razumijevanja ”zašto” u pokretu što se postiže izvedbom i uporabom složenijih uzoraka kretanja i razvojem motoričkih sposobnosti u širem rasponu raznolikosti (proizašlo iz mnogobrojnih sportova i drugih oblika kretanja) i ranije navedene mogućnosti predmeta. Potrebno je revidirati inkluzivniji pristup koji podrazumijeva i poštuje raznolik učenički raspon; tako program uzima u obzir njihove potrebe, sposobnosti i jake strane. S time bi se trebale osigurati jednake mogućnosti i izbori za sve učenika na nastavi TZK i ostvariti primarni cilj predmeta - utjecati na stvaranje pozitivnog stava prema tjelesnoj aktivnosti koje bi učenici integrirali (praktična provedba kretanja) u svakodnevno životno iskustvo. Poticajnim okruženjem i stimulacijom svih aspekata razvoja dječje osobnosti, razvijali bi maštu, kreativnost, kritičko promišljanje, rješavanje problemskih situacija, pokretljivost, znatiželju i zadovoljstvo. U kretanju i igri dijete je “otvorena knjiga“ - ranjivo i podložno utjecajima gdje se maksimalno realistično otvara novim iskustvima i otkriva svoju osobnost. Katarina Ohnjec i Ana Žnidarec Čučković Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
31 Željka Milić Pešec ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, učiteljica sam Tjelesne i zdravstvene kulture, u zvanju savjetnice i voditeljica Županijskog stručnog vijeća. Odmah se može uočiti da je ovo novi dokument. Ako se eksperimentalni kurikulum Tjelesne i zdravstvene kulture koji je prošao javnu raspravu trenutno provodi u školama koje sudjeluju u eksperimentalnom programu ne vidim nikakvog razloga za mijenjanjem postojećeg. Kurikulum koji je u provedbi ima definirane ishode, razumljiv je i jednostavan te usmjeren prema učenicima i njihovim potrebama. Na stručnim usavršavanjima na županijskim, regionalnim i državnim razinama, čuli smo i mišljenje učitelja i nastavnika koji već sudjeluju u eksperimentalnom programu. Uvaženi znanstvenici (zamislite i mi u bazi znamo pisati stručne i znanstvene radove) koji su radili na novom dokumentu pokazuju deficit informacija s terena, nedostatno poznavanje funkcioniranja baze tj. rada s učenicima, i nikad ne dođu k nama da zajedno mjerimo, obrađujemo i analiziramo rezultate. Od nas učitelja i nastavnika očito se traži čudo da svojim poučavanjem stvorimo zdravu i zadovoljnu djecu koja će kao odrasli (bez ikakvih bolesti i troškova za zdravstveni sustav) doprinijeti blagostanju Hrvatske. I to sve za malo kuna. Željka Milić Pešec mag. kin. savjetnica samo učiteljica, bez titule Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
32 Ivana Olivari ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, već 20 godina radim u školi i volim svoj posao. Prvi puta me strah budućnosti jer ne znam kako ću raditi. Kakvih pet područja? Kakvo je to duševno zdravlje? Ne razumijem kako ću sve to planirati i vrednovati. Ovaj dokument je sasvim nešto drugo od prijašnjeg. Koliko sam shvatila stalno ću nešto testirati i pratiti. Gdje je tu metodologija učenja i podučavanja.? Gdje su ciljevi? Zašto je naglašeno da ćemo raditi posebno odgojne vrijednosti, pa to već radimo na svakom satu. Bit novog dokumenta je da učenici steknu novo učenje a ovim dokumentom se vraćamo samo na rad učitelja. Sve je nekako neplanski i ubacivano je kako god. Nikako se ne slažem s novim dokumentom jer ja sam ta koja ću ga provoditi a ne neki koji su ga pisali.... Ivana Olivari Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
33 ANA MATKOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, radim u Srednjoj školi za primalje u Zagrebu, voditeljica sam Županijskog stručnog vijeća nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture strukovnih škola grada Zagreba i bivša članica RS za izradu kurikuluma nastavnog predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura za osnovnu i srednju školu. Iščitavajući novi dokument, koji je izradila RS u sastavu profesora Učiteljskog fakulteta vraća nas u prošlost, struku unazad, a nije pisan za budućnost, tj. za novu metodologiju učenja i poučavanja predmeta. Novi kurikulum je većinom prepisan iz NOK-a (nekadašnje domene u ovoj su verziji promijenjene u predmetna područja) i nema vertikalne povezanosti i usložnjavanja ishoda. Podjela na 3 domene u kurikulumu koji se eksperimentalno provodi, jednostavnija je i razumljivija nastavnicima, učenicima i roditeljima, nego pet područja koja su navedena u novom kurikulumu. Sama razrada ishoda u starom dokumentu jasnije je postavljena i govori što od učenika točno očekujemo, dok su kod ovog novog dokumenta ishodi pisani nemjerljivo. U strukturi pisanja ishoda znanstvenici nemaju informaciju i nisu upoznati upotrebom „aktivnih glagola“ već koriste glagole koji su neprecizni i nemjerljivi. Kurikulum koji se eksperimentalno provodi, izrađen je s jasno definiranim ishodima, razumljiv je i jasan, usmjeren prema učenicima i njihovim potrebama. Moralo bi se uzeti u obzir i mišljenje učitelja i nastavnika koji već sudjeluju u provedbi eksperimentalnog programa jer su direktno na izvoru svih informacija, Tijekom prošle i ove školske godine u "Školi za život" organizirana su i provedena stručna usavršavanja na županijskim, regionalnim i državnim razinama, koja su se temeljila na Kurikulumu koji je prošao javnu raspravu. Ključno pitanje koje se postavlja je zašto se predstavlja novi dokument bez stručne rasprave u tako kratkom roku. Žalosno je da nam uvijek nešto nameću osobe koje nisu direktno vezane za provedbu nastavnog procesa u osnovnoj i srednjoj školi. Smatram da mišljenje učitelja i nastavnika uključenih u provedbu eksperimentalnog programa "Škola za život" treba biti presudno za prihvaćanje Kurikuluma, jer su jedino oni mjerodavni donositi sud da li je dokument dobar ili ga treba mijenjati. Novi predstavljeni Kurikulum ne bi trebao biti prihvaćen, jer nije proveden u školama, nije prošao javnu raspravu i nije jasno definiran. Iz svega navedenog postavljam si pitanje kome je on namijenjen? Srdačan pozdrav, Ana Matković, profesor savjetnik Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
34 Mario Gajski ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Kurikulum koji se trenutno eksperimentalno provodi prošao je javnu raspravu, o njemu se diskutiralo na županijskim stručnim vijećima, ishodi su jasnije definirani i provedivi, usmjeren je na učenike te primjereniji potrebama istih. Učitelji koji provode, prema već postojećem, izražavaju svoja pozitivna iskustva te bi ih se svakako trebalo konzultirati te omogućiti da izraze svoje mišljenje i daju konkretne prijedloge za eventualne dorade. Kod novog dokumenta, a ne dorade postojećeg, vrednovanje je pomalo nedefinirano, što se točno vrednuje (A,B,C,D,E - ili postoje preciznije sastavnice) i na koji način jer primjerice teorijska znanja mi ne smijemo vrednovati, osim u vidu primjene motoričkih znanja u praksi. Lijepi pozdrav! Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
35 Biserka Telebar ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Biserka Telebar Poštovani, smatram da je tekst kurikuluma stručno sastavljen i da ga treba prihvatiti u cijelosti, jer predstavlja odličan temelj za unaprjeđenje rada u kineziološkoj edukaciji. Dokument je terminološki dorađen, jasan je i razumljiv struci. Predmetna područja striktno su definirana, a ishodi učenja jasniji učiteljima, nastavnicima i učenicima. Stoga podržavam njegovo usvajanje. S poštovanjem, mr.sc.Biserka Telebar, prof.mentor Srednja škola Koprivnica Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
36 Maja Krčelić Petrović ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, Predstavljeni dokument treba u potpunosti odbaciti jer ne radi se o doradi već o potpuno novom dokumentu. Radna skupina koja je napravila ovaj dokument je trebala doraditi dijelove predmetnog kurikuluma sukladno očitovanjima pristiglih u javno savjetovanje, a ne izraditi potpuno novi dokument. Pored svega nije objavljeno izvješće o provedenom javnom savjetovanju na e-savjetovanju pa ne možemo vidjeti na temelju čega je predstavljen novi kurikulum ! Čini se da autori novog dokumenta nemaju povjerenja u profesore koji rade u praksi u školama a na ovaj način su to i jasno pokazali. Dokument koji je prošao javno savjetovanje je bolji, razumljiviji, ishodi su bolje definirani i provedivi. Kolege koji aktivno rade u praksi i koji su sudjelovali u izradi predhodnog kurikuluma imaju baš kao i mi bolji, konkretniji i točniji uvid u „stanje na terenu“ i naš glas bi se svakako trebao uvažiti. Nastavnici koji rade u školama pozitivno su se očitovali i oni su ti koji provode nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture. Predmet Tjelesna i zdravstvena kultura djeluje rasterećujuće na učenike i u funkciji je zdravlja, usmjeren na kretanje kojeg je kod naše djece ionako premalo. Predmetna područja kurikuluma podijeljena u pet dijelova smatram suvišnim . Nikako se ne slažem da se predmet naziva Kineziološka kultura. Kineziologija je znanstvena disciplina i ostavimo zakonitosti proučavanja i analiza za znanstvenike. Ovdje je riječ o edukaciji, poučavanju kako bi na kraju školovanja naši učenici kroz različite aktivnosti stekli vještine i kompetencije važne za njihov osobni napredak kao cjeloviti dio koji omogućuje povećavanje samostalnosti i preuzimanje inicijative ne samo u školskim aktivnostima već i u daljnjem životu. Poboljšanja kurikuluma su uvijek dobrodošla, a posebno nakon eksperimentalne primjene i evaluacije. Pitanje koje se nameće samo po sebi je kada se predviđa evaluacija eksperimentalnog programa kojeg sada provode pojedine škole s obzirom da od jeseni svi „linearno“ krećemo u program „Škole za život“?Pitam se znaju li kolege da će se program „Škole za život“ primjenjivati za učenike 1. i 5. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3., 6. i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.? Također nejasno je po kojem će se kurikulumu raditi u strukovnim školama, obzirom da se nigdje ne spominje? Najveći problem trenutno je to što je Ministirica donijela odluku o donošenju kurikuluma za predmet Tjelesna i zdravstvena kultura za osnovne škole i gimnazije prema kojoj je izvan snage stavljen nastavni plan i program za opće , jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije iz ožujka 1994. i prosinca 2003. godine a nova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“. Prema tome mi sada trenutno radimo po planu i programu koji ne vrijedi i trenutno smo nigdje. Kako je novi kurukulum „osvanuo“ 5 do 12 a da ga nitko nije stigao ni pročitati ni vidjeti a kamo li da se moglo o njemu očitovati – pitanje je što nas sada čeka i koje su to sve igre koje se igraju? Kako god bilo ja ću i nadalje raditi s veseljem i nastojati učenike poticati da budu kreativni , jer oni to i jesu i u stanju su ponuditi zadivljujuća rješenja. Srdačan pozdrav Maja Krčelić, profesor savjetnik XI. gimnazija Zagreb Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
37 Ksenija Gluhak ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, ovim putem želim ukazati na nejasnoću i neregularnost dokumenta Predmetnog kurikuluma Tjelesna i zdravstvena kultura koja je trenutno na javnoj raspravi. Mogla bih odmah na početku reći – neka u primjeni bude prethodni dokument koji je kao i svi ostali dokumenti koji su već prošli posljednju javnu raspravu i izlazak u Narodnim novinama tijekom siječnja 2019., jasan i razumljiv svima – učenicima, roditeljima, učiteljima/nastavnicima, sveučilišnim profesorima… Primijetila sam da smo od 3 domene dobili sada 5 područja (4 iz NOK-a i jedno dodano – Odgojne vrijednosti). Novi dokument nije pisan prema uputama Metodičkog priručnika i uputama na kojima je stvoren predmetni kurikulum Tjelesna i zdravstvena kultura kao i svi ostali predmetni kurikulumi! Analizirati sve naslove sada bi zaista bilo previše i neozbiljno nakon stručne rasprave, javne rasprave, mišljenja stranih stručnjaka… Prrethodni dokument je jedini pravi, ispravan, valjan i treba biti u primijeni! Naslov: Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji sadašnjeg dokumenta naspram Odgojno-obrazovnih ishoda, sadržaja i razina usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima (domenama). Zašto?! Samo da se podsjetimo što su ishodi - Odgojno-obrazovni ishodi jasni su i nedvosmisleni iskazi o tome što se očekuje od učenika u određenoj domeni / konceptu / predmetnom području u pojedinoj godini učenja i poučavanja nastavnoga predmeta. Ishodi mogu biti određeni kao znanja, vještine i/ili stavovi/vrijednosti. Razradom ishoda detaljnije su i preciznije određeni sadržaji i aktivnosti u okviru pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda. Iz ove rečenice već se pitam zašto se sve mijenja, što nije bilo u redu, tko ima pravo u potpunosti nešto mijenjati, ubacivati sadržaje i ishode, preporuke iz prvog dokumenta, u područja i očekivanja drugog – novog dokumenta…zašto nisu nigdje navedeni njihovi konkretni razlozi nevaljanosti dokumenta koji je prošao stručnu, javnu raspravu, stručno mišljenje stranih stručnjaka i opet se vratio na javnu raspravu kada također nije bilo konkretnih primjedaba (nekolicina). Zašto se te primjedbe nisu uvrstile u postojeći dokument i zatvorili tadašnju javnu raspravu! Mišljenja sam da se primijeni prethodni dokument. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Predmet javne rasprave je predloženi dokument, a ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
38 Helena Horžić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, Cijenim rad i stručnost članova radne skupine koji su kreirali dokument koji je znanstveno i praktično usklađen. Dokument je jasan, ali i istovremeno stvara mnogo slobode profesionalcu i olakšava mu rad kroz dobro uređene ciljeve, predmetna područja i vrednovanje. Srdačno, Helena Horžić mag.prim.obr. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
39 Snježana Mraković ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, Podržavam prijedlog promjene kurikula za nastavni predmet Tjelesne i zdravstvene kulture te zahvaljujem radnoj skupini na trudu. S postovanjem Snježana Mraković Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
40 Bojan Babin ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, prateći tijek dosadašnje izrade kurikula za Tjelesnu i zdravstvenu kulturu izražavam zadovoljstvo i dajem punu podršku ovom kurikalnom dokumentu. Čestitam radnoj skupini na trudu u njegovoj izradi i predlažem da se neizmijenjen u cjelosti usvoji. S poštovanjem, Bojan Babin, asistent za kineziološku metodiku Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
41 Ivan Vrbik ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, Ovim dokumentom koji se odnosi na Kineziologiju i njezinu granu Kineziološku edukaciju, odnosno predmet Tjelesnu i zdravstvenu kulturu biti će usmjeren sav naš budući rad i iz tog razloga osjećam veliku odgovornost za iznošenjem mišljenja, a sve s jednim ciljem i svrhom, pomoći u jasnoj prepoznatljivosti i napretku naše struke. Dodatno, smatram da kolege koji aktivno rade u praksi imaju bolji, konkretniji i točniji uvid u „stanje na terenu“ i naš glas bi se svakako trebao uvažiti. U A dijelu dokumenta koji se odnosi na Svrhu i cilj predmeta smatram da su nespretno stavljene rečenice „Razumjet će povezanost tjelesnoga, duševnoga i emocionalnog zdravlja, upoznati načine usvajanja zdravih navika“ s usmjerenošću na emocionalno i duševno zdravlje, jer o duševnom i emocionalnom zdravlju mi ne možemo dovoljno kompetentno govoriti na potrebitoj razini kao osobe kojima je to primarna profesija. Nadalje, sljedeće rečenice „Predmet Tjelesna i zdravstvena kultura djeluje rasterećujuće na učenike i predstavlja svrsishodan način aktivnog odmora. Sukladno tome ne bi ga trebalo smatrati ukupnim opterećenjem kojem je učenik izložen posebice u kognitivnom prostoru.“ stječe se dojam diskreditacije predmeta u smislu manje vrijednosti samog predmeta i zahtjevnosti u odnosu na ostale predmete, pri tome zaboravljajući značaj i važnost našeg predmeta u razvoju svakog pojedinog učenika. Kognitivno opterećenje u našem predmetu je i te kako izraženo, počevši od usvajanja, za neke učenike, jednostavnih oblika kretanja i vježbi do kasnijeg sudjelovanja u ekipnim i individualnim sportovima po pitanju specifičnih i situacijskih zadataka. Predmetna područja kurikuluma podijeljena u pet dijelova smatram previše i to iz nekoliko razloga. Područje A koje se odnosi na Tjelesno vježbanje i zdravlje, moglo se pridodati području B jer se kroz daljnji tekst, a kasnije u samoj razradi ishoda za to područje uočava da se nalazi u nekom imaginarnom stanju, jer je po sadašnjoj razradi nemoguće standardizirati objektivno procjenjivanje istoga, a i ono je izravno povezano i preduvjet upravo području B. U području C, a niti nigdje kasnije, ne navodi se koji su to sadržaji kojima se mijenjaju temeljna kineziološka teorijska, motorička znanja i kompetencije? U E području koje se odnosi na odgojne vrijednosti postavljam pitanje kako na adekvatan način brojčanom ocjenom vrednovati i koji su to mjerni instrumenti za valorizaciju učinka, napose kada se govori o stvaranju pozitivnog stava prema tjelesnom vježbanju, te stvaranju cjeloživotnih navika vježbanja u užem, a kretanja u širem smislu te prihvaćanje različitosti, poštivanje drugoga i drugačijega uz istodobno visoku razinu samopoštovanja i samopouzdanja? Kada se promatraju i iščitavaju očekivanja i sadržaji po razredima i predmetnim područjima, na mene je ostavljen dojam preopćenitog i ničeg novoga što već do sada nije bilo rečeno. U ishodima se učestalo spominju glagoli izvodi, prati, primjenjuje, sudjeluje što je opet općenito, a i logično obzirom na samu strukturu provedbe sata TZK. Primjereniji glagoli bi bili koji se direktno odnose na izvedbu određene aktivnosti. Zanima me što je s međupredmetnom temom Zdravlje? Ona je samo šturo, rekli bi sramežljivo spomenuta bez ikakvih daljnjih smjernica i obrazloženja. Rečenica „Naravno da primjene inovacija o učenju i poučavanju vremenski treba ubrzati.“ je nejasna jer se nigdje ne navode te inovacije, niti načini kojim bi se taj period ubrzao. Naravno za inovaciju je potrebna kreativnost, a tek onda iz toga može nastati stvaranje neke dodatne vrijednosti koja tek treba biti provjerena. Navod o napuštanju standardnog nastavnog procesa i pristupanju njegovoj varijabilnoj provedbi, pri tome se misli na individualni pristup učenju i poučavanju, smatram da već duže vrijeme egzistira kod većine kolega u svakodnevnoj praksi i ta rečenica kao takva trebala bi se drugačije formulirati. Ono što je pričano o rasterećenju nastavnika u vidu nepotrebne administracije, niti u ovom kurikulumu se ne događa. Čak štoviše stavlja se dodatno administrativno opterećenje nastavnika formalnim izvješćivanjem s kvalitativnim osvrtom na postignuća svakog učenika. Kontinuirano vrednovanje postignuća učenika provođeno je i do sada kao i kriteriji vrednovanja s kojima su svi učenici bili upoznati i ne predstavlja nikakvu novinu ovoga kurikuluma. Zanima me kada je predviđena evaluacija eksperimentalnog programa kojeg sada provode pojedine škole, te da li će se povratne informacije iz te evaluacije uvažavati? Dodatno, nije mi jasna svrha eksperimentalnog programa, obzirom da je sadržaj predloženog kurikuluma različit. Također, zanima me po kojem kurikulumu će se raditi u strukovnim školama, obzirom da se nigdje ne spominje? Cijeneći uložen trud za izradu ovog kurikuluma, zamolio bih kolege da uvaže mišljenja i komentare ljudi s iskustvom iz prakse koji će po tom kurikulumu raditi idućih godina jer na posljetku taj kurikulum i je za njih. Srdačan pozdrav, Dr.sc. Ivan Vrbik, prof. mentor Industrijsko-obrtnička škola Sisak Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
42 Sanja Bilac ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, podržavam inačicu dokumenta, terminološki jasniji, otvoren za kreativniji i slobodniji pristup učitelja. S poštovanjem, Sanja Bilač Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
43 Lucija Vujnović ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, podržavam predloženi dokument. Kurikul je suvremeniji, a s druge strane ima dovoljno prostora za kreativnost i slobodu u praksi. Srdačno, Lucija V. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
44 Monika Gudlin ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Smatram da ovaj kurikulum omogućuje učiteljima i nastavnicima suvremeniji i primjereniji rad te im ostavlja prostora za autonomiju u radu. Mišljenja sam da je ovakav, izmijenjeni dokument, sada puno razumljiviji i znanstvenicima i ljudima u struci. Slijedom navedenog, izjašnjavam se da podržavam predloženi dokument i želim puno sreće nastavnicima i učiteljima u budućem radu. Srdačno i s poštovanjem, Monika Gudlin Magistra pedagogije Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
45 Vladimir Borbaš ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, prvo da se predstavim. Moje ime je Vladimir Borbaš i nastavnik sam tjelesne i zdravstvene kulture u Srednjoj školi Marka Marulića Slatina koja je uključena u eksperimentalni program “Škola za život”, te samim time i aktivno provodim Kurikulum koji je netragom nestao. Nažalost, koliko se meni čini ovo je stvar čiste politike i nečijeg osobnog interesa i samopromocije. Ako pitate zašto? Odgovor je taj da je netko nekoga u ministarstvu uvjerio da prethodni Kurikulum koji je prošao javnu raspravu i koji je u provedbi u školama očito ništa ne valja i da ga se mora zamijeniti. Kolega je spomenio borbu dvaju interesnih skupina koji su pisali ovaj i prethodni kurikulum. Postavlja se logično pitanje ako je svima stalo do struke zašto nisu napravili jednu grupu najeminentnijih stručnjaka i napravili jedan dokument na zadovoljstvo svih. Ono što želim reći je da ja osobno ne vidim razloga i potrebe za mijenjanje postojećeg dokumenta s ovim novim objavljenim Kurikulumom, koji se eksperimentalno ne provodi u školama i nije poznat niti učiteljima, niti učenicima. Kurikulum koji se provodi u eksperimentalnim školama je izrađen s jasno definiranim ishodima,vrlo je razumljiv i jednostavan, te usmjeren prema učenicima i njihovim potrebama. Kako smo tijekom prošle i ove školske godine prošli stručna usavršavanja na županijskim, regionalnim i državnim razinama, koja su se temeljila na Kurikulumu koji je prošao javnu raspravu, apsolutno nema nikakvog smisla sada pokušavati donositi jedan potpuno drugačiji i novi dokument koji je u najmanju ruku diskutabilan, i kojemu je glavna stvar promjena terminologije i loše postavljeni ishodi. S poštovanjem Vladimir Borbaš, prof. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
46 Srna Jenko Miholić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, podržavam dorađenu inačicu dokumenta. Ovakav kurikulum temelji se na kineziološkoj znanosti i struci te predstavlja dobru podlogu za rad u našem području. Terminološki je jasniji nastavnicima i učiteljima u radu. Svakako treba ostati otvoren za rezultate analize eksperimentalnog programa Škola za život i implementirati kvalitetna rješenja u bodućim novim doradama. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
47 Zrinka Crnković ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, Prije svega želim čestitati svim članovima radne skupine koji su uložili vrijeme, trud i znanje te napokon stvorili dokument koji je usklađen s kineziologijom kao znanošću. Kao osoba koja je prije nekoliko godina diplomirala na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stekla odlično obrazovanje iz područja kineziologije na matičnom fakultetu, smatram da je ovim dokumentom uvelike olakšan posao učiteljima i nastavnicima. Također, smatram da je ovaj dokument prihvatljiviji za učitelje i nastavnike jer na jednostavan, a znanstven način, jasnije definira ishode učenja, ciljeve i područja. U konačnici, ovime želim dati svoju potpunu podršku ovom dokumentu i zaželjeti svim učiteljima i nastavnicima puno sreće i uspjeha u daljnjemu radu. S poštovanjem, Zrinka Crnković magistra primarnog obrazovanja Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
48 Marin Božić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani ! Što se dogodilo s dokumentom koji je prošao javnu raspravu? Potpuno je promijenjen, do mjere da je riječ o posve drugom dokumentu. Nastavnici i učitelji koji su uključeni u eksperimentalni program „Škola za život“ također su se pozitivno očitovali o kurikulumu, između ostalog i na stručnim skupovima prema ekspertnoj skupini koja je godinama uređivala kurikulum i predstavila ga tijekom mjeseca prosinca 2018. i siječnja 2019. na našim stručnim vijećima učitelja i nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture u svim Županijama Hrvatske. Smatram da su loše i nepotrebno postavljeni brojni ishodi kao na primjer: Povezuje i objašnjava vezu tjelesnog vježbanja i prehrambenih navika. Razumije i primjenjuje higijenske, zdravstvene i ekološke navike u motoričkim aktivnostima. Primjenjuje raznovrsne motoričke aktivnosti u slobodno vrijeme. Analizira utjecaj prehrambenih navika i aktivnosti za očuvanje zdravlja. Odabire i provodi motoričke aktivnosti i aktivno boravi u prirodi. Razvija navike cjeloživotnog tjelesnog vježbanja i kretanja. Kako su to dobro postavljeni "razrađeni" ishodi? Ova ekspertna skupina izradila je krnji dokument, u koji su utrpani stari ishodi i pomiješani s novima. Primjećuju nesuvislosti u pojmovima, nejasnoće, neprimjenjivost i neusklađenost s razvojnom dobi djece, poput “fitness programa vježbanja različitog opterećenja” za učenike osmog razreda. Predstavljeni dokument treba u potpunosti odbaciti iz slijedećih razloga: 1. Ne radi se o doradi dokumenta već o potpuno novom dokumentu. 2. Temeljna zadaća radne skupine koja je napravila ovaj dokument je dorada inačice predmetnog kurikuluma sukladno očitovanjima pristiglih u javno savjetovanje, a ne izrada potpuno novog. 3. Nije objavljeno izvješće o provedenom javnom savjetovanju na e-savjetovanju pa ne možemo vidjeti na temelju čega je predstavljen novi kurikulum. 4. Slijedom navedenog ovaj prijedlog nema zakonske osnove za objavljivanje. Dokument koji je prošao javno savjetovanje je bolji, razumljiviji, ishodi su bolje definirani i provedivi. Kod ovog novog dokumenta ishodi su pisani nemjerljivo, kao i podjela razine usvojenosti koja je ostavljena samo na razini usvojenosti “dobar“. Podjela na 3 domene je jednostavnija i razumljivija nastavnicima, učenicima i roditeljima nego pet područja koja su navedena u novom kurikulumu. Na koji način vrednovati po ovom dokumentu ? Što se tiče vrednovanja navodi se „Zaključna ocjena ne mora biti aritmetička sredina sastavnica vrednovanja“ kojih sastavnica? Nisu navedene. Što je s novim pristupima i oblicima vrednovanja učeničkih postignuća i napretka? Sve u svemu, mišljenja sam da ovakav dokument nije prihvatljiv s obzirom na onaj po kome rade učitelji i nastavnici u „Školi za život“.Pretpostavljam da bi te nastavnike trebalo zapitati za jasnoću, korisnost i upotrebljivost dokumenta po kojem rade u ovoj školskoj godini. Jedino su oni iskustveno prošli sve raspisane elemente i ishode novog pristupa poučavanja i potrudili se razumijeti ga i provesti. S poštovanjem, Marin Božić Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
49 Franjo Rozijan ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, proučavajući nacrt odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura za osnovnu školu i gimnazije, a i komentare na platformi za e-Savjetovanje, u cilju što objektivnijeg i emocija lišenog komentara, navodim sljedeće: 1. Iz komentara na e-Savjetovanju o nacrtu prijedloga za nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura za osnovnu školu i gimnazije, sada je sasvim jasno da se nažalost radi o borbi minimalno dviju interesnih skupina koje su radile ili trenutno rade na nacrtu prijedloga kurikuluma za predmet Tjelesna i zdravstvena kultura. Tužno i smiješno je gledati kako interesne skupine vezane bilo uz prijašnji Nacrt ili ovaj aktualni glorificiraju „svoj Nacrt“ kao spasonosno rješenje za područje kineziološke edukacije i predmet tjelesnu i zdravstvenu kulturu. Pri tome se i ide toliko daleko da jedini i drugi mobiliziraju svoje „članstvo“ da suprotstavljenoj strani pritisnu „dislike“ na komentar, a na komentare članstva radne skupine koja je „ispravna“ se pritišće „like“. Šalju se i gotovi odgovori kako bi se stvarala protuteža i davao legitimitet onoj strani koja je „ispravna“. Nažalost, mislim da se nismo odmaknuli od ega i vlastitih interesa. 2. Pitanje nesuglasja oko razrade ishoda za predmet tjelesna i zdravstvena kultura je trenutno totalno irelevantno, jer nisu osigurani adekvatni uvjeti za izvođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture u cijeloj vertikali odgojno-obrazovnog sustava. Sakrivati se iza argumenata da postavljeni nacrti (bilo prvi nacrt ili ovaj drugi) pružaju nastavniku autonomiju pri kreiranju nastavnih sadržaja, pa čak i onima koji nemaju apsolutno nikakve primjerene uvjete za rad su u potpunosti neprihvatljivi. Slažem se da postoji i ona skupina nastavnika koja sakriva vlastito nečinjenje i nemar nizom izmišljenih argumenata, neovisno o materijalno-tehničkim uvjetima rada, no to je za neku drugu raspravu i pitanje pravilnika nagrađivanja i sankcioniranja. Od svih nabrojenih ishoda učenici neće imate apsolutno ništa. U svemu tome, vidi se naglašeno svaštarenje u ishodima i predloženim sadržajima koji bi se trebali realizirati prema postojećoj neadekvatnoj satnici. Prije početka pisanja prijedloga Nacrta dana je jasna uputa da se u satnicu NE SMIJE dirati, pa se je onda krenulo u reformu svih reformi u nabrajanju ishoda i kreiranju tablica. 3. Argumenti, bilo koje radne skupine – ovaj prijedlog kurikuluma predstavlja nastavnicima administrativno rasterećenje. To nažalost nije točno. Pri tome se najčešće koristiti uputnik, da osobe koje se nalaze u eksperimentalnom programu „Škola za život“ ne moraju pisati dnevne pripreme, ne moraju izrađivati godišnji nastavni plan i program, već ponekad mjesečni ili tjedni – dakle nešto na tragu trenutne improvizacije, a učenici koji konzumiraju takav kurikulum levitiraju po sportskim dvoranama, a svima njima je zajednička kreativnost. Za bilo kakav oblik nastave i ostvarivanje ishoda sadržajima van školske zgrade/ustanove nisu riješena iscrpna proceduralna pitanja. Potrebno je zadovoljiti niz toliko zamornih procedura počevši od suglasnosti, osiguranja itd., da učitelj/nastavnik jednostavno odustaje od takvih „izleta“ u poučavanju, te nastavlja raditi na „sigurnom tlu“. Da bi to bilo provedivo u praksi potrebno je promijeniti niz postojećih propisa, u korist nesmetanom ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva i/ili ishoda u predmetu tjelesna i zdravstvena kultura. 4. Učitelji i nastavnici nažalost dugi niz godina zbog neosiguravanja materijalno-tehničkih uvjeta ionako improviziraju, pa je onda jasno da ovakvi dokumenti i uputnici zapravo samo verificiraju improvizaciju. Autonomija nije improvizacija i anarhija, nego odgovornost za nužno ostvarive ciljeve i/ili ishode, koje je kineziologija na temelju znanstvenih postignuća odavno dokazala i propisala što, kako, koliko i zašto raditi u određenoj razvojnoj fazi. Gospodo, iznadprosječni rezultati, danas se to zove #izvrsnost, ostvaruju se temeljitom pripremom, a „Škola za život“ i dostupni nacrti prijedloga kurikuluma za predmet Tjelesna i zdravstvena kultura to sigurno nisu. 5. Još u rujnu 2018. godine rečeno je da eksperimentalni program temeljen na prijedlogu kurikuluma koji je sada u potpunosti promijenjen kreće u sve škole od školske godine 2019./2020. Dakle, prije nego li je uopće napravljena bilo kakva analiza provedbe dokumenata, već je jasno naznačeno da će po eksperimentalnom programu od sljedeće školske godine svi raditi, a onaj po kojem rade u ekperimentalnim školama ionako više ne vrijedi. Jesu li uzeta u obzir i hipotetska pitanja: 1) Što ako se nacrt prijedloga kurikuluma za predmet Tjelesna i zdravstvena kultura za školsku 2018./2019. pokaže neučinkovit/neprihvatljiv/manjkav? Ili je odmah u startu bilo jasno da je on možda savršen? Naglašavam ponovno, eksperimentalna školska godina nije ni blizu kraja, a inicijalni eksperimentalni kurikulum za TZK više ne postoji. 2) Po kojem programu će se onda od školske 2019./2020. godine raditi? 3) Hoće li biti ponovno nekog instant nacrta u mjesec dana? 4) Hoće li na doradi novog nacrta za školsku 2019./2020 godinu, koji će se sigurno raditi nakon utvrđenog činjeničnog stanja i komentara kolegica i kolega, raditi sada neka treća radna skupina, s nekom novom misijom i vizijom? 6. Apsolutno se slažem da je nužno revidirati postojeće kurikule, nastavne planove i programe, ali ne na temelju toga što tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi (TZK) nisu osigurani minimalni materijalno-tehnički uvjeti rada, pa se onda svaštari sadržajima, ishodima i improvizira, što broj sati propisane nastave (TZK) pada kroz obrazovne cikluse, nego na temelju nacionalne strategije, a koja se temelji na istraživanjima populacije u području kineziološke edukacije, a ne Bloomove taksonomije ili Loomen edukacija. S kineziološkog motrišta danas tjelesna i zdravstvena kultura ima u životu djece i učenika sve značajniju razvojno-kompenzacijsku ulogu. Zbog toga ona treba orijentaciju temeljiti na transformaciji antropološkog statusa djece, učenika i mladeži. • Pri izradi bilo kakvih budućih kurikula, nastavnih planova i programa za nastavni predmet TZK potrebno je prvo stvoriti temelje, dakle osigurati primjerene materijalno-tehničke uvjete. Ako je za informatiku to računalna učionica, onda je to za tjelesnu i zdravstvenu kulturu minimalno sportska dvorana sa svim pratećim sadržajima. To je početak. Bez toga, kao i do sada, ništa se neće promijeniti, a kolege će i dalje ili bojkotirati ili improvizirati. • Odrediti nužan minimum za svako obrazovno razdoblje koje učenik mora ostvariti, a koji je jasno mjerljiv, bez upliva bilo kakvih subjektivnosti. - Primjerice, u 2. razredu srednje škole, temeljem rezultata učenika RH učenik mora ostvariti određeni rezultat u aerobnoj izdržljivosti. Takvim pristupom konačno bi odgovornost za rezultate morali snositi učenici i roditelji zbog niza razloga (pretilost, izbjegavanje nastave, nekonzumiranje kinezioloških aktivnosti u slobodno vrijeme itd.) Bez ostvarivanja minimalnih rezultata učenik ne može zadovoljiti na predmetu. Kada bi se tako postavili ishodi, onda bi došli ponovno do pitanja broja sati i uvjeta. Vrtimo se u krug. • Potrebno je jasno i precizno definirati kriterije ocjenjivanja za svaku pojedinu sastavnicu. Kriteriji moraju biti jasni, standardizirani za sve i nedvosmisleni. Ono što je nedovoljan (1) u Zagrebu, mora biti nedovoljan (1) i na Lastovu – dakle jasan standard, a ne dijametralno suprotno zbog propagiranja linije manjeg otpora i kupovanja simpatija. Govori se često, da prilikom ocjenjivanja treba uvažavati učenikovu osobnost. Prilikom pisanja ispita državne mature, neovisni ocjenjivač ne ocjenjuje učenikovu osobnost, nego isključivo rezultate koji su vidljivi iz ispita. To je onda „Škola za život“ i suočavanje s istinom, te preuzimanje odgovornosti za vlastiti uspjeh ili neuspjeh. -- Ne može biti kriterij ako učenik stalno nosi opremu, da je to onda pozitivna ocjena. Kada učenik upiše obrazovni program on je dužan pohađati nastavu. Pa tako i predmet TZK sukladno zahtjevima i specifičnostima toga predmeta. Zato što učenik nosi radnu bilježnicu ili udžbenik za neki teorijski dio predmeta isti ne dobiva pozitivnu ocjenu, jer mu je to dužnost i obveza, već mora pokazati znanja, vještine, kompetencije. Isto vrijedi i za TZK koji imaju svoju specifičnost. • Kriterij trud?!?!? Ovdje se sve vrijeme priča o mjerljivim ili ne mjerljivim glagolima. Kako izmjeriti nečiji trud ocjenama prema Likertovoj skali od 1 do 5. Ako toliko guramo taj trud i mjerljive glagole, što to učenik treba raditi da se on trudi za dobar (3), a što za vrlo dobar (4). Koji su to mjerljivi pokazatelji truda?? Utrošak energije? Frekvencija srca? Koncentracija laktata? • Jasno propisati broj sati koliko učenik može biti u poštedi i nakon toga se upućuje na polaganje predmetnog ispita, ako su izostanci bili opravdani (bolest i sl.) Ako su izostanci bili rezultat nemara, učeniku se ne omogućava polaganje ispita pred povjerenstvom, bez mogućnosti prigovora. Dakle, ponovno je nužno promijeniti zakonodavni okvir, koji će biti jasan i nedvosmislen. Poslije svega što je do sada rečeno, trebamo se suglasiti da se za osiguranjem kineziološke pismenosti tijekom školovanja u RH, prije svega potrebno stvoriti primjerene uvjete za izvođenje nastave TZK, kako bi se nesmetano i produktivno mogla odvijati kao i informatika u računalnoj učionici, osigurati razvojni broj sati nastave TZK, a ne filozofirati šumom ishoda od koje se ne vidi drvo – (bitak tjelesne i zdravstvene kulture). Prije zaključka, smatram potrebnim istaknuti i sljedeću misao. Svjestan činjenice da e-Savjetovanje služi za komentiranje zainteresirane javnosti na određenu temu, ali mišljenja sam da u ovakvim raspravama koje su usko vezane uz predmetno područje kineziološke edukacije i predmet tjelesna i zdravstvena kulutra, trebaju i mogu sudjelovati isključivo kineziolozi. To bi bio minimum elementarne pristojnosti i samokritičnosti. Zaključno, za mene osobno, ni prijašnji dokument koji je doživo svoj epilog, tako što je u potpunosti nestao, nije bio prihvatljiv, niti ovaj trenutni nudi neki opipljiv prosperitet kineziološke edukacije i tjelesne i zdravstvene kulture upravo zbog odavno zadanih okvira, koji nisu razvojni. S poštovanjem, Franjo Rozijan Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
50 Helena Dobranić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Smatram da je ovako predstavljeni Kurikulum dosta nejasan, nedorečen te preopćenit. Podijeljen je u 5 predmetnih područja od kojih su neki dijelovi suvišni. Npr. Tjelesno vježbanje i zdravlje: u ovom dijelu nepotrebno je isticati i napominjati ishode te načine njihove realizacije za područje "zdravlja". Smatram da svi mi kroz cijelo školovanje na našim satovima učenicima pričamo o zdravlju, o higijeni, o opremi za sat tjelesnog, o načinima prehrane itd. Tako da je nepotrebno to naglašavati kao dio jedno predmetnog područja. Takve stvari treba kroz godinu pratiti i bilježiti, uz naravno konstantnu poduku učenika o takvim stvarima. Također je dio o morfološkim obilježjima suvišan kao zasebno područje. I on se kroz cijeli niz tema provlači u nastavi. Uči se o tjelesnoj masi, visini, njihovim povezanostima, razvoju kroz godine, učenici i danas sudjeluju u mjerenjima raznim motoričkih sposobnosti i praćenju svojih rezultata. Ta tema se ponavlja konstantno do srednje škole. Učenici bi već u 5. razredu trebali znati izmjeriti, vrednovati i analizirati svoje motoričke sposobnosti, a do 8 razreda već znati i primijeniti aktivnosti za poboljšanje svojih mot. sposobnosti. Dalje su tu kineziološka teorijska znanja.Na što se to konkretno odnosi? I ta znanja se uče paralelno sa motoričkim znanjima, jedno je povezano s drugim. Ovdje se većinom navode elementi tehnike, ritmičke i plesne strukture. Naravno da će uz savladavanje tehnike učenik biti poučen i kako se koji element zove, kako se izvodi, kako se zovu vježbe koje je potrebno naučiti da bi se element savladao itd. Smatram da je to nepotrebno naglašeno i uvedeno kao dio jednog predmetnog područja. Prijedlog je da se zdravlje, morfološka obilježja i kineziološka teorijska znanja svedu pod jednu domenu, a to su ODGOJNE VRIJEDNOSTI. Također smatram velikim nedostatkom nedefiniranjem točno određenih sadržaja koji se mora savladati od 1 - 4 razreda i od 5-8. Postoje sadržaji koji su po mom mišljenju krivo svrstani. Npr. u 5. razredu u predmetnom području A: tjelesno vježbanje i zdravlje, pod odgojno-obrazovni ishod je stavljeno :"učenik brine o prostoru za tjelesno vježbanje". Brigu o prostoru, bilo kojem, učenik treba naučiti i usvojiti do 3. razreda osnovne škole. Ili u predmetnom području C: kineziološka teorijska i motorička znanja u ishodima piše:"povezuje strukturu kretanja u elementarnim igrama." Također smatram da su do 5 razreda učenici trebali naučiti i savladati povezivanje strukture kretanja, naravno onih naučenih i izvježbanih. Dok se dalje navodi da učenik prepoznaje i izvodi ritmičke i plesne strukture u mini koreografijama. Kakve su to mini koreografije? Tko će to sa učenicima od 1-4 razreda izvježbati i savladati, ako nije profesor TZK ili netko tko se bavi plesom? Primijetila sam da se na više mjesta kao načini realizacije nekih predmetnih područja ističu neke aktivnosti kao npr. pješačke ture, igre na snijegu, igre u vodi, na vodi, bicikliranja, kros, koturaljkanje itd. Danas u školama nema dovoljno osnovne opreme za provođenje aktivnosti kao što su lopte, strunjače, razne mreže, reketi itd. Tako je moje pitanje tko će financirati kupnju bicikala za školu, koturaljki, klizaljki...? Isto je s problemom odlaska sa djecom. Suočeni smo danas sa pisanjima koje kakvih privola i suglasnosti za svaku sitnicu. Tko će ispisivati za svaku takvu akciju papire, printati, dijeliti djeci, čekati da ih ona vrate u školu da bi mogli izaći na snijeg? A susrećemo se sa svakakvim roditeljima. Moj savjet je da se od 1-4 razreda navedu u kurikulumu konkretni sportovi tj. dijelovi sportova koji se sa djecom moraju uvježbavati, savladavati i kroz njih učiti djecu o sporednim stvarima koje idu uz naše područje. Npr. osnovne gimnastičke vježbe u 1. i 2. razredu ili osnove atletske škole trčanja kroz razne igrice. Do 4 razreda trebao bi učitelj znati preporučiti svakom djetetu u kojem sportu bi se najbolje afirmirao. No tu dolazimo do problema. Učitelji razredne nastave nisu tako educirani da bi to učeniku znali savjetovati, zato je moje mišljenje da cijeli sustav nastave TZK može napredovati jedino ako se profesori TZK uključe u razrednu nastavu kao stručne i kompetentne osobe za provedbu ovako kompliciranog područja. Još je jedna, po meni, prijeko potrebna promjena tj. pomak. Što prije uvođenje povećane satnice za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, pogotovo od 5 razreda do 4 razreda srednje škole. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
51 Astrid Čulić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovane/i, Slijedi opći osvrt na predloženi NOVI kurikulum TZK, detaljna će razrada biti postavljena po stavkama kurikuluma: Cijela konceptualna zamisao rezultira prepisanim očekivanjima iz Nacionalnog okvirnog (naglašavam okvirnog) koji će prema Strategiji znanosti i obrazovanja ionako uskoro doživjeti promjene. Predmet Tjelesna i zdravstvena kultura je jedini predmet koji proizlazi iz Tjelesnog i zdravstvenog područja izveden je kao i kurikulum predmeta TZK 2018 iz Nacionalnog okvirnog kurikuluma u svom sukusu očekivanja koji on postavlja prema području i predmetu. Gdje je poveznica sa Tjelesnim i zdravstvenim područjem??? NOVI kurikulum - doslovno je prepisan veći dio teksta navedenog u Noku. Prema svemu navedenom vraćamo se 10 godina unatrag iz razloga što dio znanstvenika misli da ćemo transformirati i ozdraviti naciju, da mantre, kao supstratna…kineziološke…koje ionako nitko ne čita mogu opravdati nastojanja pri stvaranju privida znanstvenog pristupa predmetu. Drago mi je što se kroz ovaj prijedlog ušuljala i hrvatska riječ Tjelovježba oko koje jedna primjedba iz I savjetovanja naglasila da nije potrebna i da izbor ove riječi vuče struku unatrag. U stvari sasvim je nebitno što ovaj nazovi cjelokupni "znanstveni" pristup Novog kurikuluma vuče struku unazad. Domene? Predmetno područje? (Koordinirani metodološki pristup izradi kurikularnih dokumenata- u nastavku -KMP ERS 2019.) Predmetni kurikulumi organizirani su prema organizacijskim područjima (tematskim cjelinama/domenama/konceptima) koja čine gradivnu strukturu određenog predmeta. Očito nova RS TZK nije znala vlastitu podjelu smjestiti unutar odrednica propisanih KMP ERS 2019. pa su osmislili novu vrstu predmetne strukture. Nije prepoznatljivo koja je domena gradivna struktura, a koja koncept??? Kao što možete primijetiti u KMPu nema naziva predmetno područje. Ako nekome smeta naziv domena, može se zvati i cjelina i …. Od 5 domena 4 su prepisane iz NOKa te od njih 5 dvije su sasvim bespotrebne, dvije se mogu spojiti u jednu pa opet dolazimo do promišljene strukture i domena iz kurikuluma TZK 2018. 1. Tjelovježba, igra, sport- objedinjuje kineziološka motorička znanja, specifične i kineziterapijske vježbe…(znanja i vještine) 2. Moje tijelo i ja-antropološka obilježja, tjelesna spremnost (Znanja i vještine) 3. Živim zdravo-Tjelovježbene aktivnosti u prirodi, zdravstvene, ekološke i higijenske navike, motoričke aktivnosti u prirodi (navike, stavovi) Ove tri domene ostvaruju kompetencije (znanja, vještine i navike) učenika u našem predmetu te su kroz ishode, vertikalnu povezanost i usložnjavanje temelj ostvarivanja istog. U ovom NOVOM kurikulumu vertikale nema, usložnjenosti ishoda nema, a još manje smjernica što i kako, najviše je odgovora u dokumentu na pitanje ZAŠTO? A na njega svi znamo odgovor. Ovakav način gradivne strukture je jasan i primjenjljiv, za razliku od prijedloga NOVOG kurikuluma koji se skroz pogubio u područjima, a da ne govorim i u ishodima. Na kraju ovog dijela osvrta na Novi kurikulum nešto o ishodima o kojima naknadno slijede argumentirani primjeri: O strukturi pisanja ishoda svi naši učitelji i nastavnici već znaju jako puno, ali me čudi da znanstvenici nisu s tim upoznati, pa podsjećam: Aktivnost KMP 2019 ,Aktivnost se označava uporabom ‘aktivnih glagola’. Aktivni glagoli iskazuju aktivnost koja se može opažati, procijeniti, vrednovati. Aktivnost će se često u ishodima iskazati korištenjem jednog aktivnog glagola. Ishodi u dokumentu koji je bio na Javnoj raspravi od 15.12. 2018. 1.OŠ- 6   2.OŠ- 6 3.OŠ- 7 4.OŠ- 7 5.OŠ- 10 6.OŠ- 9 7.OŠ- 9 8.OŠ- 8 1.SŠ- 7 2.SŠ- 7 3.SŠ- 7 4.SŠ- 7 UKUPNO =90 Novi kurikulum 2019. 1.OŠ-6  Ishodi koji su ostali 50% ( ili je neki glagol ili riječ promijenjena)Ukupno=15 2.OŠ- 8 3.OŠ- 8   4.OŠ- 9   5.OŠ-10   6.OŠ- 9 7.OŠ-10 8.OŠ-8 1.SŠ- 7 2.SŠ- 7 3.SŠ- 8 4.SŠ- 8 UKUPNO =98   Ishodi u kojima se spominju neprecizni- nemjerljivi glagoli Usvaja- 16 ishoda Razumije-5 ishoda Razvija-10 ishoda Uočava- 2 ishoda Upoznaje- 2 ishoda Naučene- 6 ishoda Ovladava- 2 ishoda Upoznaje - 2 ishoda Ukupno-45 ishoda više od 50% ili svaki drugi ishod je neprecizan i nemjerljiv! 1. U jednom ishodu nalazi se nekoliko razina istog područja, ali i različitih aktivnosti -nije jasno treba li ishod ostvariti prema glavnom ishodu, razini usvojenosti dobar jer razrada većine ishoda ne govori ništa pa se ne zna treba što ustvari treba ishodovati temeljem napisanog. 2. Potpuno isti ishodi prepisani 12 puta kroz cijelu vertikalu? 3. Neki ishodi na razini učenja u višim razredima, a u nižima se već sve izvodi ili primjenjuje 4. Pomiješani ishodi iz različitih područja pod različitim brojevima te se mogu naći isti ishodi u području 1., 2. , 3., i 4.???   Napomena: Glagoli kao što su : hoda, pleše, trči …( ovi se glagoli koriste u planiranju pri oblikovanju ishoda aktivnosti dok za glavni ishod u kurikulumu oni nisu dovoljno široki), Igra, vježba…( glagoli koji su korišteni u kurikulumu 2018.). I na kraju ovog dijela osvrta, ovakvo nepoznavanje strukturiranja ishoda je nedopustivo jer se tijekom mnogobrojnih edukacija učitelja i nastavnika TZK od 2016. -2019. radilo upravo na promjeni paradigme suvremenog pristupa učenju i poučavanju u čijem su središtu ishodi, a ne sadržaji. Već je do sada vidljivo da u lošim konstrukcijama od predmetnog područja do načina strukturiranja ishoda, bilo kakva dorada predloženog jednostavno nije moguća! Ovaj je dokument neprihvatljiv! Argumenti ovih tvrdnji i novi slijede u osvrtu na pojedine dijelove kurikuluma! Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Predmet javne rasprave je predloženi dokument, a ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
52 Astrid Čulić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovane/i, Za početak mog detaljnog osvrta na Novi dokument koji je postavljen na E savjetovanje 17.2.2019. Mišljenja sam da je ovaj dokument neprihvatljiv! U općem osvrtu na Novi dokument, za razliku od dokumenta koji je bio na E savjetovanju 15.12.2018.-15.1.2019. i nije imao argumentirane i konkretne prijedloge, navodim sada samo neke povrede koje se tiču ovog NOVOG dokumenta: 1. Neusklađenosti s Koordiniranim metodološkim pristupom... koji je donio ERS, a temeljem kojeg su napravljene preinake izvornog dokumenta NK TZK koji je postavljen na Javnu raspravu (između ostalog Kurikulum TZK već je prošao Javno savjetovanje (2016.),Stručnu raspravu (2016), te dobio pozitivnu Međunarodnu recenziju (https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2018/OBRAZOVANJE/Nacionalni-kurikulumi/recenzija_-_slovenija_-_tjelesna_i_zdravstvena_kultura.pdf ) Prema prijedlozima i komentarima Kurikulum TZK je dorađen te 15.12.2018. upućen na Javnu raspravu, II puta. 2. U javnoj su raspravi (od 15.11.-15.12. uvaženi su samo komentari kolegica koji ili rade na ili surađuju s Učiteljskim fakultetom, a njihovi su komentari samo na razini komentara bez konstruktivnih i konkretnih prijedloga) mišljenja ostalih sudionika javne rasprave nisu se uvažila, posebice po pitanju domena, i cjelokupne strukture dokumenta). Naravno izvješća o očitovanjima u Javnoj nema. Na raspravu je pristiglo 30 komentara od kojih je po mišljenju autora kurikuluma iz 2018. bilo niti desetak prijedloga koji su se mogli implementirati, a tiču se terminoloških, gramatičkih i opisnih rješenja koja su se mogla u dokumentu popraviti te znanstvenog pristupa samo u opisu i svrsi predmeta (ako je bilo potrebno zadovoljiti ego znanstvenika i supstratne znanosti Kineziologije). Većina sudionika I Javne rasprave mobilizirana od strane Učiteljskog fakulteta u Zagrebu kao što je to bio i slučaj i s izborom Radne skupine za doradu dokumenta, a izbor koje je upitan. Tri člana Radne skupine za doradu dokumenta očitovala su se na Javnoj raspravi te se tako možda dovela u sukob interesa jer su time ostvarili namjere usmjerenog prepravljanja dokumenta te Kurikuluma koji je bio na Javnoj raspravi od 15. 11.-15.1. Time je u izrazito nepovoljan i neravnopravan položaj doveden Kurikulum 2018. i to prvenstveno radi kopiranih mišljenja, koja su prosljeđivana pristalicama, a bez cjelokupnog uvida i ozbiljne znanstvene analize na koju se „znanstvenici“ cijelo vrijeme pozivaju te je razvidno i iz većine komentara. Po I Javnom savjetovanju naučila sam da prepisivanja, c/p nije zabranjeno, nije ni nedolično djelovanje pa ga i ja koristim i navodim samo dio potvrda kolega s ovog Javnog savjetovanja ali navodim i imena. Dijelim mišljenje i potpisujem kako se nešto ne bi ponovno izgubilo u slobodnom tumačenju pri prihvaćanju komentara s Javne rasprave od strane RSe i ERSe : 1. Nije objavljeno izvješće o provedenom javnom savjetovanju pa se ne možemo vidjeti na temelju čega je predstavljen novi kurikulum. Slijedom navedenog ovaj prijedlog nema ni zakonske osnove za objavljivanje. Što se tiče vrednovanja navodi se „Zaključna ocjena ne mora biti aritmetička sredina sastavnica vrednovanja“ kojih sastavnica? Nisu navedene. Što je s novim pristupima i oblicima vrednovanja učeničkih postignuća i napretka? Sve u svemu, mišljenja sam da ovakav dokument nije prihvatljiv s obzirom na onaj po kome rade učitelji i nastavnici u „Školi za život“ , Branka Stojković 2. U kojoj znanstvenoj literaturi se nalazi podjela na svakodnevne kineziološke motoričke aktivnosti koje doprinose samopoštovanju i samopouzdanju i one koje ne pridonose samopoštovanju i samopouzdanju? Suzana Loborec Petanjek 3. Diana Polančec 16.02.2019 23:15 Smatram da su loše i nepotrebno postavljeni brojni ishodi kao na primjer:... 4. Suzana Loborec Petanjek 16.02.2019 18:39 Predstavljeni dokument treba u potpunosti odbaciti iz slijedećih razloga: 1. Ne radi se o doradi dokumenta već o potpuno novom dokumentu. 2. Temeljna zadaća radne skupine koja je napravila ovaj dokument je dorada inačice predmetnog kurikuluma sukladno očitovanjima pristiglih u javno savjetovanje, a ne izrada potpuno novog. 3. Nije objavljeno izvješće o provedenom javnom savjetovanju na e-savjetovanju pa ne možemo vidjeti na temelju čega je predstavljen novi kurikulum. 4. Slijedom navedenog ovaj prijedlog nema zakonske osnove za objavljivanje. 5. Bilo bi za očekivati da će se taj "probni" djelomično korigirati prema povratnim informacijama iz prakse (po meni bi trebalo još manje teorije), medjutim niti se ne sjećam da je tražena povratna informacija, a bome nije niti puno ostalo od njega. Sve u svemu, sve više teorije, a manje vježbanja čime je promašena suština našeg predmeta! …………………………………. Mislim i nadam se da će i argumenti ostalih kolega biti uočeni…tj. mišljenja ostalih kolega kojima je ovaj dokument skroz neprihvatljiv, a koja možete pročitati u ovom savjetovanju. Očito je da se s NOVIM dokumentom koji je napravljen u 5 dana, a kojim se manipulira, prvenstveno učiteljima i nastavnicima koji će ovaj dokument živjeti i raditi te koji vape za promjenama u struci koja dolaze iz baze. Kurikulum TZK 2018. prihvaćen je i provodi se te je razumljiv svima od učenika, do učitelja i roditelja. U Školi za život učitelji izražavaju svoje zadovoljstvo pristupom i koncepcijom Kurikuluma TZK 2018. što je vidljivo u evaluacijama na službenoj mrežnoj stranici Škole za život. Detaljna analiza NOVOG kurikuluma koja se do sada već radi duže od njegove izrade NOVOG PK TZK, slijedi u idućim komentarima u ovoj Javnoj raspravi. Obzirom na količinu povreda od Koordiniranog metodološkog pristupa (ERS 2019.) priručnika po kojem je dokument izrađen pa do strukturalnih i konceptualnih nedosljednosti i pogrešaka osvrti će uslijediti precizno i argumentirano. Predlažem da se prijašnji dokument uredi od strane radne skupine koja ga je izradila te da ga ista doradi prema komentarima s javne rasprave od 15.12.2019. Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
53 Zvonimir Čeč ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, učitelj sam tjelesne i zdravstvene kulture u Osnovnoj školi Ivana Filipovića iz Osijeka i ujedno sam i voditelj Županijskog stručnog vijeća učitelja tjelesne i zdravstvene kulture grada Osijeka. Kako je nekoliko kolegica i kolega prije navelo, upućen sam u eksperimentalni kurikulum tjelesne i zdravstvene kulture koji je prošao javnu raspravu i koji se trenutno provodi u školama koje sudjeluju u eksperimentalnom programu. Ne vidim nikakvog razloga i potrebe za mijenjanje postojećeg dokumenta s ovim novim objavljenim Kurikulumom, koji se eksperimentalno ne provodi u školama i nije poznat niti učiteljima, niti učenicima. Kurikulum koji je u provedbi je izrađen s jasno definiranim ishodima,vrlo je razumljiv i jednostavan te usmjeren prema učenicima i njihovim potrebama. Kako smo tijekom prošle i ove školske godine prošli stručna usavršavanja na županijskim, regionalnim i državnim razinama, koja su se temeljila na Kurikulumu koji je prošao javnu raspravu, apsolutno nema nikakvog smisla sada pokušavati donositi jedan potpuno drugačiji i novi dokument oko kojega se lome koplja i koji već na prvi pogled ima veliki broj pogrešno postavljenih ishoda . Svakako bi se moralo uzeti u obzir i mišljenje učitelja i nastavnika koji već sudjeluju u eksperimentalnom programu jer su direktno na izvoru svih informacija, a ako oni kažu da se ovaj novi dokument nikako ne može mjeriti sa postojećim onda ne vidim potrebu za uopće kakvim izmjenama i usvajanjima novih dokumentata. Zvonimir Čeč, prof.mentor Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
54 Borna Grkavac ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, čitajući ove dokumente dobijam sliku kako će izgledati sat TZK u budućoj "školi za život". Donijet ću računalo i spojiti na projektor te učenicima iz klupe pričati o higijeni, ekologiji, pravilima, potrebi cjeloživotnog vježbanja itd... A kad vidim ili čujem ovu formulaciju, koja se osim ovdje spominje svako malo na televiziji; "Treba utjecati na razvoj svijesti učenika o potrebi svakodnevnog bavljenja tjelesnom aktivnošću, kako za vrijeme školovanja, tako i tijekom cijelog života.", padne mi mrak na oči. Na koji način mislite razvijati svijest učenicima o potrebi cjeloživotnog vježbanja kada oni sami to ne prolaze na osobnom primjeru? Toliko se filozofije prosipa po medijima kako su djeca pretila, bolesna, neaktivna a u školi se konkretno po tom pitanju ne poduzima apsolutno ništa. Sve se samo svodi na piskaranje i filozofiju, pisanje projekata i povlačenje novaca iz EU kak bi se jedan dan u godini negdje na trgu nešto odvježbalo ili otplesalo, medijski popratilo, netko si osigurao plaće i dnevnice a ona esencija - tjelovježba, kretanje, aktivnost, se svodi na dva sata tjelesnoga tjedno (još ako je strukovna škola u pitanju imamo blok sat). Pa jer vi mislite da su dva sata TZK na tjedan dovoljna da se učenicima razvije svijest o potrebi vježbanja ili potakne na vježbanje i nakon škole? O kojim mogućim morfološkim i funkcionalnim transormacijama mi možemo pričati sa dva sata tzk tjedno? Mislim da ovaj brod plovi prema krivoj luci (ishodu). Treba prvo u osnovnim školama uvesti sat TZK svaki dan a po mogućnosti i u srednjim školama. Izgradite školske dvorane, poboljšajte materijalne uvjete i uvjete rada u dvoranama. Tek onda možemo govoriti o "školi za život" i razvoju svijesti o potrebi cjeloživotnog vježbanja... Osobno iskustvo mi govori da 90% učenika koji iz osnovne škole dođu u srednju školu prestaju sa bavljenjem bilo kakvom sportskom aktivnošću i sat TZK im je jedina tjelesna aktivnost koju će imati taj tjedan. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
55 Natalia Radanović ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, iščitavajući dokument mogu primijetiti sama struktura sadržaja je prepisana iz Okvira Nacionalnog kurikuluma iz 2009. godine. Ti sadržaji su predstavljeni kao 5 područja. Nestale su domene kao organizacijska struktura smjernica dokumenta. Sadržaj opisa područja je u nekim svojim dijelovima prepisan iz Nacionalnog okvirnog kurikuluma iz 2011. godine, a dio iz prethodnog kurikularnog dokumenta. Može se postaviti iz kojeg razloga je rađen novi kurikulum, trenutni dokument koji je na raspravi jer on nas vraća u prošlost i ne uvodi u novu metodologiju učenja i poučavanja predmeta. Nadalje, nejasno gdje je razlika što su ciljevi područja i predmeta jer su domene preimenovane u predmetu u područja. Područja su poredana na način, gdje se započinje sa: A) TJELESNO VJEŽBANJE I ZDRAVLJE-pozitivnim stavom prema vježbanju. Kako bi se to postiglo, učenici moraju prvo učiti, vježbati i steći kompetencije kako bi razvili svoje stavove. B) MORFOLOŠKA OBILJEŽJA, MOTORIČKE I FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI- Ovo područje ukazuje na morfologiju, utjecaj na motoričke i funkcionalne sposobnosti, praćenju i održavanju svoje spremnosti. C) KINEZIOLOŠKA TEORIJSKA I MOTORIČKA ZNANJA-ovo područje govori o učenju i poučavanju kinezioloških teoretskih i motoričkih znanja. Iščitavajući može se uvidjeti da je naglašen sadržaj koji je usmjeren na usvajanje a ne vježbanje i razvijanje vještina u aktivnostima motoričkih znanja. D) MOTORIČKA POSTIGNUĆA- Ovo područje je sastavljeno od sadržaja koji ukazuju na programiranje i provedbu podizanju motoričkih postignuća. Postavlja se pitanje kako je moguće programirati samostalno, ostvariti mikropauze i mikropauze u osnovnoj školi 1.do 8. razreda. E) ODGOJNE VRIJEDNOSTI- Ovo područje govori o sadržaju koje podrazumijeva odgojne vrijednosti. Postavlja se pitanje; što učenik točno ovdje ući i stječe, jer ove odgojne vrijednosti su stalno prisutne u radu. Suvišno područje. Mogu zaključiti, opis prethodnog dokumenta je jasnije i razumljivije napisan. Jasnije raspoređeno je na domene, A domena se odnosi na usvajanje/ kompetencija, B domena govori o učenikovoj kompetenciji o spoznaji svog tijela, vježba s kojima imaju mogućnost poboljšati svoja dostignuća i fizičku spremnost cjelokupnog tijela. U ovoj domeni nema naglaska na jačanje trup ili … već je usmjerena na jačanje muskulature cijelog tijela. C domena usmjerena je na odgojene vrijednosti, vježbanje u slobodno vrijeme i uključivanje u sportske aktivnosti u školi i izvan škole. Mišljenja sam da su prethodne domene bile transparentnije i jasnije, te predlažem da se domene primijene iz prethodnog kurikularnog dokumenta. Predmet Tjelesna i zdravstvena kultura sadržava tri domene: A) Tjelovježba, igra i sport B) Moje tijelo i ja C) Živim zdravo Domene omogućuju kontinuitet učenja i poučavanja kroz sve cikluse i odgojno- obrazovne razine te su razumljive široj populaciji. Razumljivost i dorečenost proizlazi iz naziva domena, a objašnjene su opisom i smjernicama. Domenama se određuju sve aktivnosti i iskustva učenja čime čine smislene i jedinstvene cjeline. Temeljene su na širokom rasponu mogućnosti, od usvajanja i usavršavanja teorijskih i motoričkih znanja, vježbanja, brige o tijelu do odgojno-obrazovnih utjecaja. Tjelovježbom se kroz usvajanje kinezioloških motoričkih i teorijskih znanja, usavršavanja i primjene te specifičnim motoričkim i kineziterapijskim vježbama otvara prostor za sve uvjete odgojno–obrazovnog procesa. Stvara se mogućnost izbora i poštivanja autonomnosti učenika u smjeru motivirajućih, raznolikih i izazovnih iskustava učenja te se potiče zadovoljstvo u učenju, posebno kroz motoričke i sportske aktivnosti za koje učenici pokazuju interes. Domene su izrazito povezane čime razvijaju pozitivan pristup prema kineziološkim motoričkim aktivnostima i sportskim igrama, osiguravaju višestrani odgojno-obrazovni pristup koji omogućuje zadovoljenje različitih potreba učenika, prepoznavanje i razvoj njihovih sposobnosti te otkrivanja darovitosti. Omogućavanjem stjecanja motoričkih znanja, vještina i navika kroz domene uvelike se doprinosi zdravom načinu života, a postavljenim očekivanjima područja te ishodima domena nastavnog predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura razvijaju se sposobnosti i osobine koje imaju izravan utjecaj na dobrobit pojedinca, zajednice i društva. Domene svojom svrhom omogućuju povezivanja sa svim područjima i predmetima u odgojno-obrazovnom procesu. Sadržaj im je usmjeren na temeljne kompetencije (osobni razvoj i dobrobit, komunikacija i suradnja, rješavanje problema i donošenje odluka, kreativnost i inovativnost, osobna i društvena odgovornost, upravljanje obrazovnim i profesionalnim razvojem). Sve su domene jednakovrijedne i jednako zastupljene u cijeloj vertikali odgojno-obrazovnog sustava. Ovakvim pristupom oblikovanju domena omogućuje se da mogućnosti učenika budu vodilja učiteljima i nastavnicima prema zajedničkom cilju, a to je aktivan, zdrav, sposoban i zadovoljan učenik. A) TJELOVJEŽBA, IGRA I SPORT -Pojedinačne i ekipne kineziološke motoričke aktivnosti (sportske aktivnosti i ples), specifične motoričke i kineziterapijske vježbe Domena Tjelovježba, igra i sport, ističe usvajanje i primjenu raznovrsnih teorijskih i motoričkih kinezioloških znanja i vještina, čijim se svladavanjem ostvaruje određena kompetencija učenika. Učenici će stečena znanja i vještine moći koristiti kroz ekipne i pojedinačne kineziološke motoričke aktivnosti te sportsku igru tijekom samostalne tjelovježbe, čime se izrazito utječe na aktivno provođenje slobodnog vremena, na podizanje ukupne kvalitete života i unapređenje zdravlja. Stečena su znanja i vještine posebice važne za razvoj i održavanje radne sposobnosti za izvršavanje školskih obaveza te poštovanje pravila i različitosti. Istodobno, ova je domena usmjerena prema očuvanju sustava za kretanje primjenom naučenih specifičnih motoričkih i kineziterapijskih vježba. Kroz sastavnice ove domene također se prenosi tradicijska kultura i razvija nacionalni identitet. U konačnici, ovom domenom se mijenjaju temeljna kineziološka teorijska i znanja i kompetencije (komunikacija i suradnja, osobna i društvena odgovornost) koje će učenici steći u ovom nastavnom predmetu i koje će omogućiti njihov osobni razvoj i njihovu dobrobit. B) MOJE TIJELO I JA -Antropološka obilježja (morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti), tjelesna spremnost Domena Moje tijelo i ja usredotočuje se na ljudsko tijelo i na njegova antropološka obilježja. Učenjem o vlastitom tijelu i povezivanjem naučenog učenici će biti osposobljeni za praćenje i održavanje optimalne razine tjelesne spremnosti. Sadržaji u okviru ove domene naglašavaju unapređenje i održavanje motoričkih i funkcionalnih sposobnosti usmjerenih prema povećanju tjelesne spremnosti i razine zdravlja te praćenju pokazatelja morfoloških obilježja. Omogućuje se i samostalno praćenje kinantropoloških obilježja te vrednovanja učinaka tjelovježbe, uz mogućnost ostvarivanja izvrsnosti osobnih ciljeva. Domena omogućuje stjecanje znanja i navika koje doprinose ostvarivanju osobne dobrobiti, razvoju osobne odgovornosti, sposobnosti rješavanja problema te posebice potiču samostalno donošenje odluka. Domena je ciljano usmjerena na učenje, praćenje i razumijevanje vlastitog tijela: za zdravlje, za postignuće i za budućnost. C) ŽIVIM ZDRAVO -Tjelovježbena aktivnost i zdravlje, higijenske, zdravstvene i ekološke navike, motoričke i sportske aktivnosti u prirodi Domena Živim zdravo usmjerena je prvenstveno na razvijanje pozitivnog stava prema tjelovježbi te usvajanju i praćenju zdravstvenih, higijenskih i ekoloških navika te navika svakodnevnog tjelovježbe. Aktivnosti u okviru ove domene ističu važnost stjecanja i promjene navika radi uspostave zdravog načina života. Ostvariva je kroz individualne i ekipne kineziološke motoričke aktivnosti i sportske igre koje se mogu provoditi u sportskim objektima, zatvorenim prostorima i na otvorenim prirodnim površinama u i izvan škole. Domena je utemeljena na odgojno-obrazovnim postupcima povezanim s kineziološkim motoričkim aktivnostima, koje stručno osmišljene i provedene tvore proces tjelovježbe, posebice u prirodi, te je ponajviše usmjerena na brigu o zdravlju i njegovu očuvanju. Aktivnosti u prirodi i prirodnom okruženju te život u pokretu razvijaju i podižu ekološku svijest te su snažna motivacija za svakodnevnu primjenu radi ostvarivanja osobne dobrobiti i zadovoljstva. Natalia Radanović, učitelj savjetnik Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Predmet javne rasprave je predloženi dokument, a ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
56 Tomislava Medvedović ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, učiteljica sam tjelesne i zdravstvene kulture u Osnovnoj školi Eugena Kumičića u Slatini koja je uključena u eksperimentalni program "Škola za život". Ujedno sam i voditeljica Županijskog stručnog vijeća učitelja tjelesne i zdravstvene kulture Virovitičko-podravske županije. Od početka školske godine 2018./2019. provodim u dva peta razreda eksperimentalni kurikulum tjelesne i zdravstvene kulture koji je prošao javnu raspravu. Ne vidim nikakvog razloga i potrebe za ovim novim objavljenim Kurikulumom, koji se eksperimentalno ne provodi u školama i nije poznat niti učiteljima, niti učenicima. Kurikulum kojeg eksperimentalno provodim u petim razredima izrađen je s jasno definiranim ishodima, razumljiv je i jasan, usmjeren prema učenicima i njihovim potrebama. Tijekom prošle i ove školske godine u "Školi za život" prošli smo stručna usavršavanja na županijskim, regionalnim i državnim razinama, koja su se temeljila na Kurikulumu koji je prošao javnu raspravu. Predstavljeni Kurikulum prihvaćen je od strane učitelja, koji na osnovu njega i izvode nastavu u eksperimentalnim razredima. Novi objavljeni Kurikulum nema razloga i osnove za prihvaćanjem, jer već postoji Kurikulum koji se provodi u "Školi za život". Smatram da mišljenje učitelja uključenih u eksperimentalni program treba biti presudno za prihvaćanje Kurikuluma. Tomislava Medvedović, prof. mentor Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
57 Mirta Drokan ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, voditeljica sam Županijskog stručnog vijeća nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture Virovitičko-podravske županije i radim u Srednjoj školi Marka Marka Marulića Slatina, koja je uključena u eksperimentalni program "Škola za život". Od rujna 2018.g. provodim eksperimentalni kurikulum tjelesne i zdravstvene kulture u prvim razredima opće gimnazije, prema Kurikulumu koji je prošao javnu raspravu. Iznenađena sam ovim novim Kurikulumom, kao i većina mojih kolega iz Županije. Moram naglasiti da je Kurikulum kojeg eksperimentalno provodimo u školi temeljito izrađen, s jasno definiranim ciljevima i ishodima, vrednovanjem, fleksibilan i usmjeren prema individualnim potrebama svakog učenika. Smatram da bi mišljenje kolega i učenika koji ovu školsku godinu rade po eksperimentalnom programu trebalo uvažiti i odbaciti predloženi novi Kurikulum. Tijekom prošle i ove školske godine, kolegice Astrid Čulić, Ivana Kutle i Ljiljana Hanžek predstavile su na županijskim, regionalnim i državnim skupovima Kurikulum za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, koji se provodi u "Školi za život" i provele edukacije za nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture. Sva stručna usavršavanja temeljila su se na Kurikulumu koji je prošao javnu raspravu i koji je prihvaćen od nastavnika u "Školi za život". Na kraju, a najvažnije, učenici su ga prihvatili i zadovoljniji su jer im je nastava zanimljivija, raznovrsnija i slobodnija. Novi predstavljeni Kurikulum ne bi trebao biti prihvaćen, jer nije proveden u školama i nije jasno definiran. Mirta Drokan, prof. mentor Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
58 IGOR SOLDIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Što se dogodilo sa kurikulumom koji je prošao javnu raspravu iako je imao većinom pozitivne komentare? Potpuno je promijenjen, tako da je ovo novi dokument koji nema veze sa onim koji je prošao sve recenzije... Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
59 Branka Stojković ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani ! Što se dogodilo s dokumentom koji je prošao javnu raspravu? Potpuno je promijenjen, do mjere da je riječ o posve drugom dokumentu. Nastavnici i učitelji koji su uključeni u eksperimentalni program „Škola za život“ također su se pozitivno očitovali o kurikulumu, između ostalog i na stručnim skupovima prema ekspertnoj skupini koja je godinama uređivala kurikulum i predstavila ga tijekom mjeseca prosinca 2018. i siječnja 2019. na našim stručnim vijećima učitelja i nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture u svim Županijama Hrvatske. Smatram da su loše i nepotrebno postavljeni brojni ishodi kao na primjer: Povezuje i objašnjava vezu tjelesnog vježbanja i prehrambenih navika. Razumije i primjenjuje higijenske, zdravstvene i ekološke navike u motoričkim aktivnostima. Primjenjuje raznovrsne motoričke aktivnosti u slobodno vrijeme. Analizira utjecaj prehrambenih navika i aktivnosti za očuvanje zdravlja. Odabire i provodi motoričke aktivnosti i aktivno boravi u prirodi. Razvija navike cjeloživotnog tjelesnog vježbanja i kretanja. Kako su to dobro postavljeni "razrađeni" ishodi? Ova ekspertna skupina izradila je krnji dokument, u koji su utrpani stari ishodi i pomiješani s novima. Primjećuju nesuvislosti u pojmovima, nejasnoće, neprimjenjivost i neusklađenost s razvojnom dobi djece, poput “fitness programa vježbanja različitog opterećenja” za učenike osmog razreda. Predstavljeni dokument treba u potpunosti odbaciti iz slijedećih razloga: 1. Ne radi se o doradi dokumenta već o potpuno novom dokumentu. 2. Temeljna zadaća radne skupine koja je napravila ovaj dokument je dorada inačice predmetnog kurikuluma sukladno očitovanjima pristiglih u javno savjetovanje, a ne izrada potpuno novog. 3. Nije objavljeno izvješće o provedenom javnom savjetovanju na e-savjetovanju pa ne možemo vidjeti na temelju čega je predstavljen novi kurikulum. 4. Slijedom navedenog ovaj prijedlog nema zakonske osnove za objavljivanje. Dokument koji je prošao javno savjetovanje je bolji, razumljiviji, ishodi su bolje definirani i provedivi. Kod ovog novog dokumenta ishodi su pisani nemjerljivo, kao i podjela razine usvojenosti koja je ostavljena samo na razini usvojenosti “dobar“. Podjela na 3 domene je jednostavnija i razumljivija nastavnicima, učenicima i roditeljima nego pet područja koja su navedena u novom kurikulumu. Na koji način vrednovati po ovom dokumentu ? Što se tiče vrednovanja navodi se „Zaključna ocjena ne mora biti aritmetička sredina sastavnica vrednovanja“ kojih sastavnica? Nisu navedene. Što je s novim pristupima i oblicima vrednovanja učeničkih postignuća i napretka? Sve u svemu, mišljenja sam da ovakav dokument nije prihvatljiv s obzirom na onaj po kome rade učitelji i nastavnici u „Školi za život“.Pretpostavljam da bi te nastavnike trebalo zapitati za jasnoću, korisnost i upotrebljivost dokumenta po kojem rade u ovoj školskoj godini. Jedino su oni iskustveno prošli sve raspisane elemente i ishode novog pristupa poučavanja i potrudili se razumijeti ga i provesti. Lijepi pozdrav Branka Stojković, prof.savjetnik (32 godine staža u školi) Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
60 Diana Polančec ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Smatram da su loše i nepotrebno postavljeni brojni ishodi kao na primjer: Povezuje i objašnjava vezu tjelesnog vježbanja i prehrambenih navika. Razumije i primjenjuje higijenske, zdravstvene i ekološke navike u motoričkim aktivnostima. Primjenjuje raznovrsne motoričke aktivnosti u slobodno vrijeme. Analizira utjecaj prehrambenih navika i aktivnosti za očuvanje zdravlja. Odabire i provodi motoričke aktivnosti i aktivno boravi u prirodi. Razvija navike cjeloživotnog tjelesnog vježbanja i kretanja Prepoznaje važnost brige o očuvanju prirode, planira i provodi vježbanje u prirodi , sudjeluje u ekološkim akcijama i predlaže mjere zaštite prirode, .... Zar su to dobro postavljeni "razrađeni" ishodi??? Kako to vrednovati? Usmenim ispitivanjem i s povjerenjem da će učenici doista odraditi što su planirali. Ne znam što se dogodilo s "eksperimentalnim" kurikulumom koji provodimo već drugu godinu. Bilo bi za očekivati da će se taj "probni" djelomično korigirati prema povratnim informacijama iz prakse (po meni bi trebalo još manje teorije), medjutim niti se ne sjećam da je tražena povratna informacija, a bome nije niti puno ostalo od njega. Sve u svemu, sve više teorije, a manje vježbanja čime je promašena suština našeg predmeta! Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
61 Sportska udruga gluhih Splitsko- dalmatinska županija ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ U budućnosti te je naš prijedlog da Ministarstvo obrazovanja ,Hrvatski sportska savez gluhih i Hrvatski sportski školski savez trebaju surađivati pogotovo zbog djece oštećenog sluha koja pohađaju redovno školovanje (od vrtića do srednjih škola) kako bi im se omogućilo sudjelovanje u sportskim aktivnostima te mogućnost da se razviju ‭ ‬do vrhunskih‭ ‬ sportaša te možda sudjeluju na ‭ ‬ Olimpijskim‭ ‬ igrama ‭ ‬mladi ‭ ‬gluhih i‭ ‬ kao‭ ‬ i ‭ ‬na drugim‭ ‬ ‭ ‬natjecanjima.‭ ‬ ‭ ‬Nadalje,‭ ‬ ‭ ‬samo‭ ‬ ‭ ‬u‭ ‬ ‭ ‬Splitsko-dalmatinskoj‭ ‬ ‭ ‬županija‭ ‬ ‭ ‬ima‭ ‬ ‭ ‬oko‭ ‬ ‭ ‬80‭ ‬ ‭ ‬gluhih‭ ‬ ‭ ‬osoba oštećenog sluha koji pohađaju redovno školovanje, koliko ih onda samo još ima u cijeloj Hrvatskoj? Potrebno je da djeca i mladi s oštećenjem sluha sudjeluju u sportskim aktivnostima kako bi im se pružile jednake mogućnosti, socijalna ‭ ‬interakcija kao i ‭ ‬zbog vlastitog zdravlja.‭ ‬ Također, osoblje ‭ ‬u školama kao i roditelje je potrebno informirati o mogućnostima sudjelovanja u sportskim aktivnostima te njihovim dobrobitima te budućeg razvoja sporta kod gluhih Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
62 Tošo Maršić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Od početka kao konzultant, a poslije učesnik javnih rasprava, davao sam brojne prijedloge promjena kurikuluma. Većina mojih prijedloga je uzeta u obzir i pri ovoj zadnjoj doradi: ciljevi su sada više usmjereni ka cjeloživotnoj tjelesnoj aktivnosti, nazivi domena/područja su uozbiljeni, terminološki kurikulum nije star (tjelovježba i slični izrazi nisu više dominantni). Navedeni ciljevi u ovom prijedlogu kurikuluma potenciraju pozitivne stavova, redovitu naviku i primjenu tjelesne aktivnosti u životu. Ciljevi predmeta su meni u svakom kurikulumu najvažniji, to je osnovno što profesor treba od naputaka države. A metode dolazaka do cilja treba prepustiti samom profesoru. Te metode ovise o pojedinom učeniku i pojedinoj situaciji. Često je do sada u praksi bilo obrnuto, umjesto da mi profesori odgovaramo za ostvarenost ciljeva od nas se tražilo držanje striktnih metoda i sadržaja. Stoga sam uvjeren da onaj profesor koji teži da ostvari cilj po kojem će njegov učenik „postati i ostati dovoljno i kvalitetno tjelesno aktivan“ i generalno živjeti zdravo, je postigao glavnu svrhu predmeta. Sve ostalo je tu manje važno! Ali u praksi se često po nekoj inerciji prošlosti ciljevi svedu uglavnom na svladavanje nekih u životu neiskoristivih motoričkih znanja radi ocjene ili na sportsko natjecanje radi pobjede. Mislim da savjetnici trebaju raditi na osvješćivanju i promjeni paradigme, a posebno kod onih profesora koji se uopće ne baziraju na cilj „postati i ostati dovoljno i kvalitetno tjelesno aktivan“. I tu bih opet išao s citatom promišljanja vrhunskog sportaša Petra Skansija: "Treba utjecati na razvoj svijesti učenika o potrebi svakodnevnog bavljenja tjelesnom aktivnošću, kako za vrijeme školovanja, tako i tijekom cijelog života. Puno važnija uloga nastavnika je potaknuti što veći broj djece na svakodnevno bavljenje tjelesnim aktivnostima i sportom radi zdravlja i ostalih dobrobiti, nego da se rezultat nastavnika vrednuje po tome na kolikoj su razini učenici svladali neku motoričku aktivnost ili koliko su dobar rezultat postigli na natjecanjima". Ciljevi u ovoj verziji kurikuluma su usmjereni u navedenom pozitivnom smjeru, „postati i ostati dovoljno i kvalitetno tjelesno aktivan“. Također je pozitivno što potenciraju samostalnost učenika u programiranju i praćenju efekata tjelesne aktivnosti, te preporuku da se provode u prirodi! Nekadašnje domene su u ovoj verziji promijenjene u predmetna područja. To mi se sviđa, ne samo zato što su nazivi sada ozbiljniji, nego konkretno opisuju ciljeve ali i hijerarhiju ciljeva predmeta. Na prvom mjestu, kao glavna bit predmeta, je utjecati tjelesnim vježbanjem na zdravlje (prvo područje). Taj primarni cilj se postiže morfološkim i motoričkim transformacijama (drugo područje), za čiju provedbu treba imati kvalitetna znanja (treće područje). Tako da sam zadovoljan i smatram da se ovako dorađeni tekst kurikuluma treba prihvatiti. Mislim da je i vrijeme jer godinama razne skupine rade na ovom kurikulumu, a potpuno slaganje svih zainteresiranih se nikad neće postići. Dr. sc. Tošo Maršić Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
63 Suzana Loborec Petanjek ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, Predstavljeni dokument treba u potpunosti odbaciti iz slijedećih razloga: 1. Ne radi se o doradi dokumenta već o potpuno novom dokumentu. 2. Temeljna zadaća radne skupine koja je napravila ovaj dokument je dorada inačice predmetnog kurikuluma sukladno očitovanjima pristiglih u javno savjetovanje, a ne izrada potpuno novog. 3. Nije objavljeno izvješće o provedenom javnom savjetovanju na e-savjetovanju pa ne možemo vidjeti na temelju čega je predstavljen novi kurikulum. 4. Slijedom navedenog ovaj prijedlog nema zakonske osnove za objavljivanje. Dokument koji je prošao javno savjetovanje je bolji, razumljiviji, ishodi su bolje definirani i provedivi. Nastavnici koji rade u školama pozitivno su se očitovali i oni su ti koji provode nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture. Nastavnici koji su uključeni u eksperimentalni program Škola za život također su se pozitivno očitovali o kurikulumu (između ostalog i na stručnim skupovima). Poboljšanja kurikuluma su uvijek dobrodošla, a posebno nakon eksperimentalne primjene i evaluacije. Nije mi jasna potreba nekih osoba za evidentnom samopromocijom, isticanjem titula, omalovažavanjem stručnjaka koji rade u školama. Ističe se rad sa studentima, a zaboravlja da će ti isti studenti kad završe studij raditi s djecom. Autoritet se stječe znanjem i spremnošću da se to znanje podijeli i oplemeni, a ne nameće kao jedino moguće. Na žalost, izgleda da autori (neki, svi?) novog dokumenta nemaju povjerenja u profesore koji rade u praksi, već se očito vraćamo u devedesete.. U poglavlju D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji iznijet ću samo neka zapažanja koja potkrjepljuju moje navode. Zaključno: ovaj dokument treba odbaciti i vratiti se na prethodni. A što mene osobno tiče, ja ću i dalje raditi s veseljem i entuzijazmom jer obožavam svoj posao i ne bih ga mijenjala nizašto na svijetu. Najveća nagrada mi je zadovoljstvo učenika i njihov osobni napredak. Lijepi pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
64 Hrvatska udruga kinezioloških metodičara ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, Hrvatska udruga kinezioloških metodičara okuplja nastavnike kolegija: Kineziološka metodika, Kineziologija i Kineziološka kultura te kolegija koji sadržajem odgovaraju ovim kolegijima, a drugih su naziva kao i kolegija koji su u funkciji osposobljavanja za rad u ovom odgojno-obrazovnom području. Primarni cilj Udruge je što više unaprijediti osposobljenost studenata učiteljskih učilišta i kinezioloških fakulteta za rad u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području putem kontinuiranog podizanja vrsnoće navedenih kolegija. S obzirom na sastav Udruge ona sve više poprima međunarodni karakter. Na posljednjem zasjedanju Skupštine 9. listopada, 2018. godine kao posebna tema bila je rasprava o kurikulu predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura te je pomno razmatran prethodni kurikularni dokument u kojem je nađeno mnogo propusta, a posebice u odnosu na ciljeve i tzv. domene. Dana 7. veljače 2019. godine u javnu raspravu je upućen inovirani i osuvremenjeni dokument, očigledno usuglašen s novim metodološkim priručnikom u kojem se odustalo od tzv. domena, a predmetna područja su jasnije definirana kao i ciljevi predmeta. Uočljiva je mnogo bolja povezanost s jedinim dokumentom na kojeg se kurikul predmeta trenutačno može osloniti, a to je NOK. Ishodi učenja su razrađeni po razredima i trebali bi biti jednako jasni učiteljima, nastavnicima i učenicima. Stajalište Udruge jest da je ovako koncipiran dokument u potpunosti prihvatljiv te iskreno čestitamo svima koji su na njemu radili, a najprije članovima SRS-a te potom i novoformiranoj RS za predmet Tjelesna i zdravstvena kultura koja je izradila ovu konačnu inačicu. Tajnik Hrvatske udruge kinezioloških metodičara Prof. dr. sc. Josip Babin Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
65 Vesna Babić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, analizirajući oba u e-Savjetovanju postavljena dokumenta postavljam pitanje kako je moguće da se predstavlja novi dokument bez stručne rasprave, u tako kratkom roku. Ovaj je dokument lošiji od prethodnog. Mišljenja sam da ovaj dokument nije prihvatljiv i pitam se da li je zakonski opravdan?! Prethodni je trebalo doraditi, što pretpostavljam da bi se i učinilo tijekom eksperimentalne provedbe... Predlažem da se sačekaju prvi rezultati vrednovanja dokumenta po kojem se provodi nastava po školama koje su uključene u eksperimentalni program Škola za život. Pretpostavljam da bi te nastavnike trebalo zapitati za jasnoću, korisnost i upotrebljivost dokumenta po kojem rade u ovoj školskoj godini. Jedino su oni iskustveno prošli sve raspisane elemente i ishode novog pristupa poučavanja i potrudili se razumijeti ga i provesti. Ovo sve mi se čini kao borba protiv promjene ili pokušaj nametanja. Dakle ne slažem se sa strukturom novog dokumenta i to pogotovo sa izmijenjenim: C. Predmetna područja kurikuluma te svrhom i opisom predmeta i G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda. Podržavam stavove i prijedloge prof. Miroslava Klobučara u svim navedenim prijedlozima izmjena i komentarima! Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
66 Vanesa Jurić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, smatram da novi kurikulum nije dovoljno jasan i dobar, a kao primjer ću navesti slijedeće: predmetno područje odgojne vrijednosti za 4.razred gimnazije, ishod na razini usvojenosti dobar je taj da učenik izražava visoku razinu samopoštovanja i samopouzdanja. Kako da mi kineziolozi to izmjerimo i zašto da mi to mjerimo i damo ocjenu? Kako da to vrednujemo? Zašto da učenik dobije ocjenu dobar ako mi ustanovimo da on/ona izražava VISOKU razinu samopoudanja i samopoštovanja. Zar to nije za ocjenu odličan, ako ćemo već to morati vrednovati. Za odličan ima li više od visoke razine samopoštovanja?A ako učenik nema razvijeno samopouzdanje, zar da ga lošom ocjenom dotučemo i još više uništimo njegovo/njezino samopoudanje? Imam još primjera, ali ću navesti samo ovaj. Dokument prve radne skupine smatram boljim, i nadam se da ćete uvažiti komentare i doraditi sadašnji za dobrobit učenika. Srdačan pozdrav, Vanesa Jurić, X.gimnazija Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
67 Ofelija Dragojević ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, Analizirajući ovaj dokument koji je predložen kao „novi“ kurikulum predmeta tjelesna i zdravstvena kultura uočavam da se vidno razlikuje od kurikuluma po kojem radimo u eksperimentalnom programu „Škola za život“ (moram napomenuti da se osvrćem samo na gimnazijski kurikulum). Mišljenja sam da je eksperimentalni kurikulum puno prihvatljiviji kako nastavnicima tako i učenicima. Sama razrada ishoda je jasnije postavljena i govori što od učenika točno očekujemo, dok kod ovog novog dokumenta ishodi su pisani nemjerljivo, kao i podjela razine usvojenosti koja je ostavljena samo na razini usvojenosti “dobar“. Podjela na 3 domene je jednostavnija i razumljivija nastavnicima, učenicima i roditeljima nego pet područja koja su navedena u novom kurikulumu. Što se tiče vrednovanja navodi se „Zaključna ocjena ne mora biti aritmetička sredina sastavnica vrednovanja“ kojih sastavnica? Nisu navedene. Što je s novim pristupima i oblicima vrednovanja učeničkih postignuća i napretka? Sve u svemu, mišljenja sam da ovakav dokument nije prihvatljiv s obzirom na onaj po kome radimo u „Školi za život“. Srdačno, Ofelija Dragojević, prof. Srednja škola Vela Luka Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
68 Utrinka Mihelić- Srdelić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, slažem se s kolegicom Šunda. Meni iz ovog dokumenta ništa nije jasno. Ovaj dokument kao da su pisale osobe,koje nikad nisu ušle u dvoranu,i ne znaju stanje na terenu. Žalosno je da nam uvijek nešto nameću osobe koje nisu direktno vezane za nastavni proces,i ne znaju ništa o tome. Prvenstveno program rada planiram prema uvjetima s kojima raspolažem.Zar stalno nešto moramo uzimat izvana? Kako je krenulo s računalima ćemo učenicima predavat TZK. Još više administracije,a manje bavljenja učenicima i strukom za koju smo ospsobljeni. Što je s povećanjem satnice u O.Š. svaki dan,odnosno 5x tjedno a u srednjim školama dva,a negdje i jedan put tjedno,umjesto 3 puta tjedno. Zašto nisu u naslovu ubačene i strukovne škole? Ne spominju se nigdje vannastavni oblici rada? Uvjeti rada? Struktura ocjenjivanja? Mens sana in corpore sano. Utrinka Mihelić-Srdelić,prof. XV.Gimnazija,Zagreb Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
69 Emir Trklja ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, želim pohvaliti novi kurikulum, jasniji je i mislim da nama u praksi će puno značiti, sve pohvale, lp, Emir Trklja Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
70 Lidija Vlahović ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, kao konzultant u izradi prethodnog dokumenta kurikula za područje Tjelesne i zdravstvene kulture izražavam zadovoljstvo predloženim dokumentom. Područja predmeta i ishodi učenja su postavljena na jasniji način, a i u skladu su s kineziološkom znanošću. Podržavam što je dokument otvoren za doradu, koja bi se nakon nekog vremena provedbe i analize stanja, mogao možda još kvalitetnije doraditi. Predlažem da se dokument u cijelosti prihvati. Doc. dr. sc. Lidija Vlahović Pročelnica Odsjeka za učiteljski studij Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
71 MARIJA ZEGNAL KORETIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Smatram da su i ishodi učenja jasniji ali predlažem da se još unesu glagoli - ishodi trči, skače, penje, lovi itd... kako bi učiteljima i nastavnicima tako i učenicima bil još dostupniji i jasniji Mišljenja sam da ovakav dokument u cijelosti treba prihvatiti, jer će predstavljati izvrstan temelj za daljnje unapređenje rada u kineziološkoj edukaciji. Mišljenja sam da bi jedino u cijeli Kurikulum trebalo u naslov staviti Osnovne škole, gimnazije i srednje stručne škole. s poštovanjem, dr. sc. Maja Zegnal Koretić 36 godina prakse u školama. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
72 Mateja Kunješić Sušilović ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, želim iskazati zadovoljstvo nakon čitanja dorađenog kurikuluma. Dokument je terminološki dorađen te je u skladu sa dosezima kineziološke znanosti i struke, te je puno razumljiviji i znanstvenicima i ljudima u struci. Puno su jasniji i ciljevi, i područja te ishodi (umjesto domena). Dokument ostavlja prostora i pruža autonomiju učiteljima i nastavnicima u radu, što je najbitnije s obzirom da nemaju svi iste uvjete rada. Stoga podržavam predloženi dokument i želim puno sreće nastavnicima i učiteljima u budućem radu. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
73 Josip Babin ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, u odnosu na prošli dokument, koji je bio na e-savjetovanju, ovaj dokument za mene predstavlja značajno unapređenje, a prije svega u definiranju predmetnih područja (prije domena) koja su u potpunosti usklađena s kineziološkom znanošću. To je prihvatljivije učiteljima i nastavnicima Tjelesne i zdravstvene kulture s obzirom na njihovo obrazovanje na matičnim fakultetima. Također, smatram da su i ishodi učenja jasniji, kako učiteljima i nastavnicima tako i učenicima. Mišljenja sam da ovakav dokument u cijelosti treba prihvatiti, jer će predstavljati izvrstan temelj za daljnje unapređenje rada u kineziološkoj edukaciji. Prof. dr. sc. Josip Babin Katedra za kineziološku edukaciju Kineziološki fakultet Sveučilišta u Splitu Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
74 Marijana Hraski ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, Koristim priliku i čestitam svim članovima radne skupine koji su uložili veliki trud i napor te implementirali sve konstruktivne prijedloge prethodnog e-savjetovanja u postojeći dokument. Smatram da kurikulum za nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura u ovom izdanju omogućuje učiteljima i nastavnicima puno veću autonomiju i kreativnost u radu, što je u skladu sa suvremenim načinom života i potrebama net-generacija učenika. Podržavam usvajanje ovog dokumenta koji je sada znanstveno utemeljen, stručan i po mom mišljenju pozitivno djeluje na intrinzičnu motivaciju učenika. Doc.dr.sc. Marijana Hraski Katedra za kineziološku edukaciju Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
75 Miroslav Klobučar ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ U nastavku pišem vlastita promišljanja o onome što sam pročitao a na temelju vlastitog iskustva u radu u osnovnoj školi te istraživanja drugih i drugačijih kurikuluma i iskustava. Na žalost ili na sreću način komentiranja u e-savjetovanju ogoljen je od svih naglašavanja u tekstu pa otežava razumijevanje i praćenje. Moj promišljanje o prijedlogu kurikuluma usmjereno je na četiri (opsežne) stvari… jer ne želim samo napisati opći komentar neslaganja već iznijeti drugačije i konkretno mišljenje… 1. Nedovoljno iskazan naš jedinstveni doprinos Puno predmeta sudjeluje u odgoju i obrazovanju učenika a jedan od mnogih je i tjelesna i zdravstvena kultura. Kako je razlikovati od ostalih? Prema njezinom jedinstvenom doprinosu! Da bi se u svakodnevnoj upotrebi jasno definirali pojmovi, za svaki pojam postoji ono što se zove genus proximum i differentia specifica. Tako možemo promatrati i predmete. S drugim predmetima imamo mnogo toga zajedničkog ali i ono što nas bitno razlikuje. Može li se to uočiti u predmetnom prijedlogu? Držim da izborom pojmova, vrstama navedenih kompetencija, korištenim glagolima u pisanju ishoda nije dovoljno istaknuta naša jedinstvenost i jedinstveni doprinos razvoju učenika… Na primjer u opisu predmeta se više nabrajaju osobine ličnosti i kognitivne dobrobiti nego one motoričke i zdravstvene. Prilikom pisanja ishoda češće se koriste pojmovi: uočava, primjenjuje, prepoznaje i slični nego vježba, trči, pleše, jedri, bori… Kada netko sa strane promotri ishode iz pozicije korištenih glagola teško da će biti siguran o kojem se predmetu radi… 2. Broj i logika predloženih domena. Ne slažem se s logikom podjele i brojem domena. Više o tome u komentaru na taj dio dokumenta. Sve je u dokumentu povezano pa tako i logika domena i ciljevi. Predlažem da svaku domenu određuje jedan cilj a da se još posebno navedu dva ili tri cilja koja također želimo ostvariti ali kroz sve domene kao što je na primjer odgojno-vrijednosni utjecaji, socijalni i oni teorijski… svaku vještinu, svaku kompetenciju „prati“ određena količina neophodnih teorijskih znanja. 3. Ishodi su preopćeniti, glagoli češće kognitivni nego motorički i ne postoji jasan sustav određivanja razina ishoda. U tablici, koju na žalost ovdje ne možemo prikazati, postoje tri stupca za ishode: glavni ishod, razrada ishoda i razina ishoda (dobar). Obzirom da se radi o tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi svi a) glavni ishodi (kompetencije) bi trebali biti dominantno motorički što je prvenstveno uočljivo korištenjem motoričkih glagola pojedinih kompetencija (trči, skače, baca, pliva, pleše, vježba, igra). Povremeno su to glagoli, sudjeluje, izvodi vježbe i slično. b) Razrada ishoda ili kompetencije dijeli navedenu kompetenciju u njezine tri temeljne komponente: znanje, vještinu, stav (vrijednost, aktivnost). c) Ovakvim pristupom možemo razinu ishoda odrediti za svaku komponentu i tada za komponentu znanja koristimo Bloomovu taksonomiju, za vještinu (motoričko znanje ili postignuće) koristimo sustav koji sami odredimo a za stav i vrijednosti također koristimo Blooma. Ukoliko bi na ovaj način postavili sve ishode imali bi jasan sustav, jasne razine. U konačnici čitajući ishode zapravo bi čitali opis učenika u određenoj razvojnoj dobi. 4. U vrednovanju nije jasno određen odnos definiranih ishoda i ocjenjivanja, što je mnogima zapravo nejasno. Također, nisam uočio da su navedene komponente ocjenjivanja, ali svakako ne držim da to mogu biti domene predmeta. Ponderiranje pojedinih komponenti? Kako to pojednostavljuje vrednovanje? Zar time što neke komponente ocjenjujemo dva a neke pet puta ne dajemo jasno do znanja čemu dajemo veću važnost pri ocjenjivanju? Svaki od navedenih komentara detaljnije ću obraditi kroz zasebnu objavu koja će biti usmjerena samo na taj dio dokumenta. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
76 Mirela Šunda ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, nakon što sam jučer u cijelosti pročitala "novi" Kurikulum željela bih sa svima Vama podijeliti svoja razmišljanja. Proučila sam i komentirala i prošli dokument u javnoj raspravi pa mi dozvolite nekoliko usporedbi. Ono što mene muči su ishodi. I u jednom i u drugom dokumentu ishodi nisu jasni, nisu mi razumljivi. Zašto koristimo glagole tipa: opisuje, definira, usvaja, razlikuje, sudjeluje i sl? Znam, Bloomova taksonimija, ali gdje su nestali glagoli poput trči, skače, pleše, ubacuje, kotrlja...? Zar mi nismo motorička aktivnost, zar mi nemamo u našem predmetu "motoričke" glagole?! Mi smo potpuno drugačije i specifičnije područje od drugih predmeta, gdje piše da se moraju koristiti glagoli Bloomove taksonomije?! Zar ovaj dokument ne bi trebao biti jasan i razumljiv ljudima na terenu? Voljela bih čuti mišljenje baš tih svojih kolega s terena, ali onih koji su si poput mene dali truda i pročitali oba dokumenta.Što oni kažu, koliko im je sve to razumljivo? Je li Vama drage moje kolege jasno koje ishode trebate ostvariti i na koje načine ćete ih ostvariti čitajući ove dokumente? Neka mi oproste uvaženi stručnjaci i znanstvenici koji su na dokumentu radili, zaista ih poštujem, cijenim njihov rad i trud, no mišljenja sam da su Kurikulum nastavnog predmeta tjelesne i zdravstvene kulture trebali izraditi ljudi na terenu. Kolege savjetnici su po regijama mogli tražiti od voditelja županijskih vijeća da sa svojim ljudima odrade određene zadatke, pošalju izvješća i komentare koje je tada imenovana radna skupina mogla analizirati, doraditi i objediniti sve u jedan dokument koji bi izašao na javnu raspravu. Tada bi i ljudi s terena osjećali da su važna karika i da ih se nešto pita. Pogledajte i analizirajte koliko će Vam se ljudi s terena uključiti u javnu raspravu i zašto je tomu tako? Mene osobno to boli. Zašto im nije važno?! Nadalje, osobno sam od kurikularne reforme očekivala rasterećenje u smislu administracije i više slobode i mogućnosti bavljenja učenicima i njihovim stvarnim interesima, no u prvom dokumentu koji je imao tri domene i od kojega sam očekivala upravo to, dobili smo pisanje izvješća, opisno ocjenjivanje uz brojčane ocjene i sl. Još više administracije i još više vremena uz računalo. Ovaj drugi dokument ima pet područja, no ipak nama nastavnicima kod vrednovanja daje veću autonomiju i slobodu. Bez obzira koji dokument usvojimo, ja ću i dalje svoj posao raditi kako sam ga radila i do sada, s puno ljubavi prema Kineziologiji i prema učenicima s kojima radim, sa željom i ciljem da su oni na satima aktivni i nasmijani, da s mojih sati odlaze sretni i zadovoljni, te da im tjelesna aktivnost postane kultura življenja. Osim toga, voljela bih kada bi vidjeli rezultate eksperimentalnog programa, kada bi se analiziralo ono što se eksperimentalnim programom i kurikulumom trebalo raditi u ovoj školskoj godini. Voljela bih čuti iskustva kolega koji su sudjelovali u eksperimentalnom programu, jer oni mi mogu reći što je dobro ili što treba doraditi.Prilično sam zbunjena, prošla sam edukaciju kao i većina kolega (virtualna učionica) kojom nas pripremaju za slijedeću školsku godinu za "Školu za život" ,a nismo dobili analizu provedenog eksperimentalnog programa, a mi sad ovdje raspravljamo o nekom drugom , novom Kurikulumu. Tko će nas educirati, što ćemo trebati odraditi, što s najavljenim edukacijama???? Kolega Klobučar je dao tako dobre primjere, slažem se s njegovim prijedlozima. Mišljenja sam da bez detaljne analize eksperimentalnog programa( pa još ga nismo niti proveli do kraja) ne treba raspravljati o nečemu novom. S poštovanjem, Mirela Šunda, prof. mentor Gimnazija A. G. Matoša, Đakovo Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
77 Damir Bavčević ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, Ovim putem želim izraziti podršku novoj verziji kurikuluma. Predloženi dokument je značajno unaprijeđen te smatram da je utemeljen na načelima struke i kineziološke znanosti. Kurikulum predstavlja podlogu za unaprijeđenje nastavne prakse i podržavam njegovo usvajanje. Damir Bavčević, mag.cin. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
78 dr. sc. STIPAN PRCE ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Zadovoljstvo je upoznati se s dokumentom, koji nakon dugog niza godina, omogućuje nastavnicima suvremeniji i primjereniji rad. Dokument će pomoći učenicima da se uspješnije nose s izazovima sadašnjeg i budućeg vremena, posebno u srednjim školama. Ja sam za usvajanje ovog dokumenta. dr. sc. Stipan Prce Gimnazija Metković Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi
79 Tonči Bavčević ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, Ovim putem izražavam zadovoljstvo predstavljenim dokumentom. Izvršene korekcije u značajnoj su mjeri unaprijedile kurikulum u znanstvenom i stručnom pogledu. Mišljenja sam da dokument u ovakvom obliku predstavlja kvalitetnu podlogu za unaprjeđenje rada u našem predmetu te podržavam njegovo usvajanje. Izv.prof.dr.sc. Tonči Bavčević Katedra za kineziološku metodiku Kineziološki fakultet, Sveučilište u Splitu Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
80 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, A. Svrha i opis predmeta Poštovani, • Tjelesna i zdravstvena kultura (pokrata: u daljnjem tekstu TZK) provodi se u cijeloj vertikali odgojno-obrazovnog sustava Republike Hrvatske, a uz međupredmetnu temu Zdravlje sastavni je dio Tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja Predlažemo da se ta rečenica dopuni na sljedeći način: „Tjelesna i zdravstvena kultura (pokrata: u daljnjem tekstu TZK) provodi se u cijeloj vertikali odgojno-obrazovnog sustava Republike Hrvatske, a uz međupredmetnu temu Zdravlje sastavni je dio Tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja kao i izvannastavne i izvanškolske (športske) aktivnosti. • Temelji se na usvajanju kinezioloških teorijskih i motoričkih znanja, vještina i navika koje doprinose stvaranju pozitivnog stava prema tjelovježbi, zdravlju i zdravom načinu života… Predlažemo da se ta rečenica nadopuni, te da glasi: “Temelji se na usvajanju kinezioloških teorijskih i motoričkih znanja, vještina i navika koje doprinose razvoju morfoloških obilježja, razvoju motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, te stvaranju pozitivnog stava prema tjelovježbi, zdravlju i zdravom načinu života… • Stručne i znanstvene spoznaje za ovaj predmet proizlaze iz Kineziologije, odnosno iz njezine znanstvene grane Kineziološka edukacija. Predlažemo da se ta rečenica nadopuni ostalim znanstvenim granama, koje doprinose ostvarivanju ishoda TZK, te da glasi: „Stručne i znanstvene spoznaje za ovaj predmet proizlaze iz Kineziologije, odnosno iz njezinih znanstvenih grana Kineziološka edukacija, Kineziologija sporta, Kineziterapija i prilagođena tjelesna aktivnost.. • Tijekom provedbe kinezioloških motoričkih aktivnosti Predlažemo da se izbaci motoričkih, te da glasi: „Tijekom provedbe kinezioloških aktivnosti..“, kineziološke aktivnosti podrazumijevaju provođenje pokretom, motoričkim aktivnostima, te da se isto ujednači u cijelom tekstu. • Tjelovježbom se povećava asertivnost te razvoj odlučnosti, doprinosi upornosti i ostalim pozitivnim psihičkim obilježjima učenika. Predlažemo da se ta rečenica nadopuni, te da glasi: „Tjelovježbom se povećava socijalna inkluzija, razvija se sposobnost donošenja odluka i rješavanja problema, ali isto tako razvija se samopouzdanje, odlučnost, upornost te ostala pozitivna psihičkih obilježja učenika.“ • Tjelesna i zdravstvena kultura doprinosi, uz ostalo, razvoju nacionalnog identiteta i očuvanju tradicijske kulture. Predlažemo da se navedena rečenica dopuni, te da glasi: „Tjelesna i zdravstvena kultura doprinosi, uz ostalo, upoznavanju s Olimpijskim pokretom, razvoju nacionalnog identiteta, očuvanju tradicijske kulture te razvoju socijalne kohezije, povjerenja i njegovanju kvalitetnih međuljudskih odnosa. Važno mjesto tjelesna i zdravstvena kultura ima i u Nacionalnom programu športa u smislu pravovremenog prepoznavanja i usmjeravanja učenika u odgovarajuće izvannastavne i izvanškolske športske aktivnosti. • Svaka odgojno-obrazovna razina i ciklus temelje se i nastavljaju na prethodno usvojena kineziološka motorička znanja i vještine, što omogućuje povezano i učinkovito djelovanje na antropološka obilježja. Predlažemo da se iz rečenice izbaci kineziološka, te da rečenica glasi: “Svaka odgojno-obrazovna razina i ciklus temelje se i nastavljaju na prethodno usvojena motorička znanja i vještine, što omogućuje povezano i učinkovito djelovanje na antropološka obilježja.“ Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
81 Ljiljana Hanžek ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, A. Svrha i opis predmeta Poštovani, NOVI KURIKULUM: Novi kurikulum je ne prihvatljiv, razlog tome; iščitavajući tekst nailazim na nedorečenost, na nejasnoću teksta što učenici bi trebali znati i razvijati (koje su to kompetencije?). PRIJAŠNJI KURIKULUM: Prijašnji kurikulum je smisleno i strukturalno sastavljen prema jasnim smjernicama učenja i poučavanja, što bi učenik trebao znati i razvijati (kompetencije). Mišljenja sam, svrha i opis je puno jasnije i jednostavnije napisano u prethodnom kurikulumu. Treba vratiti prethodni kurikulum. NOVI KURIKULUM: U novom kurikulumu svrha i opis predmeta ne opravdava strukturu koja se nalazi u kurikulumu, dio teksta je prepisan iz Nacionalnog okvira kurikuluma iz 2011. Navest ću nekoliko primjera iz novog kurikuluma( „Osigurava antropološku kompetentnost učenika koja omogućava da učenici upoznaju svoje tijelo, njegovo funkcioniranje, mogućnosti i ograničenja, da razumiju važnost i nauče kako da cijelog života održavati i unaprjeđivati tjelesnu spremnost i zdravlje. Razumjet će povezanost tjelesnoga, duševnoga i emocionalnog zdravlja, upoznati načine usvajanja zdravih navika.“). Nisam sigurna koja je to antropološka kompetentnost? I tako redom... razumjeti duševno i emocionalno stanje…itd. KURIKULUM: Kurikulum bi trebao istaknuti jednostavnost svojom strukturom, sastavljen od ishoda i aktivnosti koje će potaknuti učenike na aktivno sudjelovanje u motoričkim aktivnostima kako u školi, tako i u slobodno vrijeme. Učenik kroz razvoj vlastitih stavova prihvaća čimbenike za kvalitetnije življenje te usvaja znanja, razvija vještine i stavove u očuvanju zdravlja. NOVI KURIKULUM: U ovom novom kurikulumu svrha i opis su napisani nejasno te rečenice koje su ponovno dugačke i opisuje sve i svašta. Tekst govori o usvajanju kineziološkim teoretskim i motoričkim znanjima, dok su ostale sastavnice zanemarene, a graf pokazuje oprečnu ideju, te ne prati postotke kako su prikazani. Koliko znamo, kompetencije čine znanja, vještine navike/stavove koje u tekstu sadašnjeg kurikuluma nisu jasno tekstualno opisane. PRETHODNI KURIKULUM: Prethodni kurikulum je postavljen na općim ciljevima iz područja Tjelesne i zdravstvene kulture te razrađen i opisan. Tekst prethodnog kurikuluma, opis i svrha predmeta su napisani prema jasnom slijedu. Postavljene su jasne ideje što učenik treba znati savladati te koje vještine bi trebao razviti (kompetencije). TEKST PRETHODNOG KURIKULUMA: A. Svrha i opis predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura provodi se u cijeloj vertikali odgojno-obrazovnog sustava Republike Hrvatske. Temelji se na usvajanju kinezioloških teorijskih i motoričkih znanja, vještina i navika koje doprinose stvaranju pozitivnog stava prema tjelovježbi, zdravlju i zdravom načinu života. Stručne i znanstvene spoznaje za ovaj predmet proizlaze iz Kineziologije, odnosno iz njezine znanstvene grane Kineziološka edukacija. U definiranju opisa i odgojno-obrazovnih ciljeva učenja i poučavanja te vježbanja, sustavno se koriste dosezi kineziologijske znanosti, a posebno utjecaj programiranog tjelovježbe na razvoj i održavanje antropoloških obilježja. Osigurava motoričku kompetentnost učenika koja se odnosi na učenje različitih motoričkih aktivnosti. Pozitivno utječe na morfološka obilježja te na razvoj motoričkih, funkcionalnih, kognitivnih sposobnosti i konativnih osobina učenika. Podupire skladan rast i razvoj cijelog organizma, doprinosi većim radnim sposobnostima, uspjehu u učenju te osobnom i socijalnom razvoju. Tjelovježbom se povećava asertivnost te razvoj odlučnosti, doprinosi upornosti i ostalim pozitivnim psihičkim obilježjima učenika. Motorička znanja i vještine koje se stječu, navike koje se razvijaju u ovom nastavnom predmetu potiču solidarnost, osjećaj odgovornosti, razvijanje moralnih vrijednosti te poštovanja sebe i uvažavanje različitosti. (MPT)U širokom rasponu vrijednosti, nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura doprinosi, uz ostalo, razvoju nacionalnog identiteta i očuvanju tradicijske kulture. Tijekom učenja i poučavanja kinezioloških motoričkih aktivnosti postavljaju se objektivna očekivanja. Podiže se razina kinezioloških motoričkih znanja koja omogućuju povećanu motoričku aktivnost učenika u cilju poboljšanja tjelesne spremnosti, podizanja kvalitete svakodnevnog života te očuvanja i unapređenja zdravlja. Svaka odgojno-obrazovna razina i ciklus temelje se i nastavljaju na prethodno usvojena motorička znanja i vještine, što omogućuje povezano i učinkovito djelovanje na kinantropološka obilježja. Temeljem navedenog, tjelesna i zdravstvena kultura je jedan od bitnih činitelja zdravlja učenika te pridonosi stvaranju osobnosti učenika i u potpunosti doprinosi osnovnoj ljudskoj potrebi za kretanjem. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
82 Miroslav Klobučar ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, A. Svrha i opis predmeta U ovom komentaru zadržat ću se na poglavlju SVRHA I OPIS PREDMETA! Tekst dokumenta će ostati cjelovit. Za pojedine retke ili poglavlja ću napisati izravan komentar, obrazloženje a najčešće i prijedlog… Obzirom da se font ne može zadebljati ili nakositi te tako odvojiti dokument od komentara na početku svakog teksta ću napisati DOKUMENT ili KOMENTAR kako bi bilo jasnije što je što. Ukoliko čitate tekst preskačući poglavlje KOMENTAR čitate Opis i svrhu predmeta u cjelini. DOKUMENT Tjelesna i zdravstvena kultura (pokrata: u daljnjem tekstu TZK) provodi se u cijeloj vertikali odgojno-obrazovnog sustava Republike Hrvatske, a uz međupredmetnu temu Zdravlje sastavni je dio Tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja. TEKST DOKUMENTA KOJI KOMENTIRAM Temelji se na usvajanju kinezioloških teorijskih i motoričkih znanja, vještina i navika koje doprinose stvaranju pozitivnog stava prema tjelovježbi, zdravlju i zdravom načinu života. KOMENTAR Naš se predmet temelji na kretanju temeljnoj ljudskoj potrebi. Naša je svrha u dobivenim uvjetima (2 sata tjedno) doprinijeti zadovoljenju ove potrebe kroz raznolike oblike kretanja od tjelesne aktivnosti u najširem smislu do ciljanih kinezioloških motoričkih aktivnosti u najužem smislu. Odabirom sadržaja i načinom rada želimo potaknuti učenike da aktivno sudjeluju i svladaju ponuđene motoričke aktivnosti, prihvate ih kao bitne čimbenike kvalitete ljudskog života te ih tijekom života koriste s ciljem očuvanja zdravlja i ljepote, zabave, druženja, sportskog uspjeha ili tjelesnog razvoja. Držim da kurikulumom trebamo istaknuti naš jedinstveni doprinos odgoju i obrazovanju. Svaki predmet ima nešto svoje – mi pokrivamo ono što nitko ne pokriva na ovaj način a to je tjelesno kretanje. Ono može ostati na svojoj bazičnoj razini (kretanje) ali putem nastave u predmetu, izvannastavnih aktivnosti u području i izvanškolskih aktivnosti može poprimiti zadivljujuće i brojne manifestacije – sportske, plesne, zdravstvene… Samo je nebo granica u što se sve jedna tako bazična stvar može pretvoriti a čarobnjaci koji to trebaju učiniti su učitelji TZK-e. Naravno… bitna je granica i dodijeljeni broj sati, a obzirom na izravnu korelaciju tjelesne aktivnosti i zdravlja ovaj broj sati je zasigurno nedostatan za ozbiljnije zdravstvene učinke. TEKST DOKUMENTA KOJI KOMENTIRAM Time se stječu temeljne kompetencije, poglavito one koje proizlaze iz potrebe primjerenoga i stalnoga prilagođavanja novim radnim i životnim uvjetima . KOMENTAR Čime se to stječu temeljne kompetencije? Nije mi jasno na koje se to temeljne kompetencije misli? Kompetencije koje proizlaze iz potrebe… Radi li se ovdje o motoričkim i generičkim kompetencijama? Ako se odnosi na motoričke, a smještaj rečenice na to upućuje obzirom da se nalazi iz opisa utemeljenja predmeta, kako to motoričke kompetencije proizlaze iz bilo čega? Kompetencije uključuju vještine, znanja i stavove (vrijednosti) i rezultat su rada, vježbanja, učenja! Predlažem da se ovdje konkretno navedu motoričke, pa i neke generičke kompetencije koje učenici usvajaju a rezultat su brojnih sati vježbanja (to je naša temeljna aktivnost), ustrajnosti, suradnje…od trčanja, skakanja, bacanja preko plesanja… To su neke od temeljnih kompetencija koje razvijamo, tko će ih unutar odgojno obrazovnog sustava razvijati ako mi nećemo. Nekim kolegama to je previše trivijalna zadaća pa uporno kurikulum tjelesne i zdravstvene kulture usmjeravaju putem psihologije, zdravstva i slično. Naravno trebamo navesti da nam naše temeljno usmjerenje na vježbanje te zahtjevi redovitog vježbanja, težina zadataka, individualni i ekipni rad omogućuju utjecaj i na druge odgojne i socijalne komponente razvoja učenika kao što su upornost, samodisciplina, suradnja, otpornost na frustracije, samopouzdanje… ali to su posredni utjecaji koje „dijelimo“ s drugim predmetima i područjima. Naglasak ovako temeljnog dokumenta mora biti na našem jedinstvenom doprinosu. TEKST DOKUMENTA KOJI KOMENTIRAM Stručne i znanstvene spoznaje za ovaj predmet proizlaze iz Kineziologije, odnosno iz njezine znanstvene grane Kineziološka edukacija. U definiranju opisa i odgojno-obrazovnih ciljeva učenja i poučavanja te vježbanja, sustavno se koriste dosezi kineziologijske znanosti, a posebno utjecaj programiranog tjelesnog vježbanja na razvoj i održavanje antropoloških obilježja. KOMENTAR Koriste se dosezi kineziologijske znanosti – to je razumljivo. Međutim nije razumljivo kako se u definiranju opisa koriste utjecaji programiranog tjelesnog vježbanja… Pretpostavljam da nedostaje pojam spoznaje pa to onda zvuči drugačije … u definiranju opisa i ciljeva posebno koriste spoznaje o utjecaju programiranog tjelesnog vježbanja…. TEKST DOKUMENTA KOJI KOMENTIRAM Osigurava antropološku kompetentnost učenika koja omogućava da učenici upoznaju svoje tijelo, njegovo funkcioniranje, mogućnosti i ograničenja, da razumiju važnost i nauče kako da cijelog života održavati i unaprjeđivati tjelesnu spremnost i zdravlje. KOMENTAR Predmet osigurava antropološku kompetentnost - doista mi nije jasno na čemu se temelji i što znači ovaj tako bombastični pojam. U konačnici rečenica iza njega odnosi se uglavnom na tjelesno i motoričko. Obzirom da se radi o kurikulumu tjelesne i zdravstvene kulture u uvjetima provedbe dva sata tjedno bilo bi sasvim dovoljno da govorimo o motoričkoj kompetentnosti učenika. DOKUMENT Razumjet će povezanost tjelesnoga, duševnoga i emocionalnog zdravlja, upoznati načine usvajanja zdravih navika. Tijekom provedbe kinezioloških motoričkih aktivnosti postavljaju se objektivna očekivanja. Podiže se razina kinezioloških motoričkih znanja koja omogućuju povećanu motoričku aktivnost učenika u cilju poboljšanja tjelesne spremnosti, podizanja kvalitete života. TEKST DOKUMENTA KOJI KOMENTIRAM Pozitivno utječe na morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti, a posredno i na kognitivne sposobnosti te konativne osobine učenika. KOMENTAR U gornjem retku navedeni su opći utjecaji i oni podrazumijevaju sve ono što piše u redovima ispod pa nije potrebno ponavljati… Asertivnost… odlučnost… upornost… navike… solidarnost… odgovornost… samopoštovanje… uvažavanje različitosti… hoćemo li nabrajati sve i zašto smo ove istaknuli a nismo napisali suradnja? Malo je iritantno to silno nabrajanje posrednih pozitivnih utjecaja dok se izravni utjecaji na tijelo i razvoj stavljaju pod jednu opću tvrdnju… ne nabraja se poboljšanje rada krvožilnog sustava, kapaciteta pluća, jačanje mišića bitnih za stabilizaciju… a sve su to naši jedinstveni doprinosi razvoju i zdravlju učenika! Primjer ponavljanja! U dokumentu piše: "Utječe na morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti" – i već u sljedećem retku se navodi skladan rast i razvoj, pa radne sposobnosti… nije li to sadržano u rečenici prije' Kognitivno i konativno pokrivaju gotovo sve… predlažem da se doda jedino vrijednosni sustav učenika pa to izgleda ovako… a posredno i na kognitivne sposobnost, konativne osobine te vrijednosni sustav učenika. Veliki dio teksta koji slijedi nije potreban, možda se može iskoristiti za nešto drugo… Lijepo je navedeno da je nastava tjelesne i zdravstvene kulture zapravo rasterećenje za učenike pa bi možda bilo bolje u par redaka naglasiti i razraditi tu našu jedinstvenost i specifičnost…mi smo važni jer rasterećujemo učenike od stalnog sjedenja i kognitivnih napora (što ne znači da ih prilikom vježbanja nema). DOKUMENT – VELIKI DIO JE PONAVLJANJE PRIJE NAVEDENIH OPĆIH TVRDNJI PA STOGA NEPOTREBAN. Potiče skladan rast i razvoj organizma, doprinosi većim radnim sposobnostima, uspjehu u učenju te osobnom i socijalnom razvoju. Tjelovježbom se povećava asertivnost te razvoj odlučnosti, doprinosi upornosti i ostalim pozitivnim psihičkim obilježjima učenika. Znanja i vještine koje se stječu, navike koje se razvijaju u ovom nastavnom predmetu potiču solidarnost, osjećaj odgovornosti, razvijanje moralnih vrijednosti te poštovanja sebe, uvažavanje različitosti i razlike među spolovima. U širokom rasponu vrijednosti, nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura doprinosi, uz ostalo, razvoju nacionalnog identiteta i očuvanju tradicijske kulture. Svaka odgojno-obrazovna razina i ciklus temelje se i nastavljaju na prethodno usvojena kineziološka motorička znanja i vještine, što omogućuje povezano i učinkovito djelovanje na antropološka obilježja. Sadržaji ovog predmeta promicanjem primjerenog ponašanja i prihvaćanjem općeljudskih vrijednosti značajan su odgojni čimbenik, te upućuju na nenasilno rješavanje sukoba, razvijaju sposobnosti emocionalne samoregulacije i kontrolu agresivnosti. Predmet Tjelesna i zdravstvena kultura djeluje rasterećujuće na učenike i predstavlja svrsishodan način aktivnog odmora. Sukladno tome ne bi ga trebalo smatrati ukupnim opterećenjem kojem je učenik izložen posebice u kognitivnom prostoru. Temeljem navedenog, tjelesna i zdravstvena kultura je jedan od bitnih činitelja zdravlja te pridonosi razvoju osobnosti učenika, podizanju razine sposobnosti čime pozitivno utječe na cjeloviti antropološki status. TEKST DOKUMENTA KOJI KOMENTIRAM Stručnim i znanstveno utemeljenim tjelesnim vježbanjem ostvaruje se značaj Tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja u formiranju pozitivnog stava prema tjelesnom vježbanju, zdravlju i kvaliteti življenja. KOMENTAR Stručnim i znanstveno utemeljenim UPRAVLJANJEM PROCESOM tjelesnog vježbanja I AKTIVNIM SUDJELOVANJEM UČENIKA ostvaruje se značaj PREDMETA tjelesna i zdravstvena kultura i NJEGOV JEDINSTVENI DOPRINOS UKUPNOM ODGOJNO OBRAZOVNOM RAZVOJU UČENIKA. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
83 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja Poštovani, • Razviti pozitivan stav prema kineziološkim motoričkim aktivnostima, usvojiti navike redovitog tjelesnog vježbanja radi podizanja razine zdravlja i kvalitete življenja. Predlažemo da se iz rečenice izbaci motoričkim, te da rečenica glasi: „Razviti pozitivan stav prema kineziološkim aktivnostima, usvojiti navike redovitog tjelesnog vježbanja radi podizanja razine zdravlja i kvalitete življenja.“ • Stjecati kineziološka teorijska i motorička znanja s ciljem samostalne primjene u svakodnevnim kineziološkim aktivnostima. Predlažemo da rečenica glasi: „Stjecati kineziološka teorijska i motorička znanja s ciljem njihove samostalne primjene u svakodnevnim kineziološkim aktivnostima.“ • Osposobiti se za samopraćenje ukupnosti antropoloških obilježja te njihovo održavanju na optimalnoj razini. Predlažemo da rečenica glasi: “Osposobiti se za praćenje morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti radi kontrole, održavanja i unaprjeđivanja tjelesne spremnosti.“ • Osposobiti se za samostalno programiranje i provedbu programa usmjerenog podizanju razine motoričkih sposobnosti i postignuća s naglaskom na provođenje tjelesnog vježbanja u prirodi. Obavezno da se iz rečenice izbaci programiranje, jer učenici nemaju temeljna znanja da bi mogli samostalno programirati podizanje motoričkih sposobnosti i postignuća. Za navedeno (kontrola pripremljenosti, planiranje i programiranje) školuje se na fakultetima. Predlažemo da rečenica glasi: „Osposobiti se za samostalnu provedbu programa usmjerenog podizanju razine motoričkih sposobnosti i postignuća s naglaskom na provođenje tjelesnog vježbanja u prirodi i ostalim adekvatnim otvorenim i zatvorenim sportskim prostorima“ Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
84 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, C. Predmetna područja kurikuluma Poštovani, • Predmet Tjelesna i zdravstvena kultura sadrži pet predmetnih područja: A) Tjelesno vježbanje i zdravlje (OŠ TZK A; SŠ TZK G A) B) Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti (OŠ TZK B; SŠ TZK G B) C) Kineziološka teorijska i motorička znanja (OŠ TZK C; SŠ TZK G C) D) Motorička postignuća (OŠ TZK D; SŠ TZK G D) E) Odgojne vrijednosti (OŠ TZK E; SŠ TZK G E) predlažemo da se predmetna područja s obzirom na cilj predmeta, važnost, LOGIČNI SLIJED, zastupljenost u provedbi, preslože sljedećim redoslijedom: A) Kineziološka teorijska i motorička znanja (OŠ TZK A; SŠ TZK G A) B) Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti (OŠ TZK B; SŠ TZK G B) C) Motorička postignuća (OŠ TZK C; SŠ TZK G C) D) Tjelesno vježbanje i zdravlje (OŠ TZK D; SŠ TZK G D) E) Odgojne vrijednosti (OŠ TZK E; SŠ TZK G E) • Predmetna područja su izrazito povezana čime razvijaju pozitivan pristup prema kineziološkim motoričkim aktivnostima, osiguravaju višestrani odgojno-obrazovni pristup koji omogućuje zadovoljenje različitih potreba učenika, prepoznavanje i razvoj njihovih sposobnosti te otkrivanja darovitosti. Predlažemo da se rečenica nadopuni, te da glasi: „Predmetna područja su izrazito povezana čime razvijaju pozitivan pristup prema kineziološkim aktivnostima, osiguravaju višestrani odgojno-obrazovni pristup koji omogućuje zadovoljenje različitih potreba učenika, prepoznavanje i razvoj njihovih sposobnosti te otkrivanje i skrb o njihovoj darovitosti.“ B) MORFOLOŠKA OBILJEŽJA, MOTORIČKE I FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI • Ciljevi ovog predmetnog područja su: osposobljenost za samopraćenje morfoloških značajki, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te ukupnosti antropoloških obilježja te njihovo održavanju na optimalnoj razini. Kako nije dovoljno jasno kako učenici mogu provoditi samopraćenje ukupnost antropoloških obilježja (socijalnog statusa, zdravstvenog statusa, konativnih dimenzija ličnosti, kognitivnih sposobnosti, …) predlažemo da se ukupnost antropoloških obilježja izbaci ili preformulira ovisno o ideji autora o tome što su htjeli naglasiti. Samo kao primjer skrećemo pažnju da pojedina testiranja iz prostora konativnih dimenzija ličnosti i kongitivnih sposobnosti, mogu provoditi samo školovani psiholozi. Isto tako, dijagnostika morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti uči se na kineziološkim fakultetima, pa bi ovdje trebalo izabrati adekvatan glagol o razini kojom učenici mogu provoditi navedeno. Možda bi pravi termin bio razumijevanje, a ne samopraćenje. Ne manje važan cilj je: „kreiranje centralne baze podataka o morfološkim obilježjima, motoričkim i funkcionalnim sposobnostima učenika osnovnih i srednjih škola u RH kako bi osim kontinuiranog praćenja rada i napretka učenika, bila pomoć pri odabiru adekvatnih sadržaja za individualno unaprjeđenje istih, te pomoć pri usmjeravanju u izvannastavne i izvanškolske sportske aktivnosti. C) KINEZIOLOŠKA TEORIJSKA I MOTORIČKA ZNANJA • Učenici će stečena znanja i vještine moći koristiti kroz kineziološke motoričke aktivnosti,…. Predlažemo da se iz rečenice izbaci motoričke, te da rečenica glasi: „Učenici će stečena znanja i vještine moći koristiti kroz kineziološke aktivnosti,….“ • Učenici će stečena znanja i vještine moći koristiti kroz kineziološke motoričke aktivnosti, čime se izrazito utječe na aktivno provođenje slobodnog vremena, na podizanje ukupne kvalitete života i unapređenje zdravlja. Predlažemo da se navedeno nadopuni s još jednom rečenicom: „Učenici će stečena znanja i vještine moći koristiti kroz kineziološke aktivnosti, čime se izrazito utječe na aktivno provođenje slobodnog vremena, na podizanje ukupne kvalitete života i unapređenje zdravlja. Posebna pažnja posvetiti će se darovitim učenicima, te učenicima s posebnim zdravstvenim potrebama radi njihovog usmjeravanja u sport i druge njima primjerene programirane tjelesne aktivnosti“ D) MOTORIČKA POSTIGNUĆA • Osposobiti se za samostalno programiranje i provedbu programa usmjerenog podizanju razine motoričkih postignuća ostvaruje se putem ovog predmetnog područja i podrazumijeva: osposobljenost za jutarnje tjelesno vježbanje, prepoznavanje korisnosti mikropauza, makropauza, stanki učenja; prepoznavanja i osvješćivanje potreba o pravilnoj izmjeni rada u odnosu na vrijeme vježbanja; primjena prirodnih oblika kretanja u svakodnevnom životu i radu, primjena naučenog u izabranom sportu te kineziološko rekreativnim aktivnostima; osposobljenost za samostalno programiranje i provedbu programa usmjerenog podizanju razine motoričkih postignuća. OBAVEZNO iz rečenice izbaciti osposobiti se za samostalno programiranje, jer učenici nemaju temeljna znanja da bi mogli samostalno programirati podizanje motoričkih postignuća. Za navedeno (kontrola pripremljenosti, planiranje i programiranje) školuje se na Kineziološkim fakultetima. Predlažemo da rečenica glasi: „Osposobiti se za samostalnu provedbu programa usmjerenih podizanju razine motoričkih postignuća, ... Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
85 Astrid Čulić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, C. Predmetna područja kurikuluma Poštovane/i, Argumenti neprihvatljivosti prijedloga kurikuluma: C. Predmetna područja kurikuluma- Iz koordiniranog metodološkog priručnika ERSa Predmetni kurikulumi organizirani su prema organizacijskim područjima (tematskim cjelinama/domenama/konceptima) koja čine gradivnu strukturu određenog predmeta. Očito nova RS TZK nije znala vlastitu podjelu smjestiti unutar odrednica propisanih KMP ERS 2019. pa su osmislili novu vrstu predmetne strukture. Predmet Tjelesna i zdravstvena kultura sadrži pet predmetnih područja:?????prepisani 70% iz NOKa 2011. A) Tjelesno vježbanje i zdravlje (iz NOKa) Zdravlje je međupredmetna tema čija očekivanja u našem predmetu ostvarujemo gotovo u cijelosti, ako je tjelesno vježbanje zašto ne i tjelovježba koja je širi pojam, pa i tjelovježba i sport ako treba? Jer tako ne piše u NOKu? B) Antropološka obilježja (iz NOKa) Nepotrebno "područje" (antropološka obilježja prate se nekoliko puta godišnje i sastavnica su dijagnostike u cilju izrade izvedbenog kurikuluma i vrednovanja za učenje, nije ga potrebno izdvajati kao gradivnu strukturu predmeta, utjecaj je sveobuhvatni gotovo u svim dijelovima. ( u opisu -Predmetno područje morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti usredotočuje se na ljudsko tijelo i na njegova antropološka obilježja). Jer tako ne piše u NOKu? I motorička postignuća i morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti "usredotočuju" se na ljudsko tijelo. Zašto onda ne Moje tijelo i ja? C) Kineziološka teorijska i motorička znanja (iz Noka) Teorijska znanja??? Ovo bi "područje" trebalo biti prvo je prvo treba nešto naučiti da bi se moglo vježbati i razvijati navike. A kud bi onda trebalo staviti tjelesno vježbanje? D) Motorička postignuća (Iz Noka) Ishod u ovom području je jedan jedini i ponavlja se kroz cijelu vertikalu bez usložnjavanja???!!!! Ima li onda uopće potrebe za tim "predmetnim područjem"? Ovo je sastavnica vrednovanja i ishoda , ako hoćete, kako je bilo u prethodnom prijedlogu kurikuluma TZK. E) Odgojne vrijednosti- NOVO PODRUČJE (ili je koncept?) ZA KOJE U OPISU PREDMETA STOJI DA JE SASTAVNICA SVIH 4 PODRUČJA? Nepotrebno izdvajati kao gradivnu strukturu predmeta jer bi odgojni učinci trebali biti prožeti kroz sve segmente učenja i poučavanja predmeta što i jesu. U grafičkom prikazu NEMA prikaz odnosa sa temeljnim kompetencijama i međupredmetnim temama KMP 2019.-Predmetni kurikulum sadržava i grafički prikaz koji prikazuje organizaciju predmetnog kurikuluma i odnos organizacijskih područja s generičkim kompetencijama i međupredmetnim temama u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva. Temeljne kompetencije spomenute 2x u cijelom PK, a u grafičkom prikazu predmeta ih nema kao ni povezanosti s međupredmetnim temama. Grafički prikazi zastupljenosti predmetnih područja po ciklusima ne odgovaraju postavljenim ishodima!!!!!!!! Prosječni matematičar bi to uočio! Pr. RN ishodi-A 9, B 4, C 9, D 4,E 4 30%, 10%,, 30%, 10 %, 20% ??????? U grafičkom prikazu i dva područja označena istom bojom? PN ishodi-A9, B6, C12, D6, E4 Sve 20% ???????? po čemu je određena zastupljenost???? SŠ ishodi-A9, B6, C7, D4, E5 Sve 20%????? po čemu je određena zastupljenost?????? Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
86 Miroslav Klobučar ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, C. Predmetna područja kurikuluma C - PREDMETNA PODRUČJA KURIKULUMA ! Čini se da radna skupina inzistira na pojmu predmetna područja umjesto domena kako je predviđeno Pravilnikom. Vjerojatno je to stoga što domena nije hrvatski izraz pa možda niti najprikladniji. Međutim, predmetna područja također nije sretan odabir jer je blizak pojmu tjelesno i zdravstveno odgojno obrazovno područje koje mnogi i dalje poistovjećuju s predmetom što nije dobro. TZ područje puno je širi te ga je iznimno važno razlikovati od predmeta. Ostanimo svjesni širine tjelesnog i zdravstvenog područja jer ono daje mogućnost dopune predmeta kako brojem sati i vrstom aktivnosti tako, nadamo se i količinom zaduženja učitelja. Kurikulum predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura predlaže pet predmetnih područja: A)Tjelesno vježbanje i zdravlje (OŠ TZK A; SŠ TZK G A) B)Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti (OŠ TZK B; SŠ TZK G B) C)Kineziološka teorijska i motorička znanja (OŠ TZK C; SŠ TZK G C) D) Motorička postignuća (OŠ TZK D; SŠ TZK G D) E)Odgojne vrijednosti (OŠ TZK E; SŠ TZK G E) Predloženih pet domena zapravo ima različite kriterije podjele i to je zbunjujuće – domena vježbanje i zdravlje određena je usmjerenošću vježbanja na zdravlje ali na primjer domena kineziološka teorijska i motorička znanja zapravo se odnosi na sadržaje koje koristimo u svakoj domeni. Motorička postignuća i odgojne vrijednosti također. Motorička znanja su alati koje koristimo u svakoj domeni. Krećemo od osnovnih motoričkih znanja, prema složenijim. U njihovoj izvedbi koristimo motoričke sposobnosti pa govorimo o motoričkim postignućima. Paralelno imamo priliku odgajati. Ovaj se proces ponavlja u svakoj domeni, bez obzira radi li se o nekom sportu, vježbanju za zdravlje ili transformaciju. Prema tome, motorička znanja, postignuća, teorijska znanja i odgojne vrijednosti sastavni su dio svake domene ne mogu biti zasebne domene. Obzirom na navedeno, predlažem najviše tri domene unutar predmeta tjelesna i zdravstvena kultura a za kriterij njihovog formiranja predlažem njihovu usmjerenost: zdravlje, transformaciju i sport (u najširem smislu riječi). Možda nije najsretnije rješenje ali onda bi to zvučalo ovako: 1. Tjelesno vježbanje i zdravlje 2. Tjelesno vježbanje i transformacija 3. Tjelesno vježbanje i sport U sva tri naziva je naglašeno naše jedinstveno djelovanje koje je iznimno važno za sve ljude a osobito djecu u razvoju – vježbanje. 1. TJELESNO VJEŽBANJE I ZDRAVLJE Slažem se s većinom sadržaja u predloženoj domeni ovog dokumenta ali bih predložio da se neki navedeni sadržaji u drugim domenama zapravo navedu ovdje: a) aktivno provođenje slobodnog vremena, podizanje ukupne kvalitete života i unapređenje zdravlja (MOTORIČKA ZNANJA) b) ovo je predmetno područje usmjereno prema očuvanju sustava za kretanje primjenom naučenih specifičnih motoričkih i kineziterapijskih vježbi. (MOTORIČKA ZNANJA) Jasno je da se radi o usmjerenosti na zdravlje. c) osposobljenost za jutarnje tjelesno vježbanje, prepoznavanje korisnosti mikropauza, makropauza, stanki učenja; prepoznavanja i osvješćivanje potreba o pravilnoj izmjeni rada u odnosu na vrijeme vježbanja (iz MOTORIČKA POSTIGNUĆA) Navedene sastavnice ove domene higijena, prehrana, kineziterapijske vježbe, kretanje u prirodi, aktivan način života zapravo su svojevrsne cjeline (kompetencije) koje potrebno razvrstati po razvojnim razdobljima učenika u formi ishoda. Od jednostavnijih prema složenijim poštujući razvojnu dob pri izboru pojedine kompetencije. 2. TJELESNO VJEŽBANJE I TRANSFORMACIJA Iako predmet raspolaže sa samo dva sata nastave činjenica je da je jedno od važnih nastojanja upravo transformacija tjelesnih obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. Možda je udio manji nego kod drugih domena ali i on se mijenja s dobi učenika. Osim toga važno je učenike upoznati s mogućnostima transformacije – ona je doista moguća ali je važno učenike upoznati i s njezinim zakonitostima, suočiti ih s iskustvom transformacije. Redovitim ih mjerenjima potaknuti da se uspoređuju ili da ih spoznaja o vlastitim rezultatima dodatno motivira. Iznimno važna stvar u našem predmetu. Uglavnom se slažem s navedenim u predloženoj domeni MORFOLOŠKA OBILJEŽJA, MOTORIČKE I FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI ali bih također predložio da sastavni dio domene postane: a) Stečena su znanja i vještine posebice važne za razvoj i održavanje radne sposobnosti za izvršavanje školskih obaveza. (iz MOTORIČKIH ZNANJA - radne sposobnosti proizlaze iz motoričkih sposobnosti.) b) Ovo predmetno područje razmatra učinke procesa vježbanja, koji se uglavnom izražavaju rezultatima postignutim u pojedinim kineziološkim aktivnostima. (premjestiti iz ZDRAVLJE – ipak su u ovoj domeni naglašenije procjene učinaka vježbanja) c) Osposobiti se za samostalno programiranje i provedbu programa (iz MOTORIČKIH POSTIGNUĆA) I ovu domenu izgrađuju cjeline čije bi usložnjavanje trebalo biti očito u ishodima. Vježbe za transformaciju – kada koje vježbe (obzirom na razvojnu dob) optimalno koristiti, praćenje antropoloških obilježja, radne sposobnosti, vrednovanje rezultata… 3. TJELESNO VJEŽBANJE I SPORT Pretraživanjem dokumenta uočio sam da se pojam sport pojavljuje samo u nekim ishodima. Postavlja se pitanje što se dogodilo sa sportom? Do sada su nam usta bila puna sporta. Time što je zdravlje postalo tema broj jedan ne znači da je sport postao neprijatelj broj jedan. Sportski sadržaji su naše bogatstvo, samo je pitanje kako ćemo ih usmjeriti. Činjenica je da je većinski postotak sadržaja koje radimo s učenicima sastavni dio nekog sporta. Kolegiji na fakultetu su velikom većinom sportovi stoga držim da nije ništa strano da u nazivu jedne domene imamo sport u najširem smislu riječi (od igre, plesa do natjecateljskog sporta). Radna skupina u prošlom prijedlogu dokumenta to je tako i navela. Ako se ne želi imati višesložan naziv domene bitno je istaknuti da sport u nazivu podrazumijeva igru i ples – oni se također provode u rekreacijskom i sportskom načinu. Sastavnica ove domene su zapravo brojne motoričke i sportske aktivnosti kojima možemo odgovoriti na različite motivacije za vježbanjem: od zabave i druženja do natjecanja. Sastavnice ove domene zapravo mogu biti cjeline koje smo imali u dosadašnjem programu: trčanje, bacanje, skakanje, kolutanje, plesanje… to su zapravo temeljne motoričke kompetencije neophodne za sudjelovanje u većini motoričkih aktivnosti. Ovdje su uključene i elementarne i prilagođene te sportske igre. Ključno pitanje ishoda je motorička kompetencija koju želimo ostvariti na kraju školovanja. Ako želimo da učenici ovladaju kompetencijom trčanja kako bi je prakticirali u svakodnevnom životu onda ishodima od prvog razreda do kraja školovanja definiramo dijelove koje je potrebno svladavati da bi došli do ovog rezultata. Kompetenciju trčanja svladavamo od jednostavnog motoričkog znanja preko složenijeg do ostvarivanja trčanja kako motoričkog ili funkcionalnog postignuća, istovremeno spoznajemo teorijska znanja te razvijamo socijalne vještine usvajamo odgojne vrijednosti. Ovaj se proces odnosi na svladavanje sadržaja bilo koje domene i ujedno je proces kojim upravljamo te ga možemo vrednovati kao: motoričko znanje, motoričko postignuće, odgojne vrijednosti (upornost, aktivnost, redovitost…). Dakle, predložene domene, motorička znanja, motorička postignuća i odgojne vrijednosti ne bi trebale biti domene već su dio procesa svladavanja motoričkih kompetencija pa i sastavnice ocjenjivanja. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
87 Ksenija Gluhak ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji 1. razred: A područje - Tjelesno vježbanje i zdravlje Ishod je prepisan iz prethodnog dokumenta iz C domene zajedno s preporukama. U prethodnom kurikulumu u C domeni je napisan i ishod vježbanja na otvorenom prostoru. Razlog je da učenici mogu imati Tjelesnu i zdravstvenu kulturu na otvorenom prostoru. Ishodi u C domeni su mi puno smisleniji i ne vidim razloga zašto je C domena raščlanjena na A i D područje. Mišljenja sam da se primijeni prethodni dokument. B područje je izrađeno od ishoda koji je nemjerljiv te je visoka razina za učenika u prvom razredu. Ovdje se ne govori što bi učenik trebao svladati nego kako samo sudjeluje u mjerenju; znači li to da učenik ne mjeri svoj antropološki status već sudjeluje samo u mjerenju zajedno s učiteljem ili… B domena prethodnog kurikuluma Predlažem ishode prethodnog kurikuluma, iz jednostavnog razloga kako će učenik sudjelovati. Po taksonomiji, glagol sudjelovat je druga razina afektivnog područja. Učenik u 1. razredu još uvijek je na prvim razinama. Znači ovaj ishod sudjeluje je prezahtjevno za učenika u 1. razredu. Zalažem se da ostane ishod prethodnog dokumenta. D i E područje ukazuje na praćenje motoričkih postignuća. Učenici to svladavaju ili se očekuje od učenika da prati svoja motorička postignuća. Učitelj to ne radi. Postavlja se pitanje kako učenik u 1. razredu to može. Također možemo zaključiti; ne postoji praćenje u prethodnim područjima ili se samo prate motorička postignuća. Mišljenja sam ako se govori o praćenju, prate se i odgojne komponente, motorička postignuća te usvojene kompetencije prema svim postavljenim očekivanim ishodima. Zato i postoje ishodi. D područje nije razjašnjeno o čemu se tu radi i očekuje od postavljenog ishoda. Ishod je prepisan iz prethodnog dokumenta i postavljen sam za sebe u odgojne vrijednosti. U prethodnom dokumentu ishod je postavljen u A domeni iz razloga što učenik stječe znanje na koji način slijedi upute te se to i vrednuje. Znači ovaj ishod bi trebao biti u C području gdje se uči te stječu znanja. E područje je suvišno postavljeno jer su odgojne vrijednosti prisutne u svim ishodima koji se ostvaruju. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
88 Arjana Blažić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji U naslovu ovog dijela piše Odgojno-obrazovna OČEKIVANJA dok se u samom tekstu u ovom dijelu više niti jednom ne spominju očekivanja već ishodi. Što se tiče samih ishoda, oni nisu pravilno definirani niti su mjerljivi, npr. D.2.1. UKLJUČEN u praćenje motoričkih postignuća! Nadalje, za neke ishode čini se kao da ne pripadaju u kurikulum ovog predmeta, već u kurikulume međupredmetnih tema, npr. E.2.2 razvija samopoštovanje, samopouzdanje i ustrajnost. Nijedan od ishoda se ne usložnjava. Odgojno-obrazovni ishodi trebaju predstavljati jasne i nedvosmislene iskaze o tome što očekujemo od učenika u određenom predmetnom području na kraju određene godine učenja, a napredovanjem u odgojno-obrazovnom sustavu se trebaju usložnjavati tako da kroz godine učenja čine zaokruženu, logičnu cjelinu učenja i poučavanja. U ovoj inačici kurikuluma ishodi su samo nabacani, nepovezani, netočno opisani i još jednom napominjem, nemjerljivi. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
89 Miroslav Klobučar ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji http Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
90 Miroslav Klobučar ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji OVAJ SE KOMENTAR PRVENSTVENO ODNOSI NA DEFINIRANE RAZNE ISHODA DOMENA: KINEZIOLOŠKA TEORIJSKA I MOTORIČKA ZNANJA Jasno je kako motorička znanja predstavljaju sigurno najveći postotak onoga što trebamo ishodovati kod učenika i veliki je izazov jasno odrediti sustav određivanja razine postignuća ovih ishoda. U razinama navedenima u ovoj domeni jasan je nedostatak sustava: U jednom trenutku razina se definira djelomično pravilnom izvedbom, pa izvedbom prema uputi, pa izvedbom uz manja ili veća odstupanja pa izvedbom na početnoj razini i konačno samostalnom izvedbom. Bilo bi dobro izabrati jedan od elemenata i koristiti ga dosljedno u svim ishodima koji se odnose na svladanost neke motoričke vještine ili kompetencije u cjelini. Svladavanje motoričkog znanja ima svoje faze i možda je logično da se za razine ishoda koristi upravo ovo stupnjevanje. U tom slučaju bi korišteni izraz na početnoj razini bio prikladan. Također, svaku motoričku izvedbu promatramo kroz dva kuta – koliko zadovoljava definirane prostorno vremenske parametre izvedbe – u tom slučaju bi odgovarala tvrdnja – uz manja odstupanja. Nisam siguran je li moguće definiranja razine prema složenosti… kod izvedbe složenih koreografija to mi se čini prikladnim ali kod jednostavnih elemenata sportova je nejasno. Možda postoje i neka druga rješenja ali tvrdnja da se radi prema uputi ili uz pomoć učitelja sigurno ne predstavlja ispravno definiranje razine svladanosti neke motoričke kompetencije. Istina, učenik neke gimnastičke vježbe može napraviti uz pomoć učitelja ali veliki broj drugih zadataka ne može. Kada kažemo da je potrebno definirati sustav onda mislim upravo na to – rješenje primjenjivo za veliku većinu ishoda. ------------učenici uglavnom nešto izvode na različito definiranim razinama - jasno vidljivo ----------------------- C1 OPONAŠAJUĆI izvodi prirodne načine kretanja, pri čemu kretanja izvodi DJELOMIČNO PRAVILNO. Igra se PREMA UPUTI. (Ako su neka kretanja prirodna kakav je smisao oponašati ih) C2 Izvodi zadano motoričko kretanje S MANJIM ODSTUPANJIMA. C2 Izvodi igre UZ NEZNATNA ODSTUPANJA C3 Izvodi biotička kineziološka motorička znanja UZ MALA ODSTUPANJA. C3 Sudjeluje u elementarnim igrama. C3 Izvodi jednostavne ritmičke i plesne strukture POVEZUJUĆI naučene elemente u cjelinu. C4 Izvodi elemente tehnike sporta NA POČETNOJ RAZINI. C4 Izvodi ritmičke i plesne strukture jednostavnih koreografija NA TEMELJU DOBIVENIH UPUTA. C5 Strukture kretanja POVEZUJE s kineziološkim teorijskim i motoričkih znanjima. C5 Izvodi SLOŽENIJE elementarne igre uz upute. C5 Izvodi OSNOVNE elemente tehnike sporta NA POČETNOJ RAZINI. C5 Izvodi ritmičke i plesne strukture SLOŽENIJIH koreografija uz upute. C6 Usvaja temeljna kineziološka znanja o uporabi vježbi. C6 SAMOSTALNO izvodi jednostavne elemente sportova. C6 Razlikuje i izvodi ritmičke i plesne pokrete koje POVEZUJE. C7 Primjenjuje složene oblike kretanja u igri i natjecanju. C7 Osnovne elemente tehnike sporta POVEZUJE u cjeline C8 Uz upute izvodi stečena motorička znanja C8 Jednostavne strukture kretanja povezuje u cjelinu i primjenjuje terminologiju. C8 Povezuje tehniku i taktiku u igri. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
91 Miroslav Klobučar ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji OVAJ SE KOMENTAR PRVENSTVENO ODNOSI NA DEFINIRANE RAZNE ISHODA DOMENA: MORFOLOŠKA OBILJEŽJA FUNKCIONALNE I MOTORIČKE SPOSOBNOSTI 1. U domeni usmjerenoj na razvoj, transformaciju vježbanje se spominje samo u ishodima u četvrtom i petom razredu a razina je određena time da učenici vježbaju na temelju uputa. Pa kakva je to razina? Naravno da rade na temelju uputa, i jednostavne i složene vježbe učenici rade na temelju uputa koje su dobili. Drugo je pitanje jesu li vježbe na početnoj razini svladavanja ili su u fazi usavršavanja. OVI SU ISHODI POTPUNO PROMAŠILI USMJERENJE OVE DOMENE! Dominantno se razine određuju za znanje i primjenjivanje mjerenja. Slažem se da mjerenje može biti sastavni dio rada na transformaciji ili tjelesnoj spremi ali to nije glavni ishod koji bi trebali vrednovati. Što možemo vrednovati? Ako nećemo vrednovati motoričko postignuće – broj nečega ili brzinu, uvijek možemo vrednovati kvalitetu izvedbe motoričkog zadatka usmjerenog određenom cilju. Ne bi li trebali naučiti učenike najvažnijim vježbama za razvoj ili tjelesnu spremu a onda možemo vrednovati kvalitetu izvedbe konkretne vježbe ili vježbi. U određenoj dobi učenici trebaju svladati nekoliko vježbi za repetitivnu snagu – naučimo ih i vrednujmo a u ishodima napišimo što je potrebno da bi se svladanost ove kompetencije mogla svrstati u razinu dobar. I ovdje je jasno da je naš glavni alat u radu motoričko znanje materijalizirano kroz motorički zadatak i kao takvo prisutno u svim domenama i mogući je predmet ishoda te vrednovanja. Svladavanje više motoričkih zadataka određene vrste može voditi motoričkoj kompetenciji. --------------------- poredani ishodi radi lakšeg uočavanja njihovih manjkavosti ----------------------- B1 Uz UČITELJEVU POMOĆ pronalazi svoje mjesto u svrstavanju. B2 SUDJELUJE u mjerenju navedenih dijelova antropološkog statusa. B3 Usvaja OSNOVNA ZNANJA o provedbi mjerenja. B4 Usavršava OSNOVNA ZNANJA o provedbi mjerenja. B4 Izvodi vježbe za motoričke i funkcionalne sposobnosti NA TEMELJU UPUTA. B5 Usavršava OSNOVNA ZNANJA o provedbi mjerenja i praćenju rezultata mjerenja. B5 Izvodi SLOŽENIJE VJEŽBE za motoričke i funkcionalne sposobnosti NA TEMELJU UPUTA. B6 USAVRŠAVA znanja o provedbi mjerenja. B7 Usavršava i DJELOMIČNO PRIMJENJUJE znanja o provedbi mjerenja. B7 Prati motoričke i funkcionalne sposobnosti i uspoređuje vrijednosti mjerenja. B8 DJELOMIČNO PRIMJENJUJE znanja o provedbi mjerenja. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
92 Miroslav Klobučar ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji OVAJ SE KOMENTAR PRVENSTVENO ODNOSI NA DEFINIRANE RAZNE ISHODA DOMENA: TJELESNO VJEŽBANJE I ZDRAVLJE U velikoj većini ishod u ovom stupcu tablice, razina ishoda, jednak je glavnom ishodu uz dodatak nečega što bi trebalo definirati razinu ishoda dobar. Međutim to pojašnjenja razina ostavlja nas često u nejasnoćama. VEĆINA ISHODA U OVOJ DOMENI ODGOJNO JE USMJERENO – ako je već posebno definirana domena odgojne vrijednosti zašto ovdje ne dominiraju motorički ishodi. Što i kako učenici trebaju vježbaju kako bi pozitivno utjecali na svoje zdravlje danas i koje vježbe trebaju svladali kako bi ih mogli primjenjivati sutra? Ishodi koji se tiču prehrane mogu biti samo TEORIJSKOG karaktera – ponuditi učenicima neka znanja. Je li ih oni primjenjuju ili ne nemamo mogućnost provjeriti! Međutim, neke higijenske navike kao što su urednost opreme, čistoća, higijena obuće, odlaganje odjeće su konkretni postupci koje možemo itekako provjeriti pa i vrednovati. Neki su ishodi potpuno nejasnog utemeljenja. Na primjer: DJELOMIČNO POVEZUJE prehrambene navike i tjelesnu aktivnost. Misli li se da djelomično povezuje u životu, ako da, kako ćemo povjeriti? Ukoliko se misli na povezivanje u smislu znanja onda opet imamo ishod teorijskog a ne praktičnog usmjerenja. -------------------------------- dodatno komentar uz svaku razinu ishoda------------------------------- A1 UZ UČITELJEVO PRAĆENJE primjenjuje postupke za održavanje higijene pri tjelovježbi te donosi odgovarajuću opremu za tjelesnu i zdravstvenu kulturu. (PRAKTINO USMJERENO) A2 PREPOZNAJE važnost postupaka za održavanje higijene koje PRIMJENJUJE nakon tjelesnog vježbanja. (PRAKTIČNO USMJERENO) A2 PRIMJENJUJE poznate kineziološke motoričke aktivnosti na otvorenim prostorima. (NEJASNO KAKO SE PRIMJENJUJU AKTIVNOSTI) (Koje su to poznate kineziološke motoričke aktivnosti i kako su povezane s usmjerenjem ove domene prema zdravlju? Što to znači da se primjenjuju ? ) A3 Izvodi osnovne kineziološke motoričke aktivnosti NA POČETNOJ RAZINI. (AKO SE RIJEČ IZVODI ODNOSI NARAZINU ONDA JE OVO ISHOD ODGOJNOG USMJERENJA) A3 Izvodi vježbe za poboljšanje sustava za kretanje. (AKO SE RIJEČ IZVODI ODNOSI NARAZINU ONDA JE OVO ISHOD ODGOJNOG USMJERENJA) A4 Izvodi poznate kineziološke motoričke aktivnosti na NAPREDNOJ RAZINI. (PRAKTIČNO) A4 Izvodi složenije vježbe za aktivaciju sustava za kretanje NA NIŽOJ RAZINI. (PRAKTIČNO) ( Možda nisam upoznat ali nije jasno koje su to vježbe za aktivaciju sustava za kretanje – sustav za kretanje se aktivira svakim pokretom???) A4 POKAZUJE ODGOVORNOST za održavanje vježbališta. (ODGOJNO) A5 Izvodi vježbe za aktivaciju sustava za kretanje i pravilno držanje tijela. (AKO SE RIJEČ IZVODI ODNOSI NARAZINU ONDA JE OVO ISHOD ODGOJNOG USMJERENJA) A5 POKAZUJE ODGOVORNOST za održavanje prostora za vježbanje uz poticaj. (ODGOJNO) A6 Izvodi jednostavne vježbe jačanja, istezanja i opuštanja UZ UPUTE. (PRAKTIČNO) A6 PREPOZNAJE VEZU tjelesnog vježbanja i prehrambenih navika. (TEORIJSKI) A7 RAZUMIJE osnovnu povezanost tjelesnog vježbanja, pravilnog držanja tijela i funkcioniranja metabolizma (TEORIJSKI) A7 DJELOMIČNO POVEZUJE prehrambene navike i tjelesnu aktivnost (TEORIJSKI) A7 SUDJELUJE u organiziranom i vođenom tjelesnom vježbanju u prirodi (ODGOJNO, SUDJELUJE, AKTIVAN JE ALI KAKO NEŠTO IZVODI NIJE POZNATO) A8 Izvodi jednostavne fitnes vježbe UZ POMOĆ. DJELOMIČNO UVAŽAVA upute o pravilnoj prehrani. (PRAKTIČNO ALI I NEOSTVARIV DIO O PREHRANI) A8 PREPOZNAJE razinu opterećenja određene vježbe (TEORIJSKI) Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
93 IGOR SOLDIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji Kako nigdje nije preciznije definirano koje elemente/teme/sportove trebaju učenici svladati, već su nabrojani razni neograničeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda; ispada kako je moguće da nastavnik sve ishode u nekoj domeni radi kroz samo jedan sport i da djeca u cijelom obrazovanju nikad ni ne vide rukometnu ili košarkašku loptu, već da samo igraju nogomet ili graničar... Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
94 IGOR SOLDIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji Većina ishoda je nejasno napisana i teško mjerljiva. Pojedini ishodi zvuče skroz teorijski - hoće li se oni i teorijski onda provjeravati putem provjera? Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
95 Miroslav Klobučar ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji U svojoj objavi neću pisati opće tvrdnje poput dokument je nepopravljiv, ne prati dosege kineziološke znanosti, itd… Bit ću konkretan i staviti u pitanje konkretne rečenice i postavke… na čitaocima je da zaključe ostalo… Razmišljanja i primjedbe ograničene su na osnovnu škole ( tj. ishode od 1. do 8. razreda) obzirom da je tako ograničeno i moje radno iskustvo iako se dio primjedbi može primijeniti i na ostatak školovanja. Sustav ishoda u kurikulumu sastoji se od tri stupca. Glavni ishod Razreda ishoda Razina ishoda (dobar) Ova objava odnosi se na domenu A - glavni ishod u kojoj su ishodi iz iste domene napisani po redu kako bi se mogli kvalitetnije sagledati. TJELESNO VJEŽBANJE I ZDRAVLJE – tri opće primjedbe. 1.NEMA JASNOG SUSTAVA – pojavljuju se sastavnice ove domene ali nejasno. Predlažem da se odrede sastavnice ili cjeline svake domene i da svaka cjelina bude razrađena putem ishoda. Moguće cjeline ove domene: higijena, kineziterapijske vježbe, tjelesno vježbanje na otvorenom, tjelesna aktivnost u prirodi, sigurnost vježbanja, prehrana. Što želimo ishodovati u kojem razvojnom razdoblju? Nije potrebno da svaka cjelina ima svoj ishod u svakom razredu ali se treba vidjeti napredak od početka školovanja prema kraju. PRIMJER: Ako je sigurnost jedna cjelina u domeni zdravlje, onda ona treba imati svoje ishode od početka školovanja do kraja… sigurnost pri zajedničkom vježbanju, sigurnost pri zahtjevnijim vježbama, sigurnost pri odabiru intenziteta vježbanja… Ako je higijena druga cjelina ove domene onda se iz ishoda može vidjeti njezino usmjerenje i razvoj od početka školovanja do kraja. Higijena sigurno ima naglašeni ishod u prvom razredu na jedan način, u vrijeme puberteta na drugi a tijekom srednje škole na neki treći… Cjelina tjelesna aktivnost na otvorenom (dvorište ili igralište) ili u prirodi. Što ćemo ponuditi učenicima u kojem odgojno obrazovnom razdoblju… Sigurno će u ranijoj dobi pozitivno prihvatiti tu opciju, zatim će jedno vrijeme radije biti aktivno u sportskoj igri zbog druženja i natjecanja pa će pred kraj školovanja ponovo uvidjeti blagodati tjelesne aktivnosti u prirodi zbog zdravlja ili tjelesne mase. Jedna cjelina svakako mogu biti specifične kineziterapijske vježbe od vježbi za ispravno držanje na dalje. Što u kojoj dobi? 2. KORIŠTENI GLAGOLI – Glavni ishod unutar kurikuluma predmeta tjelesna i zdravstvena kultura trebao bi biti motorički ishod. Iako su sigurnost, higijena, prehrana važne cjeline ove domene ipak bi iz NAVEDENIH ISHODA I KORIŠTENIH GLAGOLA TREBAO BI BITI OČIT NAŠ JEDINSTVENI, JAKO VAŽAN, MOTORIČKI DOPRINOS ZDRAVLJU UČENIKA. Izgleda da je glagol IZVODI omiljeni glagol kineziološke znanosti, pitanje je samo o kojoj kompetenciji on govori. Ne pojavljuju se glagoli: hoda, trči, vježba, igra… Primjer u točki 3. 3. NEJASNO NAPISANI ISHODI – uz pojedine ishode u zagradama je komentar koji ukazuje na njihovu nejasnoću ili nelogičnost. Primjer za ishod A2.2 KORISTI mogućnost tjelovježbe na otvorenim prostorima. Značenje ovog ishoda potpuno je nejasno. Što to znači da učenik koristi mogućnost tjelovježbe – kako se to vrednuje? Ili vježba ili ne? Ipak ukoliko bi želio ovaj ishod napisati više motorički onda bi predložio sljedeće: Učenik… Vježba na otvorenom. Naglasak je na vježbanju a ne na korištenju mogućnosti!!! Ili ako se ne radi o kineziološkoj motoričkoj aktivnosti … Učenik je tjelesno aktivan na otvorenom! Ishodi i primjedbe u zagradama. A1 PRIMJENJUJE postupke za održavanje higijene pri tjelovježbi i brine se o opremi za tjelesnu i zdravstvenu kulturu. (motorika) A2 PREPOZNAJE i PRIMJENJUJE postupke za održavanje higijene pri tjelesnoj aktivnosti te brine o opremi za tjelesno vježbanje. (kognitivno + motorika) A2 KORISTI mogućnost tjelovježbe na otvorenim prostorima (nejasno) A3 USVAJA osnovne vježbe na otvorenom. (usvaja vježbe, kako, kognitivno ili motorički? Može se napisati: UVJEŽBAVA motoričke zadatke na otvorenom.) A3 IZVODI različite vježbe u svrhu poboljšanja sustava za kretanje. A4 IZVODI naprednije kineziološke motoričke aktivnosti na otvorenom. (vježba se može izvoditi ali u aktivnosti se SUDJELUJE). A4 IZVODI složenije vježbe za aktivaciju sustava za kretanje. A4 BRINE o vježbalištu. (vrijednosni – o čemu zapravo brine, sigurnosti, čistoći???) A5 IZVODI vježbe za aktivaciju sustava za kretanje i pravilno držanje tijela A5 BRINE o prostoru za tjelesno vježbanje (stav – ponavlja se drugim riječima) A6 IZVODI vježbe za jačanje, istezanje i opuštanje. (Učenik jača, isteže, opušta nešto… što je vezano uz unapređenje zdravlja) A6 PREPOZNAJE utjecaj prehrambenih navika i tjelesnog vježbanja na reguliranje i održavanje tjelesne mase. (kognitivno) A7 IZVODI vježbe za pravilno držanje tijela, fleksibilnost zglobova i gustoću koštane mase. (motorika) A7 USVAJA potrebna znanja o zdravoj prehrani i njenom utjecaju na zdravlje (kognitivno) A7 STJEČE pozitivan stav o tjelesnom vježbanju u prirodi (odgojno) A8 IZVODI fitnes vježbe i analizira utjecaj prehrambenih navika na zdravlje. (fitnes vježbe predlažem za domenu tjelovježba i razvoj) A8 IZABIRE opterećenja prilikom vježbanja. (izabire opterećenje??? Učenik… VJEŽBA s različitim opterećenjima.) Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
96 Miroslav Klobučar ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji Ova objava odnosi se na domenu B - glavni ishod u kojoj su ishodi iz iste domene napisani po redu kako bi se mogli kvalitetnije sagledati. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA, MOTORIČKE I FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI – opće primjedbe 1. NEMA JASNOG SUSTAVA – što možemo zaključiti iz ovih ishoda? Od čega se sastoji ova domena? Cijela domena samo da bi se u četvrtom i petom razredu izvodile vježbe, vježbalo a u ostale razrede mjerilo. Podjeli bih ovu domenu na vježbe za razvoj sposobnosti (snaga, ravnoteža, brzina, koordinacija), fitnes i rekreativne tjelesne aktivnosti za tjelesnu spremnost. Sudjelovanje u mjerenju je nešto dodatno ali i važno za postizanje važnog kognitivnog i iskustvenih ishoda za učenike: iskustvo transformacije, razvoja uslijed vježbanja. PRIMJER: Cjelina vježbi za razvoj sposobnosti u ishodima se „razbija“ na svoje sastavne dijelove i onda se u ishodima navode vježbe za razvoj ravnoteže – u onim razvojnim razdobljima za koje je znanost utvrdila da ih je važno provoditi. Naravno ishod se postavlja u najosjetljivijem razdoblju ali će se vježbe ponavljati i kasnije. VAŽNO JE NAPOMENUTI DA SE ISHOD NE TREBA ODNOSITI NA NAPREDAK U SPOSOBNOSTI (što se mjerenjima može utvrđivati) VEĆ NA UVJEŽBAVANJE MOTORIČKIH ZNANJA (VJEŽBI) KOJE JE POTREBNO PONAVLJATI ZA NAPREDAK U RAZVOJU SPOSOBNOSTI. Učenik vježba motoričke zadatke za razvoj koordinacije! Na sličan način se „razvijaju“ ishodi za rad na tjelesnoj spremnosti, od lakših i više rekreativnih vježbi prema onima zahtjevnijima, više fitnes vježbama. Istovremeno učenici stječu znanja o transformacijskim procesima i njihovim zakonitostima 2. GLAGOLI GOVORE SVE – gotovo svi glagoli ove domene upućuju na aktivnost učenika u smislu mjerenja… a što će se mjeriti ako se ne vježba. Kada se ishodi sagledaju ovako u nizu svaki daljnji komentar je suvišan. B1 UOČAVA razliku između tjelesne mase i visine kroz svrstavanje u prostoru i motoričku igru B2 SUDJELUJE u mjerenju antropološkog statusa (stav, aktivnost) B3 SUDJELUJE u mjerenju morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti (stav, aktivnost) B4 SUDJELUJE u mjerenju morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti (stav, aktivnost) B4 IZVODI primjerene vježbe za razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. (Ishod je previše općenit – vježbe za koje motoričke sposobnosti je potrebno početi uvježbavati u četvrtom razredu?) B5 SUDJELUJE u mjerenju morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti (stav, aktivnost) B5 IZVODI primjerene vježbe za razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. (Ishod je previše općenit – vježbe za koje motoričke sposobnosti je potrebno početi uvježbavati u četvrtom razredu?) B6 SUDJELUJE u mjerenju morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti (stav, aktivnost) B7 SUDJELUJE u mjerenju morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti (stav, aktivnost) B7 PRATI motoričke i funkcionalne sposobnosti (stav, aktivnost – do sada je sudjelovao a sada prati???) B8 SUDJELUJE u organizaciji mjerenja morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti (stav, aktivnost) Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
97 Miroslav Klobučar ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji Ova objava odnosi se na domenu C - glavni ishod u kojoj su ishodi iz iste domene napisani po redu kako bi se mogli kvalitetnije sagledati. KINEZIOLOŠKA MOTORIČKA I TEORIJSKA ZNANJA – opće primjedbe. 1. NAZIV DOMENE, sve domene se zapravo sastoje od uvježbavanja različitih motoričkih znanja (vještina) pa nije prikladno da se neka domena zove na ovaj način. Isto sam obrazložio u objavi o domenama. Ovdje dodajem dodatni argument. U ishodima se navodi svladavanje prirodnih oblika kretanja (biotička motorička znanja). Međutim u raspodjeli motoričkih znanja (prema stručnoj literaturi) biotička motorička znanja su hijerarhijski „iznad“ kinezioloških motoričkih znanja pa prema predloženom nazivu biotička motorička znanja ne mogu biti sastavni dio ove domene i ishoda!?! Ukoliko jesu onda bi naziv domene trebao biti samo motorička znanja jer su na taj način obuhvaćena i biotička motorička znanja koja su definitivno sastavni dio sadržaja predmeta tjelesne i zdravstvene kulture. Predlažem naziv, kako je već napisano i obrazloženo u prethodnoj objavi, Tjelesno vježbanje i sport ili Tjelovježba i sport (u najširem smislu riječi). 2. NEJASAN SUSTAV – što su zapravo sastavnice, cjeline u ovoj domeni? Iz ishoda to nije jasno jer su preopćeniti, prirodni oblici kretanja, motorička znanja, sportovi… Predlažem da za cjeline ove domene iskoristimo cjeline koje smo imali u prethodnom programu rada: hodanje-trčanje; bacanje-hvatanje; skokovi-preskoci, ritam-ples, kotrljanje-valjanje, igre. Trebamo biti svjesni da cjeline ne mogu biti nabrajanje svih mogućih sportova. Kompetenciju skokovi- preskoci možemo svladavati raznim motoričkim sadržajima a kad se kvalitetno uvježba može se brzo adaptirati za uporabu u brojnim sportovima. Trčanje, bacanje, skakanje prave su kompetencije, abeceda čija uvježbanost je uvjet svladavanja brojnih sportova i drugih motoričkih aktivnosti. Ako je jedna cjelina trčanje kroz ishode trebamo prikazati kako želimo da se ova kompetencija razvija kroz godine školovanja. U konačnici želimo da na kraju školovanja učenici znaju trčati – prije svega rekreativno. 3. KORIŠTENI GLAGOLI – kao i u prijašnjim domenama učenici, provode, izvode, usvajaju, povezuju ali ne vježbaju, ne skaču, ne trče niti plešu. A KAŽEMO DA JE POKRET NAŠE UTEMELJENJE! JESMO LI ZNANOST O IZVOĐENJU, USVAJANJU, PROVOĐENJU ILI ZNANOST O KRETANJU? 4. NEJASNI ISHODI – komentari su u zagradama. C1 IZVODI prirodne načine kretanja. (Znanstvena nelogičnost naziva ove domene. Prema literaturi motorička znanja se dijele na biotička i sociološka, a sociološka dalje na profesionalna motorička znanja i kineziološka motorička znanja. Poštujemo li ovu podjelu ne možemo u domeni koju nazivamo kineziološka motorička znanja stavljati biotička motorička znanja obzirom da je ista ne sadrže.) C1 PROVODI jednostavne motoričke igre. (Što znači da učenik provodi motoričke igre. Znači li kad nešto provodimo da sudjelujemo ili nečim upravljamo. Nespretno je reći Igra motoričke igre ali sudjeluje u motoričkim igrama bi sigurno bilo jasnije nego provodi.) C2 IZVODI prirodne načine kretanja i mijenja položaj tijela u prostoru. C2 PROVODI motoričke igre. (Provode se pravila a ne igra!) C3 USAVRŠAVA biotička kineziološka motorička znanja. (ako su neka motorička znanja biotička kako mogu biti i kineziološka, nisam uspio naći ovaj jedinstveni termin, izgleda da je samo biTno koristiti pojam kineziološki – poštovani znanstvenici koji hvalite znanstvenost prijedloga dokumenta kako u vašem pomnom proučavanju ovo niste uočili?) C3 IGRA i RAZLIKUJE elementarne igre prema složenosti. C3 IZVODI ritmičke i plesne strukture. (PLEŠE u zadanom ritmu i plesnoj strukturi ili barem KREĆE SE u zadanom ritmu i plesnoj strukturi.) C4 IZVODI elemente tehnike različitih sportova. (UVJEŽBAVA elemente tehnike različitih sportova) C4 PREPOZNAJE i IZVODI ritmičke i plesne strukture u jednostavnim koreografijama. (isto kao gore) C5 USVAJA kineziološka teorijska i motorička znanja. (UVJEŽBAVAMO motoričke zadatke i na taj način učvršćujemo motoričko znanje i stječemo motoričku vještinu. Vrlo općenit ishod, ponavlja se u petom, šestom i sedmom razredu – koja su to motorička znanja, kojoj cjelini pripadaju, koja je cjelina najprikladnija za ovu razvojnu dob?) C5 POVEZUJE strukturu kretanja u elementarnim igrama. (Što to znači da se povezuje struktura kretanja u elementarnoj igri? Elementarna igra se sastoji od brojnih struktura kretanja. Koja se to struktura povezuje?) C5 USVAJA osnovne elemente sportova. (koje elemente sportova, tehnike, taktike, kondicije?) C5 PREPOZNAJE i IZVODI ritmičke i plesne strukture u mini koreografijama. C6 USVAJA kineziološka teorijska i motorička znanja. (Vrlo općenit ishod, ponavlja se u petom, šestom i sedmom razredu – koja su to motorička znanja, kojoj cjelini pripadaju, koja je cjelina najprikladnija za ovu razvojnu dob?) C6 PRIMJENJUJE stečena znanja u sportovima C6 POVEZUJE i ODABIRE ritmičke i plesne pokrete C7 USVAJA i PRIMJENJUJE kineziološka teorijska i motorička znanja u igri i natjecanju. (Vrlo općenit ishod, ponavlja se u petom, šestom i sedmom razredu – koja su to motorička znanja, kojoj cjelini pripadaju, koja je cjelina najprikladnija za ovu razvojnu dob?) C7 POVEZUJE u cjelinu elemente tehnike različitih sportova C8 Samoinicijativno PRIMJENJUJE stečena znanja C8 POVEZUJE dijelove strukture kretanja u cjelinu i primjenjuje osnovnu terminologiju C8 KOMBINIRA i SPAJA tehničko – taktička znanja u sportovima Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
98 Miroslav Klobučar ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji Ova objava odnosi se na domenu D - glavni ishod u kojoj su ishodi iz iste domene napisani po redu kako bi se mogli kvalitetnije sagledati. MOTORIČKA POSTIGNUĆA - opće primjedbe 1. POSTOJANJE DOMENE – već sam obrazložio u objavi o domenama da ova domena kao i ona odgojne vrijednosti ne treba postojati jer su to sastavnice ocjenjivanja, sadržaji koje koristimo u svim domenama. Dolje navedeni ishodi najbolje oslikavaju suvišnost ove domene. Domena čiji se ishodi svode na praćenje osobnih motoričkih postignuća! Što to znači da se prate motorička postignuća? Motorička znanja u suradnji sa sposobnostima rezultiraju motoričkim postignućem koje učenici mogu koristiti na višoj ili nižoj razini. Motorička postignuća su nešto što je u daljnjem tijeku nastave potrebno koristiti, uvježbavati. Motorička postignuća je potrebno pratiti ali nije napisano koja motorička postignuća možemo očekivati u kojoj razvojnoj dobi , naravno, uz ograničenje od dva sata nastave tjedno i neselekcioniranu populaciju. Možemo li očekivati postignuće u obliku igre odbojke 6:6? 2. GLAGOLI… prati, prati, prati prati…Svi ishodi istovjetni za sva razvojna razdoblja? Jednostavno rečeno ova DOMENA NEMA OPRAVDANJE ZA POSTOJANJE? Kolege u objavama navode da je ovakav prijedlog područja u skladu s kineziološkom znanosti. Nisam uspio pronaći gdje su to definirana područja unutar predmeta u kineziološkoj znanosti, čak što više, mislim da je to više pitanje dogovora struke nego znanosti! D1 PRATI motorička postignuća. D2 UKLJUČEN u praćenje motoričkih postignuća. D3 PRATI osobna motorička postignuća. D4 PRATI osobna motorička postignuća i njihovo unaprjeđenje. D5 PRATI osobna motorička postignuća i njihov napredak D6 PRATI osobna motorička postignuća i njihov napredak D6 IZVODI različite vježbe za razvoj motoričkih postignuća D7 PRATI osobna motorička postignuća i njihov napredak D7 POVEZUJE tjelesno vježbanje i tjelesnu spremnost. D8 PRATI osobna motorička postignuća i unapređuje ih. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
99 Miroslav Klobučar ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji Ova objava odnosi se na domenu E - glavni ishod u kojoj su ishodi iz iste domene napisani po redu kako bi se mogli kvalitetnije sagledati. ODGOJNE VRIJEDNOSTI – opće primjedbe 1. POSTOJANJE DOMENE - već sam obrazložio u objavi o domenama da ova domena kao i ona motorička postignuća ne treba postojati jer su to sastavnice ocjenjivanja, sadržaji koje koristimo u svim domenama. Kad bih već podržavao odgojne vrijednosti kao zasebnu domenu svakako bi njezine cjeline bile i aktivnost učenika, redovitost u vježbanju i disciplina – ovdje tih sastavnica nema. 2. GLAGOLI – mogao bih reći da ovdje glagoli najviše odgovaraju ishodima. E1 SLIJEDI upute za rad i pravila motoričke igre. E2 SURAĐUJE u motoričkoj igri i PRIHVAĆA pravila igre. E3 Surađuje sa suigračima i poštuje pravila igre. E4 PRIMJENJUJE pravila igre E5 RAZVIJA sposobnost samoregulacije i PRIMJENJUJE pravila igre E6 RAZVIJA sposobnost samoregulacije, suradničkog odnosa i nenasilnog rješavanja sukoba E7 RAZVIJA suradnički odnos, uvažava različitosti i njeguje nacionalni identitet. E8 USPOSTAVLJA pravilan odnos između slobodnog i odgovornog ponašanja. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
100 Astrid Čulić D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 1. razred – 105 sati godišnje Gordana Lukenda Analiza ishoda 1. razred Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - sustavno pratiti morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti -izvoditi motoričke vježbe prilagođene uzrastu nakon procjene inicijalnog stanja Ishod govori o razlikovanju tjelesne mase I visine, dok je preporuka izvođenje motoričkih vježbi. Preporuka ne proizlazi iz ishoda. OŠ TZK C.1.2. Provodi jednostavne motoričke igre. Sudjeluje u poznatim jednostavnim motoričkim igrama. Igra se prema uputi. OŠ TZK C.1.2. Preuzet ishod OŠ TZK A.1.2. S tim da je riječ provodi zamijenila riječ igra.Razrada kao I razina dobar nedorečena, je li težište na sudjelovanje ili praćenju uputa u igri? OŠ TZK D.1.1. Prati motorička postignuća. Prati i prepoznaje osobna postignuća u svladanim obrazovnim sadržajima. Izvodi osnovne strukture usvojenih obrazovnih sadržaja. I OŠ TZK D.1.1. Novi ishod. Glavni ishod govori o praćenju postignuća; dok se na dobroj razini govori o ivođenju osnovnih struktura usvojenih obrazovnih sadržaja. Što se želi ishodom praćenje ili izvedba? OŠ TZK E.1.1. Slijedi upute za rad i pravila motoričke igre. Prihvaća pravila igre. Razmatra prihvatljiva i neprihvatljiva ponašanja u igri. Pokazuje interes za suradnju sa suigračima u igri. OŠ TZK E.1.1. Preuzet ishod OŠ TZK a.1.3.. U ovom ishodu se govori o uputama, bespotrebno su umetnute u ishod OŠ TZK C.1.2.( novi kurikulum) Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
101 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 1. razred – 105 sati godišnje Poštovani, • OŠ TZK A 1.1. Predlažemo da se Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda nadopune, te da glase: „ovisni o uvjetima za provedbu nastave TZK (na otvorenim i u zatvorenim sportskim prostorima) Obrazloženje, generalno za sva mjesta gdje će se davati isti prijedlog. Naime, postoji realna opasnost da u budućnosti nedovoljno upućene utjecajne osobe razumiju, da za provedbu TZK ne trebaju sportske dvorane već da su dovoljne „livade“ i adaptirane učionice, … i sl. Svjesni smo da pojedine škole nemaju i danas adekvatne sportske prostore, ali s ovakvim nejasnim pisanjem postoji opasnost da se pedagoški standard za provedbu TZK još više umanji, te se uzročno posljedično još više umanji izgradnja školskih sportskih dvorana. Predmetno područje C: Kineziološka teorijska i motorička znanja • OŠ TZK C.1.1. Izvodi prirodne načine kretanja. Predlažemo da rečenica u razradi ishoda glasi: „Razlikuje i izvodi različite načine kretanja za svladavanje prostora, prepreka, otpora i baratanje rekvizitima, spravama i pomagalima“ jer baratanje predmetima nije dovoljno jasno definirano, a u kineziologiji se primjenjuju rekviziti, sprave i pomagala. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Prirodni načini kretanja: - trčanje i hodanje, puzanje, valjanje - poskoci, skokovi, preskoci, naskoci, saskoci, penjanja, spuštanja, provlačenja - dizanja, nošenja, guranja, vučenja, upori, visovi - barata predmetima različitih oblika, dimenzija, težina … Prijedlog je da sadržaji za ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda nadopune kako slijedi: „Prirodni načini kretanja: - valjanja, puzanja, hodanja, trčanja, padovi - poskoci, skokovi, preskoci, naskoci, saskoci, penjanja, spuštanja (silaženja), provlačenja - dizanja, nošenja, guranja, vučenja, upori, visovi - baratanje rekvizitima, spravama i pomagalima različitih oblika, dimenzija, težina, …)“ Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: • Usvajanje i usavršavanje prirodnih načina kretanja. Aktivnosti kojima će se ostvariti ishod učitelj određuje prema uvjetima rada. Predlažemo da se rečenica nadopuni, te da glasi: „Učenje, usvajanje i usavršavanje prirodnih načina kretanja. Aktivnosti kojima će se ostvariti ishod učitelj određuje prema uvjetima rada provedbe nastave TZK na otvorenim i u zatvorenim sportskim prostorima“ • OŠ TZK C.1.2. Provodi jednostavne motoričke igre. Ako su motoričke igre vrsta igara kod koje se kroz igru uče nova motorička znanja dominantno iz grupacije prirodnih oblika (načina) kretanja, predlažemo da se u razradi ishoda izbaci poznatim (jer je nastavnik taj koji će ih naučiti nove igre), te da razrada ishoda glasi: „sudjeluje u jednostavnim motoričkim igrama“ Te da se u odgojno-obrazovni ishod… doda „Igru provodi prema uputama“ • Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Igre hodanjima, trčanjima, poskocima, skokovima, bacanjima, hvatanjima, penjanjem i silaženjem,… Igre za razvoj ravnoteže i preciznosti . Igre kretanja uz realizaciju različitog ritma i tempa. Predlažemo da se igre hodanjima, trčanjima, …. nadopune ostalim prirodnim načinima kretanja puzanjima, valjanjima, preskocima, provlačenjima, padovima, …. te da se igre za razvoj koordinacije, ravnoteže i preciznosti, … te igre kretanja uz realizaciju različitog ritma i tempa premjeste u Sadržaje predmetnog područja B Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti • Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Usavršavanje prirodnih načina kretanja Predlažemo da se u preporuku za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda doda: „učenje, usvajanje i usavršavanje prirodnih načina kretanja“ Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
102 Barbara Rudež D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 1. razred – 105 sati godišnje Poštovani, iščitavajući ishode ovog kurikularnog dokumenta za osnovnu školu od 1. do 4. razreda s negodovanjem iznosim sljedeća pitanja. Vezano za prvi razred: može se primijetiti kako su bile 3 domene, a sada je 5 područja. A i D područje je sastavljeno od raščlanjenih ishoda C domene. A : Tjelesno vježbanje i zdravlje Ishod je prepisan iz prethodnog dokumenta iz C domene zajedno s preporukama. U prethodnom kurikulumu u C domeni je napisan i ishod vježbanja na otvorenom prostoru. Razlog je tome, jer učenici mogu imati Tjelesnu i zdravstvenu kulturu na otvorenom prostoru(u prirodi,itd…) Ishodi u C domeni su mi puno smisleniji i ne vidim razloga zašto je C domena raščlanjena na A i D područje. To samo jedan od razloga zbog kojih držim da bi se trebao primijeniti prethodni dokument. Osim toga, B područje je izrađeno od ishoda koji je nemjerljiv te je visoka razina za učenika u prvom razredu. Ovdje se ne govori što bi učenik trebao savladati nego kako samo sudjeluje u mjerenju; znači li to da učenik ne mjeri svoj antropološki status već sudjeluje samo u mjerenju zajedno s učiteljem ili…? Predlažem ishode prethodnog kurikula, iz jednostavnog razloga kako će učenik sudjelovati. Po BLOOMOVOJ TAKSONOMIJI, glagol sudjelovati je druga razina afektivnog područja. Učenik u 1. razredu još uvijek je na prvim razinama. Znači ovaj ishod sudjeluje je prezahtjevan za učenika u 1. razredu. Istinski se zalažem da ostane ishod prethodnog dokumenta. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
103 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 2. razred – 105 sati godišnje Poštovani, • OŠ TZK A.2.1. Prepoznaje i primjenjuje postupke za održavanje higijene pri tjelesnoj aktivnosti te brine o opremi za tjelesno vježbanje. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Predlažemo da se nadopune sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, te da rečenica glasi: „vježbanja u odgovarajućim higijenskim uvjetima provedbe nastave TZK na otvorenim i u zatvorenim sportskim prostorima“ • OŠ TZK A.2.2. Predlažemo da se u odgojno-obrazovnim ishodima nadopuni rečenica, te da glasi: „Usvaja mogućnost tjelovježbe na otvorenim i u zatvorenim sportskim prostorima“ U razradi ishoda da se nadopuni rečenica, te da glasi: „Primjenjuje poznate kineziološke aktivnosti na otvorenim i zatvorenim sportskim prostorima“, te u odgojno-obrazovnim ishodima na razini usvojenosti „dobar“ na kraju nastavne godine, da glasi: „Primjenjuje poznate kineziološke aktivnosti na otvorenim i zatvorenim sportskim prostorima“ Predlažemo da se Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda nadopune, te da glase: „Kineziološke aktivnosti na otvorenim i zatvorenim sportskim prostorima. - jednostavnije pješačke ture, igre na snijegu, igre u vodi, na vodi i uz vodu, orijentacijske igre, ...“ Predmetno područje C: Kineziološka teorijska i motorička znanja • OŠ TZK C.2.1. Izvodi prirodne načine kretanja i mijenja položaj tijela u prostoru. Predlažemo da se u razradi ishoda glasi: „Prepoznaje i izvodi različite promjene položaja i kretnji tijela u prostoru. Razlikuje i izvodi jednostavne prirodne načine kretanja.“ Predlažemo da se Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda zamijeni rečenicom: „izvodi različite promjene položaja i kretanja u prostoru kroz motoričke igre“ Predlažemo da se Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda nadopuni, te zamijeni rečenicom: „načine kretanja odrediti prema uvjetima rada na otvorenim i u zatvorenim sportskim prostorima“ • OŠ TZK C.2.2. Predlažemo da u odgojno-obrazovnom ishodu rečenica glasi: „provodi elementarne igre“, te u razradi ishoda: „sudjeluje u elementarnim igrama“ Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Predlažemo da rečenica glasi: „provođenje različitih elementarnih igara primjerenih uzrastu s obzirom na razinu usvojenosti raznovrsnih prirodnih načina kretanja“ Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Predlažemo da rečenica glasi: „primjenjuje raznolike elementarne igre“ • OŠ TZK E.2.1. Predlažemo da rečenica odgojno-obrazovnog ishoda glasi: „surađuje u elementarnoj igri i prihvaća pravila igre“ • OŠ TZK E.2.2. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Predlažemo da se iz rečenice izbaci timske igre, te da se rečenica zamijeni: „jednostavnije kineziološke aktivnosti, elementarne igre“ iz razloga što postoji veliki broj vrsta elementarnih igara koje se mogu provoditi na različite načine, kako s obzirom na vrstu kretanja, broja igrača/suigrača, broj ekipa, s obzirom na primjenu različitih rekvizita, s obzirom na prostor, …timske (ekipne, štafetne) su igre samo jedne od mogućih. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - poticati i ohrabrivati učenike pri izvođenju kinezioloških aktivnosti Predlažemo da se druga preporuka stvarati pozitivno ozračje pri natjecateljskim igrama. zamijeni rečenicom: “stvarati pozitivno ozračje pri provođenju elementarnih igara“ iz razloga jer su sve elementarne igre natjecateljskog karaktera. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
104 Ksenija Gluhak D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 2. razred – 105 sati godišnje 2. razred A - Tjelesno vježbanje i zdravlje Ishodi su prepisani iz prethodnog dokumenta (C domena) te razrada ishoda je štura i nejasna, jer je također prepisana i ugurana u novi dokument bez razmišljanja što će se raditi u tom ishodu. Ishodi u C domeni su mi puno smisleniji i ne vidim razloga zašto je C domena raščlanjena na A i D područje. Mišljenja sam da se primijeni prethodni dokument. B domena prethodnog kurikuluma Predlažem ishode prethodnog kurikuluma, iz jednostavnog razloga kako će učenik sudjelovati? Ponovno se susrećemo s ishodom iz prvog razreda, učenik ne napreduje na višu razinu u učenje nego svake godine samo sudjeluje u mjerenju valjda drugog učenika ili…? Zalažem se da ostane ishod prethodnog dokumenta. Razlog prijedloga prethodnog dokumenta je i zato što u B domeni učenik uči o svom tijelu i vježbama koje imaju svoju terminologiju i kako utječemo s tim vježbama na svoje tijelo. C PODRUČJE: U ovom području primjećujemo kako učenici ponovno izvode prirodne oblike kretanja. U prethodnom dokumentu učenici uče različite igre u kojima su prirodni oblici kretanja. Slobodno zaključujem da učenici ništa drugo ne rade već stalno ponavljaju već stečena znanja bez primjene u igri. Zatim C2.2. Učenik sam provodi igre; što nam to govori o učeniku kako je osposobljen sam provoditi igre u drugom razredu (ambiciozno). Predlažem bez daljnjeg komentara da se uvaži prethodni dokument koji je smisleniji u A domeni. PONOVNO ISTO – ne postoji vertikala učenja i poučavanja D područje ukazuje na praćenje motoričkih postignuća. Učenici to svladavaju ili se očekuje od učenika da prati svoja motorička postignuća. Učitelj to ne radi. Postavlja se pitanje kako učenik u drugom razredu to može. Također možemo zaključiti; ne postoji praćenje u prethodnim područjima ili se samo prate motorička postignuća. Mišljenja sam ako se govori o praćenju, prate se i odgojne komponente, motorička postignuća te usvojene kompetencije prema svim postavljenim očekivanim ishodima. Zato i postoje ishodi. D područje nije objašnjeno što se tu radi i očekuje od postavljenog ishoda. Ishod je prepisan iz prethodnog dokumenta i postavljen sam za sebe u odgojne vrijednosti. U prethodnom dokumentu ishod je postavljen u A domeni iz razloga jer učenik stječe znanje na koji način slijedi upute te se to i vrednuje. Znači ovaj ishod bi trebao biti u C području gdje se uči te gdje se stječu znanja. E područje je suvišno postavljeno jer odgojne vrijednosti su prisutne u svim ishodima koji se ostvaruju. Kaže učenike uključiti. Ishod mora govoriti što učenik radi…kako sudjeluje, kako prati Koji obrazovni sadržaji ? Gdje su navedeni? Ishod govori da prati (kognitivno), razrada - prati i prepoznaje (kognitivno), a dobra razina izvodi - (psihomotoričko). Kako dovesti u vezu s glavnim ishodom? C2.2. provodi igre…sudjeluje….neznatna odstupanja…od čega, nije precizno određeno Preporuke i sadržaji bez sadržaja, zadovoljenje forme. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi
105 Astrid Čulić D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 3. razred – 105 sati godišnje Gordana Lukenda Analiza ishoda: OŠ TZK A.3.1. Usvaja osnovne vježbe na otvorenom. Sudjeluje u tjelesnim aktivnostima na otvoreno ovisno o posebnostima zavičaja. Izvodi osnovne kineziološke motoričke aktivnosti na početnoj razini. OŠ TZK A.3.1. Nepravilno oblikovan ishod. Usvaja - neprihvatljiv glagol u oblikovanju ishoda. OŠ TZK A.3.2. Izvodi različite vježbe u svrhu poboljšanja sustava za kretanje. Usavršava jednostavne vježbe za poboljšanje sustava za kretanje. Izvodi vježbe za poboljšanje sustava za kretanje. OŠ TZK A.3.2. Ishod se oslanja na OŠ TZK A.3.5. Ne vidi se razlika između ishoda I njegove dobre razine. Nameće se pitanje je li dobra razina maksimum za izvođenje vježbi u svrhu poboljšanja sustava za kretanje. OŠ TZK B.3.1. Sudjeluje u mjerenju morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti Prepoznaje morfološke značajke, motoričke i funkcionalne sposobnosti Usvaja osnovna znanja o provedbi mjerenja. OŠ TZK B.3.1. Primjetna nedosljednost u načinu oblikovanja ishoda, razrade I dobre razine. Učenik sudjeluje-što konkretno radi? U razradi se očekuje da smo prepoznaje morfološke značajke, motoričke i funkcionalne sposobnosti. U razini dobar govori da učenik usvaja. Promašeno oblikovanje.bPonovno se zaboravlja da ishod govori što učenik zna, može koje je stavove I vrijednosti ima na kraju školske godine. OŠ TZK C.3.1. Usavršava biotička kineziološka motorička znanja. Izvodi prilagođene prirodne načine kretanja temeljnih kretnih struktura. Izvodi biotička kineziološka motorička znanja uz mala odstupanja. Ishod OŠ TZK C 3.1. potvrđuje u velikoj mjeri tvrdnju da se u ovom dokumentu radi o kompilaciji I to nespretnoj 3 različita dokumenta. U ovom ishodu učenik usavršava ( više puta naglašena neprimjerenost glagola) kineziološka motorička znanja, pa izvodi prilagođene prirodne načine kretananja I u konačnici prirodne oblike kretanja. Terminološki u potpunosti “posvađan” ishod. OŠ TZK C.3.2. Igra i razlikuje elementarne igre prema složenosti. Razlikuje vrste elementarnih igara prema složenosti. Sudjeluje u elementarnim igrama. OŠ TZK C.3.2. Preuzet I reduciran ishod TZK A.3.2. iz te redukcije proizlazi I nedosljednost u razradi područja. Jesmo li u psihomotoričkom ili kognitivnom području? OŠ TZK D.3.1. Prati osobna motorička postignuća. Prati i uspoređuje osobna postignuća u svladanim obrazovnim sadržajima. Izvodi različite strukture usvojenih obrazovnih sadržaja i djelomično prati postignuća u njima. OŠ TZK D.3.1. Novi ishod. Nejasno govori li ishod o praćenju ili izvođenju različite strukture usvojenih obrazovnih sadržaja i djelomično prati postignuća u njima.. OŠ TZK E.3.1. Surađuje sa suigračima i poštuje pravila igre. Surađuje tijekom igre i prihvaća pravila igre. Surađuje u igri i slijedi ih uz manja odstupanja. OŠ TZK E.3.1. Preuzet ishod OŠ TZK A.3.3 no naželost ne I njegova razrada. Razrada I dobra razina nedorečeni., vidljiva nedorečenost , brisanje riječi, originala tj. nepravilno oblikovanje misli. Tko surađuje..što /koga slijedi? Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
106 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 3. razred – 105 sati godišnje Poštovani, Predmetno područje A : Tjelesno vježbanje i zdravlje • OŠ TZK A.3.1. Predlažemo da se „Usvaja osnovne vježbe na otvorenom“ zamijeni i nadopuni, te da rečenica glasi: „Koristi osnovne kineziološke aktivnosti na otvorenom“, na ovaj način je povezanije sa sadržajima za ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda Predlažemo da se iz odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju nastavne godine izbaci motoričke, te da rečenica glasi: „Izvodi osnovne kineziološke aktivnosti na početnoj razini“ Predmetno područje B: Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti • OŠ TZK C.3.1. Usavršava biotička kineziološka motorička znanja. Predlažemo da se zamijeni rečenicom: „usavršava prirodne načine kretanja“, kako bi se izjednačio termin u cijelome tekstu; Predlažemo promjenu u odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju nastavne godine, da glasi: „Izvodi prirodne načine kretanja uz mala odstupanja“; te da u Sadržajima za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, piše: „Prirodni način kretanja“ Predmetno područje E: Odgojne vrijednosti • OŠ TZK E.3.1. Predlažemo da se iz rečenice Sadržaja za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda izbace timske igre, jer raznovrsne elementarne igre mogu biti i timske (pravilnije ekipne), te da piše: „elementarne igre“ Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
107 Ksenija Gluhak D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 3. razred – 105 sati godišnje 3. razred Ovdje možemo primijetiti kako se radi A 3.1. ishod pripada u A područje a, A 3.2 ishod bih trebao biti smješten u B područje. Ponovno možemo uočiti ne označavanje te postavljanje vizije što bi učenik morao svladati u 3. razredu. Zaključak je da prethodni dokument prati vertikalu i smještaj ishoda u predviđene domene. Predlažem prethodni dokument u kojima su smislenije postavljeni ishodi u C Domeni. PRETHODNI DOKUMENT: C Domena - Ishodi su postavljeni sa smislom i idejom što učenik treba svladati i kako ostvariti ishode u C Domeni. B PODRUČJE: Ponovno primjećujemo ishod koji nam ne govori o učenikovim kompetencijama već kako učenik sudjeluje u mjerenju, ne vježba ili uči kako izmjeriti ili…? U prethodnom dokumentu u B Domeni ishod govori što učenik izvodi uz razradu ishoda. Jasnija je vizija i ideja što se od učenika očekuje na kraju učenja i poučavanja. Predlažem ishode i razradu iz prethodnog dokument, odnosno vraćanje prethodnog dokumenta. C PODRUČJE: Uviđamo ishod usavršava - nemjerljivo i što usavršava. Učenici u 3. razredu su već stekli neka znanja, a u ovom dokumentu se ne pruža veći „broj“ ishoda u kojima mogu svoje kompetencije podići na malo višu razinu. U prethodnom dokumentu kroz A Domenu je postavljeno više ishoda, jer su već dio svladali u prethodnim godinama pa samim tim i složenija znanja koja će usvojiti kroz postavljene ishode. U C području sadašnjeg dokumenta učenici su zakinuti. D PODRUČJE: PONOVNO ISTO – ne postoji vertikala učenja i poučavanja D područje ukazuje na praćenje motoričkih postignuća. Učenici to svladavaju ili se to očekuje od učenika da prati svoja motorička postignuća. Učitelj to ne radi. Postavlja se pitanje kako učenik to može. Također možemo zaključiti, ne postoji praćenje u prethodnim područjima ili se samo prate motorička postignuća. Mišljenja sam ako se govori o praćenju, prate se i odgojne komponente, motorička postignuća te usvojene kompetencije prema svim postavljenim očekivanim ishodima. Zato i postoje ishodi. D područje nije razjašnjeno o čemu se tu radi i očekuje od postavljenog ishoda. Ishod je prepisan iz prethodnog dokumenta i postavljen sam za sebe u odgojne vrijednosti. U prethodnom dokumentu ishod je postavljen u A domeni iz razloga jer učenik stječe znanje na koji način slijedi upute te se to i vrednuje. Znači ovaj ishod bi trebao biti u C području gdje se uči te stječu znanja. E područje je suvišno postavljeno jer odgojne vrijednosti su prisutne u svim ishodima koji se ostvaruju. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
108 Astrid Čulić D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 4. razred – 70 sati godišnje Gordana Lukenda Analiza ishoda: OŠ TZK A.4.1. Izvodi naprednije kineziološke motoričke aktivnosti na otvorenom. Sudjeluje u tjelesnim aktivnostima na otvorenom ovisno o posebnostima zavičaja. Izvodi poznate kineziološke motoričke aktivnosti na naprednoj razini. OŠ TZK A.4.1. -nejasno izvodi li naprednije kineziološke motoričke aktivnosti na otvorenom ili sudjeluje u bilo kakvim tjelesnim aktivnostima na otvorenom ovisno o posebnostima zavičaja. OŠ TZK A.4.2. Izvodi složenije vježbe za aktivaciju sustava za kretanje. Koristi se vježbama za aktivaciju sustava za kretanje. Izvodi složenije vježbe za aktivaciju sustava za kretanje na nižoj razini. OŠ TZK A.4.2. Razrada ne govori konkretnije o ishodu; općenitija je od njega. OŠ TZK A.4.3. Brine o vježbalištu. Sudjeluje u akcijama uređenja vježbališta. Pokazuje odgovornost za održavanje vježbališta. OŠ TZK A.4.3.-preuzet reducirano ishod s razradom I dobrom razinom s čime je izgubio na jasnoći. OŠ TZK B.4.1. Sudjeluje u mjerenju morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti Prepoznaje morfološke značajke, motoričke i funkcionalne sposobnosti. Usavršava osnovna znanja o provedbi mjerenja. OŠ TZK B.4.1. -identično pisano, s identičnim pogreškama pri oblikovanju ishoda Učenik sudjeluje-što konkretno radi? U razradi se očekuje da smo prepoznaje morfološke značajke, motoričke i funkcionalne sposobnosti. U razini dobar govori da učenik usavršava. Promašeno oblikovanje. Ponovno se zaboravlja da ishod govori što učenik zna, može koje je stavove I vrijednosti ima na kraju školske godine. OŠ TZK B.4.2. Izvodi primjerene vježbe za razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. Izvodi primjerene vježbe za razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. Izvodi vježbe za motoričke i funkcionalne sposobnosti na temelju uputa. OŠ TZK B.4.2. -nema razlikovnih elemenata između ishoda I razrade; razrada gubi smisao. Nedopustivo je da je napisano identičnim riječima. OŠ TZK C.4.1. Izvodi elemente tehnike različitih sportova. Primjenjuje osnovne elemente tehnike sportova. Izvodi elemente tehnike sporta na početnoj razini. OŠ TZK C.4.1.primjetna neznatna razlika u oblikovanju ishoda, razrade I dobre razine. OŠ TZK D.4.1. Prati osobna motorička postignuća i njihovo unaprjeđenje. Prati i uspoređuje osobna postignuća. Djelomično prati motorička postignuća. OŠ TZK D.4.1. -novi ishod. Valjalo bi pojasniti kako prati Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: -usvajanje što pravilnijeg izvođenja zadanog motoričkog zadatka Preporuka-zašto je preporuka vezana uz izvedbu, a ishod uz praćenje? OŠ TZK E.4.1. Primjenjuje pravila igre. Surađuje tijekom igre i primjenjuje pravila. Surađuje u igri i primjenjuje ih uz manja odstupanja. OŠ TZK E.4.1-sve navedeno u ovom ishodu već je viđeno, trebalo je biti ostvareno u prva tri razreda. Potrebna je nadogradnja ishoda. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
109 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 4. razred – 70 sati godišnje Poštovani, Predmetno područje A: Tjelesno vježbanje i zdravlje • OŠ TZK A.4.1. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Predlažemo da se rečenica:“Tjelesne aktivnosti na otvorenom: kros, biciklizam, koturaljkanje, badminton, aktivnosti u vodi, uz vodu i na vodi, aktivnosti na snijegu i ledu,...“ zamijeni sa: „Tjelesne aktivnosti na otvorenom u skladu s uvjetima i formalnim kompetencijama nastavnika“ Važna napomena. Postoji velika opasnost za sigurnost provođenja za neke od ovdje navedenih kinezioloških aktivnosti, za koju odgovaraju nastavnici i škola, ukoliko za iste nastavnici nisu formalno školovani, kao npr. za: aktivnosti u vodi, uz vodu i na vodi (zbog nužnosti znanja plivanja), aktivnosti na snijegu i ledu (npr. skijanje, klizanje…), biciklizam, koturaljkanje …i sl.. Takve aktivnosti može provoditi nastavnik samo ukoliko ih je odslušao i položio za vrijeme svoga studiranja. Odnosno, da za njih ima formalne kompetencije. Ukoliko ih nema, treba ih steći nekim drugim vidom formalne naobrazbe. (cjeloživotnim učenjem, kroz izborne predmete, ..). Zato predlažemo, nastavnici su odslušali i položili veliki broj onih zanimljivih i provedivih aktivnosti za koje posjeduju formalnu naobrazbu, te za koju neće odgovarati niti oni niti škola ukoliko ih provode po pravilnima struke. Dok ove druge, mogu provoditi u suradnji sa školovanim nastavnicima. Također, za aktivnosti, uz vodu, na snijegu i slično predlažemo cijeli niz elementarnih igara koje su nastavnici formalno prošli za vrijeme svog školovanja. • OŠ TZK A.4.2. „Izvodi složenije vježbe za aktivaciju sustava za kretanje“ zamijeniti sa: „Izvodi vježbe za aktivaciju sustava za kretanje“. Obrazloženje, u petom razredu će izvodit složenije vježbe za aktivaciju sustava za kretanje. • OŠ TZK A.4.3. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Predlažemo da rečenica glasi: „uređenje i održavanje prostora za vježbanje (na otvorenom i u zatvorenom sportskom prostoru)“ Predmetno područje B: Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti • OŠ TZK B.4.2. Predlažemo da se u odgojno-obrazovnim ishodima na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda nadopuni rečenica, te da glasi: „Izvodi primjerene vježbe za razvoj motoričke i funkcionalne sposobnosti na temelju uputa“ Predmetno područje C: Kineziološka teorijska i motorička znanja • OŠ TZK C.4.1. Izvodi elemente tehnike različitih sportova Važna napomena! Svi predloženi Ishodi učenja se mogu ostvariti provedbom imitacije osnovnih elementa tehnike različitih grupacija sportova (npr. učenici šutiraju na gol ne nužno nogometnom tehnikom, bacaju loptu na koš ne nužno košarkaškim šutom i sl.), il provode isključivo one osnovne elemente tehnike sportova za koju su nastavnici predmetne nastave prošli formalnu naobrazbu propisanu planom i programom završenog studija, odnosno nekim drugim vidom formalne naobrazbe. Predlažemo da se Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, nadopune te da rečenica glasi: „imitira osnovne elemente tehnike različitih grupacija sportova (sportske igre, konvencionalno-estetski, borilački sportovi, …) Predlažemo da se Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, nadopune tako da rečenica glasi: „Aktivnosti usmjeriti na imitaciju osnovnih elemenata tehnike različitih grupacija sportova“ Predmetno područje E: Odgojne vrijednosti • OŠ TZK E.4.1. Predlažemo da se nadopuni rečenica: „Primjenjuje pravila različitih sporta“, u razradi ishoda: „Primjenjuje pravila iz različitih grupacija sportova“, te u odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju nastavne godine, glasi: „Primjenjuje pravila iz različitih grupacija sportova uz manja odstupanja“. Predlažemo da se Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda nadopuni, te da glasi: „-suradnja u skupini (fair play, čuvanje i pomaganje, nenasilno rješavanje sukoba, pregovaranje, posredovanje… )“ Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
110 Ksenija Gluhak D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 4. razred – 70 sati godišnje 4. razred B PODRUČJE Ponovno se pojavljuje B 4. 1.ishod sudjeluje. Ishod B 4.2. je prepisan iz prethodnog dokumenta. Mišljenja sam da se vrati prethodni dokument. Razlog tome je što se ponovno pojavljuju ishodi bez vizije što se očekuje od učenika. C PODRUČJE Ponovno uočavamo da su ishodi u C području postavljeni ne znajući što se od učenika točno očekuje, na kojoj razini, kako vrednovati učenikov rad i kompetencije, itd. C 4.1. Izvodi -primjenjuje…gdje, u kojim situacijama... A Domena u prethodnom dokumentu je razrađena i postoji vizija što učenik treba znati i kako vrednovati njegov rad. Postoji razina znanja i razrada kako naučiti učenike te kako vrednovati učenikov rad. Na kraju analiza svih razreda - 1. - 4., detaljnija analiza uopće nije moguća zbog izmiješanog i nedorečenog dokumenta i mišljenja sam da treba vratiti prethodni dokument! Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
111 Astrid Čulić D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 5. Razred – 70 sati godišnje Poštovane/i, Analiza ishoda i vertikalne nepovezanosti u prilog neprihvatljivosti ovog dokumenta: Ishod : A.5.1 u 4 razredu isti ishod pod brojem A 4. 2. (Izvodi složenije vježbe...? A 5.2. isti ishod u 4. razredu pod A.4.3? A. 5.2. u 4. razredu A. 4.3. tamo brine o vježbalištu, a u 5. brine o prostoru za tjelesno vježbanje? A. 6. 2. prepoznaje utjecaj...., a u 7. razredu A.7.2 usvaja (nemjerljivi, neprecizni glagol) potrebna znanja o......Ne bi li trebalo prvo nešto usvojiti da se može prepoznati A .7.1.izvodi vježbe za …..fleksibilnost zglobova i gustoću koštane mase- koje su to vježbe za gustoću koštane mase???? A 7. 3. Stječe pozitivan stav... ne spada li to u E) područje? G. E 1. 1 isto stvaranje pozitivnog stava.... A. 8. 1. izvodi fitnes vježbe i prepoznaje 1. kognitivna razina utjecaj prehrambenih navika te analizira 4 kognitivna razina- je li prije nešto naučio da može analizirati? A. 8. 2. izabire opterećenja prilikom vježbanja-Kada je naučio koja su moguća opterećenja prilikom vježbanja jer do ovog ishoda nema nijednog ishoda prije?? B. 2. 1. sudjeluje u mjerenju antropološkog statusa B. 3. 1. sudjeluje u mjerenju morfoloških obilježja pa tako do B. 8. 1. GDJE je usložnjavanje ishoda kada su svi isti?(Antropološki status čine: antropometrijske ili morfološke karakteristike)? B.4.2. i B. 5. 2 isti ishod -izvodi- 2. razina psihomotoričkog područja, a u B.7. 2. -1. razina psihomotoričkog područja C. 3. 1. usavršava biotička kineziološka znanja kad ih uči????? C. 4.1. izvodi …, a u C.5. 1. usvaja (nemjerljivi glagol) C. 6.1. usvaja....C. 7. 1. usvaja i primjenjuje, C. 8. 1. samoinicijativno primjenjuje...? C 3.3. izvodi ritmičke i plesne...C. 4. 2. prepoznaje i izvodi ritmičke i plesne strukture... C. 5. 4. prepoznaje plesne i ritmičke strukture C. 6. 3 povezuje i odabire....( ishod malo drugi po redu malo treći, malo pod brojem 4.? i više ga nema? C. 5. 3. usvaja osnovne elementa sportova, nisu li to kao u C 5.1 usvaja kineziološka i teorijska …..UGLAVNOM opet nemjerljivi ishodi radi korištenja nepreciznih glagola! C. 6. 2. primjenjuje stečena znanja... C. 8. 3. Kombinira 6. razina kognitivnog područja i spaja (6 r K) tehničko taktička znanja Skačemo sa 1. razine odmah na 6 razinu???? od D.1. -D. G 4.1. Prati motorička postignuća i tako 12 godina! Ovo je "predmetno područje" jednim ishodom potpuno pokrilo kompetencije učenika?????? Je li opravdalo svoje postojanje? od E. 1.1. do E. 5.1. - slijedi..., surađuje.., primjenjuje pravila igre???? U 5. razredu nema odgojnih vrijednosti????, a u E 6.1. razvija sposobnost samoregulacije suradničkog odnosa.... u 7. razredu sada malo učenik razvija- E. 7.1. uz sve i njeguje nacionalni identitet. U 1. razredu SŠ G E 1.1. Stvara pozitivan stav prema tjelesnom vježbanju, a u 7 razredu u "predmetnom području" sada malo A- A.7.3 stječe ???? pozitivan stav o tjelesnom vježbanju?! Ne znam je li dovoljno nelogičnosti, slijedi ih još u glavnom ishodu, razradi i dobroj razini, pr: OŠ TZK A.5.1. Ishod-Izvodi (2 Psih.) vježbe za aktivaciju sustava za kretanje i pravilno držanje tijela Razrada-Koristi (3.Kog.) vježbe za aktivaciju sustava za kretanje i pravilno držanje tijela. Razina usvojenosti dobar-Izvodi (2 Psih.) vježbe za aktivaciju sustava za kretanje i pravilno držanje tijela. OŠ TZK A.7.1. I-Izvodi 2 P vježbe za pravilno držanje tijela, fleksibilnost zglobova i gustoću koštane mase RI-Izvodi komplekse vježbi za jačanje, istezanje i opuštanje velikih mišićnih skupina s posebnim naglaskom na mišiće trupa RUI D-Razumije???? osnovnu povezanost tjelesnog vježbanja, pravilnog držanja tijela i funkcioniranja metabolizma OŠ TZK A.8.1. I-Izvodi fitnes vježbe i analizira (4 Kognitivna) utjecaj prehrambenih navika na zdravlje. Izvodi vježbe za poticanje pravilnog držanja tijela. RI-Upoznaje? se s pravilnim dnevnim rasporedom konzumiranja hrane i tekućine Izvodi jednostavne fitnes vježbe uz pomoć. RUD-Djelomično uvažava? upute o pravilnoj prehrani. Ovo je samo dio nelogičnosti, nemjerljivosti i zbrke koje i u ostalim "predmetnim područjima" ovog dokumenta ima napretek. Nadamo se da će prevladati zdravi razum, a ne ugroženi ego znanstvenika koji po ovom kurikulumu ionako neće raditi tj. učiti i poučavati što prepuštaju nama, samo učiteljima. Ne zanemarujući činjenicu da su neki koji su se oglasili na ovom i prethodnim javnim savjetovanjima bili članovi radnih skupina predmeta i područja te imali izravan utjecaj na stvaranje kurikuluma predmeta i područja što im je očito tada bio preveliki zalogaj. Najlakše je prepisivati, dorađivati i pametovati kada imaš o čemu. Treba stvarati, razgovarati, dogovarati se jer je jedino tako u svakom poslu uspjeh zagarantiran. Srdačan pozdrav I što je usvojio usvojio Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
112 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 5. Razred – 70 sati godišnje Poštovani, • OŠ TZK A.6.1. Predlažemo da se u razradi ishoda izmjeni, te da rečenica glasi: „Izvodi komplekse vježbi za ravnomjerno jačanje, istezanje i opuštanje svih mišićnih skupina“; te u razradi odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju nastavne godine, da rečenica glasi: „Izvodi vježbe za ravnomjerno jačanje, istezanje i opuštanje uz upute.“ Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda : Predlažemo da se nadopune sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda te da rečenica glasi: „Vježbe za jačanje, istezanje i opuštanje velikih mišićnih skupina s naglaskom na njihovom ravnomjernom/harmoničnom razvoju.“ Predlažemo da se nadopuni Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, rečenicom: „Poticati roditelje i djecu da dolaze i vraćaju se iz škole pješice, odnosno biciklom po biciklističkim stazama ako za navedeno postoje osigurani sigurnosni i ostali uvjeti“ • OŠ TZK A.6.2. Predlažemo da u odgojno-obrazovnom ishodu na razini usvojenosti „dobar“ na kraju nastavne godine, rečenica glasi: „Prepoznaje vezu različitih oblika tjelesnog vježbanja i prehrambenih navika sa reguliranjem i održavanjem adekvatne tjelesne mase.“ Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda : -ciklička kretanja različitim tempom, motoričke igre, kraće pješačke ture … Predlažemo da se nadopuni, te da rečenica glasi: „ciklička kretanja različitim tempom, kraće pješačke ture, izvođenje vježbe za jačanje primjerenim opterećenjem, sportovi iz različitih grupacija, … Predmetno područje C: Kineziološka teorijska i motorička znanja • OŠ TZK C.6. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Predlažemo da rečenica glasi: „- atletika, rukomet, nogomet, košarka, odbojka, sportska i ritmička gimnastika, hrvanje, judo, karate, sportovi na vodi, sportovi s reketom, skijanje, plivanje, plesovi, …“ Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ponuditi učenicima elemente tehnike različitih grupacija sportova i kinezioloških aktivnosti te usvojiti i usavršiti tehnike izabranih. Predlažemo da rečenica glasi: „osigurati mogućnost provođenje, usvajanja i usavršavanja elemenata tehnike različitih grupacija sportova i kinezioloških aktivnosti. Predmetno područje E: Odgojne vrijednosti • OŠ TZK E.6.1. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda : Kineziološke aktivnosti koje će omogućiti učenicima mnoštvo pozitivnih socijalnih interakcija. Školska i izvanškolska sportska natjecanja Predlažemo da se nadopune sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, te da rečenica glasi: „Aktivno sudjelovati na školskim i izvanškolskim sportskim natjecanjima iz sportova različitih grupacija, a koje će omogućiti učenicima mnoštvo pozitivnih socijalnih interakcija (fair play, rješavanje problema, donošenje odluka, čuvanje i pomaganje, verbalna i neverbalna komunikacija, nenasilno rješavanje sukoba, vođenje, pregovaranje, posredovanje…)“ Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
113 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 5. Razred – 70 sati godišnje Poštovani, Predmetno područje C: Kineziološka teorijska i motorička znanja • OŠ TZK C. 5.1. „Izvodi vježbe za aktivaciju sustava za kretanje i pravilno držanje tijela“ zamijeniti sa: „Izvodi složenije vježbe za aktivaciju sustava za kretanje i pravilno držanje tijela“. Obrazloženje, u četvrtom razredu učenik je izvodio „Vježbe za aktivaciju sustava za kretanje“. • OŠ TZK E. 5.1. Razvija sposobnost samoregulacije i primjenjuje pravila igre Predlažemo da se odgojno-obrazovni ishod nadopuni, te da rečenica glasi: „Razvija sposobnost samoregulacije i primjenjuje pravila iz različitih grupacija sportova i elementarnih igara“ Predlažemo da se razrada ishoda nadopuni, te da rečenica glasi: „Razvija sposobnost samoregulacije, suradničkog odnosa i primjenjuje pravila iz različitih grupacija sportova i elementarnih igara“. Kao i odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju nastavne godine, da glasi: „Uvažava temeljna pravila lijepog ponašanja i primjenjuje pravila iz različitih grupacija sportova i elementarnih igara.“ • OŠ TZK C. 5.2. Povezuje strukturu kretanja u elementarnim igrama Predlažemo da se odgojno-obrazovni ishod nadopuni, te da rečenica glasi: Povezuje strukturu kretanja iz različitih grupacija sportova u elementarnim igrama“ Predlažemo da se razrada ishoda nadopuni, te da rečenica glasi: „Primjenjuje i povezuje strukturu kretanja iz različitih grupacija sportova i elementarnim igrama“ Kao i odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju nastavne godine, da glasi: „Izvodi elemente tehnike iz različitih grupacija sportova i složenijih elementarnih igara uz upute. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Složenije elementarne igre. Predlažemo da se nadopuni, te da rečenica glasi: „Sportovi iz različitih grupacija, te složenije elementarne igre.“ • OŠ TZK C. 5.3. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Aktivnosti usmjeriti na usvajanje i usavršavanje osnovne tehnike sportova. Predlažemo da se nadopuni, te da rečenica glasi: „Aktivnosti usmjeriti na usvajanje i usavršavanje osnovne elemenata tehnike iz različitih grupacija sportova“ • OŠ TZK C. 5.4. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda : -različite ritmičke strukture, dječji folklorni plesovi, suvremeni plesovi. Predlažemo da se pojam suvremeni ples izostavi iz prijedloga sadržaja jer ga trenutno nema u formalnom obrazovanju kineziologa, već se obrazuje u umjetničkim školama. Predlažemo da rečenica glasi: „-različite ritmičke strukture, dječji folklorni plesovi, modni plesovi“. Modni plesovi su vezani uz aktualne glazbene hitove, ako su autori pod pojmom suvremen ples podrazumijevali takvu vrstu plesa. Predmetno područje D: Motorička postignuća • OŠ TZK D. 5.1. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Usvajanje pravilnog izvođenja zadanog motoričkog zadatka. Predlažemo da se nadopuni, te da rečenica glasi: „Usvajanje pravilnog izvođenja zadanog motoričkog zadatka u situacijskim i natjecateljskim uvjetima“ iz razloga što se dalje u tekstu u predmetnom području E Odgojne vrijednosti u Sadržajima za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: predviđa provedba školskih i izvanškolskih sportska natjecanja Predmetno područje E: Odgojne vrijednosti • OŠ TZK E 5.1. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: -kineziološke aktivnosti koje će omogućiti učenicima mnoštvo pozitivnih socijalnih interakcija Predlažemo da se nadopuni, te da rečenica glasi: „kineziološke aktivnosti koje će omogućiti učenicima mnoštvo pozitivnih socijalnih interakcija (fair play, rješavanje problema, donošenje odluka, čuvanje i pomaganje, verbalna i neverbalna komunikacija, nenasilno rješavanje sukoba, pregovaranje, posredovanje…)“ Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
114 Ljiljana Hanžek D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 5. Razred – 70 sati godišnje U ovom kurikulumu analizirajući ishode, vidljivo je nepostojanje praćenja vertikale postavljanja ishoda. Nedostaje razina ostvarenja ishoda. Nekad je glavni ishod na manjoj razini nego od razrade ishoda ili dobra razina je veća od glavnog ishoda. U izradi ishoda uopće nije poštovana Bloomova taksonomija. Mišljenja sam, ishodi prethodnog kurikuluma su postavljeni smisleno te prate učenikove kompetencije. 5.Razred A Područje: U ovom dijelu ishodi su predstavljeni kao da govore o kruškama i jabukama. Ishod; A 5.1. bi trebao biti u B području, tamo se govori o tijelu i razrada nije jasna. A 5. 2 govori sasvim nešto drugo, reklo bi se da je taj ishod dobro smješten u ovo područje prema opisu područja. Razrada je loša. Kako učenik pokazuje odgovornost, kako će se to vrednovati? A područje je kombinacija prethodnog kurikuluma C domene i još pridodanih ishoda koji nisu baš našli svoje mijesto u ovom području ali su postavljeni. U Prethodnom dokumentu su postavljeni ishodi i razrada prema opisu C domene. Predlažem vračanje prethodnog dokumenta. Jer ako pročitamo opis i ishodi koji su jasnije razrađeni onda nam je jasno što se očekuje od učenika i kako će se vrednovati. PRETHODNI KURIKULUM - ISHODI Domena C: Živim zdravo ISHOD: OŠ TZK C.5.1. Prepoznaje i primjenjuje zdrave i sigurne načine tjelovježbe kroz motoričku aktivnost. RAZRADA ISHODA: Prepoznaje i primjenjuje sigurne i zdrave načine tjelovježbe u motoričkoj aktivnosti. Predlaže sigurne načine tjelovježbe i utječe na njihovu primjenu u motoričkoj aktivnosti. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Prepoznaje u motoričkoj aktivnosti zdrave i sigurne načine tjelovježbe s obzirom na uvjete i prostor te ih primjenjuje uz poticaj. ISHOD: OŠ TZK C.5.2. Brine o okolišu pri tjelovježbi. RAZRADA ISHODA: Prepoznaje potrebu za brigom o okolišu. Predlaže i organizira načine očuvanja okoliša pri tjelesnim aktivnostima. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Na poticaj se brine o okolišu tijekom aktivnosti u prirodi. ISHOD: OŠ TZK C.5.3. Slijedi motivacijske postupke radi stvaranja navike redovitog tjelovježbe. RAZRADA ISHODA: Prepoznaje i nabraja motivacijske postupke u tjelovježbi. Obrazlaže i prosuđuje korisnost motivacijskih postupaka u tjelovježbi. Prilagođuje motivacijske postupke. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Nabraja motivacijske postupke i uz pomoć odabire odgovarajući postupak koji primjenjuje na poticaj. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Planirane projektne sportske dane Postaviti odgovarajući cilj, planirati i pratiti dnevne i tjedne aktivnosti učenika, uporaba skala za procjenjivanje, liste provjeravanja... Samopraćenje i samovrednovanje. Poticati učenike na dolazak u školu pješice, biciklom u prostoru u kojem za to postoje uvjeti, postaviti dnevne, tjedne i mjesečne izazove. B PODRUČJE:B Područje Ponovo učenik sudjeluje u mjerenju kao i prethodnim godinama. Ovdje je vidljivo izostajanje učenja i poučavanja i što učenik treba znati, već sudjeluje. Postavlja se pitanje kako sudjeluje na koji način se vrednuje sudjelovanje? Možemo primijetiti B 5.2. ishod je vezan za to područje ali je loša je razrada. Razina ishoda je veća od samog ishoda koji se očekuje od učenika na kraju godine. PRETHODNI KURIKULUM:ISHODI B DOMENA: MOJE TIJELO I JA ISHOD: OŠ TZK B.5.1. Razlikuje motoričke sposobnosti i izvodi ih. RAZRADA ISHODA: Prepoznaje i objašnjava neke osnovne vježbe za razvoj motoričkih sposobnosti. 2. Uspoređuje i odabire vježbe za razvoj motoričkih sposobnosti i vježba. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Objašnjava razliku između motoričkih sposobnosti. ISHOD: OŠ TZK B.5.2. Izvodi vježbe za pojedine motoričke sposobnosti te ih uspoređuje. RAZRADA ISHODA: Izvodi vježbe za razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. Pokazuje odabrane vježbe za razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Objašnjava nekoliko vježba za određenu motoričku sposobnost i izvodi ih uz pomoć. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Vježbe za razvoj motoričkih sposobnosti - koordinacija, gibljivost. Vježbe za jakost i brzinu u jednostavnim pokretima i gibanjima, aerobika. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Odabrati primjerene vježbe za utjecaj na izdržljivost, poboljšanje brzine kretanja, preciznosti, koordinacije tijela bez i sa rekvizitima, repetitivne snagu, eksplozivne snagu. C Područje Ishodi u ovom području nisu postavljeni mjerljivo. C 5.1.; usvajanje je glagol koji nije mjerljiv, pa samim tim ishod je neprikladan. C 5.2. povezuje je niže od primjenjuje i na nakraju izvodi, ponovno su pomiješani lončići. U prethodnom kurikulumu nalaze se ishdi sličnim smjernicam u A Domeni. PRETHODNI DOKUMENT: A DOMENA: Tjelovježba, igra i sport ISHODI: OŠ TZK A.5.1. Razlikuje strukturu motoričkih kretanja u elementarnim igrama. RAZRADA ISHODA: 1. Prepoznaje i povezuje strukturu motoričkih kretanja u elementarnoj igri. 2. Razlikuje i primjenjuje elemente tehnike kroz motoričke kretnje u elementarnoj igri. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Povezuje strukturu motoričkih kretanja u elementarnoj igri uz malu pomoć. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: 1. Elementarne i štafetne igre s elementima tehnike ekipnih igara - vođenja, dodavanja, bacanja, hvatanja lopte, u raznim smjerovima i pravcima kretanja s različitim pomagalima, rukom i nogom. 2. Osnove elemenata tehnike pojedinačnih i ekipnih sportova u vanjskim i unutarnjim prostorima. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Usvojiti i usavršiti osnovne elemente tehnike sportova s loptom i osnovne elemente tehnike pojedinačnih sportova prema uvjetima i mogućnostima. Utjecati na koordinaciju kretanja u prostoru. ISHOD: OŠ TZK A.5.2. Prepoznaje i izvodi ritmičku strukturu plesa. RAZRADA ISHODA: Uz praćenje prepoznaje i izvodi različite strukture plesa. Samostalno slaže i izvodi različite strukture plesa. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Prepoznaje osnovnu ritmičku i plesnu strukturu koju izvodi s manjim odstupanjima od upute. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ples i ritmičke strukture: - osnovne ritmičke i plesne strukture jednostavnih oblika i nižeg intenziteta (narodni, društveni, sportski ples, suvremeni ples aerobika...) Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Usvojiti i usavršiti osnovne ritmičkih i plesnih struktura. Jednostavniju strukturu narodnog plesa iz lokalnog područja i društvenog plesa po izboru povezati u jednostavnu plesnu koreografiju te usporediti s nematerijalnom kulturnom baštinom ostalih krajeva RH i Europe. Izabirati plesove koji nisu kontraindicirani razvojnoj dobi učenika. Prikazati uratke na obilježavanjima značajnih datuma, u razredu ili školskim natjecanjima. Povezati sa likovnom i glazbenom kulturom. ISHOD: OŠ TZK A.5.3. Povezuje, usklađuje i izvodi niz motoričkih kretnji u cjelinu u sportskoj igri. RAZRADA ISHODA: Izvodi elemente tehnike određene sportske igre na temelju upute. Samostalno povezuje i usklađuje određene elemente tehnike u sportskoj igri. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Prema uputama povezuje elemente tehnike i motoričke kretnje. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: 1. Svladavanje prostora kroz sportske igre (trčanje, korištenje rekvizitima i pomagalima, vođenje, hvatanje, dodavanje, šutiranje, žongliranje, bacanje). 2. Mini odbojka, mini rukomet, mini nogomet, mini košarka… Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Koristiti različite i raznolike kineziološke motoričke aktivnosti i sportske igre. ISHOD: OŠ TZK A.5.4. Izvodi vježbe za pravilno držanje tijela. RAZRADA ISHODA: Odabire i samostalno izvodi vježbe za pravilno držanje tijela. Povezuje motoričke i kineziterapijske vježbe u cjeline. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Odabire vježbe za pravilno držanje tijela i izvodi ih na temelju pamćenja. ISHOD: OŠ TZK A.5.5. Izvodeći specifične motoričke vježbe razvija naviku samostalnog vježbanja. RAZRADA ISHODA: Obrazlaže i izvodi specifične motoričke vježbe. Uključuje se u vježbanje i izvodi specifične motoričke vježbe. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Obrazlaže i izvodi specifične motoričke vježbe slijedeći postavljena pravila vježbanja na poticaj radi razvijanja navike samostalnog vježbanja. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: 1. Kineziterapijske vježbe: - vježbe za vrat, rameni pojas, trup, noge i stopala. - vježbe istezanja, vježbe disanja, za mobilizaciju zglobova… 2. Specifične motoričke vježbe: - vježbe za gibljivost, eksplozivnu snagu i repetitivnu snagu, koordinaciju, preciznost, agilnost izdržljivost i brzinu. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Koristiti što veći broj specifičnih motoričkih vježbi u kontinuitetu tijekom cijele školske godine. D i E područje Možemo primijetiti da ishodi nisu mjerljivi. Postavlja se pitanje kako vrednovati takve ishode? Mišljenja sam da se uklone ta područja. Ne razumijem zašto motorička postignuća jer su ona na neki način umetnuta u B područje. Odgojne vrijednosti su u svim domenama prisutna jer ishodima ostvarujemo kompetencije koje su znanja, vještine i stavovi. U prethodnom kurikulumu je sve jednako zastupljeno i jasnije konceptualno posloženo. Trebalo bi vratiti prethodni kurikulum. Nakon usporedbe se sve može vidjeti, koji dokument je bolji. Ljiljana Hanžek, prof. TZK, učitelj savjetnik OŠ Volitino Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
115 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 6. Razred – 70 sati godišnje Poštovani, • OŠ TZK A.6.1. Predlažemo da se u razradi ishoda izmjeni, te da rečenica glasi: „Izvodi komplekse vježbi za ravnomjerno jačanje, istezanje i opuštanje svih mišićnih skupina“; te u razradi odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju nastavne godine, da rečenica glasi: „Izvodi vježbe za ravnomjerno jačanje, istezanje i opuštanje uz upute.“ Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda : Predlažemo da se nadopune sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda te da rečenica glasi: „Vježbe za jačanje, istezanje i opuštanje velikih mišićnih skupina s naglaskom na njihovom ravnomjernom/harmoničnom razvoju.“ Predlažemo da se nadopuni Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, rečenicom: „Poticati roditelje i djecu da dolaze i vraćaju se iz škole pješice, odnosno biciklom po biciklističkim stazama ako za navedeno postoje osigurani sigurnosni i ostali uvjeti“ • OŠ TZK A.6.2. Predlažemo da u odgojno-obrazovnom ishodu na razini usvojenosti „dobar“ na kraju nastavne godine, rečenica glasi: „Prepoznaje vezu različitih oblika tjelesnog vježbanja i prehrambenih navika sa reguliranjem i održavanjem adekvatne tjelesne mase.“ Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda : -ciklička kretanja različitim tempom, motoričke igre, kraće pješačke ture … Predlažemo da se nadopuni, te da rečenica glasi: „ciklička kretanja različitim tempom, kraće pješačke ture, izvođenje vježbe za jačanje primjerenim opterećenjem, sportovi iz različitih grupacija, … Predmetno područje C: Kineziološka teorijska i motorička znanja • OŠ TZK C.6. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Predlažemo da rečenica glasi: „- atletika, rukomet, nogomet, košarka, odbojka, sportska i ritmička gimnastika, hrvanje, judo, karate, sportovi na vodi, sportovi s reketom, skijanje, plivanje, plesovi, …“ Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ponuditi učenicima elemente tehnike različitih grupacija sportova i kinezioloških aktivnosti te usvojiti i usavršiti tehnike izabranih. Predlažemo da rečenica glasi: „osigurati mogućnost provođenje, usvajanja i usavršavanja elemenata tehnike različitih grupacija sportova i kinezioloških aktivnosti. Predmetno područje E: Odgojne vrijednosti • OŠ TZK E.6.1. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda : Kineziološke aktivnosti koje će omogućiti učenicima mnoštvo pozitivnih socijalnih interakcija. Školska i izvanškolska sportska natjecanja Predlažemo da se nadopune sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, te da rečenica glasi: „Aktivno sudjelovati na školskim i izvanškolskim sportskim natjecanjima iz sportova različitih grupacija, a koje će omogućiti učenicima mnoštvo pozitivnih socijalnih interakcija (fair play, rješavanje problema, donošenje odluka, čuvanje i pomaganje, verbalna i neverbalna komunikacija, nenasilno rješavanje sukoba, vođenje, pregovaranje, posredovanje…)“ Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
116 Ljiljana Hanžek D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 6. Razred – 70 sati godišnje Ishodi novog kurikuluma : OŠ TZK A.6.1. Izvodi vježbe za jačanje, istezanje i opuštanje Ovaj ishod bi trebao po opisu pripadati B području. RAZRADA ISHODA: Izvodi komplekse vježbi za jačanje, istezanje i opuštanje velikih mišićnih skupina s naglaskom na mišiće trupa. Postavlja se pitanje; zašto naglasak na trup kada je jednako sve važno? Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju nastavne godine: PONOVNO PONOVLJEN KAO GLAVNI ISHOD ali sada s uputama. Mišljena sam, u razradi bi trebala biti uputa, a „dobra“ razina formulirana potpuno bez ideje što bi učenik trebao znati. Može se primijetiti, glavni ishod nije dobro formuliran. Ovdje u središtu je vježba koja je sama sebi svrha. Nije u središtu učenik, i ishode koje bi učenik trebao ostvariti, te koje vještine i kompetencije treba imati u pravilnoj izvedbi takve postavljene vježbe. OŠ TZK A.6.2. Prepoznaje utjecaj prehrambenih navika i tjelesnog vježbanja na reguliranje i održavanje tjelesne mase. Ovakvi ishodi su ne prihvatljivi te predlažem ove ishode iz prethodnog dokumenta iz C domene. PRETHODNI KURIKULUM - ISHODI Domena C: Živim zdravo ISHOD: OŠ TZK C.6.2. Prepoznaje utjecaj prehrambenih navika kroz tjelovježba na RAZRADA ISHODA: Razlikuje i izvodi sportove u prirodi. Istražuje mogućnost izvođenja sportova u prirodi i planira njihovo provođenje. ODGOJNO-OBRZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Razlikuje i bira sportove u prirodi. ISHOD: OŠ TZK C.6.2. Prepoznaje utjecaj prehrambenih navika kroz tjelovježba na reguliranje i održavanje tjelesne težine. RAZRADA ISHODA: Istražuje, povezuje i objašnjava vezu vježbanja i prehrambenih navika na kineziološke motoričke aktivnosti i regulaciju tjelesne težine. Planira zdrave načine prehrane i predviđa njihov utjecaj na tjelovježba u motoričkoj aktivnosti i regulaciju tjelesne težine. ODGOJNO-OBRZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Objašnjava vezu vježbanja i prehrambenih navika na regulaciju tjelesne težine. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Predmetna projektna aktivnost - prehrambene navike i utjecaj na regulaciju tjelesne težine. Povezivanje s predmetima Priroda, Glazbena kultura, Tehnička kultura i Informatika. B PODRUČJE: OŠ TZK B.6.1. Sudjeluje u mjerenju morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti Ponovno ne prihvatljiv ishod. Učenik sudjeluje. Može se postaviti pitanje kako učenik sudjeluje to se ne vidi ni u glavnom ishodu niti u razradi ishoda. U razradi prepoznaje a u dobroj razini usavršava. Nema smisla i logičnog slijeda što zapravo učenik radi. Učenik bi trebao primiti informacije što će se pratiti i kako. Kroz razradu ishoda učenik razlikuje i mjeri svoje morfološke osobine. A dobra razina je postavljena kako bi učenik mogao savladati ishod na dobroj razini. To znači glavni ishod treba biti veći od dobre razine. Ponovno ne prihvatljivi ishod. Ovakvi ishodi su ne prihvatljivi te predlažem ove ishode iz prethodnog dokumenta iz B domene. PRETHODNI DOKUMENT: B DOMENA ISHOD: OŠ TZK B.6.1. Razlikuje i izvodi vježbe za razvoj funkcionalnih sposobnosti. RAZRADA ISHODA: Razlikuje i izvodi vježbe za poboljšanje funkcionalnih sposobnosti. Samostalno izvodi vježbe za poboljšanje funkcionalnih sposobnosti. ODGOJNO-OBRZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Prema uputi izvodi vježbe za poboljšanje funkcionalnih sposobnosti. ISHOD: OŠ TZK B.6.2. Povezuje i izvodi različite vježbe za razvoj motoričkih postignuća. RAZRADA ISHODA: Prepoznaje, objašnjava i izvodi vježbe i sastavnice za razvoj motoričkih postignuća. Izvodi i pokazuje vježbe i sastavnice za motorička postignuća. ODGOJNO-OBRZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Objašnjava i izvodi vježbe za razvoj motoričkih postignuća. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Vježbe sposobnosti energetske potrošnje (trčanja na kratke i srednje pruge), aerobika. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Uočiti sastavnice i razlike motoričkih postignuća (povezivanje motoričkih znanja i sposobnosti). C područje: OŠ TZK C. 6.1. Usvaja kineziološka teorijska i motorička znanja. Ishod usvajanje je ne mjerljiv. OŠ TZK C. 6.2. Primjenjuje stečena znanja u sportovima. Razrada ishoda: Razlikuje jednostavne elemente tehnike i samostalno primjenjuje stečena znanja u sportovima. DOBRA RAZINA: Samostalno izvodi jednostavne elemente sportova. Ponovno se vidi ne logično formuliranje ishoda. Ne pokazuje jasni što zapravo učeni bi trebao znati izvoditi na određenoj razini. Ishodi su ne prihvatljivi. Ovakvi ishodi su ne prihvatljivi te predlažem ove ishode iz prethodnog dokumenta iz A domene. PRETHODNI DOKUMENT: A domena ISHOD: OŠ TZK A.6.1. Primjenjuje stečena znanja u pojedinačnim i ekipnim motoričkim aktivnostima i sportskim igrama. RAZRADA ISHODA: Pokazuje stečena znanja u pojedinačnim i ekipnim motoričkim aktivnostima i sportskim igrama. Razlikuje jednostavne elemente tehnike i samostalno primjenjuje stečena znanja u pojedinačnim i ekipnim motoričkim aktivnostima i sportskim igrama. ODGOJNO-OBRZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Razlikuje i samostalno izvodi jednostavne elemente tehnike pojedinačnih i ekipnih motoričkih aktivnosti i u sportskoj igri. ISHOD: OŠ TZK A.6.2. Primjenjuje cjelovite elemente tehnike pojedinačnih i ekipnih motoričkih aktivnosti. RAZRADA ISHODA: Razlikuje kroz izvedbu složene elemente tehnike pojedinačnih i ekipnih motoričkih aktivnosti. Izvodi složene tehnike pojedinačnih i ekipnih motoričkih aktivnosti. ODGOJNO-OBRZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Razlikuje i samostalno izvodi složene elemente tehnike uz poticaj. ISHOD: OŠ TZK A.6.3.Prihvaća pravila u sportskim igrama i natjecanju. RAZRADA ISHODA: U sportskoj igri slijedi pravila. U sportskoj igri poznaje i prihvaća pravila. ODGOJNO-OBRZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Igra i dosljedno slijedi pravila u sportovima i natjecanju. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: 1. Pojedinačni sportovi: - atletika - osnove tehnike trčanja, bacanja i skokova - ritmička gimnastika-okreti, ravnoteže, poskoci i skokovi - sportska gimnastika - kolutovi, premetanja, preskoci, skokovi, upori, višenja, ravnotežni položaji - hrvanje i judo – jednostavni elementi tehnike (padovi i prizemljenja). 2. Ekipni sportovi: - rukomet - osnove tehnike kretanja u prostoru s i bez lopte (vođenja, hvatanja, dodavanja lopte, udarci na gol) - nogomet - osnove tehnike kretanja u prostoru s loptom i bez lopte (vođenja i dodavanja lopte, udarci na gol) - košarka - osnove tehnike kretanja u prostoru s loptom i bez lopte (hvatanja, dodavanja, vođenja lopte, ubacivanja u koš iz kretanja) - odbojka - osnove tehnike kretanja u prostoru s loptom i bez lopte (hvatanje, bacanje, dodavanje, odbijanje lopte, servis). 3. Pravila sportskih igara. 4. Natjecanja Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ponuditi raznolike elemente tehnike različitih sportova i kinezioloških motoričkih aktivnosti te usvojiti i usavršavati tehnike izabranih. ISHOD: OŠ TZK A.6.4. Pokazuje i u kretanju povezuje strukture kretanja kroz ritam i ples. RAZRADA ISHODA: U kretanju slijedi i ponavlja strukture kretanja kroz ritam i ples. Razlikuje i pokazuje strukture kretanja kroz ritam i ples. ODGOJNO-OBRZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Ponavlja kretanjem na poticaj zadane strukture kretanja kroz ritam i ples. ISHOD: OŠ TZK A.6.5. Povezuje i odabire ritmičke i plesne pokrete u ritmičkom kretanju. RAZRADA ISHODA: Uočava i prepoznaje kretanja kroz ritam i ples u ritmičkom kretanju. Samostalno i usklađeno povezuje ritmičke i plesne pokrete. ODGOJNO-OBRZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Razlikuje i izvodi ritmičke i plesne pokrete koje povezuje prema uputi. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: 1.Motorička znanja kroz ritam i ples: ritmičke strukture, temeljni elementi ritmičke gimnastike s rekvizitima i bez rekvizita, aerobika. 2. Ples jednostavnih oblika i različitih intenziteta (narodni, društveni i sportski ples...) Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Raznolikim aktivnostima u cilju ostvarivanja ishoda utjecati na motivaciju učenika i učenje i usavršavanje ritmičkih struktura i plesa, poticati na njegovanje tradicije zavičaja i plesnog izričaja općenito kao jednakovrijedne ostale kineziološke motoričke aktivnosti. Međupredmetno povezati nematerijalnu kulturnu baštinu Europe te kroz projekte istražiti sličnosti u različitosti. ISHODI u D području i E području, ponovno su postavljeni isti ishodi, i ne logični su. Učenik svake godine izvodi isto. Učenik nije u središtu učenja i poučavanja. U središte je postavljeno stalno praćenje. Mišljenja sam da ih ta područja odbaciti. Ljiljana Hanžek, prof. TZK, učitelj savjetnik OŠ Volitino Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
117 Ljiljana Hanžek D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 6. Razred – 70 sati godišnje Ne prihvatljiv je ovaj kurikulum iz više razloga: Ishodi ovog kurikuluma su postavljeni tako koji služe sami sebi. Učenik je zanemaren kao stjecanje njegovih kompetencija te razvoj njegovih motoričkih vještina. Metodologija učenja i poučavanja je zanemarena pa tko se ne vidi što će učitelj planirati i kojim aktivnostima će doći do postavljenog ishoda. Ne postoje razine i tijek savladavanja aktivnosti koje bi eventualno mogle biti realizirane u ostvarenju postavljenih ishoda u svim područjima. Ljiljana Hanžek, prof. TZK, učitelj savjetnik OŠ Volitino Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
118 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 7. razred – 70 sati godišnje Poštovani, Predmetno područje A: Tjelesno vježbanje i zdravlje • OŠ TZK A.7.1. Predlažemo da se rečenice pojedinih ishoda izmijene, te da glase: „Izvodi kompleksnije vježbe za pravilno držanje tijela, primjerenim opterećenjem“; u razradi ishoda izmjeni, te da rečenica glasi: „Izvodi komplekse vježbi za ravnomjerno jačanje, primjerenim opterećenjima, istezanje i opuštanje svih mišićnih skupina“; te u razradi odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju nastavne godine, da rečenica glasi: „Razumije osnovnu povezanost tjelesnog vježbanja, pravilnog držanja tijela.“ Predmetno područje C: Kineziološka teorijska i motorička znanja • OŠ TZK C.7.1. Predlažemo da se u razradi odgojno-obrazovni ishodi nadopune rečenice, tako da glase: „Usvaja i primjenjuje kineziološka teorijska i motorička znanja u igri i sportskim natjecanjima“; u razradi ishod: „Primjenjuje različite vrste motoričkih aktivnosti u igri i sportskim natjecanjima“; u odgojno-obrazovnom ishodu na razini usvojenosti „dobar“ na kraju nastavne godine, da glasi: „Primjenjuje složene oblike kretanja u igri i sportskom natjecanju.“ Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Predlažemo da rečenica glasi: „- atletika, rukomet, nogomet, košarka, odbojka, sportska i ritmička gimnastika, hrvanje, judo, karate, sportovi na vodi, sportovi s reketom, skijanje, plivanje, plesovi, …“ Predmetno područje E: Odgojne vrijednosti • OŠ TZK E.7.1. Predlažemo da se u razradi odgojno-obrazovni ishodi nadopune rečenice, tako da glase: „Razvija suradnički odnos, uvažava različitosti i njeguje kulturni i nacionalni identitet.“; u razradi ishod: „Potiče suradnički odnos, poštuje različitosti i njeguje kulturni i nacionalni identitet.“; u odgojno-obrazovnom ishodu na razini usvojenosti „dobar“ na kraju nastavne godine, da glasi: „Primjenjuje temeljna pravila kulturnog ponašanja“ Predlažemo da se nadopune sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, te da rečenica glasi: „Aktivno sudjelovati na školskim i izvanškolskim sportskim natjecanjima iz sportova različitih grupacija, a koje će omogućiti učenicima mnoštvo pozitivnih socijalnih interakcija (fair play, rješavanje problema, donošenje odluka, socijalna inkluzija, čuvanje i pomaganje, verbalna i neverbalna komunikacija, nenasilno rješavanje sukoba, vođenje, pregovaranje, posredovanje…)“ Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
119 Ljiljana Hanžek D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 7. razred – 70 sati godišnje Ishodi za 7. razred u novom kurikulumu treba odbaciti i prihvatiti ishode iz prethodnog kurikuluma. Neki ishodi ukazuju na vježbanje a neki o usvajanju teorije. Glagoli koji prisutni su izvodi, djelomično izvodi (što to znači …koliko je to djelomično), usvajanje (kako se vrednuju), uči, ISHODI NOVOG KURIKULUMA: A PODRUČJE: ISHOD: OŠ TZK A. 7.1.Izvodi vježbe za pravilno držanje tijela, fleksibilnost zglobova i gustoću koštane mase RAZRADA ISHODA: Izvodi komplekse vježbi za jačanje, istezanje i opuštanje velikih mišićnih skupina s posebnim naglaskom na mišiće trupa. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Razumije osnovnu povezanost tjelesnog vježbanja, pravilnog držanja tijela i funkcioniranja metabolizma. KRITIKA: Koje su to vježbe za poboljšanje koštane mase? Zašto naglasak na trup. To znači da nije sve jednako zastupljeno. U dobroj razini ima funkcioniranje metabolizma. Postavlja se pitanje kako će to ostvariti? Da bi učenik to naučio treba dobiti neke informacije. A ishod i razrada govore o izvođenju vježbi… Kako će se vrednovati ti ishodi? Ovaj ishod treba odbaciti. ISHOD: OŠ TZK A. 7.2. Usvaja potrebna znanja o zdravoj prehrani i njenom utjecaju na zdravlje RAZRADA ISHODA: Povezuje znanja o zdravoj prehrani s očuvanjem zdravlja. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Djelomično povezuje prehrambene navike i tjelesnu aktivnost. KRITIKA: Ovaj ishod govori u teoriji ili… jer se ne može vježbati u usvajati (ne mjerljiv ishod) o prehrani. Kroz vježbanje se uči očuvanju zdravlja. Vjerojatno opet teorija ili… I ovaj ishod treba odbaciti. Ovakvi ishodi su ne prihvatljivi te predlažem ove ishode iz prethodnog dokumenta iz C domene. ISHOD: OŠ TZK A. 7.3. Stječe pozitivan stav o tjelesnom vježbanju u prirodi RAZRADA ISHODA: Samostalno primjenjuje sadržaje tjelesnog vježbanja u prirodi i sudjeluje u njihovoj organizaciji ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Samostalno primjenjuje sadržaje tjelesnog vježbanja u prirodi i sudjeluje u njihovoj organizaciji Sudjeluje u organiziranom i vođenom tjelesnom vježbanju u prirodi. KRITIKA: Ishod, razrada ishoda i „dobra“ razina su oprečni. Stjecanje pozitivnog stava te primjena, sudjelovanje, govori o tome kako ishod, razrada i „dobra“ razina nisu povezane i ne zna se što učenik treba ostvariti ishodom. U razradi se govori o sudjelovanju a ne govori se kako će ostvariti ishod o pozitivnom stavu. PRETHODNI DOKUMENT: C domena ISHOD: OŠ TZK C.7.1. Uz tjelovježbu usvaja potrebna znanja o zdravoj prehrani i utjecaju na zdravlje. RAZRADA ISHODA: Odabire zdrav način prehrane i vježba. Povezuje znanja o zdravoj prehrani i vježbanju s očuvanjem zdravlja. Procjenjuje prehrambene navike u odnosu na vlastito zdravlje. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Procjenjuje svoje prehrambene navike i tjelesnu aktivnost. ISHOD: OŠ TZK C.7.2. Uspoređuje prehrambene navike u odnosu na tjelesnu aktivnost. RAZRADA ISHODA: Prilagođuje svoje prehrambene navike tjelesnoj aktivnosti. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Povezuje svoje prehrambene navike s tjelesnom aktivnošću. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Predmetna projektna aktivnost, prehrambene navike i zdravlje (piramida/tanjur zdrave hrane) povezane s tjelesnom aktivnošću. Povezati sa predmetom Priroda. ISHOD: C DOMENA OŠ TZK C.7.3. Stječe pozitivan stav o tjelovježbi u prirodi. RAZRADA ISHODA: Prihvaća tjelovježbu u prirodi i sudjeluje u vođenom vježbanju. Samostalno primjenjuje tjelovježbu u prirodi. Predlaže nove kineziološke motoričke aktivnosti i sudjeluje u njihovoj organizaciji. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Sudjeluje u vođenoj tjelovježbi u prirodi. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Planinarenje, orijentacijsko kretanje, kros, biciklizam, pješačenje i ostale kineziološke motoričke aktivnosti u prirodi. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Poticati učenike na dolazak u školu pješice, biciklom gdje za to postoje uvjeti. Postaviti dnevne, tjedne i mjesečne izazove. Učenik sam prati svoje aktivnosti / samovrednovanje. B PODRUČJE: ISHOD: OŠ TZK B.7.1. Sudjeluje u mjerenju morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti RAZRADA ISHODA: Prepoznaje morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti i sudjeluje u mjerenju ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Usavršava i djelomično primjenjuje znanja o provedbi mjerenja. ISHOD: OŠ TZK B. 7.2 Prati motoričke i funkcionalne sposobnosti RAZRADA ISHODA: Procjenjuje motoričke i funkcionalne sposobnosti u odnosu na ranije vrijednosti ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Prati motoričke i funkcionalne sposobnosti i uspoređuje vrijednosti mjerenja. KRITIKA: Ovi ishodi ne govore što učenik treba ostvarit već će pratiti motoričke i funkcionalne sposobnosti bez obzira što u prethodnim ishodima nisu postavljene smjernice kako bi učenik u nekoj vertikali dobili osnovne kompetencije o takvim aktivnostima. Kako vrednovati ove ishode. Mišljenja sam da ishode prethodnog kurikuluma treba vratiti. Ponovo učenik usvaja( ne mjerljiv glagol). Dobra razina je veća od glavnog ishoda. PRETHODNI KURIKULUM: B DOMENA ISHOD: OŠ TZK B.7.1. Prati svoje motoričke i funkcionalne sposobnosti i postignuća. RAZRADA ISHODA: Interpretira i prikazuje testirane rezultate svojih motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. Procjenjuje svoje motoričke i funkcionalne sposobnosti u odnosu na rezultate prijašnjih mjerenja i planira daljnji napredak o tome što i kako vježbati. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Prikazuje odnose testiranih rezultata svojih motoričkih i funkcionalnih sposobnosti i postignuća. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Praćenje: - motoričkih sposobnosti (brzina, repetitivna i eksplozivna snaga, gibljivost, koordinacija), funkcionalne sposobnosti (srednje i duže pruge) - motoričkih postignuća (motoričko znanje + brzina, motoričko znanje + eksplozivna snaga, motoričko znanje + repetitivna snaga...) ISHOD: OŠ TZK B.7.2. Vježba i otkriva utjecaj tjelovježbe na tjelesnu spremnost. RAZRADA ISHODA: U izvedbi razlikuje vježbe koje utječu na tjelesnu spremnost te ih odabire za vježbanje prema osobnim rezultatima. Predlaže kineziološke motoričke aktivnosti radi poboljšanja osobne tjelesne spremnosti i izvodi ih. Predviđa utjecaj vježba koje izvodi na tjelesnu spremnost. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Odabire i izvodi vježbe koje utječu na tjelesnu spremnost prema praćenim osobnim rezultatima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Kompleksi vježba za poboljšanje motoričkih sposobnosti (snaga, brzina, ravnoteža...) prema praćenim rezultatima. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Pravilnim i prilagođenim izborom vježba poučavati o ulozi tjelesne spremnosti općenito i naglasiti ulogu i povezanost sposobnosti s bavljenjem sportom i zdravljem. ISHODI NOVOG KURIKULUMA: C PODRUČJE: ISHOD: OŠ TZK C.7.1. Usvaja i primjenjuje kineziološka teorijska i motorička znanja u igri i natjecanju RAZRADA ISHODA: Primjenjuje različite vrste motoričkih aktivnosti u igri i natjecanju ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Primjenjuje složene oblike kretanja u igri i natjecanju. ISHOD: OŠ TZK C. 7.2. Povezuje u cjelinu elemente tehnike različitih sportova RAZRADA ISHODA: Povezuje osnovne elemente tehnike sportova u cjelinu ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Osnovne elemente tehnike sporta povezuje u cjeline Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - atletika, nogomet, košarka, odbojka, rukomet, ritmička I sportska gimnastika, hrvanje, judo, karate, badminton, biciklizam… Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Aktivnosti usmjeriti prema usavršavanju tehnike sportova KRITIKA: ovi ishodi su ponovno nejasno postavljeni jer dobra razina je isto kao glavni ishod. Nema vertikale u učenju i poučavanju. Treba odbaciti ove ishode PRETHODNI KURIKULUM: A DOMENA ISHODI: OŠ TZK A.7.1. Primjenjuje raznovrsna teorijska i motorička znanja u igrama i natjecanjima. RAZRADA ISHODA: Izvodi i razlikuje različite vrste motoričkih aktivnosti. Pokazuje i usavršava različite vrste motoričkih aktivnost u motoričkoj igri i natjecanju. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Razlikuje složene oblike motoričkih kretanja u motoričkoj aktivnosti i izvodi ih prema uputi. ISHODI: OŠ TZK A.7.2. U igri povezuje niz elemenata tehnike iz pojedinačnih i ekipnih sportova. RAZRADA ISHODA: Odabire i izvodi elemente tehnike u složenim kretnjama u pojedinačnim i ekipnim sportovima. Povezuje elemente tehnike u cjelinu. Izvodi složene tehnike pojedinačnih i ekipnih motoričkih aktivnosti. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Primjenjuje elemente tehnike u složenim kretnjama prema uputi. ISHODI: OŠ TZK A.7.3. U igri kombinira i spaja tehničko-taktička znanja u sportskim igrama. RAZRADA ISHODA: Povezuje različita tehničko-taktička znanja u igri. Spaja različite oblike motoričkih kretanja. Kombinira tehničko-taktička znanja u sportskim igrama. U sportskoj igri poznaje i prihvaća pravila. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Povezuje različite oblike motoričkih kretanja kroz jednostavnu taktiku igre. ISHODI: OŠ TZK A.7.4. Kombinira i upotrebljava složene elemente tehnike u sportskoj igri. RAZRADA ISHODA: Pokazuje složene elemente tehnike u sportskoj igri. Prepoznaje strukturu sportske igre. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Pokazuje složene elemente tehnike u strukturama različitih sportskih igara. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: 1. Složeni oblici elemenata tehnike sportskih igara: - povezivanje poznatih elemenata tehnike sportskih igara i jednostavne taktike u sportovima s loptom (obrana i napad) - pojedinačni sportovi (elementi tehnike) : atletika, ritmička i sportska gimnastika, hrvanje, judo, karate, badminton... 2. Složene strukture različitih poznatih sportova: - kombiniranje složenih elemenata tehnike i povezivanje u cjelinu. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Usložnjavati elemente tehnike obzirom na razinu usvojenosti ishoda te ponuditi i poučiti raznolike strukture elementa tehnike različitih ekipnih i pojedinačnih sportova shodno načelu struke. NOVI KURIKULUM: ISHODI: ISHODI u D području i E području, ponovno su postavljeni isti ishodi, i ne logični su. Učenik svake godine izvodi isto. Učenik nije u središtu učenja i poučavanja. U središte je postavljeno stalno praćenje. Mišljenja sam da ih ta područja odbaciti. Ljiljana Hanžek, prof. TZK, učitelj savjetnik OŠ Volitino Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
120 Suzana Loborec Petanjek D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 7. razred – 70 sati godišnje Poštovani, navest ću samo jedan primjer za osnovnu školu koji odražava moje negativno mišljenje o ovom kurikulumu: Predmetno područje A : Tjelesno vježbanje i zdravlje Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda : Vježbe za jačanje mišićnog tkiva, poticanja gustoće kostiju i pozitivnog djelovanja na metabolizam. Moj komentar: Molim Vas, navedite vježbe poticanja gustoće kostiju. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
121 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 8. razred – 70 sati godišnje Poštovani, Predmetno područje A : Tjelesno vježbanje i zdravlje • OŠ TZK A.8.1. I 2. Predlažemo da se Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda nadopuni, tako da glasi: „Fitnes programi različitih sadržaja primjerenog opterećenja“ Predmetno područje C: Kineziološka teorijska i motorička znanja • OŠ TZK C. 8.2. Predlažemo da se u razradi odgojno-obrazovni ishoda termin terminologija zamijeni nazivljem (jer je terminologija znanstvena disciplina nazivlja različitih struka) tako da glase: „Povezuje dijelove strukture kretanja u cjelinu i primjenjuje osnovno nazivlje“; u razradi ishod: „Povezuje dijelove strukture kretanja u cjelinu i primjenjuje njihovu osnovno nazivlje.“; u odgojno-obrazovnom ishodu na razini usvojenosti „dobar“ na kraju nastavne godine, da glasi: „Jednostavne strukture kretanja povezuje u cjelinu i primjenjuje nazivlje.“ • OŠ TZK C. 8.3. Predlažemo da se u odgojno-obrazovnom ishodu na razini usvojenosti „dobar“ na kraju nastavne godine, da glasi:“ Povezuje tehniku i taktiku u različitim sportovima“. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Predlažemo da rečenica glasi: „- atletika, rukomet, nogomet, košarka, odbojka, sportska i ritmička gimnastika, hrvanje, judo, karate, sportovi na vodi, samoobrana, sportovi s reketom (badminton, stolni tenis i tenis), skijanje, plivanje, plesovi (narodni, društveni), …“ Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Predlažemo da se rečenica nadopuni, te da glasi: „Aktivnosti usmjeriti prema objedinjavanju znanja, elemenata tehnike i tehnike znanja raznih sportova. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
122 Ljiljana Hanžek D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Osnovna škola Tjelesna i zdravstvena kultura 8. razred – 70 sati godišnje Ishodi za 8. razred u novom kurikulumu treba odbaciti i prihvatiti ishode iz prethodnog kurikuluma. Neki ishodi ukazuju na vježbanje, a neki na usvajanju teorije. Ponovno ne usklađenost. Učenici se više bave fitnesom, mjerenjem nego izvođenjem vježba koje su potrebne u toj dobi kako bi učenik razvio motoričke vještine. Ponovno je izostala metodologija učenja i poučavanja. Uopće nije prilagođeno usvajanje kompetencija u ovoj kronološkoj dobi. ISHODI NOVOG KURIKULUMA: A PODRUČJE: ISHOD: OŠ TZK A.8.1. Izvodi fitnes vježbe i analizira utjecaj prehrambenih navika na zdravlje. RAZRADA ISHODA: Izvodi vježbe za poticanje pravilnog držanja tijela. Upoznaje se s pravilnim dnevnim rasporedom konzumiranja hrane i tekućine ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Izvodi jednostavne fitnes vježbe uz pomoć. Djelomično uvažava upute o pravilnoj prehrani KRITIKA: Ishod je različit od razrade i dobre razine. Učenik vježba, učenik usvaja motoričke vještina, a na koji način usvaja konzumiranje hrane i tekućine ? Totalan nepoznanica. To je teorija. Pomiješani su lončići. Predložiti aplikacije ???? Ovaj ishod treba odbaciti. ISHOD: OŠ TZK A. 8.2. Izabire opterećenja prilikom vježbanja RAZRADA ISHODA: Izvodi vježbe različitog opterećenja. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Prepoznaje razinu opterećenja određene vježbe. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Fitnes programi vježbanja različitog opterećenja. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Aktivnosti usmjeriti prema fitnes programu primjerenom potrebama i mogućnostima učenika. Predložiti aplikacije kojima učenici mogu pratiti učinke vježbanja. KRITIKA: Ponovno ne usklađenost. Predložiti aplikacije ???? Neprihvatljivi su ovi ishodi, zajedno s razradom i očekivanom razinom ostvarivosti ishoda. Predlažem vratiti prethodne ishode i C domenu. PRETHODNI KURIKULUM C DOMENA ISHOD: OŠ TZK C.7.1. Uz tjelovježbu usvaja potrebna znanja o zdravoj prehrani i utjecaju na zdravlje. RAZRADA ISHODA: Odabire zdrav način prehrane i vježba. Povezuje znanja o zdravoj prehrani i vježbanju s očuvanjem zdravlja. Procjenjuje prehrambene navike u odnosu na vlastito zdravlje. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Procjenjuje svoje prehrambene navike i tjelesnu aktivnost. ISHOD: OŠ TZK C.7.2. Uspoređuje prehrambene navike u odnosu na tjelesnu aktivnost. RAZRADA ISHODA: Prilagođuje svoje prehrambene navike tjelesnoj aktivnosti. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Povezuje svoje prehrambene navike s tjelesnom aktivnošću. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Kviz, ankete, igre vezane za ulogu prehrane u odnosu na tjelovježbu. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Predmetna projektna aktivnost, prehrambene navike i zdravlje (piramida/tanjur zdrave hrane) povezane s tjelesnom aktivnošću. Povezati s predmetom Priroda. PRETHODNI DOKUMENT B PODRUČJE ISHOD: OŠ TZK B.8.1. Sudjeluje u organizaciji mjerenja morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti RAZRADA ISHODA: Prepoznaje morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti i aktivno sudjeluje u mjerenju ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Djelomično primjenjuje znanja o provedbi mjerenja. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - mjerenje morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Aktivnosti usmjeriti na praćenje morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti KRITIKA: Ishod - sudjeluje? S kim sudjeluje? Ovdje se ne vidi, što učenik vježba i mjeri. Svake godine se ponavlja isto . Napredak….? Mišljenja sam, ovi ishodi se trebaju odbaciti i prihvatiti prethodni ishodi iz prethodnog kurikuluma, B domena. PRETHODNI DOKUMENT B DOMENA ISHOD: OŠ TZK B.8.1. Kroz tjelovježbu prepoznaje ulogu tjelesne spremnosti za zdravlje. RAZRADA ISHODA: Uočava važnost tjelesne spremnosti za zdravlje u tjelovježbi. Povezuje tjelesnu spremnost sa zdravljem i motoričkim aktivnostima koje izvodi. Objašnjava ulogu tjelesne spremnosti za zdravlje. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Povezuje svoju tjelesnu spremnost sa zdravljem na temelju ponuđenih motoričkih aktivnosti. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Različite tjelovježbene aktivnosti (fitnes, različiti sportovi...). - motoričkih postignuća (motoričko znanje + brzina, motoričko znanje + eksplozivna snaga, motoričko znanje + repetitivna snaga...) ISHOD: OŠ TZK B.8.2. Otkriva volumen opterećenja pri tjelovježbi. RAZRADA ISHODA: Razlikuje volumen opterećenja prilikom tjelovježbe. Izvodi motoričke vježbe različitog volumena opterećenja. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Prepoznaje volumen opterećenja tjelovježbe. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Vježbe za razvoj sustava za kretanje, tjelovježba u prirodi. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Pratiti, poticati i postavljati izazove tjedno, mjesečno, polugodišnje godišnje. Samovrednovanje, vršnjačko vrednovanje uz uključivanje roditelja u praćenje tjelovježbenih aktivnosti. NOVI KURIKULUM: C PODRUČJE ISHOD: OŠ TZK C. 8.1. Samoinicijativno primjenjuje stečena znanja RAZRADA ISHODA: Primjenjuje elemente složenijih motoričkih struktura i samostalno ih izvodi ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Uz upute izvodi stečena motorička znanja ISHOD: OŠ TZK C. 8.2. Povezuje dijelove strukture kretanja u cjelinu i primjenjuje osnovnu terminologiju RAZRADA ISHODA: Povezuje dijelove strukture kretanja u cjelinu i primjenjuje njihovu osnovnu terminologiju. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Jednostavne strukture kretanja povezuje u cjelinu i primjenjuje terminologiju. ISHODA: OŠ TZK C. 8.3. Kombinira i spaja tehničko – taktička znanja u sportovima RAZRADA ISHODA: Kombinira tehničko – taktička znanja u sportovima. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Povezuje tehniku i taktiku u igri. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: - atletika, gimnastika, ritmička gimnastika, badminton, biciklizam, aerobika, judo (jednostavni oblici borbe na tlu) i samoobrana – osnovni elementi situacijske primjene, hrvanje, karate… - odbojka, rukomet, košarka, nogomet … - narodni, društveni, suvremeni plesovi, ritmička i sportska gimnastika… Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Aktivnosti usmjeriti prema objedinjavanju znanja, tehnike sportova i plesnih struktura. PRETHODNI KURIKULUMA: A DOMENA ISHOD: OŠ TZK A.8.1. Povezuje dijelove strukture kretanja unutar sportova u skladnu cjelinu i u vježbanju primjenjuje osnovnu terminologiju predmeta. RAZRADA ISHODA: Odabire i usklađuje dijelove struktura sportova. Uspoređuje i povezuje dijelove struktura u cjelinu te primjenjuje osnovnu terminologiju predmeta. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Razvija, izvodi i usklađuje dijelove struktura i povezuje ih u cjelinu. ISHOD: OŠ TZK A.8.2. U igri primjenjuje tehničko-taktička znanja i usvojene motoričke strukture kretanja. RAZRADA ISHODA: U igri primjenjuje tehničko-taktička znanja. Primjenjuje motoričke strukture kretanja u igri. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: U igri samostalno izvodi poznate motoričke strukture kretanja. ISHODI: OŠ TZK A.8.3. Izabire prioritete unutar motoričkih aktivnosti i sportskih igara te ih izvodi prema interesu i sposobnostima. RAZRADA ISHODA: Ispituje svoje interese prema motoričkim aktivnostima i sportskim igrama. Izabire kineziološke motoričke aktivnosti i sportske igre prema interesu i sposobnostima. Izvodi odabrane aktivnosti. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NA RAZINI USVOJENOSTI "DOBAR" NA KRAJU GODINE: Izvodi te uspoređuje motoričke i sportske igre prema interesu i sposobnostima. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: 1. Složenije strukture pojedinačnih sportova: - atletika, gimnastika, ritmička gimnastika, badminton , aerobika, judo (jednostavni oblici borbe na tlu) i samoobrana-osnovni elementi situacijske primjene, hrvanje karate,... 2. Ekipni sportovi (tehničko-taktička znanja): - odbojka, rukomet, košarka, nogomet... 3. Ples (narodni, društveni, suvremeni plesovi...) -koreografske strukture konvencionalnih disciplina- ples, ritmička i sportska gimnastika, aerobika… NOVI KURIKULUM: ISHODI u D području i E području, ponovno su postavljeni isti ishodi kao i prethodne godine u odgojno-obrazovnom procesu, i ne logični su. Učenik svake godine izvodi isto. Učenik nije u središtu učenja i poučavanja. U središte je postavljeno mjerenje. Mišljenja sam da ih ta područja odbaciti. U odgojno obrazovno procesu kroz svaki ishod se uči, usvaja i odgaja, zato se i zove odgojno obrazovni proces. Zašto ishod koji se mora ostvariti u E području – odgojne vrijednosti? Ljiljana Hanžek prof. TZK, učitelj savjetnik Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
123 Ivana Kutle D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Gimnazija Tjelesna i zdravstvena kultura 1. razred – 70 sati godišnje Poštovani, kako je moguće da se u dva različita predmetna područja nalaze ishodi s istim brojem???? Predmetno područje A : Tjelesno vježbanje i zdravlje SŠ TZK G.A.1.2. Primjenjuje motoričke aktivnosti u slobodno vrijeme. Predmetno područje C: Kineziološka teorijska i motorička znanja SŠ TZK G.A.1.2. Primjenjuje osnove tehnike sportova. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
124 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Gimnazija Tjelesna i zdravstvena kultura 1. razred – 70 sati godišnje Poštovani, Predmetno područje C: Kineziološka teorijska i motorička znanja • SŠ TZK G.C.1.2 Predlažemo da u razradi odgojno-obrazovnog ishoda rečenica glasi:“ Primjenjuje osnove tehnike i taktike raznih sportova.“ u razradi ishod: „Razlikuje i primjenjuje osnove tehnike i taktike raznih sportova.“; te u odgojno-obrazovnom ishodu na razini usvojenosti „dobar“ na kraju nastavne godine, da glasi: „Sudjeluje u vježbanju i raznim sportovima i sportskim natjecanjima“ Predlažemo da se Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda podijele na: obvezne sportove i izborne sportove, kao i unutar pojedinog sporta na osnovne/obavezne i dodatne elemente tehnike u skladu s metodičkim i didaktičkim principima, senzibilnim fazama razvoja, … općenito pravilima struke. Navedeno treba provesti kroz cijelu vertikalu kako bi kurikulum bio eksplicitniji. Isto tako ovisno o kompetencijama nastavnika (obveznim i izbornim sportovima koje su odslušali i položili planom i programom studija), te prema uvjetima i preferencijama učenika. Odnosno da se napiše kako slijedi: „Obvezni sadržaji/sportovi: atletika, rukomet, nogomet, košarka, odbojka, sportska i ritmička gimnastika, hrvanje, judo, karate, sportovi na vodi (veslanje, jedrenje,..), sportovi s reketom (tenis, stolni tenis, badminton), skijanje, plivanje, plesovi, … Izborni sadržaji/sportovi: nordijsko hodanje, karate, aerobika, biciklizam, fitnes, odbojka na pijesku, rukomet na pijesku, akrobatika, pilates, futsal, mini košarka, koturaljkanje, samoobrana, ronjenje na dah, skijaško trčanje, sinkronizirano plivanje, terapijsko jahanje, triatlon, sportsko rekreativne aktivnosti u vodi, jedrenje na dasci, jedrenje u malim klasama, osnove golfa, vaterpolo, …“ Predlažemo da u Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda i u ovom razredu piše: „Aktivno sudjelovanje u različitim svakodnevnim kineziološkim aktivnostima, u čistom i sigurnom prostoru. Aktivno bavljenje izvannastavnim i izvanškolskim sportskim sadržajima te aktivno vježbanje u sportskim klubovima.“ Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
125 Ivana Kutle D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Gimnazija Tjelesna i zdravstvena kultura 1. razred – 70 sati godišnje Poštovani, ponovno sam javljam se na e-savjetovanje o kurikulumu nastavnog predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura. Nova verzija predmetnog kurikuluma sadrži mnoštvo učenicima neprimjerenih sadržaja od prvog razreda osnovne škole do 4. razreda gimnazije. Ishodi koji se od učenika očekuju često nisu jasno definirani i meni kao profesoru tjelesne i zdravstvene kulture u mnogim slučajevima nije jasno što se od učenika očekuje. Potpuno je nejasno kako se nakon prošlog provedenog javnog savjetovanja ovakva nova verzija mogla naći na razmatranju. Doduše sadrži slične riječi, ali su u potpuno različitom rasporedu nego u prijašnjem dokumentu. Ili zdravo razumski ovo je potpuno novi prijedlog, a ne dopuna prošle verzije kurikuluma. Prethodni dokument je bio prepoznatljiv i razumljiv te ovim putem apeliram na povratak prethodnog kurikuluma. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
126 IGOR SOLDIĆ D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Gimnazija Tjelesna i zdravstvena kultura 1. razred – 70 sati godišnje Na koji način će se vrednovati ishodi koji se odnose na slobodno vrijeme učenika tipa "Stvaranje pozitivnog stava prema tjelesnom vježbanju" ili "Primjenjuje motoričke aktivnosti u slobodno vrijeme"? Učenik kaže da vježba kod kuće i dobije 5? Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
127 Suzana Loborec Petanjek D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Gimnazija Tjelesna i zdravstvena kultura 1. razred – 70 sati godišnje Poštovani, ovdje ću navesti samo neke primjere ishoda koji su neprimjereni i nemjerljivi, samim time nemoguće ih je vrednovati. Navest ću primjere odgojno-obrazovnih ishoda na razini usvojenosti „dobar“ na kraju nastavne godine za gimnazijski program od prvog do četvrtog razreda jer radim u gimnaziji. SŠ TZK G.A.1.2. Sudjeluje u organiziranim motoričkim aktivnostima u slobodno vrijeme. SŠ TZK G.C.1.1. Sudjeluje u procesu. SŠ TZK G.A.1.2. Sudjeluje u vježbanju i igri. SŠ TZK G.E.1.1. Prihvaća tjelesno vježbanje kao svakodnevnu aktivnost u odgovarajućoj opremi. SŠ TZK G.A.2.1. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Kineziološka aktivnost usklađena s prehrambenim navikama. SŠ TZK G.A.2.2. Samostalno odabire motoričke aktivnosti i aktivno provodi vrijeme u prirodi. SŠ TZK G.E.2.1. Stvara naviku cjeloživotnog tjelesnog vježbanja s naglaskom na svakodnevno kretanje SŠ TZK G.A.3.2. Sudjeluje u provedbi tjelovježbe u prirodi te ga kombinira s dnevnim obvezama. SŠ TZK G.E.3.1. Izražava poštovanje prema drugom i drugačijem SŠ TZK G.E.4.1. Izražava visoku razinu samopoštovanja i samopouzdanja. Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Aktivno sudjelovanje u različitim svakodnevnim kineziološkim motoričkim aktivnostima koje doprinose samopoštovanju i samopouzdanju. Moj komentar: Neki od navedenih ishoda utkani su u naš svakodnevni rad s učenicima i naš posao je između ostalog i odgojiti i obrazovati sportaša i rekreativca za cijeli život, no ne mogu se postaviti kao ishodi jer ih se kao takve ne može izmjeriti i vrednovati. Kako vrednovati ocjenama 1, 2, 4 ili 5 npr. ishod na razini usvojenosti „dobar“: „Prihvaća tjelesno vježbanje kao svakodnevnu aktivnost u odgovarajućoj opremi“? Ili: „Samostalno odabire motoričke aktivnosti i aktivno provodi vrijeme u prirodi“. Nikako. Ako vjerujemo učeniku na riječ, možemo ga ocijeniti samo s ocjenom 5. Ili: „Izražava visoku razinu samopoštovanja i samopouzdanja“ – mjerenje i vrednovanje razine samopoštovanja i samopouzdanja ne spada u djelokrug našeg posla, kao ni procjena kvalitete rasporeda dnevnih obaveza učenika („Sudjeluje u provedbi tjelovježbe u prirodi te ga kombinira s dnevnim obvezama“). Tu je upitno i koga kombinira s dnevnim obvezama. Pitanje za kraj: U kojoj znanstvenoj literaturi se nalazi podjela na svakodnevne kineziološke motoričke aktivnosti koje doprinose samopoštovanju i samopouzdanju i one koje ne pridonose samopoštovanju i samopouzdanju? Hvala na čitanju. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
128 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Gimnazija Tjelesna i zdravstvena kultura 2. razred – 70 sati godišnje Poštovani, Predmetno područje A : Tjelesno vježbanje i zdravlje • SŠ TZK G.A.2.1. i 2. Predlažemo u Sadržajima za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda da se doda, te da glasi: „Kineziološka aktivnost usklađena s prehrambenim navikama. Kineziološke aktivnosti u prirodi koje je moguće provoditi ovisno o obilježjima zavičaja: orijentacijsko hodanje, trčanje, pješačke ture, orijentacijsko trčanje, preživljavanje u prirodi, vožnja biciklom, aktivnosti u vodi, na vodi i uz vodu, aktivnosti na snijegu, … Predmetno područje C: Kineziološka teorijska i motorička znanja • SŠ TZK G.C.2.2. Predlažemo da u razradi odgojno-obrazovnog ishoda rečenica glasi:“ Primjenjuje složenije elemente tehnike i taktike različitih sportova.“ u razradi ishod: „Razlikuje i primjenjuje odabrane složenije elemente tehnike i taktike u različitim sportovima.“; te u odgojno-obrazovnom ishodu na razini usvojenosti „dobar“ na kraju nastavne godine, da glasi: „Samostalno odabire i primjenjuje složenije elemente tehnike i taktike različitih sportova.“ Predlažemo da se Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda podijele na obvezne sportove i izborne sportove ovisno o kompetencijama nastavnika (obveznim i izbornim sportovima koje su odslušali i položili planom i programom studija), te prema uvjetima i preferencijama učenika. Odnosno da se napiše kako slijedi: „Obvezni sadržaji/sportovi: atletika, rukomet, nogomet, košarka, odbojka, sportska i ritmička gimnastika, hrvanje, judo, karate, sportovi na vodi (veslanje, jedrenje,..), sportovi s reketom (tenis, stolni tenis, badminton), skijanje, plivanje, plesovi, … Izborni sadržaji/sportovi: nordijsko hodanje, karate, aerobika, fitnes, odbojka na pijesku, rukomet na pijesku, akrobatika, pilates, futsal, mini košarka, koturaljkanje, samoobrana, ronjenje na dah, skijaško trčanje, sinkronizirano plivanje, terapijsko jahanje, triatlon, sportsko rekreativne aktivnosti u vodi, jedrenje na dasci, jedrenje u malim klasama, osnove golfa, vaterpolo, …“ Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
129 Ivana Kutle D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Gimnazija Tjelesna i zdravstvena kultura 2. razred – 70 sati godišnje Poštovani, Obzirom da u ovom prijedlogu kurikula prevladavaju nepravilni glagoli u pojedinim razredima nejasno je koja je taksonomija korištena u razradi ishoda. Predlažem da se u cijelosti zamijeni ovaj dio i vrati sadržaj koji je bio na javnoj raspravi od 15.12.2018. do 15.1.2019. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
130 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Gimnazija Tjelesna i zdravstvena kultura 3. razred – 70 sati godišnje Poštovani, Predmetno područje C: Kineziološka teorijska i motorička znanja • SŠ TZK G.C.3.1. Predlažemo da u razradi te u odgojno-obrazovnom ishodu na razini usvojenosti „dobar“ na kraju nastavne godine, da glasi: „Primjenjuje odabrana teorijska i motorička znanja u situacijskim i natjecateljskim uvjetima.“ • SŠ TZK G.C.3.2. Predlažemo da u razradi odgojno-obrazovnog ishoda rečenica glasi:“ Izvodi složenija motorička kretanja u situacijskim i natjecateljskim uvjetima.“ u razradi ishod: „Objašnjava i izvodi složenija kretanja u situacijskim i natjecateljskim uvjetima.“; te u odgojno-obrazovnom ishodu na razini usvojenosti „dobar“ na kraju nastavne godine, da glasi: „Objašnjava i izvodi složenija motorička kretanja u situacijskim i natjecateljskim uvjetima.“ Predlažemo da u razradi Sadržaja za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, glasi: „Teorijska i taktička, motorička znanja iz različitih sportova, rekreacijskih sadržaja i kineziterapijskih vježbi.“ Predlažemo da u Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda i u ovom razredu se: „Aktivno sudjelovanje u različitim kineziološkim aktivnostima, uz poštovanje drugog i drugačijeg. Aktivno bavljenje izvannastavnim i izvanškolskim sportskim sadržajima te aktivno vježbanje u sportskim klubovima.“ Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
131 Ivana Kutle D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Gimnazija Tjelesna i zdravstvena kultura 3. razred – 70 sati godišnje Poštovani, S obzirom na ideju aktivnog učenja, potrebu ravnoteže između stjecanja znanja i razvijanja vještina, uzrast učenika i broj sati molim Vas da mi objasnite kako definirati kriterij međusobnog uvažavanja? SŠ TZK G.E.3.1. Prihvaćanje različitosti, poštivanje drugog i drugačijeg Kako Vrednovati ovaj ishod? Predlažem da se u cijelosti zamijeni ovaj dio i vrati kurikulum koji je bio na javnoj raspravi od 15.12.2018. do 15.1.2019. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
132 Astrid Čulić D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Gimnazija Tjelesna i zdravstvena kultura 4. razred – 64 sata godišnje Gordana Lukenda Analiza ishoda: OŠ TZK A.2.1. Prepoznaje i primjenjuje postupke za održavanje higijene pri tjelesnoj aktivnosti te brine o opremi za tjelesno vježbanje. Preuzima odgovornost i razvija svijest o potrebi provođenja tjelesnog vježbanja u primjerenim zdravstveno-higijenskim uvjetima Prepoznaje važnost postupaka za održavanje higijene koje primjenjuje nakon jelesnog vježbanja. OŠ TZK A.2.1Preuzet ishod OŠ TZK C.2.1. Razrada preoblikovana- razvija svijest- promašena razrada, nemjerljiv glagol, ne može se razvijati na kraju godine. Ishod govori o onom što je na kraju šk.g. Razina dobar, neznatno skraćena u usporedbi s originalom. OŠ TZK A.2.2. Koristi mogućnost tjelovježbe na otvorenim prostorima Primjenjuje poznate kineziološke motoričke aktivnosti na otvorenim prostorima. Primjenjuje poznate kineziološke motoričke aktivnosti na otvorenim prostorima. OŠ TZK A.2.2. Razlika između ishoda , njegove razrade I dobre razine ne postoji. (osim ukoliko se ne misli da je dovoljno riječ koristi u razradi zamijeniti s primjenjuje) OŠ TZK B.2.1. Sudjeluje u mjerenju antropološkog statusa Praćenje morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti Sudjeluje u mjerenju navedenih dijelova antroploškog ststusa OŠ TZK B.2.1. Nije razumljivo što se podrazumijeva pod sudjeluje, što konkretno učenik radi osim što izvodi zadano.Kako sudjeluje?Kako je uključen? OŠ TZK C.2.1. Izvodi prirodne načine kretanja i mijenja položaj tijela u prostoru. Prepoznaje i izvodi različite promjene položaja tijela u prostoru. Razlikuje i izvodi složene prirodne načine kretanja. Izvodi prilagođene prirodne načine kretanja. Izvodi zadano motoričko kretanje s manjim odstupanjima. OŠ TZK C.2.1. Neznatno preoblikovan ishod OŠ TZK:A:2.1.; kao I razina dobar: Razrada ishoda preuzeta u cijelosti. OŠ TZK C.2.2. Provodi motoričke igre. Sudjeluje u motoričkim igarama. Izvodi igre uz neznatna odstupanja. OŠ TZK C.2.2. Preuzet ishod OŠ TZK A.2.2 s tim da je riječ igra zamijenjena s provodi. Razrada kao I razina dobar nisu dostatno opisane.Gotovo su identične. OŠ TZK D.2.1. Uključen u praćenje motoričkih postignuća. Prati i prepoznaje osobna postignuća u svladanim obrazovnim sadržajima obuhvaćenih kurikulom. Izvodi osnovne strukture naučenih elementarnih znanja na razini početnog usavršavanja. OŠ TZK D.2.1. Novi ishod, prema načinu pisanja ishoda , razradi I opisa razine dobar nije razumljivo što se od učenika očekuje. Uključivanje na koji način konkretno; praćenje-na koji način prati? Ili je dovoljno samo izvođenje na razini početnog usavršavanja. Ishod I razina nisu u suglasju. OŠ TZK E.2.2. Razvija samopoštovanje, samopouzdanje i ustrajnost. Njegovati samopoštovanje i samopouzdanje. Ustrajnošću postizati ciljeve Učenik ima samopouzdanja te podiže razinu ustrajnosti. OŠ TZK E.2.2. Novi ishod. Kako se nešto može razvijati na kraju školske godine? Ishod napisan kao dugoročni, nemjerljivi cilj. U potpunosti promašeno oblikovanje ishoda, razrade te dobre razine. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
133 Ivana Kutle D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Gimnazija Tjelesna i zdravstvena kultura 4. razred – 64 sata godišnje Poštovani, Predmetno područje E: Odgojne vrijednosti Ovaj ishod je ne mjerljiv!!! SŠ TZK G.E.4.1. Podizanje razine samopoštovanja i samopouzdanja Ne postoji mjerilo kojim možemo procijeniti samopouzdanje i samopoštovanje. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
134 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu D. Odgojno-obrazovna očekivanja po razredima i predmetnim područjima te ključni sadržaji, Gimnazija Tjelesna i zdravstvena kultura 4. razred – 64 sata godišnje Poštovani, Predmetno područje A : Tjelesno vježbanje i zdravlje • SŠ TZK G.A.4.1. Predlažemo da se nadopune Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, glasi: „Različite kineziološke aktivnosti u prirodi. Projektna ili terenska nastava ovisno o obilježjima zavičaja: orijentacijsko hodanje, trčanje, pješačke ture, orijentacijsko trčanje, preživljavanje u prirodi, vožnja biciklom, aktivnosti u vodi, na vodi i uz vodu, aktivnosti na snijegu, … Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
135 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, F. Učenje i poučavanje predmeta Poštovani, Predlažemo zamijeniti rečenicu: „Stoga s vizionarskog stajališta, …“, sa „Stoga s vizionarskog stajališta, u funkciji podizanja kvalitete nastave Tjelesne i zdravstvene kulture na svim razinama školovanja, treba sustavno osmišljavati promjene u pristupima učenju, procesu i dinamici učenja, metodama odgojno-obrazovnog rada itd.“ Predlažemo da se zamijeniti rečenicu: „Pritom kvalitetni međuljudski odnosi, poštivanje različitosti, samoaktualizacija, samoidentifikacija, samopoimanje, timski rad, prihvaćanje značaja lokalne zavičajne tradicije i isticanja nacionalnog identiteta trebaju biti sastavni dio učenja i poučavanja.“, sa:“ „Pritom kvalitetni međuljudski odnosi, fair play, socijalna inkluzija, poštivanje različitosti, samoaktualizacija, samoidentifikacija, samopoimanje, timski rad, prihvaćanje značaja lokalne zavičajne tradicije i isticanja nacionalnog identiteta trebaju biti sastavni dio učenja i poučavanja.“ Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
136 Astrid Čulić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda Poštovane/i, i na kraju usporedba poglavlja vrednovanje u kojem ćete prepoznati razliku u pristupi i dorečenosti i nedorečenosti oba dokumenta(kurikulum s 1. javne rasprave i 2.) Dok su u 1. kurikulumu predložene sastavnice vrednovanja u drugom ih uopće nema! NOVI DOKUMENT Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda Učitelji/nastavnici imaju autonomiju i odgovornost odabrati najprikladnije metode i vrste vrednovanja unutar pojedinih pristupa vrednovanju. To je iznimno opsežan prostor odgoja i obrazovanja, a k tome je zasigurno osjetljiv dio rada s učenicima. Razlog tome je da su u ovom poglavlju napisane samo okvirne smjernice i preporuke o metodama i vrstama koje su posebno pogodne za vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnom kurikulu. (Kojih pristupa vrednovanju gdje su navedeni, gdje su sastavnice ili elementi vrednovanja, gdje se opisuje Vrednovanje za učenje…kao učenje i vrednovanje naučenog koje je temelj vrednovanja usvojenosti ishoda u cijelom procesu učenja i poučavanja)?Preporučene metode i vrste trebaju omogućiti utvrđivanje različitih razina usvojenosti i evidentiranje odgojno-obrazovnih ishoda. Učenicima kod kojih su opažena odstupanja u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda potrebno je pružiti odgovarajuću odgojno-obrazovnu podršku radi ispunjavanja njihovih odgojno-obrazovnih potreba. Potrebno je odrediti (tko će odrediti, nije li to svrha kurikuluma? )jesu li svi elementi vrednovanja jednako vrijedni pri određivanju zaključne ocjene. Veća/manja vrijednost (ponder) (o ponderima, kruškama i jabukama, je već bilo riječi u ovoj javnoj raspravi) može se pridavati određenom elementu vrednovanja (primjerice element A iznosi 40% zaključne ocjene, a elementi B, C, D i E po 15%). Ponder koji se daje pojedinim elementima vrednovanja može se razlikovati ovisno o odgojno-obrazovnom ciklusu ili godini učenja i poučavanja predmeta. Izvješćivanje je informiranje o postignućima i napretku učenika, može biti formalno (izvješće o praćenju, dodatak svjedodžbi, napomena u svjedodžbi, podatci i bilješke u e-Matici) ( misli se na formalno i li formativno??) i neformalno (razgovori i razmjena informacija između različitih subjekata??? u radu). U okviru kurikularnog sustava izvješćivanje o usvojenim odgojno-obrazovnim ishodima poprima drugačiji oblik i svrhu. Kroz kvalitativne osvrte učitelja/nastavnika nastoji se detaljnije opisati ukupnost i razina odgojno-obrazovnih postignuća učenika u određenom obrazovnom razdoblju. Takvi osvrti trebaju sadržavati točan i konkretan opis učenikovih dosadašnjih rezultata i napredovanja u predmetu. Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti ( razine ishoda se ne pokazuju one se ostvaruju te nisu brojčane ocjene)odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom zadržavajući školske ocjene od pet stupnjeva. Dakle, zaključna ocjena se izriče riječju i brojem (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5). Vrednovanje je temeljni preduvjet za dobivanje informacija o ostvarivanju ciljeva odgojno-obrazovnog procesa i razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Vrednovanje se temelji na razinama usvojenosti ishoda, a uvažava osobnosti učenika kako bi se osigurao neophodan individualizirani pristup u odgojno-obrazovnom procesu. Povratne informacije o učenikovim postignućima dobivene vrednovanjem omogućuju učitelju/nastavniku da s učenikom planira daljnji rad. Pri vrednovanju pred učenike se postavljaju zahtjevi koji su ostvarivi te u kojima mogu pokazati usvojena znanja, stečene vještine i svoje sposobnosti. Provodi se redovito tijekom cijele nastavne godine kako bi učenicima omogućilo da pokažu napredak u različitim situacijama i okruženjima. Primjerice, usvojeni element tehnike iz određene kineziološke motoričke aktivnosti vrednuje se kao samostalni prikaz, ali i u situacijskim uvjetima tijekom trajanja aktivnosti ili natjecanja. Učenici se upoznaju s jasnim kriterijima vrednovanja koji će im pomoći u razumijevanju razina učenja. Učenicima treba biti razumljivo što čini uspješnu izvedbu, a učenje je potrebno usmjeriti na ono što znaju i mogu učiniti. Sve to olakšava uspostavu objektivnijeg, valjanijeg, pouzdanijeg i poticajnijeg vrednovanja i izvješćivanja o učeničkim postignućima. Naglasak vrednovanja je na kriterijskom praćenju odgojno-obrazovnih postignuća i razvoja sposobnosti, pri čemu vrednovanje može biti iskazano i sumativnom ocjenom u ovisnosti o pozitivnim pomacima koje je učenik postigao. Povratne informacije, metode i strategije za postizanje napretka učenika trebaju biti učestale i motivirajuće kako bi učenici težili postizanju optimalnih vrijednosti radi održavanja zdravlja i povećanja razine tjelesne spremnosti. U svim ciklusima pri određivanju zaključne ocjene iz Tjelesne i zdravstvene kulture sva predmetna područja vrednovanja predstavljaju ukupnu procjenu ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u određenoj godini učenja i poučavanja nastavnog predmeta. Zaključna ocjena ne mora biti aritmetička sredina sastavnica vrednovanja. Učitelj/nastavnik treba ukazati u kojim je ishodima učenik bio posebno uspješan, a koje treba unaprijediti. Navedeno vrednovanje odgojno-obrazovnih postignuća učenika treba biti izravno i poticajno u funkciji samostalnog i redovitog tjelesnog vježbanja u slobodno vrijeme. KURIKULUM 1. e savjetovanje Vrednovanje ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u Tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi proizlazi i nadovezuje se na poučavanje te se istodobno planiraju. Vrednovanje je temeljni preduvjet za dobivanje informacija o ostvarivanju ciljeva procesa tjelovježbe i stupnju ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Proces vrednovanja u Tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi obuhvaća sljedeće elemente vrednovanja koji se po domenama mogu razlikovati u odnosu na njezine specifičnosti: 1. motorička znanja Elementi tehnike kinezioloških aktivnosti, taktički zadatci i sva teorijska znanja potrebna za njihovo poznavanje. 2. motorička postignuća Kvaliteta primjene naučenih motoričkih znanja u situacijskim uvjetima određene kineziološke aktivnosti ili zadatka. 3. odgojne vrijednosti Pozitivni stavovi prema tjelovježbi, usvojene tjelesne i zdravstvene navike, otvorenost za timski rad, poštovanje pravila, suigrača i protivnika, slobodno i kreativno izražavanje kroz kineziološke motoričke aktivnosti, odgovornost, samostalnost i samoinicijativnost te druge pozitivne odgojne vrijednosti koje se stječu kineziološkim aktivnostima. DOMENA TJELOVJEŽBA, IGRA I SPORT MOTORIČKA ZNANJA: ● kvaliteta izvođenja elemenata tehnike tjelesnih aktivnosti ● kvaliteta izvođenja taktičkih zadataka tjelesnih aktivnosti ● poznavanje teorijskih znanja kao što su pravila određene igre, opisivanje određenih elemenata tehnike ili određenih taktičkih zadataka i sl. MOTORIČKA POSTIGNUĆA: ● kvaliteta situacijske primjene elemenata tehnike, odnosno u igri ili određenom zadatku ODGOJNI UČINCI: ● poštovanje pravila i različitosti, uvažavanje suigrača i protivnika, slobodno i kreativno izražavanje kroz kineziološke motoričke aktivnosti i sl. DOMENA MOJE TIJELO I JA MOTORIČKA ZNANJA: ● kvaliteta odabira i izvedbe motoričkih zadatka za razvoj kinantropoloških obilježja prema svojim trenutačnim mogućnostima ● poznavanje teorijskih znanja kao što su procjena i raspoznavanje kinantropoloških obilježja, opisivanje motoričkih vježba, poznavanje utjecaja motoričkih vježba i sl. MOTORIČKA POSTIGNUĆA: ● postizanje znatnog napretka u kinantropološkim obilježjima u odnosu na mogućnosti učenika ODGOJNI UČINCI: ● poznavanje vlastitog tijela ● doprinos vlastitoj tjelesnoj spremnosti DOMENA ŽIVIM ZDRAVO MOTORIČKA ZNANJA: ● kvaliteta izvedbe elemenata tehnike tjelesnih aktivnosti u prirodi ● kvaliteta realizacije određenih tjelesnih aktivnosti ● poznavanje teorijskih znanja o važnosti tjelesne aktivnosti za zdravlje i kvalitetu života MOTORIČKA POSTIGNUĆA: ● kvaliteta uporabe motoričkih znanja i sposobnosti u prirodi ● povećanje ukupne razine tjelesne aktivnosti ODGOJNI UČINCI: ● provođenje tjelesne aktivnosti u slobodno vrijeme ● sudjelovanje u izvannastavnim i izvanškolskim kineziološkim aktivnostima ● primjenjivanje zdravstveno-higijenskih navika Vrednovanje se temelji na razinama usvojenosti ishoda i mora polaziti od osobnosti učenika kako bi se osigurao nužan individualizirani pristup u odgojno-obrazovnom procesu. Povratne informacije o učenikovim postignućima dobivene vrednovanjem omogućuju učitelju da s učenikom planira daljnji rad. Pri vrednovanju pred učenike se postavljaju zahtjevi koji su ostvarivi te u kojima mogu pokazati svoje sposobnosti, usvojena znanja i stečene vještine. Provodi se redovito tijekom cijele školske godine kako bi omogućilo učenicima da u različitim situacijama i okruženjima pokažu napredak. Primjerice, usvojeni element tehnike iz određene kineziološke motoričke aktivnosti vrednuje se kao samostalni prikaz, ali i u situacijskim uvjetima tijekom trajanja aktivnosti ili natjecanja. Učenicima se prezentiraju jasni kriteriji vrednovanja koji će im pomoći u razumijevanju aspekata učenja koji će biti vrednovani. Učenicima treba biti jasno što čini uspješnu izvedbu i potrebno je usmjeriti učenje na ono što je važno znati i što mogu učiniti. Sve to olakšava uspostavu objektivnijeg, valjanijeg, pouzdanijeg i poticajnijeg vrednovanja i izvješćivanja o učeničkim postignućima. Naglasak vrednovanja unutar predmeta je na formativnom praćenju motoričkih postignuća i sposobnosti, pri čemu rezultat može biti sumativna ocjena obzirom na pozitivne pomake koje je učenik postigao. Odgojni učinci prate se svaki mjesec i ocjenjuju, a motorička znanja nakon procjene usvojenosti u cilju ostvarivanja ishoda. Povratne informacije, metode i strategije za postizanje napretka učenika trebaju biti učestale i motivirajuće kako bi učenici težili za postizanjem svojih maksimuma radi osobnog zdravlja, dobrobiti i tjelesne spremnosti. Učitelj ima obvezu redovito izvješćivati učenike, roditelje, školu i ostalu zainteresiranu javnost o kvaliteti postignuća učenika u određenom odgojno-obrazovnom razdoblju. U svim ciklusima pri određivanju zaključne ocjene iz Tjelesne i zdravstvene kulture svi su segmenti vrednovanja jednakovrijedni i predstavljaju ukupnu procjenu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u određenoj godini učenja i poučavanja nastavnog predmeta. Zaključna ocjena nije aritmetička sredina sastavnica vrednovanja. Učitelj u kvalitativnom osvrtu treba obrazložiti donošenje zaključne ocjene i opisati što učenik zna i može izvesti, u kojim je segmentima bio posebno uspješan, a u kojima treba unaprijediti učenje i rezultate. Najbolji je pokazatelj sretnog i zadovoljnog učenika visoka razina njegove tjelesne aktivnosti i adekvatan stupanj razvoja antropoloških obilježja. Dokaz je postignuća učenika najviša moguća individualna razina psihofizičkog stanja te samostalno i kontinuirano bavljenje kineziološkim motoričkim aktivnostima u slobodno vrijeme. Srdačan pozdrav u nadi da ste pročitali i prepoznali razlike u pristupu. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.
137 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda Zaključno, čestitamo na velikom trudu sadašnjih i svih bivših radnih skupina, kao i svih ostalih koji su do sada sudjelovali u izradama Kurikularnih dokumenta. Uvažavajući stručnost i uloženi trud svih koji su radili na dokumentu, nužno je istaknuti da dokument još ima određenih manjkavosti koje se u prvom redu odnose na neusklađenost i nejasnoću odgojno-obrazovnih ciljeva, ishoda učenja, razradu ishoda i sadržaja kojima se postižu određeni ishodi učenja. I uz naša nastojanja da unaprijedimo ishode učenja i ostale dijelove dokumenta, nažalost za sve navedeno nije bilo dovoljno vremena, pa su neki ishodi i dalje ostali ISTI po različitim razredima i slično. Navedeno se posebno odnosi (u dokumentu iz rasprave) na sljedeće ishode koji su ostali isti: A.4.3. i A.5.1.; A.4.3. i A.5.2.; C.4.2. i C.5.4.; C.5.1. i C.6.1.. Također, ishodi ponekad ne prate kompetencije po Bloomovoj taksonomiji (npr. glavni ishod je nekad niže razine nego sama razrada ishoda). D i E područje nemaju vertikalu kompetencija kroz postavljene ishode. Trebalo bi razmisliti o dosljednosti u korištenju pojmova u tekstu. Primjerice, u tekstu se koriste pojmovi poput motorički zadatci, motoričke vježbe, motoričke igre, motorička aktivnost, kineziološka aktivnost, kineziološka motorička aktivnost, tjelesna aktivnost, tjelovježbena aktivnost,... Neke od prijedloga kako to doraditi, dali smo u našim prijašnjim komentarima. Ako postoji mogućnost, bilo bi dobro da je konzistentnost s kurikulumom područja što veća. Predlažemo da se u predmetnoj nastavi navode svi oni sadržaji za koje su nastavnici formalno školovani. Navedeno prvenstveno predlažemo zbog njihove zaštite od tužbi, ali i zaštite od tužbi škola u kojima ti nastavnici rade. Sadržaje koji smo mi davali u prijedlozima, profesori TZK prolazili su ili se nalaze u aktualnim studijskim programima Kinezioloških fakulteta. U daljnjoj operacionalizaciji ovoga dokumenta trebalo bi eksplicitnije razraditi koji to npr. sadržaji (sportovi) se primjenjuju u pojedinim razredima za ostvarivanje pojedinih ishoda (uvažavajući senzibilne faze rasta i razvoja). Npr. kada se priča o atletici onda postoji razlika između sadržaja koji ulaze u kategoriju hodanja i trčanja od onih koji ulaze u kategoriju bacanja i skokova, pa čak unutar i tih sadržaja postoje razlike s obzirom na njihov utjecaj na npr. aerobne ili anaerobne sposobnosti učenika itd. Također, u ovom dokumentu nisu razrađeni metodički principi (učenja, vježbanja), važnost transformacijskih procesa, važnost ovdje navedenih područja (njihov postotak zastupljenosti u nastavi TZK), te sve to treba barem naznačiti u ovome dokumentu, te eksplicitnije razraditi u njegovoj operacionalizaciji. Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu načelno podržava ovaj važan dokument uz uvjet uvažavanja glavnine gore navedenih predloženih dopuna i dorada (komentara), a koji će otkloniti neke njegove nedostatke te unaprijediti njegovu kvalitetu. Kineziološki fakultet pristupio je ovoj javnoj raspravi u dobroj vjeri, iskreno želeći doprinijeti poboljšanju ovog dokumenta, unatoč kratkom vremenu koji smo za njega imali. Također, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu se u cijelosti i sa svim svojim kapacitetima stavlja na raspolaganje, Ekspertnoj radnoj skupini i Radnoj skupini, u daljnjim koracima u i oko dopuna i dorade kurikuluma za nastavni predmet Tjelesne i zdravstvene kulture za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. Za navedene dopune i dorade molimo da se osigura primjereno vrijeme. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi. Ukoliko će biti moguće uvažit ćemo Vaše konkretne prijedloge.
138 Nera Đonlić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda Poglavlje G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda u potpunosti je neusklađeno s Koordiniranim metodološkim pristupom izradi kurikularnih dokumenata, kojeg je izradila Ekspertna radna skupina. Njihove smjernice su dostupne na sljedećoj poveznici: https://drive.google.com/file/d/1-E5Jqe5z1Hqm3M_qFNfrn4BmMUSI82zR/view (posjet: 18.2.2019. 16:36), usporedi str 37-40. U njemu je jasno navedeno da: - kurikulum mora sadržavati elemente vrednovanja, a ovaj kurikulum ih ne sadrži; - kurikulum mora obuhvatiti tri pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje, vrednovanje naučenog, ovaj prijedlog ih niti ne spominje. Poglavlje je pisano vrlo općenite, te ne predstavlja jasne smjernice učiteljima što i kako trebaju vrednovati tijekom procesa poučavanja. Unutar njega spominje se da se vrednovaje temelji na razinama usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, dok se u D poglavlju pominje samo razina usvojenosti "dobar". Postavlja se pitanje na kojim će ostalim razinama učitelji temeljiti proces vrednovanja kad tih razina nema. Ako ih međutim učitelji i pronađu negdje, prijedlog kurikuluma im ne daje nikakve smjernice na koji će način učitelji vrednovanje temeljiti na njima. Zbog metodološke neusklađenosti s ostalim kurikulumskim dokumentima, nepotpunog i djelomično nesuvislog sadržaja ovo poglavlje nije prihvatljivo. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo se na sudjelovanju u javnoj raspravi.