Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o voćnim džemovima, želeima, marmeladama, pekmezu te zaslađenom kesten pireu
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Aleksandar Kovač mr. sc. | Na temelju članka 78. stavka 2. Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine«, broj 118/18), ministar poljoprivrede, donosi, II. ZAHTJEVI KVALITETE | Brisati nepotrebni razmak u riječi. | Prihvaćen | Prihvaća se |
2 | Aleksandar Kovač mr. sc. | Članak 5., (1) Proizvodi iz Priloga 1. ovoga Pravilnika moraju sadržavati najmanje 60 % topljive suhe tvari, određene refraktometrom, izuzev proizvoda kod kojih je šećer djelomično ili u cijelosti zamijenjen sladilima. | Ispred znaka % ne stavlja se razmak. | Prihvaćen | Prihvaća se |
3 | Marijan Katalenić | II. ZAHTJEVI KVALITETE, Članak 6. | Proizvodi sa "niskim" sadržajem šećera šećera prema Uredbi 1333/2008 o prehrabenim aditivima mogu sadržavati dodane konzervanse pa se postavlja pitanje da li se proizvodi koji sadrže najmanje 55 % topljive suhe tvari i spadaju u kategoriju smanjenog sadržaja šećera mogu konzervirati kao i proizvodi sa niskim sadržajem šećera ? Je li količina od 55% topljive suhe tvari dostatna za mikrobiološku zaštitu ? | Nije prihvaćen | Uredba (EZ) br. 1333/2008 o prehrambenim aditivima u Prilogu II., Dijelu E utvrđuje dopuštene aditive za hranu i uvjete uporabe za proizvode u kategoriji hrane 4.2.5.2. U slučaju da isti zadovoljavaju navedeno, upotreba aditiva bi bila dozvoljena. Međutim, u skladu s relevantnom EU sudskom praksom, izraz "džemovi s niskim sadržajem šećera" u navedenom kontekstu obuhvaća džemove koji imaju sadržaj šećera znatno niži od referentne vrijednosti od 60%. Smanjenje minimalne količine topljive suhe tvari (u daljnjem tekstu "sadržaj šećera") na 55% ne dovodi do zdravstvenih rizika ili smanjenja kvalitete proizvoda. Visoki sadržaj šećera nije u skladu s trenutnim trendovima u razvoju proizvoda i smanjenju energetskog sadržaja hrane. Također, niži sadržaj šećera omogućuje proizvođačima da skraćuju vrijeme kuhanja dotičnih proizvoda, što rezultira većom kvalitetom proizvoda. |
4 | Aleksandar Kovač mr. sc. | III. ZAHTJEVI OZNAČAVANJA, Na označavanje proizvoda iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika primjenjuju se odredbe Uredbe (EU) br. 1169/2011 te odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na označavanje. | Ispred znaka interpunkcije se stavlja se razmak. | Prihvaćen | Prihvaća se |
5 | Marijan Katalenić | Članak 8., (2) Nazivi proizvoda navedeni u Prilogu 1. ovoga Pravilnika mogu se upotrebljavati prema uobičajenoj praksi za dodatno označavanje drugih proizvoda koji se ne mogu zamijeniti s proizvodima iz Priloga 1. ovoga Pravilnika. | Prilično nejasna rečenica. Treba ju pojasniti na što se točno mislilo i kakvi su to drugi proizvodi koji se ne mogu zamijeniti s proizvodima iz Priloga I, surogati ili što ? | Nije prihvaćen | Predmetna odredba preuzima odredbe Direktive Vijeća (EU) 2001/113/EZ od 20. prosinca 2001. o voćnim džemovima, želeima i marmeladama te zaslađenom kesten pireu namijenjenim za konzumaciju. Odnosi se na proizvode koji u nazivu sadrže nazive iz Priloga I. (poput žele bombona). |
6 | Marijan Katalenić | Članak 10., (2) Ako se u proizvodnji koristi vodeni ekstrakt voća, udio voća se izračunava uz oduzimanje mase vode, korištene za pripremu vodenog ekstrakta. | Nedovoljno precizno jer se tijekom dobivanja vodenog ekstrakta GUBI udio vode slijedom tehnološkog procesa pa je se u račun mora uzeti nastali gubitak a ne cijela količina vode koja se koristila za dobivanje vodenog ekstrakta. To proizlazi iz definicije u Prologu III. | Primljeno na znanje | Odredba je usklađena s Direktivom Vijeća (EU) 2001/113/EZ od 20. prosinca 2001. o voćnim džemovima, želeima i marmeladama te zaslađenom kesten pireu namijenjenim za konzumaciju. |
7 | Marijan Katalenić | Članak 12., Podaci iz članka 10. stavka 1. i članka 11. stavka 1. ovoga Pravilnika moraju se nalaziti u istom vidnom polju s nazivom hrane i biti jasno vidljivi. | Naziv hrane navodi se na prednjoj strani pakiranja i vrlo često i na stražnjoj strani pakiranja. Pitanje je moraju li se navoditi podaci iz članka 10.st.1 i čl. 11. st.1 uz SVAKI NAZIV hrane kad se on pojavljuje na etiketama na istom proizvodu. Jasno je da je " isto vidno polje" nemoguće postići za prednju i stražnju etiketu. | Nije prihvaćen | Navod se mora nalaziti u istom vidnom polju s nazivom hrane što ne znači nužno ponavljanje na više mjesta na ambalaži gdje se spominje naziv hrane, osobito naziv istaknut većim fontom na prednjoj strani. |
8 | Marijan Katalenić | Članak 16., Proizvodi iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika mogu se i dalje proizvoditi i označavati prema propisu iz članka 16. ovoga Pravilnika i stavljati na tržište do najviše 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika, a mogu se nalaziti na tržištu do isteka roka trajanja. | Nejasno. Koji je to propis iz ovog članka 16 , nije naveden a koji govori o proizvodnji i označavanju proizvoda ? | Prihvaćen | Prihvaća se primjedba, pogrešno je naveden broj članka, točan broj članka je 17. |
9 | Marijan Katalenić | I. Definicije, – smeđi šećer. | Definicija smeđeg šećera ne postoji u zakonodavstvu EU koji se odnosi na šećere. Kako je smeđi šećer specifičan proizvod tehnologije i sastava, a podložan je krivotvorenju, mora se definirati ili definicijom EU koja se mora donijeti ili preuzeti definiciju iz CODEX-a. Predugo se zavaravaju potrošači u svezi prirode i sastava smeđeg šećera što dovodi do varanja potrošača i velikih zarada krivotvoritelja. U Pravilniku o šećerima, smeđi šećer nije definiran, nego samo bijeli šećer, a u Uredbi o aditivima u šećer se mogu stavljati bojila samo za dekorativne svrhe... | Nije prihvaćen | U pogledu zakonodavstva, Pravilnik o šećerima i metodama analiza šećera namijenjenih za konzumaciju (NN 39/09) ne utvrđuje propozicije za smeđi šećer pa se isti ocjenjuje po pravilima o općem označavanju hrane i Codex Alimentarius standardu. |