Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Vlatka Škrablin | PRAVILNIK | Članak 3. Predlažem brisanje članka 3. i točke 3. stavka (2) članka 31. Nelogično je da jedinice lokalne samouprave moraju davati suglasnost npr. za sklonište koje se gradi na privatnom ili državnom zemljištu, a ne namjerava sklapati ugovor s lokalnim zajednicama. Ovaj Pravilnik je podzakonski akt Zakona o zaštiti životinja i nema potrebe da propisuje odredbe koje se ne tiču tog Zakona. Također, smatramo da lokalne zajednice trebaju same procijeniti gdje im je najbolje imati sklonište i to uskladiti s postojećim zakonskim propisima, a ovaj Pravilnik to ne mora propisivati. Postupak izgradnje skloništa treba biti jednostavan, učinkovit i transparentan kako bi se omogućilo gradovima/općinama/udrugama da registriraju skloništa i počnu provoditi Zakon. Članak 7. Vanjski prostori na kojima se drže životinje moraju imati podlogu za pse od najmanje pijeska, šljunka ili sličnog materijala. Relevantna stručna literatura potvrđuje da je takva pješčana podloga najbolja za pse, u smislu njihove dobrobiti, praktična je, funkcionalna i ekonomična, a većina skloništa su skloništa za pse. Sklonište može biti pretežito otvorenog tipa (s kućicama i nadstrešnicama), i u tom slučaju također nema nikakva smisla propisivati obavezu betoniranja cijele površine skloništa, što bi predstavljalo i veliko financijsko opterećenje za skloništa. Naime, sklonište nije farma s intenzivnim uzgojem životinja, a čak ni na farmama nije propisana obaveza betoniranja cijele vanjske površine. Što se tiče zbrinjavanja fekalija, ne radi se o fekalnim/otpadnim vodama jer se izmet čisti i zbrinjava, a ne ispire u podlogu. Pritom je pješčana podloga najpraktičnija i najbolje omogućava uklanjanje bilo kakvog izmeta s površine. Predlažem da se u čl. 9. (Skrb u skloništu) doda stavak (4), i da glasi: ''Sklonište mora osigurati mogućnost provedbe stručne procjene u skladu s međunarodno priznatim protokolima za procjenu dobrobiti životinja u skloništu.'' Obrazloženje: U praksi smo svjedoci da mnoga skloništa koja naoko izgledaju jako dobro mogu imati narušenu dobrobit životinja, dok neka druga, koja izgledaju tehnički lošije, mogu imati visoku razinu dobrobiti. Zato mislimo da je važno uvesti mogućnost procjene dobrobiti životinja u skloništu, osobito ako postoje sumnje da je dobrobit životinja narušena (pr. Beli Manastir, Pokupsko Cerje, Utinja itd.), što je važan alat koji govori više od podatka je li npr. adekvatna veličina kućice i sl. Ako veterinarski inspektor pri inspekcijskom nadzoru, temeljem nečije dojave ili pri rutinskoj provjeri rada skloništa, postavi sumnju da je narušena dobrobit životinja, može zatražiti od stručnjaka koji su educirani iz područja procjene dobrobiti (ili to može učiniti sam ako je educiran iz tog područja), a na temelju međunarodno priznatih protokola za procjenu dobrobiti, stručnu procjenu za određeno sklonište. Stručna osoba će, na temelju znanja i iskustva, doći u sklonište i procijeniti radi li se zaista o narušavanju dobrobiti ili je sumnja neutemeljena. Stručnjaci za procjenu dobrobiti moraju biti educirani na temelju međunarodno priznatih protokola kao što su Shelter Quality protokol za pse, Welfare Quality (za perad, goveda i svinje) i AWIN protokoli za ostale vrste domaćih životinja. Ova odredba bila bi vrlo korisna u postizanju cilja ovoga Pravilnika – da se njime pojednostave tehnički zahtjevi koji nisu presudni za osiguravanje dobrobiti životinja, a da se veći fokus stavi na tretman životinja u skloništu. Ovim člankom upravo postižemo to da dodatno naglasimo osiguranje dobrobiti u smislu načina držanja i tretmana u skloništu te uvodimo odličan alat koji to omogućava. Članak 10. Sklonište nema samo funkciju zbrinjavanja životinja nego i funkciju udomljavanja životinja i preventivnog djelovanja. Kako bi se druge dvije funkcije postigle, sklonište mora biti povezano sa zajednicom i otvoreno za posjetitelje, volontere, organizirane posjete škola i sl., a ne samo za potencijalne udomitelje. Svi primjeri dobre prakse pokazuju da je to tako i da će sustav biti funkcionalan i dugoročno održiv jedino u tom slučaju – kada je sklonište dio zajednice i ispunjava i svoju edukativnu i preventivnu funkciju. Dakle, sklonište mora biti otvoreno za javnost kako bi se psi mogli pogledati, prošetati i vidjeti koga netko želi udomiti, a ne samo biti otvoreno u vrijeme najave potencijalnih udomitelja. Posjetitelji bilo koje vrste nemaju pristup životinjama nepoznatog zdravstvenog statusa jer su one smještene u izolaciji kojoj ima pristup samo veterinar i osoblje. Psi u skloništu ne ugrožavaju posjetitelje jer su prije nego što su spremni za udomljavanje morali nakon dolaska u sklonište boraviti u karanteni, biti cijepljeni protiv bjesnoće i zaraznih bolesti te biti izliječeni ako su bili bolesni. Otvorenost skloništa u radno vrijeme koje je prilagođeno osobama koje rade i susretljivost prema posjetiteljima preduvjet su predstavljanja pasa i povećanja mogućnosti za njihovo udomljenje. Članak 11. Sklonište mora imati na raspolaganju veterinara koji vodi brigu o zdravlju životinja pa nije nužno da voditelj skloništa bude veterinar ili da mora imati neku drugu visoku naobrazbu. Ne samo da mu te kompetencije nisu presudne nego su mu neke druge, koje ovo usmjerenje ne jamči, presudne, a to su: vještine upravljanja, komunikacijske i organizacijske vještine, sposobnost popularizacije rada skloništa i osmišljavanje aktivnosti koje će dovesti do povećanja broja udomljenja i sl. Dakle, voditelj skloništa je menadžer i ne obavlja stručne poslove iz područja veterine. Dokaz tome su skloništa u Osijeku i Čakovcu koja uspješno vode udruge za zaštitu životinja. Ta skloništa najviše su prepoznatljiva u javnosti od svih skloništa u Hrvatskoj i imaju najveći broj udomljenja godišnje. Stoga je važno da se članak 11. ne mijenja. Članak 12. Predlažemo da se članak 12. mijenja i da glasi: ''(1) Svako sklonište mora imati najmanje 2 (dva) djelatnika koji skrbe o životinjama puno radno vrijeme. (2) Skloništa za pse i mačke koja drže do 240 životinja moraju osigurati zaposleno osoblje u skladu s stavkom 1. ovog članka te moraju osigurati najmanje 1 (jednog) djelatnika koji skrbi o životinjama na 30 životinja. (3) Skloništa za pse i mačke koja drže više od 240 životinja moraju osigurati zaposleno osoblje u skladu s stavkom 1. ovog članka te moraju osigurati najmanje 1 (jednog) djelatnika koji skrbi o životinjama na 50 životinja.'' Obrazloženje: Smatram da sklonište treba imati onoliko zaposlenika koliko je potrebno da se zadovolji dobrobit životinja prema Pravilniku. Ovaj prijedlog je samo minimum ispod kojega ne bi trebalo ići jer se Pravilnikom propisuju minimalni, a ne optimalni uvjeti. Povećanjem broja pasa smanjuje se potreba za povećanjem broja radnika jer se određeni poslovi koji su nužni za bilo koji kapacitet skloništa mogu napraviti i s većim brojem pasa. Stoga predlažem izmjene članka 12. kako sam navela. Važno je naglasiti da se u ovom članku radi o djelatnicima ''koji skrbe o životinjama''. Ti djelatnici tijekom svojeg radnog vremena brine isključivo o životinjama (hranjenje, čišćenje, briga da svi bolesni dobiju terapiju, šetnja, prepoznavanje ako životinja ne jede ili pokazuje neke druge znakove bolesti…). Oni nisu voditelji skloništa, administratori, ne skupljaju napuštene životinje, ne oglašavaju ih, ne udomljavaju niti ne obavljaju bilo kakve druge poslove skloništa, nego se neposredno brinu o životinjama. Sklonište nema radno vrijeme od osam sati, već djelatnici koji skrbe o životinjama trebaju biti raspoređeni i na jutarnju i na poslijepodnevnu smjenu. Životinje treba hraniti i čistiti prostor u kojemu borave svaki dan, i vikendima i blagdanima, tako da nisu same i bez nadzora. Dakle, u skloništu moraju biti zaposlena najmanje dva djelatnika koji skrbe o životinjama, no sklonište mora zaposliti onoliko djelatnika koji skrbe o životinjama koliko je nužno za funkcioniranje skloništa, i to je cilj ovoga prijedloga za izmjenu članka 12. Članak 16., stavak (6) Članak 16., stavak (6) jako je važan i treba ostati dio ovoga Pravilnika. Skloništa ne mogu preuzeti financijski teret za neodgovorno skrbništvo. Vlasnik je dužan snositi trošak, no ako on to ne može, sklonište nikako ne može preuzeti taj teret i doslovno kreditirati neodgovorne skrbnike u nadi da će se uspjeti prisilno naplatiti ako bude potrebno. To je teret/rizik koji mora preuzeti ili središnja uprava ili lokalna samouprava, koja ima bolje mehanizme i više resursa za provedbu prisilne naplate. Skloništa nemaju resursa za zapošljavanje osoba koje bi se bavile utjerivanjem dugova. Pitanje je i kako bi sklonište uopće moglo biti prisiljeno npr. primiti oduzetu životinju u sklonište bez prethodne naplate od vlasnika i kojim bi sredstvima osiguralo provedbu svih propisanih mjera. Članak 31. Predlažem brisanje točke 3. stavka (2) članka 31. Nelogično je da jedinice lokalne samouprave moraju davati suglasnost npr. za sklonište koje se gradi na privatnom ili državnom zemljištu, a ne namjerava sklapati ugovor s lokalnim zajednicama. Ovaj Pravilnik je podzakonski akt Zakona o zaštiti životinja i nema potrebe da propisuje odredbe koje se ne tiču tog Zakona. Također, smatramo da lokalne zajednice trebaju same procijeniti gdje im je najbolje imati sklonište i to uskladiti s postojećim zakonskim propisima, a ovaj Pravilnik to ne mora propisivati. Postupak izgradnje skloništa treba biti jednostavan, učinkovit i transparentan kako bi se omogućilo gradovima/općinama/udrugama da registriraju skloništa i počnu provoditi Zakon. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćeno : Brisanje članka 3. i članka 31.stavka 2. točke 3. Članak 16., stavak (6) Članak 7. Članak 11. voditelj skloništa ne mora biti veterinar Ne prihvaća se: Dodavanje stavka 4. u članku 9. Kontrola u skloništima za životinje se obavlja u skladu sa Zakonom o zaštiti životinja, navedene protokole za procjenu dobrobiti mogu koristiti skloništa za svoje procjene. Djelomično prihvaća: Prijedlog članka 12. zaposlena minimalno 2 djelatnika. Nemamo komentare na prijedloge koji su isti kao što i piše u nacrtu pravilnika |
| 2 | koraljka polacek | PRAVILNIK | Članak 3. Predlažem brisanje članka 3. i točke 3. stavka (2) članka 31. Nelogično je da jedinice lokalne samouprave moraju davati suglasnost npr. za sklonište koje se gradi na privatnom ili državnom zemljištu, a ne namjerava sklapati ugovor s lokalnim zajednicama. Ovaj Pravilnik je podzakonski akt Zakona o zaštiti životinja i nema potrebe da propisuje odredbe koje se ne tiču tog Zakona. Također, smatram da lokalne zajednice trebaju same procijeniti gdje im je najbolje imati sklonište i to uskladiti s postojećim zakonskim propisima, a ovaj Pravilnik to ne mora propisivati. Postupak izgradnje skloništa treba biti jednostavan, učinkovit i transparentan kako bi se omogućilo gradovima/općinama/udrugama da registriraju skloništa i počnu provoditi Zakon. Članak 7. Vanjski prostori na kojima se drže životinje moraju imati podlogu za pse od najmanje pijeska, šljunka ili sličnog materijala. Relevantna stručna literatura potvrđuje da je takva pješčana podloga najbolja za pse, u smislu njihove dobrobiti, praktična je, funkcionalna i ekonomična, a većina skloništa su skloništa za pse. Sklonište može biti pretežito otvorenog tipa (s kućicama i nadstrešnicama), i u tom slučaju također nema nikakva smisla propisivati obavezu betoniranja cijele površine skloništa, što bi predstavljalo i veliko financijsko opterećenje za skloništa. Naime, sklonište nije farma s intenzivnim uzgojem životinja, a čak ni na farmama nije propisana obaveza betoniranja cijele vanjske površine. Što se tiče zbrinjavanja fekalija, ne radi se o fekalnim/otpadnim vodama jer se izmet čisti i zbrinjava, a ne ispire u podlogu. Pritom je pješčana podloga najpraktičnija i najbolje omogućava uklanjanje bilo kakvog izmeta s površine. Predlažem da se u čl. 9. (Skrb u skloništu) doda stavak (4), i da glasi: ''Sklonište mora osigurati mogućnost provedbe stručne procjene u skladu s međunarodno priznatim protokolima za procjenu dobrobiti životinja u skloništu.'' Obrazloženje: U praksi smo svjedoci da mnoga skloništa koja naoko izgledaju jako dobro mogu imati narušenu dobrobit životinja, dok neka druga, koja izgledaju tehnički lošije, mogu imati visoku razinu dobrobiti. Zato mislimo da je važno uvesti mogućnost procjene dobrobiti životinja u skloništu, osobito ako postoje sumnje da je dobrobit životinja narušena (pr. Beli Manastir, Pokupsko Cerje, Utinja itd.), što je važan alat koji govori više od podatka je li npr. adekvatna veličina kućice i sl. Ako veterinarski inspektor pri inspekcijskom nadzoru, temeljem nečije dojave ili pri rutinskoj provjeri rada skloništa, postavi sumnju da je narušena dobrobit životinja, može zatražiti od stručnjaka koji su educirani iz područja procjene dobrobiti (ili to može učiniti sam ako je educiran iz tog područja), a na temelju međunarodno priznatih protokola za procjenu dobrobiti, stručnu procjenu za određeno sklonište. Stručna osoba će, na temelju znanja i iskustva, doći u sklonište i procijeniti radi li se zaista o narušavanju dobrobiti ili je sumnja neutemeljena. Stručnjaci za procjenu dobrobiti moraju biti educirani na temelju međunarodno priznatih protokola kao što su Shelter Quality protokol za pse, Welfare Quality (za perad, goveda i svinje) i AWIN protokoli za ostale vrste domaćih životinja. Ova odredba bila bi vrlo korisna u postizanju cilja ovoga Pravilnika – da se njime pojednostave tehnički zahtjevi koji nisu presudni za osiguravanje dobrobiti životinja, a da se veći fokus stavi na tretman životinja u skloništu. Ovim člankom upravo postižemo to da dodatno naglasimo osiguranje dobrobiti u smislu načina držanja i tretmana u skloništu te uvodimo odličan alat koji to omogućava. Članak 10. Sklonište nema samo funkciju zbrinjavanja životinja nego i funkciju udomljavanja životinja i preventivnog djelovanja. Kako bi se druge dvije funkcije postigle, sklonište mora biti povezano sa zajednicom i otvoreno za posjetitelje, volontere, organizirane posjete škola i sl., a ne samo za potencijalne udomitelje. Svi primjeri dobre prakse pokazuju da je to tako i da će sustav biti funkcionalan i dugoročno održiv jedino u tom slučaju – kada je sklonište dio zajednice i ispunjava i svoju edukativnu i preventivnu funkciju. Dakle, sklonište mora biti otvoreno za javnost kako bi se psi mogli pogledati, prošetati i vidjeti koga netko želi udomiti, a ne samo biti otvoreno u vrijeme najave potencijalnih udomitelja. Posjetitelji bilo koje vrste nemaju pristup životinjama nepoznatog zdravstvenog statusa jer su one smještene u izolaciji kojoj ima pristup samo veterinar i osoblje. Psi u skloništu ne ugrožavaju posjetitelje jer su prije nego što su spremni za udomljavanje morali nakon dolaska u sklonište boraviti u karanteni, biti cijepljeni protiv bjesnoće i zaraznih bolesti te biti izliječeni ako su bili bolesni. Otvorenost skloništa u radno vrijeme koje je prilagođeno osobama koje rade i susretljivost prema posjetiteljima preduvjet su predstavljanja pasa i povećanja mogućnosti za njihovo udomljenje. Članak 11. Sklonište mora imati na raspolaganju veterinara koji vodi brigu o zdravlju životinja pa nije nužno da voditelj skloništa bude veterinar ili da mora imati neku drugu visoku naobrazbu. Ne samo da mu te kompetencije nisu presudne nego su mu neke druge, koje ovo usmjerenje ne jamči, presudne, a to su: vještine upravljanja, komunikacijske i organizacijske vještine, sposobnost popularizacije rada skloništa i osmišljavanje aktivnosti koje će dovesti do povećanja broja udomljenja i sl. Dakle, voditelj skloništa je menadžer i ne obavlja stručne poslove iz područja veterine. Dokaz tome su skloništa u Osijeku i Čakovcu koja uspješno vode udruge za zaštitu životinja. Ta skloništa najviše su prepoznatljiva u javnosti od svih skloništa u Hrvatskoj i imaju najveći broj udomljenja godišnje. Stoga je važno da se članak 11. ne mijenja. Članak 12. Predlažem da se članak 12. mijenja i da glasi: ''(1) Svako sklonište mora imati najmanje 2 (dva) djelatnika koji skrbe o životinjama puno radno vrijeme. (2) Skloništa za pse i mačke koja drže do 240 životinja moraju osigurati zaposleno osoblje u skladu s stavkom 1. ovog članka te moraju osigurati najmanje 1 (jednog) djelatnika koji skrbi o životinjama na 30 životinja. (3) Skloništa za pse i mačke koja drže više od 240 životinja moraju osigurati zaposleno osoblje u skladu s stavkom 1. ovog članka te moraju osigurati najmanje 1 (jednog) djelatnika koji skrbi o životinjama na 50 životinja.'' Obrazloženje: Smatram da sklonište treba imati onoliko zaposlenika koliko je potrebno da se zadovolji dobrobit životinja prema Pravilniku. Ovaj prijedlog je samo minimum ispod kojega ne bi trebalo ići jer smo svjesni da se Pravilnikom propisuju minimalni, a ne optimalni uvjeti. Povećanjem broja pasa smanjuje se potreba za povećanjem broja radnika jer se određeni poslovi koji su nužni za bilo koji kapacitet skloništa mogu napraviti i s većim brojem pasa. Stoga predlažem izmjene članka 12. kako smo naveli. Važno je naglasiti da se u ovom članku radi o djelatnicima ''koji skrbe o životinjama''. Ti djelatnici tijekom svojeg radnog vremena brine isključivo o životinjama (hranjenje, čišćenje, briga da svi bolesni dobiju terapiju, šetnja, prepoznavanje ako životinja ne jede ili pokazuje neke druge znakove bolesti…). Oni nisu voditelji skloništa, administratori, ne skupljaju napuštene životinje, ne oglašavaju ih, ne udomljavaju niti ne obavljaju bilo kakve druge poslove skloništa, nego se neposredno brinu o životinjama. Sklonište nema radno vrijeme od osam sati, već djelatnici koji skrbe o životinjama trebaju biti raspoređeni i na jutarnju i na poslijepodnevnu smjenu. Životinje treba hraniti i čistiti prostor u kojemu borave svaki dan, i vikendima i blagdanima, tako da nisu same i bez nadzora. Dakle, u skloništu moraju biti zaposlena najmanje dva djelatnika koji skrbe o životinjama, no sklonište mora zaposliti onoliko djelatnika koji skrbe o životinjama koliko je nužno za funkcioniranje skloništa, i to je cilj mojeg prijedloga za izmjenu članka 12. Članak 16., stavak (6) Članak 16., stavak (6) jako je važan i treba ostati dio ovoga Pravilnika. Skloništa ne mogu preuzeti financijski teret za neodgovorno skrbništvo. Vlasnik je dužan snositi trošak, no ako on to ne može, sklonište nikako ne može preuzeti taj teret i doslovno kreditirati neodgovorne skrbnike u nadi da će se uspjeti prisilno naplatiti ako bude potrebno. To je teret/rizik koji mora preuzeti ili središnja uprava ili lokalna samouprava, koja ima bolje mehanizme i više resursa za provedbu prisilne naplate. Skloništa nemaju resursa za zapošljavanje osoba koje bi se bavile utjerivanjem dugova. Pitanje je i kako bi sklonište uopće moglo biti prisiljeno npr. primiti oduzetu životinju u sklonište bez prethodne naplate od vlasnika i kojim bi sredstvima osiguralo provedbu svih propisanih mjera. Članak 31. Predlažem brisanje točke 3. stavka (2) članka 31. Nelogično je da jedinice lokalne samouprave moraju davati suglasnost npr. za sklonište koje se gradi na privatnom ili državnom zemljištu, a ne namjerava sklapati ugovor s lokalnim zajednicama. Ovaj Pravilnik je podzakonski akt Zakona o zaštiti životinja i nema potrebe da propisuje odredbe koje se ne tiču tog Zakona. Također, smatram da lokalne zajednice trebaju same procijeniti gdje im je najbolje imati sklonište i to uskladiti s postojećim zakonskim propisima, a ovaj Pravilnik to ne mora propisivati. Postupak izgradnje skloništa treba biti jednostavan, učinkovit i transparentan kako bi se omogućilo gradovima/općinama/udrugama da registriraju skloništa i počnu provoditi Zakon. | Djelomično prihvaćen | Isti odgovor kao na prijedlog Vlatka Škrablin |
| 3 | Udruga Rea | PRAVILNIK | Udruga Rea je malena udruga koja djeluje na području grada Samoboru te bismo rado vidjeli pozitivne promjene koje bi novi pravilnik mogao donijeti. U nastavku slijede naši komentari. Članak 3. Predlažemo brisanje članka 3. i točke 3. stavka (2) članka 31. Nelogično je da jedinice lokalne samouprave moraju davati suglasnost npr. za sklonište koje se gradi na privatnom ili državnom zemljištu, a ne namjerava sklapati ugovor s lokalnim zajednicama. Ovaj Pravilnik je podzakonski akt Zakona o zaštiti životinja i nema potrebe da propisuje odredbe koje se ne tiču tog Zakona. Također, smatramo da lokalne zajednice trebaju same procijeniti gdje im je najbolje imati sklonište i to uskladiti s postojećim zakonskim propisima, a ovaj Pravilnik to ne mora propisivati. Postupak izgradnje skloništa treba biti jednostavan, učinkovit i transparentan kako bi se omogućilo gradovima/općinama/udrugama da registriraju skloništa i počnu provoditi Zakon. Članak 7. Vanjski prostori na kojima se drže životinje moraju imati podlogu za pse od najmanje pijeska, šljunka ili sličnog materijala. Relevantna stručna literatura potvrđuje da je takva pješčana podloga najbolja za pse, u smislu njihove dobrobiti, praktična je, funkcionalna i ekonomična, a većina skloništa su skloništa za pse. Sklonište može biti pretežito otvorenog tipa (s kućicama i nadstrešnicama), i u tom slučaju također nema nikakva smisla propisivati obavezu betoniranja cijele površine skloništa, što bi predstavljalo i veliko financijsko opterećenje za skloništa. Naime, sklonište nije farma s intenzivnim uzgojem životinja, a čak ni na farmama nije propisana obaveza betoniranja cijele vanjske površine. Što se tiče zbrinjavanja fekalija, ne radi se o fekalnim/otpadnim vodama jer se izmet čisti i zbrinjava, a ne ispire u podlogu. Pritom je pješčana podloga najpraktičnija i najbolje omogućava uklanjanje bilo kakvog izmeta s površine. Predlažemo da se u čl. 9. (Skrb u skloništu) doda stavak (4), i da glasi: ''Sklonište mora osigurati mogućnost provedbe stručne procjene u skladu s međunarodno priznatim protokolima za procjenu dobrobiti životinja u skloništu.'' Obrazloženje: U praksi smo svjedoci da mnoga skloništa koja naoko izgledaju jako dobro mogu imati narušenu dobrobit životinja, dok neka druga, koja izgledaju tehnički lošije, mogu imati visoku razinu dobrobiti. Zato mislimo da je važno uvesti mogućnost procjene dobrobiti životinja u skloništu, osobito ako postoje sumnje da je dobrobit životinja narušena (pr. Beli Manastir, Pokupsko Cerje, Utinja itd.), što je važan alat koji govori više od podatka je li npr. adekvatna veličina kućice i sl. Ako veterinarski inspektor pri inspekcijskom nadzoru, temeljem nečije dojave ili pri rutinskoj provjeri rada skloništa, postavi sumnju da je narušena dobrobit životinja, može zatražiti od stručnjaka koji su educirani iz područja procjene dobrobiti (ili to može učiniti sam ako je educiran iz tog područja), a na temelju međunarodno priznatih protokola za procjenu dobrobiti, stručnu procjenu za određeno sklonište. Stručna osoba će, na temelju znanja i iskustva, doći u sklonište i procijeniti radi li se zaista o narušavanju dobrobiti ili je sumnja neutemeljena. Stručnjaci za procjenu dobrobiti moraju biti educirani na temelju međunarodno priznatih protokola kao što su Shelter Quality protokol za pse, Welfare Quality (za perad, goveda i svinje) i AWIN protokoli za ostale vrste domaćih životinja. Ova odredba bila bi vrlo korisna u postizanju cilja ovoga Pravilnika – da se njime pojednostave tehnički zahtjevi koji nisu presudni za osiguravanje dobrobiti životinja, a da se veći fokus stavi na tretman životinja u skloništu. Ovim člankom upravo postižemo to da dodatno naglasimo osiguranje dobrobiti u smislu načina držanja i tretmana u skloništu te uvodimo odličan alat koji to omogućava. O ovome prijedlogu već smo raspravljali na sastancima Povjerenstva i molimo obrazloženje postoji li neka odredba u Zakonu koja onemogućava da ih stavimo u Pravilnik te, ako nema, da ih uvrstimo u Pravilnik. Članak 10. Sklonište nema samo funkciju zbrinjavanja životinja nego i funkciju udomljavanja životinja i preventivnog djelovanja. Kako bi se druge dvije funkcije postigle, sklonište mora biti povezano sa zajednicom i otvoreno za posjetitelje, volontere, organizirane posjete škola i sl., a ne samo za potencijalne udomitelje. Svi primjeri dobre prakse pokazuju da je to tako i da će sustav biti funkcionalan i dugoročno održiv jedino u tom slučaju – kada je sklonište dio zajednice i ispunjava i svoju edukativnu i preventivnu funkciju. Dakle, sklonište mora biti otvoreno za javnost kako bi se psi mogli pogledati, prošetati i vidjeti koga netko želi udomiti, a ne samo biti otvoreno u vrijeme najave potencijalnih udomitelja. Posjetitelji bilo koje vrste nemaju pristup životinjama nepoznatog zdravstvenog statusa jer su one smještene u izolaciji kojoj ima pristup samo veterinar i osoblje. Psi u skloništu ne ugrožavaju posjetitelje jer su prije nego što su spremni za udomljavanje morali nakon dolaska u sklonište boraviti u karanteni, biti cijepljeni protiv bjesnoće i zaraznih bolesti te biti izliječeni ako su bili bolesni. Otvorenost skloništa u radno vrijeme koje je prilagođeno osobama koje rade i susretljivost prema posjetiteljima preduvjet su predstavljanja pasa i povećanja mogućnosti za njihovo udomljenje. Članak 11. Sklonište mora imati na raspolaganju veterinara koji vodi brigu o zdravlju životinja pa nije nužno da voditelj skloništa bude veterinar ili da mora imati neku drugu visoku naobrazbu. Ne samo da mu te kompetencije nisu presudne nego su mu neke druge, koje ovo usmjerenje ne jamči, presudne, a to su: vještine upravljanja, komunikacijske i organizacijske vještine, sposobnost popularizacije rada skloništa i osmišljavanje aktivnosti koje će dovesti do povećanja broja udomljenja i sl. Dakle, voditelj skloništa je menadžer i ne obavlja stručne poslove iz područja veterine. Dokaz tome su skloništa u Osijeku i Čakovcu koja uspješno vode udruge za zaštitu životinja. Ta skloništa najviše su prepoznatljiva u javnosti od svih skloništa u Hrvatskoj i imaju najveći broj udomljenja godišnje. Stoga je važno da se članak 11. ne mijenja. Članak 12. Predlažemo da se članak 12. mijenja i da glasi: ''(1) Svako sklonište mora imati najmanje 2 (dva) djelatnika koji skrbe o životinjama puno radno vrijeme. (2) Skloništa za pse i mačke koja drže do 240 životinja moraju osigurati zaposleno osoblje u skladu s stavkom 1. ovog članka te moraju osigurati najmanje 1 (jednog) djelatnika koji skrbi o životinjama na 30 životinja. (3) Skloništa za pse i mačke koja drže više od 240 životinja moraju osigurati zaposleno osoblje u skladu s stavkom 1. ovog članka te moraju osigurati najmanje 1 (jednog) djelatnika koji skrbi o životinjama na 50 životinja.'' Obrazloženje: Smatramo da sklonište treba imati onoliko zaposlenika koliko je potrebno da se zadovolji dobrobit životinja prema Pravilniku. Ovaj prijedlog je samo minimum ispod kojega ne bi trebalo ići jer smo svjesni da se Pravilnikom propisuju minimalni, a ne optimalni uvjeti. Povećanjem broja pasa smanjuje se potreba za povećanjem broja radnika jer se određeni poslovi koji su nužni za bilo koji kapacitet skloništa mogu napraviti i s većim brojem pasa. Stoga predlažemo izmjene članka 12. kako smo naveli. Važno je naglasiti da se u ovom članku radi o djelatnicima ''koji skrbe o životinjama''. Ti djelatnici tijekom svojeg radnog vremena brine isključivo o životinjama (hranjenje, čišćenje, briga da svi bolesni dobiju terapiju, šetnja, prepoznavanje ako životinja ne jede ili pokazuje neke druge znakove bolesti…). Oni nisu voditelji skloništa, administratori, ne skupljaju napuštene životinje, ne oglašavaju ih, ne udomljavaju niti ne obavljaju bilo kakve druge poslove skloništa, nego se neposredno brinu o životinjama. Sklonište nema radno vrijeme od osam sati, već djelatnici koji skrbe o životinjama trebaju biti raspoređeni i na jutarnju i na poslijepodnevnu smjenu. Životinje treba hraniti i čistiti prostor u kojemu borave svaki dan, i vikendima i blagdanima, tako da nisu same i bez nadzora. Dakle, u skloništu moraju biti zaposlena najmanje dva djelatnika koji skrbe o životinjama, no sklonište mora zaposliti onoliko djelatnika koji skrbe o životinjama koliko je nužno za funkcioniranje skloništa, i to je cilj našega prijedloga za izmjenu članka 12. Članak 16., stavak (6) Članak 16., stavak (6) jako je važan i treba ostati dio ovoga Pravilnika. Skloništa ne mogu preuzeti financijski teret za neodgovorno skrbništvo. Vlasnik je dužan snositi trošak, no ako on to ne može, sklonište nikako ne može preuzeti taj teret i doslovno kreditirati neodgovorne skrbnike u nadi da će se uspjeti prisilno naplatiti ako bude potrebno. To je teret/rizik koji mora preuzeti ili središnja uprava ili lokalna samouprava, koja ima bolje mehanizme i više resursa za provedbu prisilne naplate. Skloništa nemaju resursa za zapošljavanje osoba koje bi se bavile utjerivanjem dugova. Pitanje je i kako bi sklonište uopće moglo biti prisiljeno npr. primiti oduzetu životinju u sklonište bez prethodne naplate od vlasnika i kojim bi sredstvima osiguralo provedbu svih propisanih mjera. Članak 31. Predlažemo brisanje točke 3. stavka (2) članka 31. Nelogično je da jedinice lokalne samouprave moraju davati suglasnost npr. za sklonište koje se gradi na privatnom ili državnom zemljištu, a ne namjerava sklapati ugovor s lokalnim zajednicama. Ovaj Pravilnik je podzakonski akt Zakona o zaštiti životinja i nema potrebe da propisuje odredbe koje se ne tiču tog Zakona. Također, smatramo da lokalne zajednice trebaju same procijeniti gdje im je najbolje imati sklonište i to uskladiti s postojećim zakonskim propisima, a ovaj Pravilnik to ne mora propisivati. Postupak izgradnje skloništa treba biti jednostavan, učinkovit i transparentan kako bi se omogućilo gradovima/općinama/udrugama da registriraju skloništa i počnu provoditi Zakon. | Djelomično prihvaćen | Isti odgovor kao na prijedlog Vlatka Škrablin |
| 4 | ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec | PRAVILNIK | Sudjelovala sam u radu Povjerenstva koje je radilo Pravilnik i mogu potvrditi da su većinu članova Povjerenstva činili veterinari po struci, dakle stručnjaci iz područja veterinarstva te, manjim dijelom, osobe izvan veterinarske struke, a koji smo voditelji skloništa za životinje. Stoga se Pravilnik ne može nazvati nestručnim, a njegovo poboljšanje uvijek je dobrodošlo. Srdačan pozdrav, Aleksandra Hampamer, voditeljica Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 5 | AS-EKO D.O.O. | PRAVILNIK | Prijedlog pravilnika je napisan dosta neodređeno i nestručno u nekim djelovima. Vidi se utjecaj nestruke nad strukom, što je nedopustivo jer bi struka trebala biti odlučujuća u prijedlozima. Intencija ovog pravilnika je da snizi kriterije kod izgradnje i registracije skoništa, međutim nažalost time se snizuje i dobrobit životinja. Ako zajedno u jednom boksu držite 100 pasa, ako imate samo 2 stvarno zaposlena na tih 100 pasa 24 sata, ako su ti psi ograđeni zajedno jednom žičanom ogradom, ako su psi smješteni u kućicama na zemlji, ako sklonište ima nepreciziran broj mjesta za izolaciju novopridošlih životinja, onda smo se vratili u eru higijenskih servisa, samo što su danas psi no kill. | Prihvaćen | Primljeno na znanje. |
| 6 | Udruga gradova u RH | PRAVILNIK | OPĆI KOMENTAR NA PRAVILNIK: Ovaj Prijedlog Pravilnika nije spreman za donošenje, jer su dijelovi Pravilnika nepovezani i nelogičnog slijeda i cjelina. Zatim, Prijedlogom Pravilnika gotovo uopće nije obuhvaćeno postupanje s domaćim životinjama, kao niti u samom Zakonu o zaštiti životinja. Bilo bi od velike koristi propisati način postupanja s domaćim životinjama prije i nakon dolaska u sklonište, jer su iste namijenjene uzgoju sukladno članku 4. stavku 1. točki 6. Zakona o zaštiti životinja i nije logično da se za njih primjenjuje isti princip postupanja kao za kućne ljubimce. Još važnije, izostavljena je odredba o načinu postupanja skloništa za životinje u slučaju kada je kapacitet skloništa popunjen, što je od iznimne važnosti za jedinice lokalne samouprave kojima je nametnuta obveza zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja i to na no kill principu i koje se vrlo često susreću s problemom da sklonište s kojim imaju sklopljen ugovor odbija zbrinuti izgubljene ili napuštene životinje s obrazloženjem da je kapacitet skloništa popunjen. Članci u prijedlogu nisu u logičnom redoslijedu, npr: - članak 20, 21. i 22. govori o prostorima za pse, - članak 23. govori o smještaju i hranidbi SVIH životinja, znači opći propis, - članak 24. govori o mikroklimatskim uvjetima u prostorijama skloništa za SVE životinje, znači opći propis, - članak 25. i 26. govori o prostorima za mačke, - članak 27. govori o prostorima za pitome vretice. Potrebno je najprije propisati opće propise (članak 23. i 24.), a zatim redom navoditi propise za pojedine životinjske vrste (članak 20, 21, 22, 25, 26. i 27.). Stoga predlažem da se Prijedlog Pravilnika dodatno razmotri, dopuni i doradi, kako bi se izradio jasan i kvalitetan propis. | Primljeno na znanje | Način postupanja s domaćim životinjama propisan je zakonodavstvom iz područja veterinarstva kojih je dio i ovaj Pravilnik, odredbe koje su već propisane ne propisuju se ponovo. Primljen na znanje komentar o nomotehničkom uređenju pravilnika Način postupanja propisan je Zakonom o zaštiti zivotinja : - poslove sakupljanja napuštenih ili izgubljenih životinja organiziraju i financiraju jedinice lokalne samouprave, Način postupanja s napuštenim ili izgubljenim životinjama propisuju općim aktima predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave Koordinacijske radne skupine sukladno članku 70. trebaju rješavati probleme jedinica lokalnih samouprava na svom području. |
| 7 | Mr. Dog | PRAVILNIK | Prijedlog novog Pravilnika je detaljnije razrađen stari Pravilnik koji je bio funkcionalan i primjenjiv i kao takav je i nadalje dobar i bez primjedbi osim u dijelu Evidencijski list za životinje iz slijedećih razloga: 1. skloništa već vode svoje evidencijske listove koji sadržavaju sve podatke predložene novim Evidencijskim listom ali na tabelarni način pomoću kojeg su svi podaci, uključujući i fotografiju u boji koja se digitalnim načinom može izuzeti iz tabele te uvećati, isprintati proslijediti itd, sadržani na površini cca 200 cm2 i unesu se za 5-10 minuta i dostupni su on-line svim relevantnim službama, a također, putem cloud aplikacija dostupni su i na terenu, dok se predloženim listom moraju ručno popunjavati 4 lista papira formata A4 na površini cca 2000 cm2 koje traje minimalno 30 minuta i podaci su dostupni isključivo u papirnatom obliku 2. ovakav nepotrebni ručni i papirnati način vođenja evidencija je korak unazad i u potpunoj nelogičnoj suprotnosti u odnosu na uvođenje informatizacije koje provodi Vlada RH jer iziskuje povećanje potrošnje vremena, papira, tonera, registratora, prostora za njihov smještaj i povećanjem materijalnih troškova, a sve nabrojano negativno utječe na zaštitu okoliša stoga to smatramo uvođenjem nepotrebne, neučinkovite i zastarjele papirologije i birokracije 3. u Evidencijskom listu ima i suprotnosti i nelogičnosti sa Zakonom o zaštiti životinja npr. - t.3.5. u kojoj se traži opis tipa i boje dlake dok je Zakonom već propisano obavezno umetanje u evidencije skloništa fotografije u boji iz koje je sve navedeno vidljivo - t. 4.4.u kojoj je navedeno da je usmrćivanje životinje odobrio voditelj skloništa, a u Zakonu je navedeno da isto odobrava i odlučuje veterinarski inspektor ili veterinar ovisno o razlogu usmrćivanja, a ne voditelj skloništa U svezi navedenog, predlažemo da se navedeni obrazac izostavi kao sastavni dio novog Pravilnika jer je nepotreban, neučinkovit, neekonomičan i zastarjeli sustav evidencija. | Nije prihvaćen | 1. Evidencija se može voditi i u elektroničkom obliku 2 Obrazac se neće mijenjati Voditelj skloništa može odlučiti sukladno članku 11. Zakona o zaštiti životinja o usmrćivanju odlučuje vlasnik životinje na temelju prethodnog mišljenja doktora veterinarske medicine te se isto može provesti ako: 1. bi liječenje životinja bilo dugotrajno i povezano s patnjama, a ishod liječenja neizvjestan 2. je životinja dostigla visoku starost te joj otkazuju osnovne životne funkcije 3. životinja boluje od neizlječive bolesti 13. životinja trpi jaku i neotklonjivu bol |
| 8 | Tatjana Ignjatić Zokić | PRAVILNIK | Prijedlog dopune: Svako sklonište mora u svojoj registraciji sadržavati registraciju o kapacitetu pojedine vrste životinje (pas, mačka, kopitar...). Većina skloništa danas ima kaveze za pse i uredno se javlja na natječaje za zbrinjavanje pasa i mačaka iako nemaju uvjete za zbrinjavanje mačaka. Stoga, ponudbena cijena ponuditelja za djelatnosti koje se u troškovniku odnose na mačke (zbrinjavanje, hvatanje, hrana, sterilizacija, ljećenje, kastacija..) bivaju nuđeni po izuzetno niskim cijenama (tipa 0,1 kn/mačka/mjesec) i sukladno ukupnim troškovima bivaju ponuda sa najnižom cijenom te tako kroz javnu i/ili jednostavnu nabavu budu izabrani kao izvođač usluge Iako isto nije u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi (nuditi uslugu koju pravni subjekt nema), isto nije propisano Pravilnikom o skloništima te se ne može odbaciti kao ponuda. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje Isto je propisano člankom 34. stavkom 2. ovog Pravilnika |
| 9 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | PRAVILNIK, Članak 1. | Odredbom članka 1. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa za životinje propisano je da se Pravilnikom propisuju uvjeti kojima mora udovoljavati sklonište za životinje (u daljnjem tekstu: sklonište) s obzirom na smještaj, način izgradnje, opremu, način rada i provođenje biosigurnosnih mjera. Iz navedenog je vidljivo da se Pravilnikom utječe na propisivanje uvjeta za građenje građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru ili određivanje lokacijskih uvjeta te da se njime propisuju uvjeti za gradnju građevinu. Kako je odredbom članka 4. stavka 4. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13, 65/17 i 114/18) propisano da se pravilnici i tehnički propisi, čije je donošenje propisano posebnim zakonima, a koji utječu na propisivanje uvjeta za građenje građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru ili određivanje lokacijskih uvjeta, donose se uz suglasnost ministra nadležnog za poslove za poslove prostornog uređenja, za donošenje Pravilnika neophodna je suglasnost ministra nadležnog za poslove za poslove prostornog uređenja. Također, odredbom članka 5. stavka 2. Zakona o gradnji („Narodne novine“ br. 153/13 i 20/17) propisano je da se pravilnici i tehnički propisi, čije je donošenje propisano posebnim zakonima, a koji utječu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva za građevinu ili na drugi način uvjetuju gradnju građevina ili utječu na građevne i druge proizvode koji se ugrađuju u građevinu, donose uz suglasnost ministra nadležnog za poslove graditeljstva. Ukoliko Pravilnik bude donesen bez propisanih suglasnosti, sukladno odredbi članka 4. stavka 5. Zakona o prostornom uređenju i članka 5. stavka 3. Zakona o gradnji, Pravilnik se neće se primjenjivati u provedbi navedenih Zakona. | Prihvaćen | Sada glasi : Ovim se Pravilnikom propisuje način držanja životinja u skloništu za životinje (u daljnjem tekstu: sklonište), osposobljenost osoblja koje sakuplja životinje i brine se o njima u skloništu, postupanje sa životinjama, rad skloništa te sadržaj i način vođenja upisnika skloništa. |
| 10 | AS-EKO D.O.O. | PRAVILNIK, Članak 1. | U pravilniku se propisuju i uvjeti koje mora imati privremeni udomitelj, što bi trebalo dodati. | Nije prihvaćen | Komentar nije jasan. Uvjeti su propisani Zakonom o zaštiti životinja ( Narodne novine, broj 102/17), a način držanja životinja kod privremenih udomitelja nalaze se u članku 28. ovog nacrta Pravilnika. |
| 11 | AS-EKO D.O.O. | Članak 1., Članak 2. | Pod biosigurnosne mjere treba navesti i uklanjanje fekalija, a u pravilniku je nepoznato kako će se zbrinuti. | Nije prihvaćen | Održavanjem reda i čistoće smatra se i uklanjanje fekalija ako je propisana dezinfekcija propisano je i način njezinog provođenja posebnim propisima. Nacrt ovog Pravilnika članak 7. stavak (5) Svi prostori i prostorije u skloništu moraju biti čišćeni, oprani i dezinficirani sredstvima opće namjene najmanje jednom dnevno, a unutar kruga skloništa mora se provoditi deratizacija dva puta godišnje. |
| 12 | VLATKA BALAŠ CERJAK | Smještaj skloništa, Članak 3. | Slažem se s Prijateljima životinja i Udrugom Pobjede oko potrebe brisanja članka 3. i točke 3. stavka (2) članka 31, navedeno nema svrhe u podzakonskom aktu Zakona o zaštiti životinja. | Prihvaćen | Prihvaća se brisanje članka 3. i stavka 2. točke 3. članka 31. ovog Pravilnika . |
| 13 | Udruga Pobjede | Smještaj skloništa, Članak 3. | Također predlažemo brisanje članka 3. i točke 3. stavka (2) članka 31. Uvjeti gradnje, usklađenosti s prostornim planovima i sl. propisani su i regulirani, ili trebaju biti, drugim zakonima i propisima i ne reguliraju se ovim Pravilnikom koji je podzakonski akt Zakona o zaštiti životinja. | Prihvaćen | Pogledaj odgovor g. Vlatka Balaš. |
| 14 | KRUNOSLAV FARAGO | Smještaj skloništa, Članak 3. | Iz predloženog članka proizlazi pravni paradoks jer isti u potpunosti kontradiktorno važećim propisima o gradnji predlaže zakonsko rješenje. Naime, gotovo je sigurno da u niti jednom prostornom planu koji je na snazi u Republici Hrvatskoj ne postoji termin „Sklonište za životinje“ , a da bi se ono izričito uvrstilo u planove , oni bi se morali promijeniti . Budući da sklonište nije kao obaveza predviđeno u sadržaju izrade planova morali bi se promijeniti i drugi zakonski propisi i to Zakon o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18) te Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova („Narodne novine“ broj 106/98, 39/04, 45/04, 163/04, 148/10 (prestao važiti), 9/11) u kojem sam taj termin ne postoji, a niti sam prostorni plan jedinice lokalne samouprave ne mogu primijeniti jer nemaju za to zakonsku podlogu. Nadalje iz Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17) je točno propisano kako se gradi određena građevina te koja je potrebna dokumentacija za izdavanje dozvole. Dakle, da bi se izgradila građevina, potrebna je građevinska dozvola izdana na temelju projekata potvrđenih od nadležnih javnopravnih tijela, a nakon izgradnje i uporabna dozvola za točno određenu namjenu (u ovom slučaju: za namjenu skloništa za životinje). Usklađenost svih planiranih građevinskih zahvata sa prostorno planskom dokumentacijom dužno je utvrditi nadležno tijelo koje izdaje građevnu dozvolu - izgradnja skloništa bi trebala biti dopuštena ako je u skladu sa važećom prostorno planskom dokumentacijom za određenu lokaciju.Predloženim pravilnikom uvodi se pravna nesigurnost u samoj gradnji jer ovdje otvara mogućnost da se i najjednostavnija građevina zapravo pretvori u „Sklonište za životinje“ te ne mora imati niti građevinsku niti uporabnu dozvolu (a ne spada niti pod Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 112/17, 34/18) jer sklonište mora biti veće od 50 m2) već samo „suglasnost“ jedinice lokalne samouprave, a čime se dovodi u pitanje i legalnost te podložnost prema krivom tumačenju ovih odredbi (mito, korupcija...). Prijedlog za čl 3 : zadržati tekst iz postojećeg Pravilnika uz umanjenje potrebne udaljenosti Postojeći Pravilnik: Objekti iz čl.1 ovog Pravilnika moraju biti smješteni na takvom mjestu da ne narušavaju rad i cjelovitost već postojećih objekata i da ne onečišćuju okoliš. Objekti iz čl.1 ovoga Pravilnika moraju biti najmanje 500 m udaljeni od naseljenog mjesta . Udaljenost može biti i manja no u tom slučaju moraju biti ograđeni čvrstom ogradom najmanje visine 2,0 m te zvučno i vizualno izolirani od okoline. Predlažemo da se u novi Pravilnik udaljenost od naseljenog mjesta smanji na 200 m. | Djelomično prihvaćen | Pogledaj odgovor g. Vlatka Balaš. Prostornim planovima se određuje gdje što može biti izgrađeno i isto nije u našoj nadležnosti. Ovim pravilnikom propisuju se posebni uvjeti u skloništu kojim se štiti dobrobit životinja. Odredbama ovog pravilnika ne izuzimaju se odredbe drugih pozitivnih propisa Prihvaća se dio da ograda skloništa mora osigurati primjerenu vizualnu izolaciju, na način da vizualno onemogući uznemiravanje životinja.. |
| 15 | Prijatelji životinja | Smještaj skloništa, Članak 3. | Predlažemo brisanje članka 3. i točke 3. stavka (2) članka 31. Nelogično je da jedinice lokalne samouprave moraju davati suglasnost npr. za sklonište koje se gradi na privatnom ili državnom zemljištu, a ne namjerava sklapati ugovor s lokalnim zajednicama. Ovaj Pravilnik je podzakonski akt Zakona o zaštiti životinja i nema potrebe da propisuje odredbe koje se ne tiču tog Zakona. Također, smatramo da lokalne zajednice trebaju same procijeniti gdje im je najbolje imati sklonište i to uskladiti s postojećim zakonskim propisima, a ovaj Pravilnik to ne mora propisivati. Postupak izgradnje skloništa treba biti jednostavan, učinkovit i transparentan kako bi se omogućilo gradovima/općinama/udrugama da registriraju skloništa i počnu provoditi Zakon. | Prihvaćen | Pogledaj odgovor g. Vlatka Balaš. |
| 16 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | Smještaj skloništa, Članak 3. | Predloženi članak nije u skladu s odredbom članka 114. Zakona o prostornom uređenju kojim je propisano da se svaki zahvat u prostoru provodi u skladu s prostornim planom, odnosno u skladu s aktom za provedbu prostornog plana i posebnim propisima, ako tim Zakonom ili propisima kojima se uređuje gradnja, nije propisano drukčije. | Prihvaćen | Pogledaj odgovor g. Vlatka Balaš. |
| 17 | AS-EKO D.O.O. | Smještaj skloništa, Članak 3. | Sklonište može biti jednostavna građevina, pa ne mora imati građevinsku dozvolu. Mislim da je suglasnost lokalne samouprave potrebna, jer je izbačeno onih 500 metara iz starog pravilnika. Rijetko koja lokalna samouprava ima lokaciju određenu prostornim planom. | Primljeno na znanje | Prostornim planovima se određuje gdje što može biti izgrađeno i isto nije u našoj nadležnosti |
| 18 | Zorka Kljaić | Smještaj skloništa, Članak 3. | Niti jedna općina ili grad nema trenutno u prostornim planovima određenu lokaciju za sklonište, jer do sada nije utvrđena obveza da se to određuje planovima (trebalo bi mijenjati Pravilnik o sadržaju i načinu izrade planova.......) Trenutno bi prihvatljive lokacije - unutar građevinskog područja mogle biti one u kojima se mogu graditi komunalni, servisni, sanitarni objekti. Izvan građevinskog područja se mogu graditi u pravilu poljoprivredni objekti pa tako i oni za smještaj životinja , ali tu se prvenstveno misli na životinje za uzgoj i to preko 50 uvjetnih grla (nema pasa na popisu životinja). Nadležno upravno tijelo koje izdaje građ.dozvole bi trebalo moći utvrditi koja je lokacija prikladana za ovu vrstu objekata | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 19 | Ante Lovrić | Smještaj skloništa, Članak 3. | Sklonište mora imati Uporabnu dozvolu za namjenu za koju se registrira, tj. Građevinsku dozvolu izdanu od lokalnog Ureda za prostorno planiranje. Ako želimo isključiti manipulacije lokalnih moćnika odnosno njihovu samovolju tj. jasno i ne dvosmisleno odrediti uvijete. Uporabna dozvola za namjenu skloništa za životinje, sve ostalo (nacrti objekta i druge formulacije) otvaraju mogućnost manipulacija. Uporabna dozvola za namjenu skloništa za životinje je jasan, određen, ne dvosmislen i sadržajan pojam koji sve regulira i određuje, sve ostalo pojmovi vode ka manipulacijama i prilagođavanju interesnim skupinama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 20 | Damir Agičić | Smještaj skloništa, Članak 3. | Ispravno je: … na prostoriju koji je određen prostornim planom... Obrazloženje: prostor je muškog roda te tako treba biti formulirana rečenica. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 21 | Prijatelji životinja | Krug skloništa, Članak 4. | Lokalne zajednice trebaju same određivati položaj skloništa koje može biti udaljeno od naselja pa bi bilo suvišno i nepotrebno opterećivati ih zahtjevom da budu optički i zvučno izolirana. To bi bila i financijski prezahtjevna stavka za (potencijalna) skloništa, a za tim nema ni potrebe, odnosno, mogla bi se zlorabiti ako se doslovno primjenjuje jer se ne smije niti čuti niti vidjeti psa. | Djelomično prihvaćen | Ograda skloništa mora osigurati primjerenu vizualnu izolaciju , na način da vizualno onemogući uznemiravanje životinja. |
| 22 | Ante Lovrić | Krug skloništa, Članak 4. | Sklonište mora biti optički i zvučno izolirano kako ne bih prenosilo podražaje iz okoline na životinje i obrnuto na ljude. To je stavka iz važećeg Pravilnika koja se izbacuje. Jako dobro utječe na životinje i ljude u neposrednoj blizini a jedino je financijski zahtjevnija pa smatram da i iz tog razloga se pokušava maknuti a pogodovati "struci" odnosno interesnim skupinama. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog za osiguranje zvučne izolacije, jer nadležno tijelo za provjeru Imisija mjeri samo tehničku buku. Prostornim planovima se određuje gdje što može biti izgrađeno i isto nije u našoj nadležnosti. Ovim pravilnikom propisuju se posebni uvjeti u skloništu kojim se štiti dobrobit životinja. Odredbama ovog pravilnika ne izuzimaju se odredbe drugih pozitivnih propisa Prihvaća se : da mora osigurati primjerenu vizualnu izolaciju , na način da vizualno onemogući uznemiravanje životinja. |
| 23 | Udruga gradova u RH | Uvjeti smještajaživotinja, struja i pričuvni sustav, Članak 5. | Uvjete koje propisuje ovaj članak određuju javnopravna tijela, koja izdaju i potvrdu pri izdavanju građevinske dozvole, stoga bi bilo najjednostavnije da objekti u kojima su skloništa za životinje ishode uporabnu dozvolu. Tim dokumentom potvrđuju da su osigurali sve potrebne uvjete što se tiče infrastrukture (voda, struja, prilazni put, odvodnja, zbrinjavanje otpadnih voda i fekalija, požarni put). | Nije prihvaćen | Prostornim planovima se određuje gdje što može biti izgrađeno i isto nije u našoj nadležnosti. Ovim pravilnikom propisuju se posebni uvjeti u skloništu kojim se štiti dobrobit životinja. Odredbama ovog pravilnika ne izuzimaju se odredbe drugih pozitivnih propisa |
| 24 | Damir Agičić | Uvjeti smještajaživotinja, struja i pričuvni sustav, Članak 5. | Stavak 3. Briše se! Obrazloženje: Sklonište nije bolnica ni operaciona sala da treba osigurati agregat za električnu struju. Nije dobrobit narušena ako psi malo sjede u mraku ukoliko dođe do nestanka struje. Mislim da je ova odredba nepotrebno rigidna, samo će izazvati odbijanje kod obveznika izgradnje skloništa. | Nije prihvaćen | Pričuvni sustav ne mora biti u skloništu ali u slučaju da duže vrijeme neće biti struje moraju ga osigurati (posuditi). |
| 25 | VLATKA BALAŠ CERJAK | Održavanje čistoće, Članak 7. | Kao dugogodišnja volonterka iz prve ruke sam uvidjela da su podloga od pijeska, šljunka i slično najučinkovitije i najpraktičnije rješenje za skloništa. Betonirane podloge manje su ugodne za životinje i lakše je pokupiti izmet sa šljunčane podloge. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 26 | ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec | Održavanje čistoće, Članak 7. | Podloga od pijeska je izvrsna za održavanje a što se tiče dobrobiti puno bolja od tvrde betonske podloge koja je vruća ljeti, a hladna zimi. U posjeti skloništima u Njemačkoj, mnoga imaju zatvorene prostore u kojima je pod od tvrdog materijala te vanjska dvorišta upravo s pijeskom. Što se tiče argumentacije vezano za teško čišćenje i održavanje, postavlja se pitanje kako se to radi na farmama npr. krava koje i u zatvorenim dijelovima mnogih farmi u Hrvatskoj još uvijek imaju zemljani pod, a vani su na travi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 27 | Udruga Pobjede | Održavanje čistoće, Članak 7. | Smatramo da je podloga za pse u vanjskom dijelu izvedena od najmanje šljunka ili pijeska najprimjerenija podloga i najbolje rješenje primjereno vrsti, što potvrđuje i literatura. Slažemo se i sa svom drugom argumenatacijom koju je navela udruga Prijatlji životinja i smatramo da nema nikakve prekpreke da se propiše ovakvo rješenje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 28 | Prijatelji životinja | Održavanje čistoće, Članak 7. | Vanjski prostori na kojima se drže životinje moraju imati podlogu za pse od najmanje pijeska, šljunka ili sličnog materijala. Relevantna stručna literatura potvrđuje da je takva pješčana podloga najbolja za pse, u smislu njihove dobrobiti, praktična je, funkcionalna i ekonomična, a većina skloništa su skloništa za pse. Sklonište može biti pretežno otvorenog tipa (s kućicama i nadstrešnicama), i u tom slučaju također nema nikakva smisla propisivati obavezu betoniranja cijele površine skloništa, što bi predstavljalo i veliko financijsko opterećenje za skloništa. Naime, sklonište nije farma s intenzivnim uzgojem životinja, a čak ni na farmama nije propisana obaveza betoniranja cijele vanjske površine. Što se tiče zbrinjavanja fekalija, ne radi se o fekalnim/otpadnim vodama jer se izmet čisti i zbrinjava, a ne ispire u podlogu. Pritom je pješčana podloga najpraktičnija i najbolje omogućava uklanjanje bilo kakvog izmeta s površine. | Djelomično prihvaćen | U konačni nacrt biti će uvršten novi stavak da sklonište mora imati zatvoreni sustav za prikupljanje i odvođenje otpadnih voda, ali vanjski prostori u kojima se drže životinje moraju biti u skladu s stavkom 3. ovog članka |
| 29 | AS-EKO D.O.O. | Održavanje čistoće, Članak 7. | Što je sa zbrinjavanjem fekalija, ako nije potrebna kanalizacija? | Djelomično prihvaćen | U konačni nacrt biti će uvršten novi stavak da sklonište mora imati zatvoreni sustav za prikupljanje i odvođenje otpadnih voda, ali vanjski prostori u kojima se drže životinje moraju biti u skladu s stavkom 3. ovog članka |
| 30 | Siniša Horvat | Održavanje čistoće, Članak 7. | točka 3)..pijesak, šljunak ili slično! jako lijepo! i potpuno ne praktično! kako to propisno dezinficirati!? prijedlog: sve površine na kojima se drže psi moraju bit najmanje betonske i imati sustav odvodnje u kanalizaciju i mogučnost neupitne dezinfekcije! | Djelomično prihvaćen | Molim pogledati odgovor AS-EKO d.o.o. |
| 31 | Ante Lovrić | Održavanje čistoće, Članak 7. | u stavku (2) iza riječi zatvorenim treba dodati i otvorenim prostorima, također u stavku (2) iza riječi materijala treba dodati "koji nije higroskopan te lako čisti, pere i itd. U stavku (3) iza riječi moraju biti, treba dodati riječ natkriveni te od materijala primjerenih vrsti životinja također u stavku (3) treba izbaciti riječ "mora" a treba stajati ne smije biti. Obrazloženje: Psi koji se nalaze u skloništima iz više razloga su izloženi stresu i ostalim čimbenici što se odražava na stolicu koja je u znatnom djelu proljev. Najjednostavnije i najbrže je uzeti vodu te isti izmet i proljev oprati te ga prikriti "šljunkom, pijeskom i sličnim materijalom" a što je sa podzemnom vodom, što je s virusima, bakterijama i gljivicama koje završavaju ispod te površine. Mislim da se mora u članak uvrstiti odredba da objekt vanjski i unutarnji mora imati kanalizacijski sustav skupljanja otpadnih voda s pročišćivačem te da ista se mora skupljati u odgovarajuće spremnike te odvezena i zbrinuta od ovlaštenih tvrtki a za što treba posjedovati dokaze o odvoženju fekalni voda. U ovom prijedlogu Pravilnika sustavno se ide na ruku osobama koje vode sklonište, a ne dobrobiti životinja i ljudi u okolini, tako da opetovano mislim da je pisan i prilagođen za što veći profit pojedinaca na uštrb navedenih kategorija. | Djelomično prihvaćen | Molim pogledati odgovor As-EKO d.o.o.. Nije potrebno upisivati higroskopan jer već piše: drvene podloge moraju biti zaštićene na način koji omogućava čišćenje nadalje kako bi se površina mogla dobro očistiti oprati i dezinficirati iz istog proizlazi da treba biti higroskopna. |
| 32 | Damir Agičić | Održavanje čistoće, Članak 7. | U stavku 4. piše da premaz ne smije biti štetan za životinje. Ne samo premaz kućica već i sve ostalo u skloništu ne bi smjelo biti opasno za životinje. Ovako napisano, za sve premaze bi upravitelj skloništa morao imati certifikate, a to ne postoji za sve vrste premaza. Dakle, jeko je teško naći premaz koji ima eksplicitni certifikat "neškodljivo za životinje". Stoga ovo treba izmijeniti i obrisati. Postoji u Zakonu op zaštiti životinja odredba zabrani izlaganja životinja štetnim tvarima. | Nije prihvaćen | S obzirom da se u stavku ne navodi da boja mora imati certifikat ali se kaže da ista ne smije biti štetna za životinje razvidno je da se može koristiti samo boja na kojoj piše neškodljiva za zdravlje. |
| 33 | Damir Agičić | Održavanje čistoće, Članak 7. | U stavku 1. ispred riječi "prostora" treba dodati "vanjskih". Ovo stoga jer mora biti propisana jasna obaveza održavanja i čišćenja vanjskih prostora koja dosadašnjom formulacijom nije postignuta | Nije prihvaćen | ''u skloništu'' podrazumijeva: i unutarnje i vanjske prostore i prostorije. |
| 34 | Udruga gradova u RH | Zbrinjavanje lešina, Članak 8. | U članku 19. navedeni su prostori koje mora sadržavati sklonište za životinje, stoga bi bilo logično da se ovaj članak nalazi ili u sklopu članka 19. ili iza njega, kao razrada istog. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 35 | VLATKA BALAŠ CERJAK | Skrb u skloništu, Članak 9. | U 9. članku trebali bi dodati mogućnost provedbe stručne provjere po uzoru na međunarodno priznate protokole kao što su Shelter Quality, Welfare Quality i AWIN. Objašnjenje Prijatelja životinja govori u prilog tome. | Nije prihvaćen | Kontrola u skloništima za životinje se obavlja u skladu sa Zakonom o zaštiti životinja, navedene protokole za procjenu dobrobiti mogu koristiti skloništa za svoje procjene. |
| 36 | Udruga Pobjede | Skrb u skloništu, Članak 9. | pridružujemo se zahtjevu Prijatelja životinja i molimo da se u ovaj članak uvrsti novi stavak: ''Sklonište mora osigurati mogućnost provedbe stručne procjene u skladu s međunarodno priznatim protokolima za procjenu dobrobiti životinja u skloništu.'' Ovo smatramo iznimno važnim u postizanju cilja Pravilnika - pojednostavljenje tehničkih zahtjeva koji ne osiguravaju dobrobit životinja i stavljanje fokusa na tretman/način držanja i ophođenja sa životinjama u skloništu. Ovo je usaglašeni prijedlog koji smo u nekoliko navrata predlagali na sjednicama povjerenstva i također molimo, kao članovi povjerenstva i udruga koja ima iskustvo vođenja skloništa i desetljetno iskustvo bavljenja ovom problematikom, da se ovaj stavak uvrsti u novi pravilnik na dobrobit životinja, skloništa i transparentnosti sustava, uz svu navedenu argumentaciju koju su dali Prijatelji životinja. | Nije prihvaćen | Vidjeti odgovor g. Vlatki Balaš. |
| 37 | Prijatelji životinja | Skrb u skloništu, Članak 9. | Predlažemo da se u čl. 9. (Skrb u skloništu) doda stavak (4), i da glasi: ''Sklonište mora osigurati mogućnost provedbe stručne procjene u skladu s međunarodno priznatim protokolima za procjenu dobrobiti životinja u skloništu.'' Obrazloženje: U praksi smo svjedoci da mnoga skloništa koja naoko izgledaju jako dobro mogu imati narušenu dobrobit životinja, dok neka druga, koja izgledaju tehnički lošije, mogu imati visoku razinu dobrobiti. Zato mislimo da je važno uvesti mogućnost procjene dobrobiti životinja u skloništu, osobito ako postoje sumnje da je dobrobit životinja narušena (pr. Beli Manastir, Pokupsko Cerje, Utinja itd.), što je važan alat koji govori više od podatka je li npr. adekvatna veličina kućice i sl. Ako veterinarski inspektor pri inspekcijskom nadzoru, temeljem nečije dojave ili pri rutinskoj provjeri rada skloništa, postavi sumnju da je narušena dobrobit životinja, može zatražiti od stručnjaka koji su educirani iz područja procjene dobrobiti (ili to može učiniti sam ako je educiran iz tog područja), a na temelju međunarodno priznatih protokola za procjenu dobrobiti, stručnu procjenu za određeno sklonište. Stručna osoba će, na temelju znanja i iskustva, doći u sklonište i procijeniti radi li se zaista o narušavanju dobrobiti ili je sumnja neutemeljena. Stručnjaci za procjenu dobrobiti moraju biti educirani na temelju međunarodno priznatih protokola kao što su Shelter Quality protokol za pse, Welfare Quality (za perad, goveda i svinje) i AWIN protokoli za ostale vrste domaćih životinja. Ova odredba bila bi vrlo korisna u postizanju cilja ovoga Pravilnika – da se njime pojednostave tehnički zahtjevi koji nisu presudni za osiguravanje dobrobiti životinja, a da se veći fokus stavi na tretman životinja u skloništu. Ovim člankom upravo postižemo to da dodatno naglasimo osiguranje dobrobiti u smislu načina držanja i tretmana u skloništu te uvodimo odličan alat koji to omogućava. | Nije prihvaćen | Vidjeti odgovor g. Vlatki Balaš. |
| 38 | VLATKA BALAŠ CERJAK | Radno vrijeme, Članak 10. | Uspjeh skloništa Udruge Pobjede koje je u širokoj javnosti prepoznato kao najbolje sklonište u Hrvatskoj nastao je upravo zbog učestalne dvosmjerne komunikacije s posjetiteljima. Po uzoru na njihovu praksu trebala bi i ostala skloništa biti otvorena za javnost što više, a ne samo prilikom najava potencijalnih udomitelja i, naravno, u skladu s radnim vremenom zaposlenika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 39 | Udruga Pobjede | Radno vrijeme, Članak 10. | Podržavamo ovaj prijedlog i rješenje kako je dano ovim člankom. Iz iskustva uspješnog vođenja skloništa i rada na aktivnostima edukacije, senzibilizacije i popularizacije udomljavanja, možemo potvrditi argumente Prijatelja životinja i činjenicu da sklonište mora imati i edukativnu funkciju i biti povezano sa zajednicom, ukoliko želimo civiliziran, održiv sustav, s fokusom na prevenciju problema i poticanje udomljavanja. Ovi su uvjeti minimum koji bi svako sklonište u tom smislu moralo zadovoljiti | Nije prihvaćen | Molim vidjeti odgovor g. Zorki Kljajić Članak 64. Zakona o zaštiti životinja propisuje da sklonište mora tražiti vlasnike napuštenih i izgubljenih životinja ili ih nastojati udomiti oglašavanjem putem sredstava javnog priopćavanja i na druge načine. Nastavno na navedeno voditelj skloništa mora odlučiti kako će rasporediti radno vrijeme skloništa da bi se postiglo što bolje udomljavanje. |
| 40 | Prijatelji životinja | Radno vrijeme, Članak 10. | Sklonište nema samo funkciju zbrinjavanja životinja nego i funkciju udomljavanja životinja i preventivnog djelovanja. Kako bi se druge dvije funkcije postigle, sklonište mora biti povezano sa zajednicom i otvoreno za posjetitelje, volontere, organizirane posjete škola i sl., a ne samo za potencijalne udomitelje. Svi primjeri dobre prakse pokazuju da je to tako i da će sustav biti funkcionalan i dugoročno održiv jedino u tom slučaju – kada je sklonište dio zajednice i ispunjava i svoju edukativnu i preventivnu funkciju. Dakle, sklonište mora biti otvoreno za javnost kako bi se psi mogli pogledati, prošetati i vidjeti koga netko želi udomiti, a ne samo biti otvoreno u vrijeme najave potencijalnih udomitelja. Posjetitelji bilo koje vrste nemaju pristup životinjama nepoznatog zdravstvenog statusa jer su one smještene u izolaciji kojoj ima pristup samo veterinar i osoblje. Psi u skloništu ne ugrožavaju posjetitelje jer su prije nego što su spremni za udomljavanje morali nakon dolaska u sklonište boraviti u karanteni, biti cijepljeni protiv bjesnoće i zaraznih bolesti te biti izliječeni ako su bili bolesni. Otvorenost skloništa u radno vrijeme koje je prilagođeno osobama koje rade i susretljivost prema posjetiteljima preduvjet su predstavljanja pasa i povećanja mogućnosti za njihovo udomljenje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 41 | Zorka Kljaić | Radno vrijeme, Članak 10. | Članak 10. (3) Sklonište mora biti otvoreno za javnost najmanje šest dana u tjednu, a od toga najmanje četiri sata dnevno i to: - u razdoblju od 21. ožujka do 23. rujna najmanje dva dana tjedno sklonište mora biti otvoreno za javnost najmanje jedan sat u kontinuitetu nakon 16 sati, - u razdoblju od 24. rujna do 20. ožujka najmanje dva dana tjedno mora biti otvoreno za javnost najmanje jedan sat u kontinuitetu nakon 15 sati (4) Ako je sklonište otvoreno za javnost i subotom i nedjeljom, nema obvezu biti otvoreno za javnost u popodnevnim satima tijekom tjedna. Zakonodavac ne može uvjetovati niti datumski niti vremenski kada sklonište treba biti otvoreno za javnost već bi trebao propisati eventualni dnevni broj sati a samo sklonište treba prema svom poslovno planu i rasporedu odlučiti o točnom vremenu. | Prihvaćen | Prihvaća se izmjena stavka 3. i 4. : Članak će biti uređen na način: Za potrebe skrbi o životinjama sklonište mora osigurati najmanje: - redovno radno vrijeme sedam dana u tjednu, rad u dvije smjene, dežurstvo izvan radnog vremena - otvoreno za javnost u redovnom radnom vremenu najmanje četiri sata dnevno od čega dva dana u tjednu u popodnevnim satima. |
| 42 | AS-EKO D.O.O. | Radno vrijeme, Članak 10. | Udomljavanje je ozbiljna stvar, tako da tko hoće udomiti životinju neće ga spriječiti vrijeme za razgledavanje do 15 sati. Razgledavanja bez svrhe udomljenja nema smisla, i samo razdražuje životinje. Ovdje treba dodati mogućnost najave u popodnevnim satima, a izbaciti ovu striktnu satnicu. Naime kada se potencijalni udomitelj najavi u popodnevnim satima, naravno da će sklonište otvoriti djelatnik koji radi popodnevnu smjenu i pokazati pse. Mislim da sklonište ujutro treba biti otvoreno, a popodne samo za najavljene posjetitelje. | Primljeno na znanje | Molim pogledati odgovor g. Zorki Kljajić. |
| 43 | Tatjana Ignjatić Zokić | Radno vrijeme, Članak 10. | Funkcija skloništa za napuštene životinje sastoji se od: 1. sklanjanja životinje sa javnih i privatnih površina kako ne bi dovodile svojim kretanjem u opasnost ljude i druge životinje, 2. Udomljavanje životinja s ciljem što kraćeg boravka u skloništu. Kako bi druga funkcija skloništa bila moguća, sklonište mora osigurati: pristup volonterima zbog socijalizacije pasa, osiguranja njihovog kretanja pod kontrolom i izvan granica skloništa, pomoć kod čišćenja, češljanja, kupanja i slično. Nadalje, sklonište mora biti otvoreno potencijalnim udomiteljima kako bi mogli doći upoznati psa i u konačnici udomiti ga. Za pretpostaviti je da se kao udomitelji traže financijski stabilni ljudi, stoga, za pretpostaviti je da ti isti imaju i svoje radno vrijeme, te vrijeme potrebno da dođu do skloništa obzirom da se isto ne nalazi u centru njihovog grada. Edukativni programi sa djecom, su izuzetno dobra praksa u svijetu, pa i kod nas na nekim lokacijama koje su počele prakticirati navedeno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 44 | Damir Agičić | Radno vrijeme, Članak 10. | Ako se navodi da sklonište MORA biti otvoreno za javnost, čak se pravi i raspored, onda to nije sklonište nego zoološki vrt za kućne ljubimce. Mislim da bi bilo dobro napisati da se sklonište može posjećivati uz namjeru udomljenja, a ovako dovođenje djece u šetnji kraj kaveza sa napuštenim životinjama nepoznatog zdravstvenog statusa, nikako nije stručno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje.Molim pogledati odgovor g. Zorki Kljajić |
| 45 | VLATKA BALAŠ CERJAK | Osoblje , Članak 11. | Pohvaljujem Članak 11. i slažem se sa svim stavkama u njemu. Iskustvo najuspješnijih skloništa u Hrvatskoj govori da nije potrebno veterinarsko obrazovanje za voditelja skloništa već su najvažnije organizacijske i komunikacijske sposobnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 46 | ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec | Osoblje , Članak 11. | Voditelj skloništa, a što govorimo iz vlastitog iskustva, nažalost treba biti mnogo više od osobe iz veterinarske struke, a u najvećem postotku dobar organizator, menadžer, dobar upravljač financijskim sredstvima, komunikativna osoba, osoba koja se dobro nosi s visokom razinom stresa u svakodnevnom poslu. To mu, nažalost, često ne može donijeti nijedna naobrazba već upravo iskustvo tako da smatramo da bi sklonište trebale voditi osobe s iskustvom. Sklonište treba imati veterinara ili ugovor s veterinarskom organizacijom koja brine o provođenju svih propisanih mjera veterinarske skrbi. | Prihvaćen | Vidjeti odgovor Udruzi Pobjede i g. Damiru Agičiću. |
| 47 | Udruga Pobjede | Osoblje , Članak 11. | Podržavamo prijedlog i smatramo da se članak ne treba mijenjati ni na koji način. Za veterinarsku skrb i osiguranje veterinarsko/zdravstvene zaštite životinja treba biti i jest zadužena veterinarska struka. Posao voditelja skloništa je stvar menadžmenta i potpuno drugih vještina kao što su vještine komunikacije, upravljanja, organizacije, marketinga..., pa ne bi bilo nikakvoga smisla niti logike propisivati obvezan smjer veterinarskog usmjerenja za voditelja skloništa. Što se tiče potrebnog iskustva koje se uvjetuje ovim člankom, također smatramo da je opravdano propisano i važno za uspješno vođenje skloništa, a ono je propisano i trenutno važećim Pravilnikom i to još općenitije nego u ovom slučaju. | Djelomično prihvaćen | Voditelj skloništa može biti i druge struke i posjedovati veliko iskustvo vezano za vođenje skloništa te ne mora biti veterinarskog smjera , ali kao što je navedeno mora osigurati rad skloništa u skladu s Zakonom. Molim vidjeti odgovor g. Damiru Agičiću. |
| 48 | Prijatelji životinja | Osoblje , Članak 11. | Sklonište mora imati na raspolaganju veterinara koji vodi brigu o zdravlju životinja pa nije nužno da voditelj skloništa bude veterinar ili da mora imati neku drugu visoku naobrazbu. Ne samo da mu te kompetencije nisu presudne nego su mu neke druge, koje ovo usmjerenje ne jamči, presudne, a to su: vještine upravljanja, komunikacijske i organizacijske vještine, sposobnost popularizacije rada skloništa i osmišljavanje aktivnosti koje će dovesti do povećanja broja udomljenja i sl. Dakle, voditelj skloništa je menadžer i ne obavlja stručne poslove iz područja veterine. Dokaz tome su skloništa u Osijeku i Čakovcu koja uspješno vode udruge za zaštitu životinja. Ta skloništa najviše su prepoznatljiva u javnosti od svih skloništa u Hrvatskoj i imaju najveći broj udomljenja godišnje. Stoga je važno da se članak 11. ne mijenja. | Djelomično prihvaćen | Voditelj skloništa može biti i druge struke i posjedovati veliko iskustvo vezano za vođenje skloništa te ne mora biti veterinarskog smjera , ali kao što je navedeno mora osigurati rad skloništa u skladu s Zakonom. Molim vidjeti odgovor g. Damiru Agičiću. |
| 49 | AS-EKO D.O.O. | Osoblje , Članak 11. | Ne znam što znači „tri godine odgovarajućeg iskustva“. Kakvo je to odgovarajuće iskustvo? To je neodređeno, jer mu možda nema tko dati potvrdu za „odgovarajuće iskustvo“. Ovo treba izbaciti, jer eto netko novi bi htio otvoriti sklonište, pa zašto mu ne dati šansu i bez iskustva. Obavezno voditelj veterinarskog smjera. Ovdje je vidljivo da se u pravilnik guraju nekakvi nestručni i needucirani pojedinci. | Nije prihvaćen | Molim pogledati odgovor g. Damiru Agičiću. |
| 50 | Udruga gradova u RH | Osoblje , Članak 11. | Potrebno je jasno propisati stručnu spremu i usmjerenje kojeg mora biti voditelj skloništa za životinje. Poželjno bi bilo da je voditelj skloništa veterinar, a minimalno veterinarski tehničar. | Nije prihvaćen | Molim pogledati odgovor g. Damiru Agičiću |
| 51 | Ante Lovrić | Osoblje , Članak 11. | (1)Sklonište vodi voditelj s stečenim obrazovanjem najmanje VI. stupnj ili više treba izbaciti radno iskustvo jer to onda dovodi da samo pojedinci mogu voditi sklonište, voditelj skloništa mora najmanje imati višu naobrazbu ili visoku , jer ta osoba mora raditi na promociji, voditi i nadzirati radnike te sudjelovati u radu s volonterima te voditi evidencije i sl. a za što je SSS nedostatna i neodgovarajuća. Naravno da prednost treba dati struci, ali i osobama koji su u radu s životinjama pogotovo aktivistima i volonterima koji su se svojim dosadašnjim radom dokazalu u udomljavanju i spašavanju napuštenih i ranjenih životinja. Mišljenja sam da bi pravom smislu djelovanja skloništa više pomogla osoba i bolje vodila osoba koje je već imala iskustva u radu Udruga koje se bave navedenom problematikom nego osoba u zvanju veterinarski tehničar koja je prekvalifikacijom došla za par tjedana do tražene kvalifikacije. | Primljeno na znanje | Molim pogledati i odgovor g. Damiru Agičiću. |
| 52 | Damir Agičić | Osoblje , Članak 11. | U stavku 1. iza riječi "obrazovanjem" treba dodati veterinarskog smjera. Obrazloženje: Kad već mi pišemo propis, onda je logično da promoviramo jedno obrazovani tehnički kadar za te poslove, a to su veterinarski tehničari. držim da nije dobro previše laicizirati vođenje skloništa i pridavati emocijama prema životinjama prednost pred formalnim obrazovanjem,. Uvjeren sam da ima dovoljan broj veterinarskih tehničara koji k tome vole životinje da bi bili upravitelji skloništa. | Djelomično prihvaćen | Voditelj kao odgovorna osoba u skloništu uz skrb o životinjama među ostalim treba osigurati i: - edukaciju javnosti o odgovornom posjedovanju životinja - oglašavanje životinja - promociju skloništa i udomljavanja životinja. Voditelj skloništa može biti i druge struke i posjedovati veliko iskustvo vezano za vođenje skloništa te ne mora biti veterinarskog smjera , ali kao što je navedeno mora osigurati rad skloništa u skladu s Zakonom. Prihvaća se prijedlog za osoblje:U pravilniku će dio biti izmijenjen na način da osoblje koje radi u skloništu mora biti osposobljeno, a osposobljenim osobljem smatrat će se osoblje koje posjeduje obrazovanje veterinarskog, poljoprivrednog odnosno stočarskog smjera, ovisno o vrsti životinja koja se nalazi u skloništu, te osoblje koje ima jednako vrijedno iskustvo u trajanju od godine dana rada u skloništu. |
| 53 | VLATKA BALAŠ CERJAK | Broj zaposlenog osoblja, Članak 12. | Slažem se s prijedlogom Prijatelja životinja i Udruge Pobjede, odnosno dijelim mišljenje da bi Članak 12. trebao glasiti: ''(1) Svako sklonište mora imati najmanje 2 (dva) djelatnika koji skrbe o životinjama puno radno vrijeme. (2) Skloništa za pse i mačke koja drže do 240 životinja moraju osigurati zaposleno osoblje u skladu s stavkom 1. ovog članka te moraju osigurati najmanje 1 (jednog) djelatnika koji skrbi o životinjama na 30 životinja. (3) Skloništa za pse i mačke koja drže više od 240 životinja moraju osigurati zaposleno osoblje u skladu s stavkom 1. ovog članka te moraju osigurati najmanje 1 (jednog) djelatnika koji skrbi o životinjama na 50 životinja.''. | Djelomično prihvaćen | Molim pogledati odgovor na isti članak Udruzi Prijatelji životinja. |
| 54 | Udruga Pobjede | Broj zaposlenog osoblja, Članak 12. | također predlažemo da se članak izmijeni po prijedlogu Prijatelja životinja, uz svu navedenu argumentaciju, te da novi članak glasi: (1) Svako sklonište mora imati najmanje 2 (dva) djelatnika koji skrbe o životinjama puno radno vrijeme. (2) Skloništa za pse i mačke koja drže do 240 životinja moraju osigurati zaposleno osoblje u skladu sa stavkom 1. ovoga članka te moraju osigurati najmanje 1 (jednog) djelatnika koji skrbi o životinjama na 30 životinja. (3) Skloništa za pse i mačke koja drže više od 240 životinja moraju osigurati zaposleno osoblje u skladu sa stavkom 1. ovoga članka te moraju osigurati najmanje 1 (jednog) djelatnika koji skrbi o životinjama na 50 životinja.'' | Djelomično prihvaćen | Molim pogledati odgovor na isti članak Udruzi Prijatelji životinja. |
| 55 | Prijatelji životinja | Broj zaposlenog osoblja, Članak 12. | Predlažemo da se članak 12. mijenja i da glasi: ''(1) Svako sklonište mora imati najmanje 2 (dva) djelatnika koji skrbe o životinjama puno radno vrijeme. (2) Skloništa za pse i mačke koja drže do 240 životinja moraju osigurati zaposleno osoblje u skladu sa stavkom 1. ovoga članka te moraju osigurati najmanje 1 (jednog) djelatnika koji skrbi o životinjama na 30 životinja. (3) Skloništa za pse i mačke koja drže više od 240 životinja moraju osigurati zaposleno osoblje u skladu sa stavkom 1. ovoga članka te moraju osigurati najmanje 1 (jednog) djelatnika koji skrbi o životinjama na 50 životinja.'' Obrazloženje: Smatramo da sklonište treba imati onoliko zaposlenika koliko je potrebno da se zadovolji dobrobit životinja prema Pravilniku. Ovaj prijedlog je samo minimum ispod kojega ne bi trebalo ići jer smo svjesni da se Pravilnikom propisuju minimalni, a ne optimalni uvjeti. Povećanjem broja pasa smanjuje se potreba za povećanjem broja radnika jer se određeni poslovi koji su nužni za bilo koji kapacitet skloništa mogu napraviti i s većim brojem pasa. Stoga predlažemo izmjene članka 12. kako smo naveli. Važno je naglasiti da se u ovome članku radi o djelatnicima ''koji skrbe o životinjama''. Ti djelatnici tijekom svojeg radnog vremena brinu isključivo o životinjama (hranjenje, čišćenje, briga da svi bolesni dobiju terapiju, šetnja, prepoznavanje ako životinja ne jede ili pokazuje neke druge znakove bolesti…). Oni nisu voditelji skloništa, administratori, ne skupljaju napuštene životinje, ne oglašavaju ih, ne udomljavaju niti ne obavljaju bilo kakve druge poslove skloništa, nego se neposredno brinu o životinjama. Sklonište nema radno vrijeme od osam sati, već djelatnici koji skrbe o životinjama trebaju biti raspoređeni i na jutarnju i na poslijepodnevnu smjenu. Životinje treba hraniti i čistiti prostor u kojemu borave svaki dan, i vikendima i blagdanima, tako da nisu same i bez nadzora. Dakle, u skloništu moraju biti zaposlena najmanje dva djelatnika koji skrbe o životinjama, no sklonište mora zaposliti onoliko djelatnika koji skrbe o životinjama koliko je nužno za funkcioniranje skloništa, i to je cilj našega prijedloga za izmjenu članka 12. | Djelomično prihvaćen | Smatramo da je postojeća formulacija dobra, ovim pravilnikom propisuje se koliko mora biti najmanje osiguranog osoblja, voditelj skloništa mora osigurati dodatno osoblje ukoliko je ustanovio da bi dobrobit životinja bila ugrožena. Ne prihvaća se izmjena stavka 2. |
| 56 | AS-EKO D.O.O. | Broj zaposlenog osoblja, Članak 12. | Ovdje treba dodati zaposleno osoblje „na puno radno vrijeme“, znači 8 sati. Također slažem se sa brojem djelatnika u odnosu na broj pasa. Međutim dan ima 24 sata. Što znači da ako želimo u stvarnosti osigurati pravu dobrobit životinjama, moramo imati minimalno 6 djelatnika do 100 životinja, i na svakih 50 više od 100, još tri djelatnika. Znači tri u jutarnjoj, tri u popodnevnoj, i tri u noćnoj smjeni. Sklonište ne može u 15 ili 16 sati zatvoriti vrata, i pse ostaviti 16 sati same do jutarnje smjene. PRIMJER: Psi se mogu potući, potrebno je nahraniti štence, izvesti kakvu sanaciju rane, pregledati svježe kastrirane životinje, očistiti boksove od fekalija, izvesti pse u popodnevnu šetnju,itd. Što je sa socijalizacijom pasa, ako nema zaposlenika 16 sati? Volonteri mogu pomoći, ali samo u prisustvu zaposlenog osoblja. Prioritet bi za zaposleno osoblje trebalo imati zvanje veterinarski tehničar. | Djelomično prihvaćen | Molim vidjeti odgovor g. Siniši Bosancu na ovaj članak i g. Zorki Kljajić na članak 10. U pravilniku će dio biti izmijenjen na način da osoblje koje radi u skloništu mora biti osposobljeno, a osposobljenim osobljem smatrat će se osoblje koje posjeduje obrazovanje veterinarskog, poljoprivrednog odnosno stočarskog smjera, ovisno o vrsti životinja koja se nalazi u skloništu, te osoblje koje ima jednako vrijedno iskustvo u trajanju od godine dana rada u skloništu. |
| 57 | Udruga gradova u RH | Broj zaposlenog osoblja, Članak 12. | Propisana su 2 djelatnika za bilo koje sklonište. U stavku 2. nije jasno u kojem trenutku treba osigurati dodatnog zaposlenika, stoga treba jasno propisati: do 100 životinja 2 djelatnika, na svakih dodatnih 50 još po 1 djelatnik. | Primljeno na znanje | Molim vidjeti odgovor na isti članak g. Siniši Bosancu. Tako je i propisano svako sklonište mora imati minimalno 2 zaposlena djelatnika, a ako imaju više od 100 životinja na svakih 50 životinja još po jednog djelatnika. |
| 58 | Ante Lovrić | Broj zaposlenog osoblja, Članak 12. | nebriga za životinje i njihovu dobrobit, već briga za što veći profit i zaradu .Pretpostavka da svaka županija mora imati jedno sklonište. U našoj županije udaljenost između pojedini potencijalnih točki na kojima se mogu očekivati ostavljeni i napušteni psi zna iznositi i preko 100 km. Kako se dobronamjerno može očekivati od jednog djelatnika da samo pokupi pse sa javne površine i ta u vozilu dnevno provede 4 - 5 sati i još kad se vrati vodi skrb o psima. I u ovom članku Pravilnika se vidi intencija ostvarivanja većega profita pojedinaca u odnosu na smanjivanja skrbi o životinjama. Tko će očistiti pse po boxovima, zato se i predlaže šljunak da se može sprati vodom s hladnog betona fekalije ispod pijeska i šljunka i da to izgleda ušminkano. Gdje je tu dobrobit i briga o životinjama koja se masno naplaćuje od jedinica lokalne samouprave. Gdje je tu interes poreznih obveznika. Trpamo pare u privatne džepove na uštrb zdravlja okolnog stanovništva i dobrobiti životinja.Tko će raditi s psima u skloništu kad se neda pristup volonterima i Udrugama .Dva čovjeka na 100 pasa? 52 subote , 52 nedjelje , 14 dana državnih blagdana = 118 dana su u godini dana bez i jednog djelatnika skloništa Radni dan djelatnika je 8 sati što znači da su 16 sati dnevno također psi sami bez nadzora, zatvoreni. Kome to odgovora i čija je to želja odnosno u kojem pravcu ide ovaj Pravilnik.Nemoguća opcija da dva djelatnika na 149 pasa te sve njih trebaju pokupiti po županiji , nahraniti te oglasiti i voditi računa o udomljavanju istih. Članak 12. st. 1. Svako sklonište mora imati voditelja te po jednog djelatnika koji skrbi o životinjama na deset (10) pasa | Nije prihvaćen | Molim vidjeti odgovor na isti članak g. Sinši Bosancu. |
| 59 | Tatjana Ignjatić Zokić | Broj zaposlenog osoblja, Članak 12. | Nije održivo, odnosno, propisati jednog čovjeka na 50 jedinki, pa tako i pasa, je čak i opasno. Naime, za radnog vremena, jedan čovjek nije u mogućnosti brinuti odnosno odraditi posao za koji je plaćen (hraniti, promijeniti vodu, pregledati u kakvom je stanju koji pas, očistiti i osigurati minimum kretanja za iste). Također, kako će psi biti lošije zbrinuti u svakom smislu, brojnost i vjerojatnost njihova udomljenja rapidno opada, što znači da gomilamo pse u skloništu, suprotno svrsi skloništa. Dakle, pas koji je vidno zapušten, ne naučen/odučen na komunikaciju sa čovjekom, bez znanja barem minimuma načina funkcioniranja u ljudskom okruženju (buka, promet, drugi podražaji..) izvjesno će biti veliki problem budućem vlasniku, te sukladno tomu i vraćen, a reklama loša. Voditi računa da se iz skloništa u pravilu tj. u većoj mjeri udomljavaju odrasli psi, ne štenci koji sa sobom nose i obrasce ponašanja koej su boravkom u skloništu stekli. Prijedlog : jedan zaposlenik na 20 pasa je maksimum koliko jedan čovjek donekle kvalitetno može odraditi, a financijski održivo. Jedan zaposlenik na 10 pasa bilo bi optimalno, no dok se novac ne počne prihodovat poštujući i druge zakone, na način da se naplaćuju kazne prema neodgovornim vlasnicima, izgledno da za to neće biti dostatno sredstava. | Nije prihvaćen | Molim vidjeti odgovor na isti članak g. Sinši Bosancu. |
| 60 | Siniša Bosanac | Broj zaposlenog osoblja, Članak 12. | Premalo je dvoje zaposlenih do 100 životinja i nadalje po jedan na dodatnih 50. U prošlom je pravilniku bilo 1 na dvadeset životinja. | Nije prihvaćen | Ovim pravilnikom propisuje se koliko mora biti najmanje osiguranog osoblja, voditelj skloništa mora osigurati dodatno osoblje ukoliko je ustanovio da bi dobrobit životinja bila ugrožena. |
| 61 | Damir Agičić | Broj zaposlenog osoblja, Članak 12. | Isto kao gore. Najmanje jedan djelatnik mora biti SSS smjera veterinarski tehničar. Veoma je nekorektno prema struci i mladim kolegama propisati uvjete za sklonište, a ni jednim slovom ne spoemnuti veterinarske tehničare. Laici mogu voljeti životinje izrazito jako i emotivno, ali moramo misliti i na struku Silna ljubav veterinarskih laika ne može nadomjestiti srednješkolsko obrazovanje. | Djelomično prihvaćen | Molim pogledati odgovor koji Vam je dan u članku 11. |
| 62 | AS-EKO D.O.O. | Osposobljavanje, Članak 13. | Ovdje su edukacije neodređene. Treba imenovati nekavo povjerenstvo i program pri ministarstvu koje će provoditi edukacije, a ne lokalni veterinar. | Prihvaćen | Vidi odgovor g. Damiru Agičiću. |
| 63 | Damir Agičić | Osposobljavanje, Članak 13. | Tko će i na koji način špropitati i utvrditi razinu poznavanja zaštite i dobrobiti životinja, fiziologiju životinja, bolesti životinja i ostalo iz točke a), a i b)? Ovako nedorečene ne smije ostati jer se stvara polje za manipulacije što želimo izbjeći. Koja je to "osoba koja posjeduje stručna znanja" iz stavka 2. i čime se to dokazuje? Ne smije se ostaviti ovako općenito i nedorečeno. | Prihvaćen | Novim člankom biti će propisano: osposobljavanje osoba, nadležno tijelo za provođenje i način, tko to može biti, davanje suglasnosti na program, izgled potvrde... |
| 64 | Prijatelji životinja | Podaci o životinjama, Članak 14. | Stavak (1) članka 14. ispravno propisuje: ''Sklonište mora podatke o svim životinjama u skloništu (spol, starost, mjesto i vrijeme pronalaska), uključujući i fotografije životinja, dati javnosti na uvid i korištenje.'' Starost životinje najčešće se ne može utvrditi točno, ali se procjenjuje i informacija o starosti važna je za potencijalne udomitelje koji traže životinje određene dobi. Javnost objavljene podatke može slobodno koristiti kako bi podijelila na društvenim mrežama, oglasnicima i sl. informacije o životinjama koje traže udomitelje, čime se životinjama povećava šansa za udomljenje. | Prihvaćen | Slažemo se s navedenim. |
| 65 | Zorka Kljaić | Podaci o životinjama, Članak 14. | Članak 14. (1) Sklonište mora podatke o svim životinjama u skloništu (spol, starost, mjesto i vrijeme pronalaska), uključujući i fotografije životinja, dati javnosti na uvid i korištenje. U članku 14. Stavak 1. izbaciti riječ korištenje. Sklonište ne može i ne smije davati trećoj strani svoju poslovnu dokumentaciju na korištenje. | Nije prihvaćen | Iz članka je vidljivo koja dokumentacija se može vidjeti isti podaci se objavljuju i u jedinstvenom informacijskom centru i služe bržem udomljavanju životinja. |
| 66 | Damir Agičić | Podaci o životinjama, Članak 14. | Čemu odredba o upisivanju starosti životinja bez vlasnika? Tko će e gzaktno utvrditi starost i koja je tome svrha? Starost životinje nije bitna, bitno je da nije na ulici i da se udomi | Primljeno na znanje | Potrebno je otprilike navesti starost. |
| 67 | Udruga Pobjede | Preuzimanje životinja, Članak 15. | Podržavamo stav Prijatelja životinja i ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec - sasvim je jasno da je neodgovoran skrbnik taj koji treba snositi teret troška oduzimanja i smještanja životinja u sklonište, no odgovornost za naplatu tih troškova ne smije se prebaciti na sklonište, čime bi se praktički prisililo skloništa da "kreditiraju" neodgovorne skrbnike i sav rizik i teret prebacilo na skloništa, koja imaju ograničene resurse i mehanizme naplate potraživanja. Slažemo se da taj rizik i obvezu prisilne naplate troškova neodgovornim građanima mora preuzeti centralna uprava ili lokalna samouprava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje.Vidjeti odgovor g. Siniši Horvatu u ovom članku. |
| 68 | ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec | Preuzimanje životinja, Članak 15. | Slažemo se s komentarom Prijatelja životinja jer su Skloništa nažalost često u situaciji da preuzimaju vlasničke životinje zbog smrti vlasnika, neadekvatnih uvjeta držanja i sl. a pritom je vlasnik ili njegovi nasljednici nevoljan platiti troškove. U tom slučaju JLS imaju mnogo jače aparate za naplatu tog troška vlasniku nego sklonište. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 69 | Prijatelji životinja | Preuzimanje životinja, Članak 15. | Skloništa ne mogu preuzeti financijski teret za neodgovorno skrbništvo. Vlasnik je dužan snositi trošak, no ako on to nikako ne može, sklonište ne može preuzeti taj teret i doslovno kreditirati neodgovorne skrbnike u nadi da će se uspjeti prisilno naplatiti ako bude potrebno. To je teret/rizik koji mora preuzeti ili središnja uprava ili lokalna samouprava koja ima bolje mehanizme i više resursa za provedbu prisilne naplate. Ako postoji ugovor s lokalnom zajednicom, onda ta lokalna zajednica mora preuzeti odgovornost naplate od neodgovornih građana, a ne da to bude teret skloništa. Zato takve situacije dobro regulira članak 16., stavak (6): ''Životinje iz stavka 5. smještaju se na teret posjednika u sklonište, a ukoliko isti nije u mogućnosti podmiriti trošak koji će imati sklonište, financirat će ga jedinica lokalne samouprave, koja će se po okončanju postupka naplatiti od posjednika.'' | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje.Vidjeti odgovor g. Siniši Horvatu u ovom članku |
| 70 | Udruga gradova u RH | Preuzimanje životinja, Članak 15. | Stavak 1. : umjesto „može tražiti dokumentacija“ treba stajati: „mora tražiti dokumentacija“. Stavak 5.: umjesto „Sklonište ima pravo od posjednika iz stavka 1. ovoga članka tražiti naknadu“ treba stajati: „Sklonište će posjedniku iz stavka 1. ovoga članka naplatiti naknadu“. | Djelomično prihvaćen | Iz stavka 5. ovog članka vidljivo je da je propisano da sklonište naplaćuje troškove. Nadalje ostaje formulacija da: ''sklonište može smjestiti životinju '' iz razloga što se može desiti da je punog kapaciteta te nema mjesta. Prihvaća se: da posjednik mora dostaviti propisanu dokumentaciju |
| 71 | Siniša Horvat | Preuzimanje životinja, Članak 15. | prijedlog dopune; obzirom da je u praksi skloništu gotovo nemoguće naplatiti bilo što od vlasnika, iste sukladno postojećim ugovorima napaltiti od jed.lok.samouprave koje imaju bolje mehanizme prisilne naplate. | Nije prihvaćen | Ugovorne strane dogovaraju međusobne odnose i plaćanje te isto ne može biti propisano ovim Pravilnikom. |
| 72 | Tatjana Ignjatić Zokić | Preuzimanje životinja, Članak 15. | Prijedlog dopune Napuštanje životinje kažnjava se novčanom kaznom u iznosu od 15.000 - 30.000 kn sukladno Zakonu o zaštiti životinja. Pravilnik, ne može dozvoljavati napuštanje životinje na trošak svih građana koji ga financiraju bez konzekvenci po vlasnika. Kako Zakon o zaštiti životinja u prvom redu definira iznos kazne za napuštanje vodeći računa o šteti koju napušten pas može izazvati u prometu, prema divljači, drugim ljudima, i sl, napuštanje životinje u dogovoru sa Skloništem koje bi ga eventualno preuzelo, mora sadržavati troškove zbrinjavanja te životinje. Prijedlog je da svako sklonište sukladno Ugovoru koje ima sa Gradom/općinom, sukladno troškovničkim stavkama prema kojima je potpisalo Ugovor za zbrinjavanje (smještaj, hrana, liječenje ako je potrebno, kastracija nije obavljena), isti iznos naplati vlasniku koji napušta svog psa na vratima skloništa. Na taj način sporni vlasnik nije ugrozio sigurnost ljudi no, kako je ipak, lokalnoj zajednici napravio trošak, taj trošak treba snositi on. | Nije prihvaćen | Kazne su propisane Zakonom ne ponavljaju se u Pravilniku |
| 73 | VLATKA BALAŠ CERJAK | Hvatanje, Članak 16. | Pohvaljujem i Članak 16., stavak (6) te smatram da treba ostati sročen takav kakav je. Slažem se s tvrdnjama Udruge Pobjede i smatram da bi se točka 4 trebala formulirati onako kako napominju. | Prihvaćen | Vidjeti odgovor Udruzi Pobjede |
| 74 | Prijatelji životinja | Hvatanje, Članak 16. | Članak 16., stavak (6) jako je važan i treba ostati dio ovoga Pravilnika. Skloništa ne mogu preuzeti financijski teret za neodgovorno skrbništvo. Vlasnik je dužan snositi trošak, no ako on to ne može, sklonište nikako ne može preuzeti taj teret i doslovno kreditirati neodgovorne skrbnike u nadi da će se uspjeti prisilno naplatiti ako bude potrebno. To je teret/rizik koji mora preuzeti ili središnja uprava ili lokalna samouprava koja ima bolje mehanizme i više resursa za provedbu prisilne naplate. Skloništa nemaju resursa za zapošljavanje osoba koje bi se bavile utjerivanjem dugova. Pitanje je i kako bi sklonište uopće moglo biti prisiljeno npr. primiti oduzetu životinju u sklonište bez prethodne naplate od vlasnika i kojim bi sredstvima osiguralo provedbu svih propisanih mjera. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 75 | Udruga Pobjede | Hvatanje, Članak 16. | Institut privremenog udomljavanja/zbrinjavanja kod nalaznika ili treće osobe, u slučaju nedostatka mjesta u skloništu, uvijek je bio, još uvijek je i biti će u budućnosti važan dio sustava zbrinjavanja napuštenih i nezbrinutih životinja i on kao takav treba i mora postojati. Pravilnik iz 2004., a koji je još uvijek na snazi također je predvidio i propisao tu mogućnost: "Ukoliko u skloništu nema mjesta za nove životinje, voditelj skloništa može dogovoriti s osobom koja je našla životinju, ili nekom drugom zainteresiranom osobom, da se brine o životinji tako dugo dok se ne osigura smještaj u sklonište ili uputiti životinju na zbrinjavanje u drugo sklonište, ukoliko ga isto može prihvatiti." Ako uzmemo u obzir da uspješno funkcionira i primjenjuje se zadnjih 15 godina, bez ikakvih problema, negativnih iskustava/posljedica, epidemija bjesnoće u gradovima i dr., strah i zastrašivanje javnosti bjesnoćom i sl. potpuno je neopravdano. Osim navedenoga, na ovaj način se stvara i veza skloništa i njegova rada s lokalnom zajednicom, što dopirnosi prevenciji problema napuštanja i popularizaciji udomljavanja, a što potrvđuje i primjer našega skloništa u Osijeku. Valja napomenuti i da se u ovdje radi o životinjama koje nisu zaprimljene u sklonište nego su privremeno dane nekome na brigu bez da su ušle u sklonište. Životinje zaprimljene u sklonište moraju proći propisanu izolaciju i ne mogu se prije njezinog isteka dati na privremeno udomljenje. st. (2) se poziva na članak 29 umjesto na članak 30 st. (4) točka 4 - umjesto "najkasnije unutar 2 sata od pronalaska" treba pisati "najkasnije unutar 2 sata od primitka prijave". obrazloženje: ovako kako je trenutno formulirano bi značilo da je moguće 2 sata ozlijeđenu životinju prevoziti od mjesta pronalaska do veterinara, a najmjera je vjerujem bila propisati da se od saznanja/prijave za ozlijeđenu životinju istoj mora osigurati veterinarska pomoć unutar najviše 2 sata. | Prihvaćen | Upisano '' 2 sata od primitka prijave'' i učinjen ispravak članka 29 u 30. |
| 76 | AS-EKO D.O.O. | Hvatanje, Članak 16. | Životinja nepoznatog statusa na bjesnoću ne smije se zbrinuti kod privremenog udomitelja. Čemu onda izolacija? Imamo cijeli članak 17. koji govori o izolaciji, i onda se napiše u članku 16. da se napuštena novoprimljena životinja može zbrinuti kod privremenog udomitelja ili nalaznika životinje. Znači nešto moramo izbaciti: ili izolaciju ili zbrinjavanje novoprimljenih životinja kod privremenog udomitelja ili nalaznika. Ovo je neozbiljno, jer ovo je ipak pravilnik u kojem struka treba imati glavnu riječ. Kako vidim u nastavku pravilnika privremeni udomitelj može u stanu držati pse. Onda se može očekivati bjesnoća u centru gradova. Ako će se netko smijati na ovo, i kazati da nema više bjesnoće ukinimo izolaciju, samo što moramo biti svjesni posljedica. | Prihvaćen | Izmjena će biti na način da će sklonište organizirati smještanje životinje tek nakon pregleda od strane veterinara koji će donijeti odluku o duljini boravka životinje u izolaciji. |
| 77 | Udruga gradova u RH | Hvatanje, Članak 16. | Propisati način postupanja s neoznačenim napuštenim ili izgubljenim domaćim životinjama s nepoznatim porijeklom i statusom provedbe propisanih mjera zaštite od zaraznih bolesti i način njihovog prevoženja od mjesta pronalaska do skloništa ili privremenog smještaja bez pratećeg putnog lista. | Nije prihvaćen | Molim pogledati priloge Pravilnika, ostalo je propisano zakonodavstvom iz područja veterinarstva. |
| 78 | Siniša Horvat | Hvatanje, Članak 16. | izmjeniti točku 4): (4) Po primitku prijave o izgubljenoj ili napuštenoj životinji sklonište mora: na način-- (4) Po primitku prijave o izgubljenoj ili napuštenoj životinji od strane komunalnog redara sklonište mora: jed,lokalne samouprave snose sve troškove i moraju i žele biti upoznate o pojavi izgubljene i li napuštene životinje te je logično da one prijavljuju skloništima potrebu zbrinjavanja ! | Nije prihvaćen | Odbija se nerazumljiv prijedlog. |
| 79 | Tatjana Ignjatić Zokić | Hvatanje, Članak 16. | Stavak 6 smatram suvišnim. Ne postoji mogućnost prebacivanja vlastitih troškova na zajednicu, kako u drugim obvezama u životu, tako ni tu. Postoji i ovršni zakon, koji se po izvješću veterinarskog inspektora može pokrenuti, kao i direktna naplata putem FINE (isto je za komunalije, kredite, jamce na kredite i sl.) Ovaj stavak treba izbaciti. Nedužni ljudi već sasvim dovoljno plaćaju zbrinjavanje pasa nepoznatog vlasnika (pas nije označen sukladno Pravilniku o obveznom označavanju pasa, za što su osim vlasnika krivi i komunalni redari i veterinari. Ne postoji opcija da građani plaćaju još i trošak za one koji su poznati prekršitelji Zakona. | Nije prihvaćen | Stavak 6. se odnosi na životinje oduzete rješenjem veterinarskog inspektora |
| 80 | Udruga Pobjede | Izolacija, Članak 17. | tehnička pogreška - dva puta pojavljuje se stavak (4) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 81 | AS-EKO D.O.O. | Izolacija, Članak 17. | Ovo je najvažniji članak u cijelom pravilniku. Svaka novoprimljena životinja nepoznatog statusa na bjesnoću mora se zbrinuti u izolaciji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 82 | Tatjana Ignjatić Zokić | Načini smještaja , Članak 19. | Kako bi se optimizirao prostor, predlažem da se neki prostori spoje. Naime, ne postoji prepreka da se u istom prostoru u dvije različite tankvane (vodonepropusna spremnika) drže sredstva za higijenu i hrana jer ne postoji mogućnost kontakta, a značajno smanjuje troškove i potrebnu površinu. Isto vrijedi i za neke druge prostore, potrebno je optimizirati sustav na siguran način. Također, smatram bitnim za obvezati sklonište da sredstva na čišćenje ne smiju biti hlapiva, da moraju postojati jasno vidljivi natpisi sa uputama za korištenje te svi proizvodi moraju imati STL (sigurnosno tehnički list). | Primljeno na znanje | Prostori/ prostorije za spremanje sredstava za čišćenje i dezinfekciju koja mora biti zaključana iz same izreke vidljivo je da to može biti i prostor dakle ormar. |
| 83 | Zorka Kljaić | Smještaj pasa, Članak 20. | Članak 20. b) i otvorenog dijela/ispusta, koji može biti povezan s više zatvorenih dijelova, u kojem se po jednom odraslom psu visine mjereći u grebenu moraju osigurati slijedeće slobodne podne površine; - za psa do 35 cm visine treba osigurati najmanje 2m 2 podne površine, ali u slučaju pojedinačnog držanja psa mora biti osigurana najmanja podna površina od 4m 2 - od 36 do 45cm visine treba osigurati najmanje 4m 2 podne površine - od 46 do 55 cm visine treba osigurati najmanje 5m 2 podne površine - od 56cm i više visine treba osigurati najmanje 6m 2 podne površine U članku 20. stavak b. izbaciti potrebnu podnu površinu po psu mjerenu po visini grebena psa i to iz razloga što migracija pasa može biti na dnevnom nivou te se takva odredba u praksi neće moći ispoštivati. Treba točno utvrditi i za otvorene dijelove / ispuste kolika je potrebna kvadratura po psu. U Pravilnik treba obavezno uvrstiti do sada propisanu kavadraturu koja glasi „ Svaki pas mora u zatvorenom dijelu imati osiguranu površinu od najmanje 1,5 m2, a u otvorenom najmanje 2 m2.“ | Nije prihvaćen | Primljeno na znanje, kada promatramo dobrobit pasa bitno je velikom psu visine 56cm i više osigurati dovoljno prostora u vanjskom dijelu, a ne da borave u prostoru od 2m2, kako je nadalje propisano veličina prostora se smanjuje ukoliko se u istome nalazi više pasa dakle za takva dva psa neće trebati 12m2 u vanjskom dijelu nego 9, ukoliko se radi o velikom i malom psu isto može iznositi 7m2...…. |
| 84 | AS-EKO D.O.O. | Smještaj pasa, Članak 20. | Smatram da se ne bi smijelo držati više od 10 pasa zajedno. Tko je radio i ima iskustva u skloništu za pse zna da je držanje velikog broja pasa = klaonica pasa. Ovaj članak je izravno u suprotnosti sa dobrobiti životinja, a napisan je ovako jer se na ovaj način nastoje legalizirati tkz. „divlji azili“. Znači po članku 20. dovoljno je napraviti ogradu, postaviti kućice, i možete držati pasa koliko hoćete: 50, 100, 200. Koliko hoćete. Kako se osjeća jedan pas u zajednici od 100 pasa? Biti će ga sigurno jako strah, i truditi će se da ga netko ne pojede. Zašto je prema članku 25. dozvoljeno držati 10 združljivih mačaka, dok je broj pasa u zajednici neodređen? Što se tiče ovih proporcija oko visine pasa i osigurane podne površine, mislim da je to samo prazno slovo na papiru, neodređeno i apstraktno. To nitko neće moći kontrolirati, osobito veterinarski inspektori koji bi onda po pravilniku trebali zadužiti od Uprave metar i mjeriti pse po skloništima. | Nije prihvaćen | Propisano je u članku 23. da se ženke s mladunčadi, bolesne i agresivne životinje moraju smjestiti odvojeno. Pri određivanju kapaciteta izračunati će se unutarnji dio koji mora biti 2m2 po psu , a vanjski dio će morati udovoljavati broju i veličini pasa koji se drži u zatvorenom dijelu. |
| 85 | Siniša Horvat | Smještaj pasa, Članak 20. | iz ovog članka jedino razumljivo je 2 m2 po psu u zatvorenom dijelu prostora za smještaj, otvoreni dio se računa prema visini psa, nejasno je kako izračunati kapacitet skloništa! prijedlog: a) zatvorenog dijela, primjereno zagrijanog i zračnog, u prostoru sa životinjama mora biti na raspolaganju ležaj za svaku životinju odgovarajuće veličine sa suhom i čistom prostirkom te mora biti dovoljno mjesta za rukovanje životinjom ukupne minimalne površine 1,8m 2 koji se nastavlja na otvoreni dio ispusta natkriven do najmanje 1/3 minimalne propisane površine u odnosu na broj pasa u skladu sa točkom b) ovog stavka, izračun kapaciteta kod skupnog držanja bazirati na psima visine do 35 cm, a onda ga smanjivati prema trenutnoj veličini pasa u skloništu. obzirom na česte kontrole veterinarskih inspektora posebice glede kapaciteta, ovakav način određivanja kapaciteta sigurno če izazvati dvojaka tumačenja! | Nije prihvaćen | . Vidjeti odgovor g. Zorki Kljajić |
| 86 | Udruga Pobjede | Način skrbi i držanja , Članak 23. | st. (4) - izbaciti iz ovog stavka dio "osim po savjetu veterinara" obrazloženje: zabrana vezanja se odnosi na način (trajnog) držanja životinja, pa iznimka da veterinar savjetuje vezanje životinje nema smisla, a trajno držanje životinje vezanom protivno je Zakonu, bez iznimke. Ako se ovo trebalo odnositi na veznaje prilikom nekakvog veterinarskog zahvata/postupka/intervencije, poznati su standardni propisani stručni postupci i praksa sa životinjama u takvim slučajevima, pa je samim time to suvišno propisivati ovdje, ovim pravilnikom. | Nije prihvaćen | S obzirom da se pravilnik odnosi na razne životinjske vrste mora ostati mogućnost da veterinar može imati mogućnost vezanja životinje ali samo u svrhu njene dobrobiti. |
| 87 | Alen Šeškar | PRAVILNIK, Privremeni udomitelj | Obzirom da ovaj pravilnik definira uvjete za skloništa, smještaj, opremu, način rada i mjere, u ovom članku nije razvidna nemogućnost takve djelatnosti niti su definirani vremenski rok i opći uvjeti lokacije prostora (stambene jedinice) privremenog mještaja životinja kod korisnika stanova u višestambenim zgradama, neboderima, uskim starogradskim jezgrama. Stoga bi u članku trebalo definirati uvjete udomitelju u stambenim zgradama za vrijeme udomljavanja i socijalizacije životinja u cilju zaštite prava ostalih vlasnika i korisnika susjednih stambenih jedinica.Time bi se uvjetovalo uredno ponašanje i korektni odnos udomitelja prema ostalim stanarima, susjedima, te vlasnicima susjednih nekretnina, što podrazumijeva dobar međususjedski odnos prema čl.100 , "Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima", a u cilju smanjenja tenzija prema životinjama i njihovim vlasnicima, kao i nepotrebnih sudskih postupaka. Definiranjem tih uvjeta preveniramo samovolju, manipulaciju i lošu skrb privremenog udomitelja, neodgovornim gomilanjem životinja u neadekvatnim i skučenim stambenim prostorima, narušavajući tako pravo na kvalitetu života ostalih stanara u stambenim zgradama, a u cilju sprečavanja zloupotrebe zakona o javnom redu i miru uz pridržavanje sanitarnih uvjeta i propisa, kako bi se spriječila pojava zaraze, miševa, štakora i drugih štetnika po zdravlje ljudi, a pogotovo djece i osoba starije dobi krhka zdravlja. Također neme nikakve provjere dobrih namjera udomitelja, njihovog socijalnog statusa i financijsku sposobnost kvalitetne skrbi za veći broj životinja. | Nije prihvaćen | Odbija se, nije predmet ovog propisa |
| 88 | Prijatelji životinja | Privremeni udomitelj, Članak 28. | I važećim Pravilnikom moguće je životinje smještati kod privremenih udomitelja, a novi Pravilnik treba se uskladiti sa Zakonom o zaštiti životinja (NN 102/2017) koji privremenim udomiteljima propisuje uvjete držanja, omogućava bolju kontrolu i transparentnost uvjeta držanja te osigurava dobrobit životinja. Privremeni udomitelji nose na svojim leđima velik teret zbrinjavanja napuštenih životinja i važni su zbog uključivanja zajednice u sustav udomljavanja životinja, što je osobito nužno u situaciji kada u skloništima nema mjesta za primanje novih životinja. Propisani uvjeti držanja dovoljno su detaljni da osiguravaju dobrobit životinja, zbog čega nije logično da se privremenim udomiteljima propisuju dodatne obaveze od strane jedinica lokalne samouprave ili da im se ograničava vremenski rok u kojemu su dužni udomiti životinju, s obzirom na to da smo svi svjesni i imamo iskustvo da su i za najatraktivniju životinju potrebni mjeseci, pa i godina dana (osobito za mačke), kako bi se kvalitetno udomila. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 89 | Udruga Pobjede | Privremeni udomitelj, Članak 28. | Prema trenutno važećem Pravilniku (iz 2004. godine) moguće je životinje smještati kod privremenih udomitelja koji su fizičke osobe i koji nisu dužni ishoditi ničiju suglasnost ili bilo kakvo rješenje, niti imaju posebno propisane bilo kakve uvjete držanja. Novi Zakon o zaštiti životinja u članku 55. st. (1) propisao je: "Posjednik koji drži više od devet pasa ili mačaka starijih od šest mjeseci u svrhu udomljavanja mora udovoljiti uvjetima iz članka 61. ovoga Zakona u odnosu na uvjete držanja pasa odnosno mačaka i skrb o njima." Ovaj članak Pravilnika objedinjuje upravo te uvjete koje imaju skloništa a koji se odnose na uvjete držanja kojima sada moraju udovoljiti i privremeni udomitelji koji drže od 10 do 20 pasa ili mačaka. To je svakako korak naprijed u osiguravanju učinkovitijeg i transparentnijeg sustava, kao i u osiguravanju dobrobiti životinja smještenih kod privremenih udomitelja. Smatramo da takav korak treba pozdraviti i podržati, bez uvođenja dodatnih obveza privremenim udomiteljima (registracije, suglasnosti i sl.) - sve ostalo bilo bi kontraproduktivno. st. (1) b) - predlažemo formulaciju "ako su navikli na takve uvjete držanja" zamijeniti s formulacijom " kad je temperatura okoliša za njih ugodna a što je vidljivo iz njihovog općeg stanja i ponašanja.", kako je formulirano i u drugim člancima Pravilnika - također, zadnja točka poziva se na članak 21 stavak 4, umjesto na članak 21 stavak 5. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 90 | AS-EKO D.O.O. | Privremeni udomitelj, Članak 28. | Privremeni udomitelj mora dobiti suglasnost jedinice lokalne samouprave za lokaciju gdje će držati životinje. Ako je privremeni udomitelj u ovom pravilniku on mora biti registriran i u upisniku Uprave za veterinarstvo, odnosno za to imati rješenje. Privremeni udomitelj zapravo ima nekakvo malo sklonište do 20 životinja, bez boksova za izolaciju životinja. Suglasnost jedinice lokalne samouprave i rješenje Uprave za veterinarstvo trebalo bi obnavljati svakih godinu dana. Kako je napisano u pravilniku privremeni udomitelj je u privilegiji, jer ne mora tražiti suglasnost za lokaciju. To znači da ovaj pravilnik potencira nered i sukobe, jer netko je jako osjetljiv kad mu laje 20 pasa kod susjeda, a susjed maše papirom da je sve legalno, jer on je privremeni udomitelj. Također trebalo bi obvezno navesti da dva ili više privremenih udomitelja ne smiju držati pse na istoj lokaciji, zbog mogućnosti manipulacije. Primjer jedna udruga za zaštitu životinja ima 10 članova. Ako je svaki član privremeni udomitelj vi na određenoj lokaciji možete imati 200 pasa. Po ovom pravilniku ne trebate tražiti suglasnost za lokaciju i registraciju kod uprave za veterinarstvo, a zapravo imate na terenu nered, u ovom primjeru imate zajedno 10 posjednika koji zajedno imaju pasa više nego pojedino sklonište. Da li je pravilnik napisan sa namjerom da napuštene životinje držimo u skloništima ili kod privremenih udomitelja? Kako je privremeni udomitelj u pravilniku ne znam zašto i on ne bi bio uključen u obveznu edukaciju pri ministarstvu, osobito ako znamo da pretežito isti pojedinci drže napuštene životinje dugi niz godina. U članku se navodi posjednik koji drži 10 do 20 pasa ili mačaka starijih od 6 mjeseci, mora udovoljavati uvjetima glede prostora. Moje pitanje je što je sa posjednikom koji drži 9 pasa ili mačaka? On po članku također može biti privremeni udomitelj, ali ne mora udovoljavati uvjetima prostora. | Nije prihvaćen | Regulirano je Zakonom. |
| 91 | Alen Šeškar | Privremeni udomitelj, Članak 28. | Dodati stavak: (7) Rok na koji se sklapa ugovor iz stavka (5) ovog članka je jedna godina. Obrazloženje: Članak 28 ne regulira rok na koji se sklapa ugovor o privremenom udomljavanju, a u cilju sprečavanja manipulacija i zloupotrebe dobrobiti životinja potrebno je definirati rok valjanosti ugovora, koji po isteku može biti obnovljen ili uskraćen. Dodati stavak: (8) Ukoliko se udomitelj ne pridržava jednog ili više od navedenih stavaka (2), (3), (4) ili (6) ovoga članka, sklonište može raskinuti ugovor i oduzeti mu predate životinje na skrb. Sklonište može ukinuti ugovor i na prijedlog nadležnog veterinarskog inspektora, veterinara, te socijalne službe ili sanitarne inspekcije u slučaju nepridržavanja sanitarnih uvjeta i propisa,. Obrazloženje: Ovaj članak ne regulira razloge i mogućnost zbog kojih bi se već sklopljen ugovor mogao poništiti od strane skloništa, stoga treba definirati uvjete raskida ugovora. Dodati stavak: (9) privremeni udomitelj dužan je jednom godišnje ishodovati privolu vlasnika susjednih nekretnina, što čini uvijet sklapanja ugovora iz stavka (5) ovog članka i čini sastavni dio ugovora: a) - u stambenim zgradama do 6 stanova, privremeni udomitelj ili vlasnik stana, traži pismenu privolu svih vlasnika stanova b) - u višestambenim zgradama i neboderima ( zgrada sa više od 6 stana i 3 kata) privremeni udomitelj traži pismenu privolu od stanara na istom katu stana, katu ispod i iznad, te plaća zajedničku potrošnju vode (ako postoji) za osobu više. c) - za privatne kuće u prigradu, gradski prsten, pripadajuća okućnica zgrade za stanovanje i udomljavanje mora sadržavati najmanje 600 m2, a ako to nije slučaj, tada privremeni udomitelj traži pismenu privolu vlasnika ili korisnika susjednih nekretnina (primjerice u prostoru strogradske jezgre i skučenih naselja gdje zgrada nema dostatnu okućnicu i sl..) Obrazloženje: U članku 28. treba definirati uvjete udomitelju u stambenim zgradama za vrijeme udomljavanja i socijalizacije životinja u cilju zaštite prava ostalih vlasnika i korisnika susjednih stambenih jedinica.Time bi se uvjetovalo uredno ponašanje i korektni odnos udomitelja prema ostalim stanarima, susjedima, te vlasnicima susjednih nekretnina, što podrazumijeva dobar međususjedski odnos prema čl.100 , "Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima", a u cilju smanjenja tenzija prema životinjama i njihovim vlasnicima, kao i nepotrebnih sudskih postupaka. Dodati stavak: (10) razdoblje privremenog udomljavanja pasa i mačaka je mjesec dana za odraslu jedinku i 3 mjeseca za štence ili kuju sa štencima, ukoliko u tom periodu ne dođe do njihovog stalnog udomljavanja. Razdoblje je moguće produžiti na isti period samo jednom, na preporuku veterinara ili skloništa, te navesti razlog. Obrazloženje: Obzirom da nema vremenskog ograničenja koji period životinja provodi kod privremenog udomitelja, potrebno je spriječiti zloupotrebu, manipulacije, kao i emotivno vezivanje životinje uz osobu i obratno. Stoga treba postaviti vremenski okvir udomljavanja životinje, te u ovom stavku djelovati preventivno. Obnovu razdoblja omogućiti u slučaju bolesti, ozljede životinje, okota ili sličnog. | Nije prihvaćen | Odbija se, nije predmet ovog propisa |
| 92 | AS-EKO D.O.O. | Pregled, profilaksa , liječenje, Članak 29. | Što znači „dva puta dnevno provjeravati opće stanje životinja“? Ovdje treba navesti „najmanje dva puta dnevno u razmaku od 12 sati“. Jer dva puta dnevno se može provjeravati u sat vremena. Ili ovo treba izbaciti. | Nije prihvaćen | Voditelj skloništa je odgovoran za skrb u skloništu osiguranje veterinarska zdravstvene zaštite I svakodnevne kontrole zdravlja I dobrobiti zivotinja |
| 93 | VLATKA BALAŠ CERJAK | Zahtjev za izdavanjem rješenja , Članak 31. | Isto kao i za Članak 3.- smatram da je potrebno brisanje točke 3. stavka (2) članka 31., navedeno nema svrhe u podzakonskom aktu Zakona o zaštiti životinja. Slažem se da bi lokalne zajednice trebale same procijeniti gdje im je najbolje imati sklonište i to uskladiti s postojećim zakonskim propisima, a ovaj Pravilnik to ne mora propisivati. | Prihvaćen | Prihvaća se, briše se. |
| 94 | KRUNOSLAV FARAGO | Zahtjev za izdavanjem rješenja , Članak 31. | Postavlja se pitanje pravne podloge za primjenu istoga, a posebno u odnosu na stavak 2. točka 3. koja uz ostalo potrebno naglašava da se zahtjevu treba priložiti „Ispis iz prostornog plana da je dopuštena izgradnja skloništa za životinje ili suglasnost jedinice lokalne samouprave“. Dakle, opet se, kao i u članku 3. ovog Prijedloga sustavno derogiraju i ignoriraju odredbe Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17) jer po ovome članku nije potrebno priložiti građevinsku odnosno uporabnu dozvolu koje su temelj da bi se nešto moglo izgraditi i upotrebljavati, već je potrebno priložiti nekakvu suglasnost (?!) lokalne samouprave .Spomenuti ''Izvod........'' niti jedna jedinica lokalne samouprave NE BI MOGLA IZDATI jer u prostornim planovima koji su trenutno na snazi ne postoji termin „Sklonište za životinje“ niti iz bilo kojeg zakonskog propisa vezanog za gradnju i prostorno planiranje isti može i proizaći. Bitno je za naglasiti kako ovakve odredbe su, nažalost, u potpunoj kontradikciji s važećim Rješenjima i otvaraju plodno tlo za iskrivljena tumačenja istih (mito, korupcija) Prijedlog za čl. 31 : Stavak 2 alineja 3 Umjesto '' Ispis iz prostornog plana da je dopuštena izgradnja skloništa za životinje ili suglasnost JLS'' TREBA STAJATI : Uporabna dozvola ili drugi akt prema Zakonu o građenju | Nije prihvaćen | Vidjeti odgovor g. Anti Lovriću |
| 95 | Prijatelji životinja | Zahtjev za izdavanjem rješenja , Članak 31. | Predlažemo brisanje točke 3. stavka (2) članka 31. Nelogično je da jedinice lokalne samouprave moraju davati suglasnost npr. za sklonište koje se gradi na privatnom ili državnom zemljištu, a ne namjerava sklapati ugovor s lokalnim zajednicama. Ovaj Pravilnik je podzakonski akt Zakona o zaštiti životinja i nema potrebe da propisuje odredbe koje se ne tiču tog Zakona. Također, smatramo da lokalne zajednice trebaju same procijeniti gdje im je najbolje imati sklonište i to uskladiti s postojećim zakonskim propisima, a ovaj Pravilnik to ne mora propisivati. Postupak izgradnje skloništa treba biti jednostavan, učinkovit i transparentan kako bi se omogućilo gradovima/općinama/udrugama da registriraju skloništa i počnu provoditi Zakon. | Prihvaćen | Prihvaća se, briše se. |
| 96 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | Zahtjev za izdavanjem rješenja , Članak 31. | Predloženi članak nije u skladu s odredbom članka 136. Zakona o gradnji kojim je propisano da se izgrađena građevina, odnosno rekonstruirana građevina može početi koristiti, odnosno staviti u pogon te se može donijeti rješenje za obavljanje djelatnosti u toj građevini prema posebnom zakonu, nakon što se za tu građevinu izda uporabna dozvola ako tim ili posebnim zakonom nije propisano drukčije. Ukoliko se uvaže primjedbe Upravnog odjela, potrebo je ispraviti stavak 2. na način da se obrišu točka 1. i 3. te se prilozi prilagode odredbama Zakona o gradnji. | Nije prihvaćen | Vidjeti odgovor g. Anti Lovriću |
| 97 | Zorka Kljaić | Zahtjev za izdavanjem rješenja , Članak 31. | Kada se prijavljuje bilo koja djelatnost, potrebno je priložiti uporabnu dozvolu ili drugi dokument koji je zamjenjuje, a prema Zakonu o građenju. U ovom članku se opet spominje ''ispis iz prostornog plana'' a skloništa nije do sada trebalo prikazivati u planovima | Nije prihvaćen | Vidjeti odgovor g. Anti Lovriću |
| 98 | Ante Lovrić | Zahtjev za izdavanjem rješenja , Članak 31. | 1. Uporabnu dozvolu za sklonište izdanu od Upravnog odjel za prostorno planiranje i gradnju. Svako odstupanje od jasno definiranog pojma(Uporabna dozvola) koja sadrži ostale tražene element je ciljano manipuliranje i pogodovanje raznim grupacijama te ispod razine EU kojoj pripadamo i čiji smo članovi. | Nije prihvaćen | Prostornim planovima se određuje gdje što može biti izgrađeno i isto nije u našoj nadležnosti. Ovim pravilnikom propisuju se posebni uvjeti u skloništu kojim se štiti dobrobit životinja. Odredbama ovog pravilnika ne izuzimaju se odredbe drugih pozitivnih propisa |
| 99 | Udruga gradova u RH | Evidencije, Članak 33. | U stavku 1. propisano je da se SVE evidencije iz ovo g Pravilnika čuvaju najmanje tri godine. Nepotrebno je to ponavljati u stavku 2. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 100 | Siniša Bosanac | Evidencije, Članak 33. | Obzirom na do sada uočene probleme treba dodati: Sklonište je dužno evidencije objavljivati na svojim mrežnim stranicama. | Nije prihvaćen | Podaci se objavljuju u jedinstvenom informacijskom centru I njihovim web stranicama |
| 101 | AS-EKO D.O.O. | Upisnik skloništa , Članak 34. | U upisniku skloništa bi se trebalo obavezno navesti broj mjesta za izolaciju životinja. | Nije prihvaćen | U rješenju će se upisivati samo kapacitet skloništa, sklonište mora samo osigurati dovoljan broj mjesta u izolaciji |
| 102 | AS-EKO D.O.O. | Dostave podataka jedinici lokalne (regionalne) samouprave, Članak 35. | Dovoljno raspoloživi kapacitet skloništa je koliko sklonište može primiti životinja nepoznatog statusa na bjesnoću odjednom. Ako nema kapaciteta odnosno mjesta u izolaciji, logično bi bilo da se novoprimljene životinje zbrinu u susjedno sklonište koje ima mjesta u izolaciji, ili veterinarsku ambulantu koja posjeduje boksove za izolaciju. Također informacijski centar bi trebao voditi evidenciju koliko je na određenom području slobodno mjesta u izolaciji. Mislim da se ovdje krije bit cijelog problema: moramo imati dovoljno mjesta za izolaciju. Prema tome nije problem u onih 50 mjesta po skloništu. Problem je u izolaciji – ili je provedimo kako treba ili je ukinimo. Ionako izgleda da će pse doživotno čuvati "privremeni udomitelji", a ne skloništa. | Nije prihvaćen | Zakonom o zaštiti životinja je propisano koje se sve evidencije upisuju u jedinstveni informacijski centar. |
| 103 | Ante Lovrić | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | Pravilnik mora sadržavati sankcije . Što je s onim skloništima koja ne usklade djelatnost s novim Pravilnikom. Moramo se znati da ima skloništa koja nisu usklađena s starim Pravilnikom a izdana su im Rješenja o obavljanju djelatnosti od strane Ministarstva te da je ne postojanja sankcija u Pravilniku samo pogodovanje pojedincima iz struke. | Nije prihvaćen | Zakon propisuje kaznene odredbe, a ne pod zakonski akt. |
| 104 | Siniša Bosanac | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | Moraju postojati sankcije za skloništa koja ne usklade djelatnost. | Nije prihvaćen | Zakon propisuje kaznene odredbe, a ne pod zakonski akt |
| 105 | Ante Lovrić | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. | imate dva članka 36 | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 106 | Zorka Kljaić | ZAHTJEV ZA IZDAVANJEM RJEŠENJA O UDOVOLJAVANJU UVJETIMA SKLONIŠTA ZA ŽIVOTINJE, (članak 30. Pravilnika) | Broj životinja može varirati kod iste veličine prostorija ovisno o veličini pasa - u prostoru iste veličine može biti 10 malih pasa ili 5-6 velikih, ato ne može znati onaj tko prijavljuje novo sklonište. Ovdje se opte spominje ''izvod iz prostornog plana'' , a ne npr. uporabna dozvola ili drugi akt kojim se dokazuje da je objekt legalan | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |