Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Živko Škevin KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAŠTO? Poštovani predlagači izmjena i dopuna Zakona o gradnji, za početak bih Vas jednostavno upitao zašto mijenjati Zakon koji dobro funkcionira. Što mislite da ćete postići i da li ste stvarno razmišljali kako će ove izmjene utjecati na sve sudionike u gradnji. Kao iskusan inženjer elektrotehnike sa 38 godina staža mogu Vam kazati da sam do sada imao prilike vidjeti što se dešava kada se donesu zakoni na brzinu ne poštujući struku. Ja se ovdje neću referirati ni pozivati na sve detalje što će ova dopuna i izmjena Zakona o gradnji kršiti, to ću ostaviti kolegama. Ovdje ću se ukratko osvrnuti na posljedice koje će imati svi sudionici u gradnji a napose društvo u cjelini. Ispuštanjem elektro i strojarskih projekata kao sastavni dio dokumentacije za ishodovanje građevinske dozvole dogoditi će se slijedeće: 1. Investitor neće imati dokumentaciju po kojoj se može stručno i kvalitetno izvoditi. Neće moći tražiti ponude jer nema troškovnika. Osloniti će se na električare koji će im obećati svašta a na kraju izvesti što manje i jeftinije. Neće imati ni stručnu pomoć jer nema nadzornog inženjera. Neće imati osiguranje koje mu sada garantira komora. Ukratko nikakvo olakšanje im niste napravili. Ukupna cijena dokumentacije mu se neće mijenjati, a brzina izrade dokumentacije ostaje ista jer se nikada nije kasnilo radi elektro projekta. 2. Projektant koji je oformio ured i zaposlio nove mlade inženjere ne samo da ih mora otpustiti već mora i sam razmišljati što dalje raditi. Budući kod nas nema razvijene industrije koja će apsorbirati ove stručne kadrove, a ne zaboravimo da se ovdje radi o inženjerima koji su završili jako cijenjene fakultete i koji svoje znanje stječu godinama, jednom kada ih kao društvo izgubimo nećemo imati zamjenu za duže vrijeme. Ovih stručnjaka nema puno od svih članova komore možda se broje svega do 10% i kao tako mali nemaju snagu da se suprostave bilo čemu. Oni će jednostavno skupiti stvari u svoje kofere i otputovati prvim autobusom u zemlje koje ih trebaju. Kada se netko za par godina sjeti da je ova izmjena bila pogreška biti će kasno jer nove projektante ne možete stvoriti preko noći. 3. Nadzorni inženjer ako ga itko angažira nema po ćemu voditi nadzor. Praksa pokazuje da kada zakon izričito ne traži završno izvješće nadzornog inženjera elektro instalacija tada Investitor ni ne traži jer smatra da će to odraditi građevinski nadzor što objektivno nije moguće. 4. Izvođač radova (mislim na one registrirane) neće biti sretan što nema dokumentacije iako tu može najviše loviti u mutnom. Pošto ga nema tko nadzirati ponovno će se pojaviti električari u fušu iz različitih državnih firmi i drugi. Pravim izvođačima dovodite ilegalnu konkurenciju i na taj način dodatno otežavate rad firmama koje plaćaju sve svoje obaveze. 5. Ispitivač nema po čemu vršiti ispitivanja, ali to ga sada i tako neće previše brinuti jer nema nadzornog inženjera koji bi mu eventualno ukazao na propuste. U praksi će to biti jedan bezvrijedan papir koji će možda netko tražiti kod uporabne dozvole. 6. Društvo u cjelini će dugoročno najviše izgubiti jer ste izravno gotovo prisilili ove mlade ili nešto starije inženjere da potraže posao negdje drugdje izvan nam drage države. Ostati će stariji koji više nemaju interesa za promjene već gledaju prema mirovini. Znam već unaprijed Vaš komentar koji će glasiti; „pa neće se ukinuti projekt elektro i strojarskih instalacija, Investitor će ga morati imati na gradilištu on će se ukinuti samo da se ubrza ishodovanje građevinske dozvole“. Na žalost niste u pravu , praksa što je pokazala nedavna prošlost kaže da 95% Investitora nikad ne zatraži ovu dokumentaciju jer naprosto misli da će uštediti na ukupnoj cijeni investicije. Pošto mu nikada nitko neće ni tražiti ovu dokumentaciju on će se radije osloniti na električare i strojarske montere da mu sami kreiraju cijelu instalaciju. Stoga Vam na kraju svega predlažem da ne samo ostavite elektro i strojarske projekte kao sastavni dio glavnog projekta nego i da uvedete reda na polju ispitivanja i podignete kriterije i uvjete tko može vršiti ta ispitivanja. Lp Živko Škevin d.i.e. Djelomično prihvaćen Prihvaća se u odnosu na strojarski i elektrotehnički projekt, a u preostalom dijelu se ne prihvaća jer se cijeni da tvrdnje nisu točne, odnosno da predložena rješenja ne pridonose ostvarenju ovog Zakona.
2 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 55. Ovaj Zakon stupa na snagu 1.1.2020. godine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se na taj način ne bi ispunio njegov cilj.
3 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 50. Točka 10. PREKRŠAJNE ODREDBE: Ne postoje prekršaji vlasnika, a s druge strane, inspekcijska rješenja mogu se donijeti i vlasniku pa kako pomiriti tu činjenicu s obavezom građevinskog inspektora da podnese optužni prijedlog ? Čl. 183. točka 1….da li utvrđenje da je građevina u pogledu namjene, mjera, oblika i veličine čestice i smještaja na istoj u skladu s dozvolom znači da treba tu usklađenost i numerički izraziti (pisati dimenzije, etažnost, namjenu) ili je dosta navesti da je usklađena s dozvolom pa citirati frazu iz Zakona ? Ovo iz razloga jer kod uporabne dozvole za građevinu izgrađenu do 15. 02. 1968. godine Zakon jasno navodi da treba pisati vanjsku veličinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine ( visina, dužina i širina). Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnja nije točna, jer su Zakonom o gradnji popisane prekršajne i kaznene odredbe za vlasnike u slučajevima u kojima je ocijenjeno da je to potrebno.
4 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 47. Članak 148. mijenja se i glasi: (1) građevinu za koju je propisano evidentiranje u katastru, odnosno katastru vodava, katasrski ured evidentira u katastru, odnosno katastru vodova (infrastruktura) po službenoj dužnosti na temelju geodetskog elaborata koji je sastavni dio zahtjeva za uporabnu dozvolu. (2) Tijelo graditeljstva po službenoj dužnosti dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat iz stavka 1. ovog članka. (3) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je evidentiranje po službenoj dužnosti brisano na zahtjev Državne geodetske uprave.
5 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 45. Članak 144. mijenja se i glasi: Uporabna dozvola za građevine odnosno zgrade izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenog tehničkog pregleda ako se utvrdi da je: 1. uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija 2. sastavljen zapisnik o obavljenom tehničkom pregledu kojim se potvrđuje da na izvedenoj građevini odnosno izvedenim radovima nema nedostataka. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se u zapisniku ništa ne utvrđuje, nego se zapisuju činjenice koje su utvrđene.
6 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 42. Članak 137. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. (2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže: 1. Fotokopiju građevinske dozvole osim za građevine i radove iz 3. skupine. 2. Izvedbeni projekt s dokazima ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu. 3. Suglasnosti za priključenje, odnosno suglasnosti za upotrebu ishođene od javnopravnih tijela koja su u građevinskoj dozvoli izdali svoje uvjete. 4. Podatke o sudionicima u gradnji 5. Pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine 6. Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine 7. Izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s gedetskim elaboratom i elaboratom iskločenja, ako je za građevinu ili zgradu isti bilo potrebno izraditi. 8. Geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, odnosno geodetski elaborat vodova (infrastrukture), koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina, odnosno geodetske poslove u jedinici lokalne samouprave, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru, odnosno katastru vodova. 9. Energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu za koju mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer nisu vidljivi razlozi takvog prijedloga.
7 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 41. Članak 135. mijenja se i glasi: (1) Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati: 1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu 2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača 3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova 4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera 5. građevinsku dozvolu, izvedbeni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona 6. izvješće o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano 7. građevinski dnevnik 8. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 9. elaborat iskočlenja građevine 10. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koj uređuju gospodarenje otpadom. (2) Dokumentacija iz stavka 1. ovog članka mora biti napisana na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom. (3) Dokumentacija iz stavka 1., podstavak 5., 6., 7., 8. ovog članka nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer nisu vidljivi razlozi prijedloga.
8 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 40. Članak 131. mijenja se i glasi: (1) Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije tri dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja. (2) Početak građenja ne može početi ranije od osam dana nakon ishođenja pravomoćne građevinske dozvole. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od izdavanja pravomoćne građevinske dozvole o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, idejni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (4) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od jedan dan od prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe.
9 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 39. Članak 124. mijenja se i glasi: (1) Građevina, odnosno zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice biti dovršena u sljedećem roku: 1. Iz 1. skupine u roku 5 godina 2. Iz 2. skupine u roku 3 godina 3. Iz 3. skupine u roku 2 godine (2) Rok iz stavka 1. ovog članka počinje teći od dana pravomoćne građevinske dozvole. (3) Rokovi iz stavka 1. ovog članka mogu se produžiti, za što investitora mora dostaviti opravdani razlog. Opravdani razlozi su proplemi uočeni tijekom građenja, a koji utječu na temeljne zahtjeve za građenje, zbog kojih se mora pristupiti izmjeni ili dopuni projektiranih tehničkih rješenja, tehnologije građenja i sl. (4) Produljenje iz stavka 3. ovog članka odobrava upravno tijelo, odnosno Ministarstvo do najviše dvostrukog roka propisanog stavkom 1. ovog članka. (5) Izmjenom i/ili dopunom građevinske dozvole počinju teći novi rokovi iz stakva 1. ovog članka. DODATNO: posebnim stavkom ovog Zakona definirati kaznane i prekršajne odredbe za nepoštovianje ovog članka. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se u tom članku ne mogu propisivati prekršajne sankcije.
10 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 38. Čl. 123. st. 1. Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole. Čl. 123. st. 2. Smatra se da je investitor pristupio građenju u smislu st. 1. ovog članka od dana prijave početka građenja. Smatram da se građenju treba i faktički pristupiti u roku važenja akta jer u protivnom čl. 123. st. 1. gubi smisao. Upravo obrnuto, veću važnost dati dokazivanju stvarno započetih radova u zakonskom roku, a možebitno propuštanje formalne prijave početka građenja, započetog u zakonski ostavljenom roku, značilo bi samo prekršajnu prijavu, ne i prestanak važenja akta kojim se dopušta gradnja. Čemu onda uopće postoji obaveza početka građenja u ostavljenom roku, ako je svatko može ostvariti pukim pisanim podneskom , a stvarno započeti građenje npr. tek nakon 5-6 godina? Kako time postižemo svrhu Zakona ( zaštita roka važenja akta kojim se dopušta građenje), odnosno kako štitimo prostor i provodimo planske odredbe ? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
11 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 37. Čl. 122. Zašto je prekrižen ? Kad se plaća komunalni i vodni doprinos ? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je to propisano posebnim propisima koji uređuju komunalno gospodarstvo i financiranje vodnog gospodarstva.
12 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 33. Članak 111. briše se. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer nije jasan razlog.
13 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 32. U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. je idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 4. je idejni projekt izradila ovlaštena osoba 5. je idejni projekt propisno označen i 6. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 6. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom." Stavak 3., 4., 5. briše se. Dodaje se stavak (3) koji glasi: (1) Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
14 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 30. Članak 108. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investior. (2) Zahtjevu za izdavanje građeivnske dozvole investitor prilaže: 1. Idejni projekt u elektroničkom obliku 2. Geodetski elaborat s potvrdom katastra o formiranju građevinske čestice, odnosno trase koridora ili površine katastarskih čestica ili njihovih dijelova. 3. Ispis idejnog projekta ovjeren od projektanta i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjlelovalo više projektanta 4. Potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. Dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
15 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 29. U članku 106.a. brišu se stavci 2. i 3. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer to nije predmet ovoga Zakona.
16 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 24. (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave." Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se odredba odnosi na postupke određivanja uvjeta priključenja.
17 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 23. Čl. 81, 83., 85, 89.: U svim gore navedenim člancima u kojima se spominju javnopravna tijela koja izdaju posebne uvjete, uvjete priključenja i potvrde navodi se rješenje o obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda . Zar ne bi trebalo stajati Rješenje o odbijanju, a ne obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda ? Tim više što naslov ispred čl. 88. u sebi sadrži žalbu, odnosno tužbu protiv Rješenja o odbijanju…, a onda se u st. 1. istog čl. 88. opet spominje obustava ??? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se postupak pokreće po službenoj dužnosti a ne po zahtjevu stranke.
18 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 21. Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaboratu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". Prihvaćen Prihvaća se na drugi način.
19 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 19. Članak 85. mijenja se i glasi: (1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer prijedlog nije jasan.
20 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 18. Članak 84. mijenja se i glasi: (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, projektant i/ili investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
21 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. Članak 83. mijenja se i glasi: (1) Javnopravno tijelo koje je izdalo posebne uvjete, dužno je na zahtjev investitora i/ili projektanta izdati suglasnost za priključenje odnosno suglasnost za upotrebu u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva ili izdati rješenje kojim se zahtjev odbija. (2) Uz zahtjev za suglasnost, investitor i/ili projektant prilaže projekte, elaborate, grafičke prikaze, proračune i sl. propisane posebnim uvjetima. Obrazloženje: Usklađenost s posebnim uvjetima utvrđuje se nakon ishođenja građevinske dozvole, a do tehničkog pregleda. Na ovaj način osigurava se dovoljno vremena za sva usklađenja na pojedinim dijelovima radova definiranih specifičnim posebnim uvjetima Sastavni dio dokumentacije za tehnički pregled su i suglasnosti za upotrebu javnopravnih tijela. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je usklađenost s posebnim uvjetima uvjet za izdavanje građevinske dozvole.
22 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 16. Članak 82. mijenja se i glasi: (1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana uredno predanog zahtjeva za građevinsku dozvolu. (2) Ishođenje uvjeta javnopravnih tijela može zatražiti i investitor o čemu se kod tijela za graditeljstvo sastavlja službena zabilježba. (3) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. Obrazloženje: Upravno tijelo ima 8 dana da pregleda idejni projekt i očituje se o njegovoj usklađenosti s lokacijskim uvjetima. Ukoliko utvrdi odstupanje, dužno je zatražiti izmjenu i dopunu te se vrijeme potrebno za ishođenje građevinske dozvole i uvjeta javnopravnih tijela produžuje. Prihvaćen Prihvaća se na drugi način.
23 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 15. Članak 81. mijenja se i glasi: (1) U svrhu ishođenja građevinske dozvole za građenje građevine odnosno zgrade, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po zahtjevu upravnog tijela odnosno Ministarstva utvrđuje posebne uvjete u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravnoj tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. (3) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka investitoru i/ili projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja. (4) U rješenju o uvjetima javnopravnog tijela, javnopravno tijelo mora navesti koji projekti, elaborati, grafički prilozi, proračuni i sl. su potrebni za ishođenje suglasnosti za upotrebu građevine. Obrazloženje: Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Ukoliko javnopravno tijelo ne izda uvjete neće sudjelovati niti u tehničkom pregledu i ishođenju uporabne dozvole. Prihvaćen Prihvaća se, jer javnopravno tijelo koje ne utvrdi posebne uvjete odnosno uvjete priključenja ne sudjeluje na tehničkom pregledu.
24 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 13. Članak 74. mijenja se i glasi: (1) Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata na temelju kojeg se zgrada, odnosno građevina gradi. Izvedenim projektom razrađuje se idejni projekt i daju dokazi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine te druge propisane i određene zahtjeve i uvjete javnopravnih tijela. (2) Izvedbeni projekt može biti: 1. Arhitektonski izvedbeni projekt 2. Građevinski izvedbeni projekt 3. Elektrotehnički izvedbeni projekt 4. Strojarski izvedbeni projekt (3) Sastavni dio izvedbenog projekta je i elaborat iskolčenja građevine odnosno zgrade. (4) Sastavnio dio izvedbenog projekta je troškovnik po kojem se ugovaraju radovi na građevini, odnosno zgradi i provode postupci definirani Zakonom o javnoj nabavi (5) Sadržaj i razina razrade izvedbenog projekta propisuje se posebnim propisom donesog na temelju ovog Zakona. Izvedbeni projekt mora biti izrađen da se na temelju njega u potpunosti može izgraditi zgrada, odnosno građevina. Obrazloženje: Glavni projekt kako je sada propisan preopsežan je za ishođenje građevinske dozvole, a nedovoljno razrađen za izvođenje. Na ovaj način rasterećuje se investitora u fazi ishođenja građevinske dozvole, a u fazi izvedbe osigurava mu se potpuna projektna dokumentacija potrebna za točno izvođenje. Javnopravna tijela kod izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja propisuju koje elemente izvedbenog projekta je potrebno izraditi za ishođenje suglasnosti za uporabu građevine. Elaborate, proračune, grafičke prikaze i sl. na temelju kojih daju suglasnost za uporabu građevine. Članak 75. mijenja se i glasi: Autorska prava na zgradi odnosno zgradi projektiranoj idejnim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu. Projektant idejnog projekta može se posebnim ugovorom o izradi projekta određi autorskog prava na projekt i građenje u skladu s tim projektom. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
25 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Čl. 72. U prekriženom st. 1. tog članka također je stajala rječica „ i/ili “koja dosad nije izazvala tako mnogo uzbuđenja kao u novom čl. 72 iako ni tada , za građevine 3. skupine (Pravilnik), nije imala smisla. Kako se igdje glavni projekt može sastojati od samo jedne knjige ( jedne strukovne odrednice ), osim možda za prometnicu bez infrastrukture ? Koliko knjiga glavnog projekta treba imati npr. bazen ? U kojoj je on skupini ? Ako nije u 3b (a sigurno nije jer nije zgrada !) znači da mora imati više od dviju knjiga ? Minimum od dviju knjiga glavnog projekta je „privilegij“ koji pripada samo 3b skupini ( arhitektonska i građevinska) ? Prema dosadašnjem Zakonu mogao je imati samo jednu knjigu ( 3. skupina – Pravilnik – i/ili ) što je također bilo loše. Rezultat za bazen iz primjera je : s dosadašnje jedne knjige na barem tri knjige glavnog projekta. Ovaj slikoviti primjer pokazuje kako navedena kategorizacija nije u duhu intencija izmjena da se nešto smanji, skrati, ubrza… Ne želim reći da je svako ubrzanje nužno i dobro, ali primjer pokazuje nekonzistentnost namjere. Članak 72. mijenja se i glasi: (1) Iznimno od članka 69. stavka 1. ovog Zakona, za radove i građevine iz 3. skupine građevina može se izraditi samo izvedbeni projekt. Obrazloženje: Za jednostavne radove i građevine puno je bitniji izvedbeni projekt jer su to svi radovi i građevine koje se odmah izvode po tom projektu. To se pokazalo posebno osjetljivim kod energetskih obnova koje su provođene na temelju glavnih projekata. Još problematičnije je što su troškovnici rađeni na temlju glavnog projekta. Prihvaćen Prihvaća se.
26 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. Predlažem sljedeću izmjenu: Članak 71. mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta građevine je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezini dijelova. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje trase, koridora, odnosno površine katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova za gradnju građevine u katastru. Obrazloženje: U idejnom projektu i fazi građevinske dozvole potrebno je utvrditi isključivo točne međe čestice i po potrebi formirati česticu. Upisom GML točaka kako je predloženo izmjenama i dopunama u sustav, prikazuje se građevina koja u naravi još nije izvedena. Upis u katastar i unošenje GML datoteke u sustav predviđa se nakon izgradnje građevine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
27 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 10. Predlažem sljedeću izmjenu: Članak 70. stavak (1) mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta zgrade je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje građevna čestica odnosno obuhvat zahvata u prostoru. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
28 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 9. Predlažem sljedeću izmjenu: Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti u smislu ovog Zakona razvrstavaju se prema namjeni i razini razrade na: 1. Idejni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Tipski projekt 4. Projekt uklanjanja građevine Iza članka 67. dodaje se naslova Idejni projekt. Članak 68. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt u smislu ovog Zakona je idejni arhitektonski projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole zgrada, te idejni projekt odgovarajuće tehničke struke koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole drugih građevina. (2) Idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ovim Zakonom, tehničkim propisma i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, te pravilima struke. Članak 69. mijenja se i glasi: (1) Izrad idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. Geomehaničkog elaborata 2. Konzervatorskog elaborata 3. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (2) Na temelju idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno za razradu izvedbenog projekta, slijedi izrada: 1. Krajobraznog elaborata 2. Prometnog elaborata 3. Elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 4. Elaborata zaštite od požara 5. Elaborata zaštite na radu 6. Elaborata zaštite od buke 7. Projekt racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite 8. Elaborata alternativnih sustava energije 9. Drugog potrebnog elaborata zatraženog od javnopravnog tijela Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
29 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 7. Čl. 59. st. 2. : iza riječi građenja dodati građevine ( gramatički ), iako je stav o detaljiranju skupina 3a i 3b već rečen. Dosad se obaveza stručnog nadzora glede SAMO mehaničke otpornosti i stabilnosti odnosila samo na građevine 3. skupine (iz Pravilnika) ? Sada je taj „blaži“ kriterij ugrozio struku. Kako to pojednostavljuje proceduru ishođenja građevinske dozvole ? Ali zasigurno preskače kontrolu kvalitete gradnje glede drugih temeljnih svojstava građevine iz navedenih kategorija ? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
30 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 6. Predlažem sljedeću izmjenu: U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propisane ovim Zakonom i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće tehničke struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu." Obrazloženje: Dopušta se investitorima da kao ovlašteni inženjeri sami projektiraju vlastite građevine ukoliko zadovoljavaju posebne propise. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer predložena odredba nije razumljiva.
31 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Čl. 19 st. 2.….Što znači iznimno kad ni dosadašnja sintagma iz st. 1. istog članka „u skladu s pravilima struke“ nije bila jasna i izazivala je mnoga pitanja ? Znači li to da dopuštenih 0,30 m mijenjaju temeljne zahtjeve za građevinu i/ili lokacijske uvjete ? Predlažem sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
32 Željko Kolar KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažemo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
33 Željko Halambek KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Neprihvatljiv i vrlo štetan je članak 12. po kojemu bi Glavni projekt za zgrade do 400 m2 mogao podpisati samo gradjevinar. Arhitektura bez arhitekta?! - potpuno suludo!!! Prihvaćen Prihvaća se.
34 Željko Halambek KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Neprihvatljiv i vrlo štetan je članak 12. po kojemu bi Glavni projekt za zgrade do 400 m2 mogao podpisati samo gradjevinar. Arhitektura bez arhitekta?! - potpuno suludo!!! Ne postoji odgovor
35 Željko Đumić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Sukladno konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji imam sljedeća zapažanja: - Članak 10. prijedloga je nejasan (izmjena članka 70. sadašnjeg Zakona) - ne može se zaključiti na kojoj se to podlozi projektira buduća građevina (zašto se kroz izmjene Zakona o gradnji nije ostavila obveza izrade geodetskog situacijskog nacrta?). Nije se valjda pretpostavilo da je digitalna ortofoto karta DGU-e (DOF5/2011) dovoljna za projektiranje? Zašto se ne primjenjuje i neki noviji ortofoto (ovaj je zastario), možda bi se onda na istom uspjeli razaznati i za projektante bitni elementi (zatvarači vodovodnog cjevovoda, plinovoda, eventualni priključci ka DTK-i, elektro-instalacijama i sl.). Ovo sam napisao zbog cinizma; iz dugogodišnjeg iskustva znam što je potrebito projektantima za što kvalitetniji projekt. Nastavno, smatram jako problematičnu konstrukciju ortofoto s uklopljenom katastarskom podlogom. Naime, intencija DGU-e je homogenizacija dkp-a (kad se već ne ide u nove izmjere) gdje se dkp toliko homogenizira da se radi o preklopu, a ne uklopu (vrlo često se zbog lošeg dkp-a gubi vrijeme i energija zbog neegzaktnih uvjeta uklapanja, tj. zbog postizanja što boljeg „umjetničkog dojma“ s katastarskim službenikom). - Članak 21. prijedloga (izmjena članka 87. sadašnjeg Zakona, poglavito stavak 2.): zbog čega se ponovo u ovjeru da je pravilno izvršen uklop (ponovo uklop, a ne preklop?!) u DOF5/2011 ubacuje nadležni katastarski ured (u uvodu prijedloga Zakona je naglašeno da se ovom izmjenom ide ka maksimalnom ubrzavanju ishođenja građevnih dozvola, a više puta će se ići ka nadležnom uredu za katastar da bi se konačno došlo do upisane (buduće) građevine u katastar i zemljišne knjige). Također, ponove se gura pod tepih činjenica da narava NE (!) odgovara stanju u dkp-u, operatu i zemljišnoj knjizi, te se preskače navesti činjenica da bi prethodno trebalo izraditi elaborat evidentiranja pojedinačnih već evidentiranih kat. čestica (kroz dosadašnje geodetske projekte je to rađeno u, kolokvijalno rečeno, prvom prijavnom listu). - Članak 46. prijedloga (izmjena članka 148. sadašnjeg Zakona, odnosno izmjena 1. i 2. stavka): u komunikaciji s katastarskim uredima najsporniji dio trenutno važećeg Zakona je bio taj da su katastarski uredi predugo čekali uporabne dozvole, odnosno čuvali prijavne listove; kroz izmjene članka 148. dosadašnjeg Zakona se ponovo radi o izradi tog „zadnjeg prijavnog lista“ koji uz dostavljenu uporabnu dozvolu upisuje izgrađenu građevinu u katastar. Zaključno, imam osjećaj da se ishitreno išlo na izmjenu Zakona i ukidanje geodetskog projekta kao sastavnog dijela potrebne dokumentacije za ishođenje građevne dozvole, a sve glede ubrzavanja izdavanja građevne dozvole. Gledajući geodetske radove, cijeli postupak objedinjen u geodetskom projektu se sada razbija na više dijelova, te time i produžava vrijeme, a i za investitora poskupljuje čitav postupak. S poštovanjem, Željko Đumić, dipl. ing. geod. Prihvaćen Prihvaća se.
36 Zrinka Koržinek KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAJEDNO SA KOLEGAMA DAJEM SLJEDEĆI KOMENTAR: Dokument u nastavku nastao je kao reakcija na predložene izmjene i dopune Zakona o gradnji. Postojeći Zakon o gradnji uvelike otežava procese u području gradnje, koji se direktno odražava na mogućnost poslovanja u RH. To je prepoznala i svjetska banka u Doing Bussiness ocjeni. Hrvatska s 22 procedure za investitora svrstana je pri samom dnu liste za područje ishođenja dozvola za gradnju. Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona, broj procedura za investitora smanjen je s 22 na 12 na način da su formalno izbačene dvije procedure, a ostalih 8 prebačeno na tijelo graditeljstva, odnosno Ministarstvo. Doing bussines ocjena u svojoj analizi ne uzima u obzir stvarno trajanje procedura, nego u obzir uzima zakonski propisane rokove. Na taj način ne prepoznaje da je stvarno trajanje procedure za ishođenje samo građevinske dozvole minimalno 180 dana za najjednostavnije zgrade iz 2. skupne građevina. Prema Doing Bussiness ocjeni taj period je 100 dana. Dugotrajnost i broj procedura direktna je posljedica Zakona o gradnji koji je od svog donošenja pokazivao nedostatke, a naknadnim izmjenama i dopunama nije predloženo rješenje kojima bi se nedostaci otklonili. Dokument u nastavku pokušava argumentirati jedan novi koncept svih procedura u području graditeljstva kojim bi se značajno smanjio broj procedura i njihovo trajanje za investitora. Taj koncept bazira se na ideji da je za potrebe ishođenje građevinske dozvole potreban: 1. idejni projekt kojim se utvrđuje ispunjenje lokacijskih uvjeta, 2. elaborat za utvrđivanje građevinske čestice, koridora, trase ili površine katastarskih čestica ili dijela katastarske čestice kao obuhvata zahvata u prostoru. Na temelju idejnog projekta, tijelo graditeljstva bi od svih javnopravnih tijela zatražilo posebne uvjete, koji bi na taj način postali sastavni dio građevinske dozvole. Idejni projekt osnovni je dokument koji daje kvalitetu svakoj zgradi i građevini u smislu njenog izgleda, funkcionalnosti, i ono najbitnije, uklopljenosti u prostor. Sve građevine, od zgrada, pa do specifičnih građevina kao što su prometnice, i druga infrastruktura, grade su u fizičkom prostoru te čak i kod generičkih i repitivnih rješenja nužna je njihova prilagodba specifičnoj lokaciji i specifičnim uvjetima. Sve to najbolje se ocrtava kroz idejni projekt. Za potrebe gradnje i izvođenja radova propisuje se izvedbeni projekt kojeg investitor i izvođač moraju osigurati na gradilištu tijekom izvođenja pojedinih radova. Pogotovo u današnje vrijeme sveopće digitalizacije, a uskoro i obveznih korištenja BIM sustava u projektiranju, razlika između idjenog i izvedbenog projekta, u samoj formi i sadržaju, udaljena je nekoliko operacija u softwarskom alatu. Dalje u tekstu kod objašnjavanja izvedbenog projekta, jasno se naglašava da se razrađuje do razine prema kojoj je određene radove moguće izvesti. Za neke radove će ta razina izvedbenog biti na razini današnjih glavnih projekata, a za druge nužno će biti rjševati specifične detalje na razini 1:1 mjerila. Sve to definirano je pravilima struke i dogovoru samog izvođača i projektanta. Dokaz za ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevine koji su sadržani u izvedbenom projektu i suglasnosti javnopravnih tijela za uporabu odnosno suglasnosti za priključenje potrebno je ishoditi do tehničkog pregleda i podnošenje zahtjeva za uporabnu dozvolu. Na ovaj način investitor bi imao najviše 8 procedura u procesu ishođenja svih dozvola u gradnji, koje bi se dodatno mogle skratiti na 5. sustavnijim korištenjem e-dozvola i konačnim sređivanjem zemljišnih knjiga i katastra. Cilj ovog dokumenta je pokazati da i unutar loše strukture i preopširnost postojećeg zakona takav koncept je moguće opravdati. Zbog činjenice da bi ovakva drastična izmjena utjecala i na mnoge druge Zakone i podzakonske akte, a koji nisu posebno razmatrani zbog prevelike složenosti cijelog sustava, predlaže se da donošenje novog Zakona bude prolongirano na 1.1.2020. do kada bi se sustavnim radom sve moglo uskladiti.   KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI Članak 1. U Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) u članku 3. stavku 1. dodaje se novi podstavak 1. koji glasi: "1. elektronička oglasna ploča je internetska stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo, a koja je stranica integrirana u internetske stranice županija i jedinica lokalne samouprave čija upravna tijela izdaju građevinske dozvole i druge akte na temelju ovoga Zakona te lokacijske dozvole i druge akte na temelju zakona kojim se uređuje prostorno uređenje". Iza dosadašnjeg podstavka 1. koji postaje podstavak 2. dodaje se novi podstavak 3. koji glasi: "3. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula.". Dosadašnji podstavci 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9. 10. 11. 12. 13. i 14. postaju podstavci 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 16. U podstavku 15. koji postaje podstavak 17. iza riječi: "osim" dodaju se riječi: „ uvjeta priključenja i". Dosadašnji podstavci 16., 17., 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24. i 25. postaju podstavci 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26. i 27. Podstavak 26. koji postaje podstavak 28. mijenja se i glasi: "28. uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu". Dosadašnji podstavci 27. i 28. postaju podstavci 29. i 30. KOMENTAR Čl. 3. točka 21. (nekad 19. ) pojam Rekonstrukcije u svojoj definiciji bi trebao umjesto rječice „ili“ imati rječicu „i/ili“ jer je moguće da se zahvatom rekonstrukcije utječe na temeljna svojstva građevine , ali i na promjenu lokacijskih uvjeta. Vratiti pojam adaptacije. Predlažemo sljedeću izmjenu: U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira. Obrazloženje: Većinu pojmova u smislu ovog Zakona, propisa i akata donesenih na temelju ovog Zakona, moguće je definirati na općoj razini kako bi vrijedili kao jedinstveni s jasnim tumačenjem (opisnim i grafičkim) za područje cijele RH. U praksi se pokazalo kako je različito tumačenje pojedinih osnovnih pojmova kao što je definicija visine zgrade, udaljenost od međe, koeficijenti izgrađenosti, etaže, broje etaža, građevina, zgrada, javnopravna tijela i sl. često podložno različitim tumačenjima te ravnopravnost investitora nije postignuta. Članak 2. Članak 4. mijenja se i glasi: " (1) Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ovome Zakonu razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2.a skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti i provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 2.b skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti, a ne provodi postupak donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš 3.a skupina – građevine za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti 3.b skupina – zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti. (2) U slučaju ispunjavanja više uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ili sumnje, pri utvrđivanju skupine za određenu građevinu primjenjuje se zahtjevnija skupina.". KOMENTAR NA PREDLOŽENO: Na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom ili na zahtjevnost postupaka u vezi ishođenja građevinske dozvole ? To ne mora biti uvijek proporcionalno, odnosno gradnja jednostavnije građevine ( po skupinama ) ne znači i manji broj procesnih radnji u postupku ishođenja dozvole. Nadalje, u pojmovniku su se jasno razdvojili posebni uvjeti od uvjeta priključenja, a onda se kod razvrstavanja građevina iste građevine nigdje ne vežu i uz kriterij uvjeta priključenja ? Znači li to da se smatra kako uz postupak traženih posebnih uvjeta nužno idu i traženi uvjeti priključenja i obrnuto: ako nema posebnih uvjeta, nema ni uvjeta priključenja ? Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Gdje su nestale građevine definirane Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima? Primjer odnosa gore navedenog pod točkom 2. i spomenutog Pravilnika: Ako se npr. nad postojećom zgradom izvode radovi za koje je prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dostatan (samo) glavni projekt, a koja zgrada se nalazi unutar konzervatorske jezgre, tada su za istu potrebni posebni (konzervatorski) uvjeti, ali ne i uvjeti priključenja jer je zgrada postojeća pa time moguće i priključena. Prema tome, ona bi se trebala svrstati u kategoriju 2b, a prema dosadašnjem Zakonu bila je na dnu kategorizacije ??? Da li je to intencija zakonodavca s obzirom da se govori o pojednostavljenju ? Nadalje, svaka zgrada je građevina , ali svaka građevina nije zgrada pa je kategorija 3b zapravo podskup kategorije 3a. Nepotrebno detaljiranje kategorija, o čemu svjedoče i slijedeći članci izmjena koji ponovno često spajaju kategorije (čl. 59., čl. 101., čl. 124., čl. 140., čl. 144., čl. 162. ) Zatim, s obzirom na razdvajanje posebnih uvjeta od uvjeta priključenja, kako tumačiti tražene potvrde na glavni projekt za građevine iz čl. 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ? Da li su to potvrde glede posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja ? Ili jednog i drugog ? Ukoliko je točno ovo zadnje, uskladiti i u tom dijelu Pravilnik s novim Zakonom. U koju skupinu spadaju građevine iz navedenog Pravilnika ? Ovaj članak definitivno nije dobar !!! Što bi se kvalitativno i sadržajno promijenilo da njega uopće nema ? Kako on utječe na daljnju proceduru u postupku ishođenja građevinske dozvole ? Gdje se to vidi da je zbog različitih kategorija skraćena procedura ? Ona je ista, samo je sadržaj unutar procedure manji ili veći. S obzirom na novost „ e konferencije“, svejedno je da li se traži 3 ili 7 posebnih uvjeta; jedno, nijedno ili više uvjeta priključenja. Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Predlažemo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Članak 3. U članku 6. iza riječi: "tijelima," dodaju se riječi: " drugim javnopravnim tijelima". Članak 4. U članku 16. stavku 3. riječi: "odnosno od ministarstva nadležnog za socijalnu skrb za građevinu iz stavka 2. ovoga članka," brišu se. Članak 5. U članku 19. na početku stavka 1. stavlja se oznaka stavka: "(1)". Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: "(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt u pogledu vanjske mjere građevine do 0,30 metra, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. KOMENTAR Čl. 19 st. 2.….Što znači iznimno kad ni dosadašnja sintagma iz st. 1. istog članka „u skladu s pravilima struke“ nije bila jasna i izazivala je mnoga pitanja ? Znači li to da dopuštenih 0,30 m mijenjaju temeljne zahtjeve za građevinu i/ili lokacijske uvjete ? Predlažemo sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Članak 6. U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Fizička osoba koja je investitor građevine iz 3.b skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.". Stavak 3. briše se. Predlažemo sljedeću izmjenu: U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propisane ovim Zakonom i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće tehničke struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu." Obrazloženje: Dopušta se investitorima da kao ovlašteni inženjeri sami projektiraju vlastite građevine ukoliko zadovoljavaju posebne propise. Članak 7. U članku 59. stavku 2. riječi: "zgrada 3. skupine" zamjenjuje se riječima: "3.a i 3.b skupine". KOMENTAR Čl. 59. st. 2. : iza riječi građenja dodati građevine ( gramatički ), iako je stav o detaljiranju skupina 3a i 3b već rečen. Dosad se obaveza stručnog nadzora glede SAMO mehaničke otpornosti i stabilnosti odnosila samo na građevine 3. skupine (iz Pravilnika) ? Sada je taj „blaži“ kriterij ugrozio struku. Kako to pojednostavljuje proceduru ishođenja građevinske dozvole ? Ali zasigurno preskače kontrolu kvalitete gradnje glede drugih temeljnih svojstava građevine iz navedenih kategorija ? Članak 8. Članak 66. mijenja se i glasi: "(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom. (2) Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.). (3) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja, odnosno zamjena njihovih dijelova, osim u propisanom slučaju. (4) Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, te pravila za ispis projekata i ovjeru ispisa projekata, propisuje ministar pravilnikom.". Članak 9. U članku 68. stavcima 2. i 3. iza riječi: "posebnim uvjetima" stavljaju se zarezi i dodaju se riječi: "uvjetima priključenja". Iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase: "(4) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 2. ovoga članka. (5) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu prostornim planom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 3. ovoga članka.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti u smislu ovog Zakona razvrstavaju se prema namjeni i razini razrade na: 1. Idejni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Tipski projekt 4. Projekt uklanjanja građevine Iza članka 67. dodaje se naslova Idejni projekt. Članak 68. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt u smislu ovog Zakona je idejni arhitektonski projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole zgrada, te idejni projekt odgovarajuće tehničke struke koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole drugih građevina. (2) Idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ovim Zakonom, tehničkim propisma i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, te pravilima struke. Članak 69. mijenja se i glasi: (1) Izrad idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. Geomehaničkog elaborata 2. Konzervatorskog elaborata 3. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (2) Na temelju idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno za razradu izvedbenog projekta, slijedi izrada: 1. Krajobraznog elaborata 2. Prometnog elaborata 3. Elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 4. Elaborata zaštite od požara 5. Elaborata zaštite na radu 6. Elaborata zaštite od buke 7. Projekt racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite 8. Elaborata alternativnih sustava energije 9. Drugog potrebnog elaborata zatraženog od javnopravnog tijela Članak 10. Članak 70. mijenja se i glasi: "(1) Oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata u prostoru prikazuju se u arhitektonskom, odnosno građevinskom projektu određivanjem njihovih lomnih točaka prikazanih u GML formatu na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011) u koju je uklopljena katastarska podloga. (2) Ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice u prikazu iz stavka 1. ovoga članka mora se navesti broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru. (3) Određivanje lomnih točaka i njihov prikaz u GML formatu, uklop katastarske podloge iz stavka 1. ovoga članka te određivanje broja katastarske čestice iz stavka 2. ovoga članka obavlja ovlašteni inženjer geodezije.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 70. stavak (1) mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta zgrade je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje građevna čestica odnosno obuhvat zahvata u prostoru. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru. Članak 11. Članak 71. mijenja se i glasi: "(1) Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina, ovisno o vrsti građevine, određuje se kao trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova određen lomnim točkama prikazanim u GML formatu . (2) Trasa je prostor određen građevinskom dozvolom unutar kojega se smješta linijska građevina. (3) Građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola trasom se određuje smještaj građevine unutar koridora određenog lokacijskom dozvolom. (4) Građevine za koje se građevinskom dozvolom određuje građevna čestica i obuhvat zahvata u prostoru te način određivanja obuhvata zahvata u prostoru za određene vrste građevina propisuje ministar pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona.". Članak 71. mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta građevine je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezini dijelova. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje trase, koridora, odnosno površine katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova za gradnju građevine u katastru. Obrazloženje: U idejnom projektu i fazi građevinske dozvole potrebno je utvrditi isključivo točne međe čestice i po potrebi formirati česticu. Upisom GML točaka kako je predloženo izmjenama i dopunama u sustav, prikazuje se građevina koja u naravi još nije izvedena. Upis u katastar i unošenje GML datoteke u sustav predviđa se nakon izgradnje građevine. Članak 12. Članak 72. mijenja se i glasi: "Iznimno od članka 69. stavka 1. ovoga Zakona, glavni projekt za zgradu razvrstanu u 3.b skupinu građevina može sadržavati samo arhitektonski projekt i/ili građevinski projekt.". KOMENTAR Čl. 72. U prekriženom st. 1. tog članka također je stajala rječica „ i/ili “koja dosad nije izazvala tako mnogo uzbuđenja kao u novom čl. 72 iako ni tada , za građevine 3. skupine (Pravilnik), nije imala smisla. Kako se igdje glavni projekt može sastojati od samo jedne knjige ( jedne strukovne odrednice ), osim možda za prometnicu bez infrastrukture ? Koliko knjiga glavnog projekta treba imati npr. bazen ? U kojoj je on skupini ? Ako nije u 3b (a sigurno nije jer nije zgrada !) znači da mora imati više od dviju knjiga ? Minimum od dviju knjiga glavnog projekta je „privilegij“ koji pripada samo 3b skupini ( arhitektonska i građevinska) ? Prema dosadašnjem Zakonu mogao je imati samo jednu knjigu ( 3. skupina – Pravilnik – i/ili ) što je također bilo loše. Rezultat za bazen iz primjera je : s dosadašnje jedne knjige na barem tri knjige glavnog projekta. Ovaj slikoviti primjer pokazuje kako navedena kategorizacija nije u duhu intencija izmjena da se nešto smanji, skrati, ubrza… Ne želim reći da je svako ubrzanje nužno i dobro, ali primjer pokazuje nekonzistentnost namjere. Članak 72. mijenja se i glasi: (1) Iznimno od članka 69. stavka 1. ovog Zakona, za radove i građevine iz 3. skupine građevina može se izraditi samo izvedbeni projekt. Obrazloženje: Za jednostavne radove i građevine puno je bitniji izvedbeni projekt jer su to svi radovi i građevine koje se odmah izvode po tom projektu. To se pokazalo posebno osjetljivim kod energetskih obnova koje su provođene na temelju glavnih projekata. Još problematičnije je što su troškovnici rađeni na temlju glavnog projekta. Članak 13. U članku 74. stavku 3. podstavak 2. briše se. Dosadašnji podstavak 3. postaje podstavak 2. Članak 74. mijenja se i glasi: (1) Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata na temelju kojeg se zgrada, odnosno građevina gradi. Izvedenim projektom razrađuje se idejni projekt i daju dokazi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine te druge propisane i određene zahtjeve i uvjete javnopravnih tijela. (2) Izvedbeni projekt može biti: 1. Arhitektonski izvedbeni projekt 2. Građevinski izvedbeni projekt 3. Elektrotehnički izvedbeni projekt 4. Strojarski izvedbeni projekt (3) Sastavni dio izvedbenog projekta je i elaborat iskolčenja građevine odnosno zgrade. (4) Sastavnio dio izvedbenog projekta je troškovnik po kojem se ugovaraju radovi na građevini, odnosno zgradi i provode postupci definirani Zakonom o javnoj nabavi (5) Sadržaj i razina razrade izvedbenog projekta propisuje se posebnim propisom donesog na temelju ovog Zakona. Izvedbeni projekt mora biti izrađen da se na temelju njega u potpunosti može izgraditi zgrada, odnosno građevina. Obrazloženje: Glavni projekt kako je sada propisan preopsežan je za ishođenje građevinske dozvole, a nedovoljno razrađen za izvođenje. Na ovaj način rasterećuje se investitora u fazi ishođenja građevinske dozvole, a u fazi izvedbe osigurava mu se potpuna projektna dokumentacija potrebna za točno izvođenje. Javnopravna tijela kod izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja propisuju koje elemente izvedbenog projekta je potrebno izraditi za ishođenje suglasnosti za uporabu građevine. Elaborate, proračune, grafičke prikaze i sl. na temelju kojih daju suglasnost za uporabu građevine. Članak 75. mijenja se i glasi: Autorska prava na zgradi odnosno zgradi projektiranoj idejnim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu. Projektant idejnog projekta može se posebnim ugovorom o izradi projekta određi autorskog prava na projekt i građenje u skladu s tim projektom. Članak 14. Članak 80. mijenja se i glasi: "(1) Projektant može u svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola od upravnog tijela, odnosno Ministarstva zatražiti da ga obavijesti o načinu provedbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i/ili pojedinih odredbi prostornog plana. (2) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je na upit iz stavka 1. ovoga članka odgovoriti u roku od 15 dana od dana njegova zaprimanja.". Članak 15. Naslov iznad članka 81. i članak 81. mijenjaju se i glase: "Posebni uvjeti, uvjeti priključenja i potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola Članak 81. (1) U svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim opisa i grafičkog prikaza građevine i elaborata iz članka 82. stavka 3. ovoga Zakona. (3) Javnopravno tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te uvjete, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja.". Članak 81. mijenja se i glasi: (1) U svrhu ishođenja građevinske dozvole za građenje građevine odnosno zgrade, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po zahtjevu upravnog tijela odnosno Ministarstva utvrđuje posebne uvjete u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravnoj tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. (3) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka investitoru i/ili projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja. (4) U rješenju o uvjetima javnopravnog tijela, javnopravno tijelo mora navesti koji projekti, elaborati, grafički prilozi, proračuni i sl. su potrebni za ishođenje suglasnosti za upotrebu građevine. Obrazloženje: Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Ukoliko javnopravno tijelo ne izda uvjete neće sudjelovati niti u tehničkom pregledu i ishođenju uporabne dozvole. Članak 16. Članak 82. mijenja se i glasi: "(1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela zatražiti utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana od kojega to od njega zatraži projektant. (2) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. (3) U traženju iz stavka 1. ovoga članka projektant navodi podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja ili uz traženje prilaže opis i grafički prikaz građevine i/ili elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta. (4) Opis i grafički prikaz građevine sadrži, odnosno prikazuje podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja, a izrađuje ga projektant u elektroničkom obliku i potpisuje elektroničkim potpisom.". Članak 82. mijenja se i glasi: (1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana uredno predanog zahtjeva za građevinsku dozvolu. (2) Ishođenje uvjeta javnopravnih tijela može zatražiti i investitor o čemu se kod tijela za graditeljstvo sastavlja službena zabilježba. (3) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. Obrazloženje: Upravno tijelo ima 8 dana da pregleda idejni projekt i očituje se o njegovoj usklađenosti s lokacijskim uvjetima. Ukoliko utvrdi odstupanje, dužno je zatražiti izmjenu i dopunu te se vrijeme potrebno za ishođenje građevinske dozvole i uvjeta javnopravnih tijela produžuje. Članak 17. Članak 83. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova izdavanja te potvrde niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim glavnog projekta. (3) Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka potvrda glavnog projekta u slučaju iz odredbe članka 106.a stavka 3. ovoga Zakona izdaje se po zahtjevu investitora. (5) Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta ako javnopravno tijelo upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta u roku iz stavka 3. ovoga članka.". Članak 83. mijenja se i glasi: (1) Javnopravno tijelo koje je izdalo posebne uvjete, dužno je na zahtjev investitora i/ili projektanta izdati suglasnost za priključenje odnosno suglasnost za upotrebu u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva ili izdati rješenje kojim se zahtjev odbija. (2) Uz zahtjev za suglasnost, investitor i/ili projektant prilaže projekte, elaborate, grafičke prikaze, proračune i sl. propisane posebnim uvjetima. Obrazloženje: Usklađenost s posebnim uvjetima utvrđuje se nakon ishođenja građevinske dozvole, a do tehničkog pregleda. Na ovaj način osigurava se dovoljno vremena za sva usklađenja na pojedinim dijelovima radova definiranih specifičnim posebnim uvjetima Sastavni dio dokumentacije za tehnički pregled su i suglasnosti za upotrebu javnopravnih tijela. Članak 18. Članak 84. mijenja se i glasi: "Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde glavnog projekta u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole.". Članak 84. mijenja se i glasi: (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, projektant i/ili investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Članak 19. Iznad članka 85. dodaje se naslov koji glasi: "Potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se izdaje lokacijska dozvola". Članak 85. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova izdavanja te potvrde niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim lokacijske dozvole i glavnog projekta. (3) Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka potvrda glavnog projekta u slučaju iz odredbe članka 106.a stavka 3. ovoga Zakona izdaje se po zahtjevu investitora. (5) Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta ako javnopravno tijelo upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta u roku iz stavka 3. ovoga članka.". Članak 85. mijenja se i glasi: (1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". Članak 20. Članak 86. mijenja se i glasi: "Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde glavnog projekta u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole." Članak 21. Iznad članka 87. dodaje se naslov koji glasi: "Potvrda glavnog projekta o usklađenosti s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš i propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina". Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". PREDLAŽEMO Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". Članak 22. Naslov iznad članka 88. i članak 88. mijenjaju se i glase: "Žalba, odnosno tužba protiv rješenja o odbijanju utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrde glavnog projekta Članak 88. (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja projektant ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (2) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. i 2. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Članak 23. Članak 89. mijenja se i glasi: "(1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". KOMENTAR Čl. 81, 83., 85, 89.: U svim gore navedenim člancima u kojima se spominju javnopravna tijela koja izdaju posebne uvjete, uvjete priključenja i potvrde navodi se rješenje o obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda . Zar ne bi trebalo stajati Rješenje o odbijanju, a ne obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda ? Tim više što naslov ispred čl. 88. u sebi sadrži žalbu, odnosno tužbu protiv Rješenja o odbijanju…, a onda se u st. 1. istog čl. 88. opet spominje obustava ??? Članak 24. Naslov iznad članka 90. i članak 90. mijenjaju se i glase: "Komunikacija u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja i izdavanja potvrda glavnog projekta (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". PREDLAŽEMO (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". Članak 25. Članci 91., 92. i 93. brišu se. Članak 26. U članku 94. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "(5) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.". Članak 27. U članku 97. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: "(4) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.". Članak 28. U članku 101. stavku 1., 2. i 3. riječi: "2. i 3. skupine" zamjenjuju se riječima: "2.a, 2.b, 3.a i 3.b skupine". Članak 29. U članku: 105. stavku 1. riječi: "i ovlaštenog inženjera koji su u svojstvu glavnog projektanta, projektanta arhitektonskog projekta i projektanta geodetskog projekta izradili" zamjenjuju se riječima: " koji je u svojstvu projektanta arhitektonskog projekta ili glavnog projektanta izradio". U članku 106.a. brišu se stavci 2. i 3. Članak 30. Članak 108. mijenja se i glasi: "(1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor. (2) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže: 1. glavni projekt u elektroničkom obliku 2. ispis glavnog projekta ovjeren od projektanata i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjelovalo više projektanata 3. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana 4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. (3) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola, investitor uz dokumente iz stavka 2. ovoga članka, prilaže: 1. lokacijsku dozvolu i 2. parcelacijski elaborat za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom, izrađen u elektroničkom obliku ovjeren elektroničkim potpisom. (4) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za zgradu koja mora ispuniti zahtjeve energetske učinkovitosti prilaže se elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom.". Članak 108. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investior. (2) Zahtjevu za izdavanje građeivnske dozvole investitor prilaže: 1. Idejni projekt u elektroničkom obliku 2. Geodetski elaborat s potvrdom katastra o formiranju građevinske čestice, odnosno trase koridora ili površine katastarskih čestica ili njihovih dijelova. 3. Ispis idejnog projekta ovjeren od projektanta i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjlelovalo više projektanta 4. Potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. Dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. Članak 31. U članku 109. stavku 4. iza riječi: " stječe pravo građenja" stavlja se zarez i dodaju se riječi : " odnosno suglasnost davatelja koncesije u slučaju građenja infrastrukture koja se javno koristi". Članak 32. U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta 4. je idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., briše se. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. PREDLAŽEMO IZMJENU: U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta 4. je glavni idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je glavni idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je glavni idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., 4., 5. briše se. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. Čl. 110. Odnos st. 1. točka 7. i st. 2. točka 3 ? Nepotrebno ako se zna da poseban propis (ZPU) definira gdje je potrebno donijeti UPU ( za neizgrađeno i neuređeno područje, i urbanu sanaciju ). Ako se pogleda u čl. 79. st. 4. točka 3. konačnog prijedloga Zakona o prostornom uređenju (ZPU) isti je u suprotnosti sa stavkom 1. tog članka i ta suprotnost i nelogičnost je jednostavno prenijeta i u Zakon o gradnji . Zašto ? Zato jer je čestica po pojmovniku istog ZPU-a (točka 23. i 24. - pojam neuređenog zemljišta i osnovne infrastrukture ) definirana kao uređena ako ima osiguran pristup i odvodnju otpadnih voda pa za istu onda niti ne treba UPU dok čl. 79. st. 4. navodi iznimke moguće gradnje tamo gdje je potreban UPU. Dodaje se stavak (3) koji glasi: (3) Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Članak 33. U članku 111. podstavku 3. iza riječi: "dozvolom" dodaje se riječ: "i". U podstavku 4. riječ: "i" briše se te se stavlja točka na kraju rečenice. Podstavak 5. briše se. Članak 111. briše se. Čl. 114. Da li nakon izgradnje zgrade do stupnja potpune dovršenosti, temeljem samo glavnog projekta prema st. 2. istog članka, nakon građevinske dozvole do određenog stupnja dovršenosti i (prve) uporabne dozvole po građevinskoj treba još jedna uporabna nakon glavnog projekta ? Da li odgovor stoji u relaciji sa Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ( čl. 6. )? Ukoliko da, dodati slijedeći stavak, kao poveznicu. Članak 34. U članku 116. stavku 1. riječi: " njegovim mrežnim stranicama, a upravno tijelo poziv izlaže i na nekretnini za koju se izdaje građevinska dozvola" zamjenjuju se riječima: " elektroničkoj oglasnoj ploči". Članak 35. U članku 117. stavku 2. briše se zarez i riječi: "odnosno izlaže". Stavak 3. briše se. Članak 36. U članku 120. stavku 1. podstavku 3. iza riječi: "ploči tijela graditeljstva" dodaju se riječi: " i na elektroničkoj oglasnoj ploči". Stavak 3. mijenja se i glasi: "(3) Građevinska dozvola dostavlja se putem elektroničke oglasne ploče katastarskom uredu, jedinici lokalne samouprave na čijem se području namjerava graditi građevina i "Hrvatskim vodama", s glavnim projektom.". U stavku 4. riječi: "mrežnim stranicama tijela graditeljstva koje je tu dozvolu izdalo" zamjenjuju se riječima: " elektroničkoj oglasnoj ploči". Članak 37. Članak 122. briše se. KOMENTAR: Čl. 122. Zašto je prekrižen ? Kad se plaća komunalni i vodni doprinos ? Članak 38. U članku 123. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "(3) Rok iz stavka 1. ovoga članka ne teče za vrijeme trajanja postupka izvlaštenja ili odlučivanja o prijedlogu za donošenje odluke o služnosti ili pravu građenja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.". Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4. KOMENTAR: Čl. 123. st. 1. Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole. Čl. 123. st. 2. Smatra se da je investitor pristupio građenju u smislu st. 1. ovog članka od dana prijave početka građenja. Smatram da se građenju treba i faktički pristupiti u roku važenja akta jer u protivnom čl. 123. st. 1. gubi smisao. Upravo obrnuto, veću važnost dati dokazivanju stvarno započetih radova u zakonskom roku, a možebitno propuštanje formalne prijave početka građenja, započetog u zakonski ostavljenom roku, značilo bi samo prekršajnu prijavu, ne i prestanak važenja akta kojim se dopušta gradnja. Čemu onda uopće postoji obaveza početka građenja u ostavljenom roku, ako je svatko može ostvariti pukim pisanim podneskom , a stvarno započeti građenje npr. tek nakon 5-6 godina? Kako time postižemo svrhu Zakona ( zaštita roka važenja akta kojim se dopušta građenje), odnosno kako štitimo prostor i provodimo planske odredbe ? Članak 39. U članku 124. stavku 1. podstavku 2. riječi: " 2. skupine" zamjenjuju se riječima: "2.a i 2.b skupine". U podstavku 3. riječi : " 3. skupine" zamjenjuju se riječima: " 3.a i 3.b skupine". KOMENTAR: Čl. 124. … Rok za dovršenje zgrade … ne postoji veza niti sa jednom prekršajnom odredbom, ukoliko se taj rok ne poštuje ? Čemu onda taj rok ? Članak 124. mijenja se i glasi: (1) Građevina, odnosno zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice biti dovršena u sljedećem roku: 1. Iz 1. skupine u roku 5 godina 2. Iz 2. skupine u roku 3 godina 3. Iz 3. skupine u roku 2 godine (2) Rok iz stavka 1. ovog članka počinje teći od dana pravomoćne građevinske dozvole. (3) Rokovi iz stavka 1. ovog članka mogu se produžiti, za što investitora mora dostaviti opravdani razlog. Opravdani razlozi su proplemi uočeni tijekom građenja, a koji utječu na temeljne zahtjeve za građenje, zbog kojih se mora pristupiti izmjeni ili dopuni projektiranih tehničkih rješenja, tehnologije građenja i sl. (4) Produljenje iz stavka 3. ovog članka odobrava upravno tijelo, odnosno Ministarstvo do najviše dvostrukog roka propisanog stavkom 1. ovog članka. (5) Izmjenom i/ili dopunom građevinske dozvole počinju teći novi rokovi iz stakva 1. ovog članka. DODATNO: posebnim stavkom ovog Zakona definirati kaznane i prekršajne odredbe za nepoštovianje ovog članka. KOMENTAR: Čl. 127. Promjena investitora Čl. 127. st. 4. : Rješenje o promjeni imena ….dostavlja se prijašnjem i novom investitoru te građevinskoj inspekciji. Da li je to potrebno kad se građevinska dozvola ionako ne šalje građevinskoj inspekciji (čl. 120. st. 3. ) , zašto bi se onda slalo rješenje o promjeni njenog imena (investitora) ? Članak 40. U članku 131. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase: "(2) U prijavi početka građenja investitor je dužan navesti klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole, izvođača i nadzornog inženjera, te uz prijavu priložiti glavni projekt u elektroničkom obliku s propisanim potvrdama za građevinu koja se prema ovom Zakonu gradi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, glavni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica.". Članak 131. mijenja se i glasi: (1) Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije tri dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja. (2) Početak građenja ne može početi ranije od osam dana nakon ishođenja pravomoćne građevinske dozvole. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od izdavanja pravomoćne građevinske dozvole o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, idejni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (4) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od jedan dan od prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada. Članak 41. U članku 135. stavku 1. podstavak 10. briše se. Dosadašnji podstavak 11. postaje podstavak 10. Članak 135. mijenja se i glasi: (1) Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati: 1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu 2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača 3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova 4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera 5. građevinsku dozvolu, izvedbeni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona 6. izvješće o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano 7. građevinski dnevnik 8. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 9. elaborat iskočlenja građevine 10. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koj uređuju gospodarenje otpadom. (2) Dokumentacija iz stavka 1. ovog članka mora biti napisana na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom. (3) Dokumentacija iz stavka 1., podstavak 5., 6., 7., 8. ovog članka nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine. Članak 42. U članku 137. stavku 2. podstavci 5. i 6. mijenjaju se i glase: "5. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom 6. geodetski elaborat i/ili drugi akt određen posebnim propisima na temelju kojega se u katastru, odnosno katastru infrastrukture i zemljišnoj knjizi evidentiraju zgrade, druge građevine, odnosno način korištenja zemljišta s podacima o lomnim točkama građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u GML formatu u elektroničkom obliku". Podstavak 7. briše se. Dosadašnji podstavci 8. i 9. postaju podstavci 7. i 8. KOMENTAR: Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. Da li se to mora primijeniti i kod uporabnih dozvola za određene građevine ( do 15. 02. 1968. i do 01. 10. 2007.) ili isključivo za najnovije uporabne dozvole (nakon „novih“ građevinskih dozvola) ? Ovo iz razloga jer se nametnulo pitanje pravnog interesa podnositelja zahtjeva kod uporabnih dozvola za određene građevine. Članak 137. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. (2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže: 1. Fotokopiju građevinske dozvole osim za građevine i radove iz 3. skupine. 2. Izvedbeni projekt s dokazima ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu. 3. Suglasnosti za priključenje, odnosno suglasnosti za upotrebu ishođene od javnopravnih tijela koja su u građevinskoj dozvoli izdali svoje uvjete. 4. Podatke o sudionicima u gradnji 5. Pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine 6. Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine 7. Izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s gedetskim elaboratom i elaboratom iskločenja, ako je za građevinu ili zgradu isti bilo potrebno izraditi. 8. Geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, odnosno geodetski elaborat vodova (infrastrukture), koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina, odnosno geodetske poslove u jedinici lokalne samouprave, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru, odnosno katastru vodova. 9. Energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu za koju mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti. Članak 43. U članku 139. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Investitor, odnosno vlasnik građevine dužan je omogućiti provedbu tehničkog pregleda, na tehničkom pregledu osigurati prisustvo svih sudionika u gradnji i na tehničkom pregledu dati na uvid dokumentaciju iz članka 135. stavka 1. ovoga Zakona, a po potrebi i drugu propisanu dokumentaciju.". Članak 44. U članku 140. stavku 2. riječi: "sudionici u gradnji" zamjenjuju se riječju: "investitor". St avak 3. mijenja se i glasi: " (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na tehnički pregled građevine 3.a i 3.b skupine poziva se investitor.". Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "(5) Pozive na tehnički pregled tijelo graditeljstva javnopravnim tijelima iz stavka 2. ovoga članka dostavlja elektroničkim putem elektroničke oglasne ploče.". Članak 45. U članku 144. stavku 2. riječi: "izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju glavnog projekta" zamjenjuju se riječima: "3.a i 3.b skupine". KOMENTAR: Čl. 144. st. 1. točka 3: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne ili druge infrastrukture određene građevinskom dozvolom Prema čl. 146. st. 4. točka 2. Zakona o prostornom uređenju (ZPU), građevinska dozvola za zgradu može se izdati ako je za pristupnu prometnicu tek izdana građevinska dozvola (izvršna, pravomoćna ?). Što čl. 144. st. 1. točka 3. , odnosno pojam priključenja na prometnu površinu, znači za uporabnu dozvolu zgrade ? Da je prometnica izvedena u naravi ili više od toga : da je za istu prometnicu izdana uporabna dozvola ? Čl. 144. st. 2. točka 2, a odnosi se na građevine iz 3a i 3b skupine: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom Iz ovog članka koji nosi „visoki“ broj 144., prvi put u Zakonu postaje jasno da za stambene /poljoprivredne zgrade do 400 m2 (600 m2) BRP, ukoliko nemaju posebnih uvjeta, nije potrebna građevinska dozvola već samo glavni projekt ??? Ili je to neka zabuna ? Dakle, neupravni postupak umjesto upravnog ? Tko će kontrolirati da li je koji poseban uvjet ipak „promaknuo“ ? Odgovornost projektanta ? Mogućnost kontrole dana je jedino kroz uporabnu dozvolu ? Zar nije bolje ići principom prevencije ? Nadalje, sudska praksa je zauzela stav da građevinski inspektor nema ovlasti komentirati i tumačiti prostorni plan. U slučaju masovnih gradnji stambenih zgrada do 400 m2 BRP bez građevinske dozvole, tko će preuzeti odgovornost ? Članak 144. mijenja se i glasi: Uporabna dozvola za građevine odnosno zgrade izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenog tehničkog pregleda ako se utvrdi da je: 1. uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija 2. sastavljen zapisnik o obavljenom tehničkom pregledu kojim se potvrđuje da na izvedenoj građevini odnosno izvedenim radovima nema nedostataka. Članak 46. U članku 148. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat i/ili drugi akt iz članka 137. stavka 6. ovoga Zakona putem elektroničke oglasne ploče radi njegove provedbe u katastru, odnosno katastru infrastrukture. (2) Katastarski ured promjene u katastru, odnosno katastru infrastrukture na temelju elaborata i/ili drugog akta iz stavka 1. ovoga članka provodi po službenoj dužnosti.". Članak 47. Članak 148.a mijenja se i glasi: "(1) Podnositelj zahtjeva za evidentiranje zgrade, druge građevine, odnosno načina korištenja zemljišta u katastru, odnosno katastru infrastrukture može uz svoj zahtjev priložiti uporabnu dozvolu. (2) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo koje je dozvolu izdalo, njezine oznake i datum izdavanja. Ako uporabna dozvola nije priložena, katastarski ured nadležnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja obavijest da dozvola nije priložena.". Članak 148. mijenja se i glasi: (1) građevinu za koju je propisano evidentiranje u katastru, odnosno katastru vodava, katasrski ured evidentira u katastru, odnosno katastru vodova (infrastruktura) po službenoj dužnosti na temelju geodetskog elaborata koji je sastavni dio zahtjeva za uporabnu dozvolu. (2) Tijelo graditeljstva po službenoj dužnosti dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat iz stavka 1. ovog članka. (3) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja. Članak 48. U članku 154. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave radova na uklanjanju građevine o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada.". Članak 49. U članku 156. stavku 1. riječi: " ovlaštenih osoba, " brišu se. Stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s naputkom iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.". Članak 50. U članku 162. stavku 5. riječi: "3. skupine" zamjenjuju se riječima : " 3.a i 3.b skupine". Točka 10. PREKRŠAJNE ODREDBE: Ne postoje prekršaji vlasnika, a s druge strane, inspekcijska rješenja mogu se donijeti i vlasniku pa kako pomiriti tu činjenicu s obavezom građevinskog inspektora da podnese optužni prijedlog ? Čl. 183. točka 1….da li utvrđenje da je građevina u pogledu namjene, mjera, oblika i veličine čestice i smještaja na istoj u skladu s dozvolom znači da treba tu usklađenost i numerički izraziti (pisati dimenzije, etažnost, namjenu) ili je dosta navesti da je usklađena s dozvolom pa citirati frazu iz Zakona ? Ovo iz razloga jer kod uporabne dozvole za građevinu izgrađenu do 15. 02. 1968. godine Zakon jasno navodi da treba pisati vanjsku veličinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine ( visina, dužina i širina). PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 51. Postupci započeti po Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po tom Zakonu. Članak 52. Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) izdaje se po tom Zakonu. Članak 53. Uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju zakona koji je važio prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdaje tijelo graditeljstva, koje je izdalo građevinsku dozvolu. Članak 54. Ministar je dužan naputak iz članka 6. stavka 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ministar je dužan pravilnik iz članka 66. stavka 4. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 55. Ovaj Zakon stupa na snagu 1.1.2020. godine. osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona
37 VLADO KLARIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Vezano sada za izmjene i dopune ovog zakona o gradnji predlažem svakako da obogatite pojmovnik na početku samog zakona sa što je više moguće pojmova i apsolutno bi bilo dobro da u pojmovnik zakona svakako navedete definicije i kratice za podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. Stari zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN RH broj 76/2007, 38/2009, 55/2011, 90/2011 i 50/2012) koji je po mojem osobnom mišljenu bio jako dobar zakon, imao je bogati pojmovnik (istina je da je pojmovnik bio opsežan i zbog činjenice da je zakon sadržavao i terminologije vezane za prostorno uređenje) i od svih pojmova i definicija imao je i definicije podruma, suterena, prizemlja, kata i potkrovlja. Trenutno važeći zakon o gradnji ove definicije nema, što smatram velikim apsurdom. S obzirom da nedostaju ove definicije, ostavila se mogućnost da svaki prostorni plan sam po sebi izdefinira pojam podruma, suterena, prizemlja, kata i potkrovlja što je po meni nelogično. Mislim da bi ove definicije i pojmovi trebali imati jednoznačno značenje u cijeloj Hrvatskoj a ne da se ostave na interpretaciji odredbi iz svakog pojedinog prostornog plana ili još gore na interpretaciji svakog pojedinog referenta upravnog odjela ili tijela graditeljstva zaduženog za izdavanje akata za gradnju. Dodatno, napominjem da bi trebalo svakako uz ove pojmove staviti i kratice (S, Po, Pr, K, Pk) tako da bude i to jasno. Sadašnji zakon to nema nego se kratice tek usputno spominju u zakonu o prostornom uređenju u članku 3. koji apsurd svega nema ni veze sa tim pojmovima nego opisuje građevinsku bruto površinu. Između starog ZOPUG iz 2007-2012 i novog ZOG kratica za prizemlje se promijenila što je mnogima vjerojatno i promaknulo. Po starom zakonu prizemlje je imalo kraticu P a po zakonu o prostornom uređenju (u članku 3. koji ni ne definira pojam prizemlja usput slučajno piše Pr). To će mnogima možda izgledati i sitnica ili beznačajna stvar ali može se desiti da pojedini referenti u upravnim odjelima koji su zaduženi za izdavanje akata za gradnju cjepidlače i oko takvih stvari. Zato je dobro da sve bude dobro izdefinirano u jednom dobrom i bogatom pojmovniku već kada su u planu ove izmjene i dopune zakona. Ista stvar vrijedi npr. i za definiranje načina izračuna najviše visine građevine (do vijenca, do sljemena.....). To bi trebalo biti jasno opisano bez da bude dilema oko toga i na način da odredbe iz ovog zakona budu iznad raznoraznih interpretacija prostornih planova i referenata. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe, obzirom da je isto predmet Pravilnika o sadržaju prostornih planova koji se donosi na temelju Zakona o prostornom uređenju.
38 VLADO KLARIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Osnovna primjedba na ovaj zakon, zapravo opća primjedba je ta da se u Hrvatskoj previše, odnosno previše učestalo mijenjaju zakoni, pravilnici, tehnički propisi i uredbe. Mislim i smatram da će se mnoge kolege složiti samnom da je prava kočnica u gradnji u Hrvatskoj previše učestalo mijenjanje zakonske regulative vezane za gradnju i za prostorno uređenje. Mislim da bi odgovorni ljudi u Ministrastvu trebali voditi računa o tome jer se mi arhitekti ali i inženjeri svih drugih struka čiji je posao vezan za gradnju ne možemo i ne stignemo baviti proučavanjem raznoraznih izmjena i dopuna zakona i/ili pravilnika i/ili tehničkih propisa i/ili uredbi i slično. Naša je struka jako složena i ipak pretežito tehničke prirode i moramo imati fokus na druge stvari koje su vezane za našu struku poput raznoraznih seminara ili tečaja vezanih za tehnološke inovacije u matarijalima, gradnji i slično a ne da visimo tako često u čitanju Narodnih novina i da se previše učestalo bavimo izmjenama članaka zakona ili prijelaznih i završnih odredbi zakona. Zakoni bi trebali imati daleko veći "rok trajanja" od ovog što sada odnosno do sada imaju. Druga kritika općeg karaktera je ta da bi se ovakve izmjene i dopune Zakona o gradnji ali i Zakona o prostornom uređenju trebale uvoditi postepeno a ne da stupe na snagu osmog ili petnaestog dana od dana objave u Narodnim novinama. Ovo iz jednostavnog razloga što je potreban određeni vremenski period za prilagodbu i asimilaciju svih izmjena i dopuna a gledajući konkretno sada na ove izmjene i dopune zakona o gradnji, i iz razloga što u tom vremenskom periodu mnogi kolege rade tj. razrađuju projekte, i/ili su u postupku ishođenja posebnih uvjeta ili raznoraznih potvrda na glavni projekt a sve sukladno trenutno važećem zakonu o gradnji. Mišljenja sam da mnogi kolege razmišljaju poput mene ali jednostavno mnogi ili nemaju vremena pisati primjedbe ili sugestije ovdje a neki možda i smatraju kako je možda to Sizifov posao koji neće donijeti velikih pozitivnih promjena. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer su primjedbe općenite naravi i ne mogu doprinijeti u izradi predmetnog Zakona.
39 Veljko Armano Linta KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Zašto nije dozvoljeno svakom investitoru da na svojem privatnom vlasništvu gradi što god želi? Zato što gradnja nije samo predmet privatnog interesa, nego i javnog. Inače ne bi bilo potrebe za Zakonom o gradnji. Među ostalim, javni interes je minimaliziranje ekološkog otiska stopala građevine i građenja, minimaliziranje potrošnje energije tijekom eksploatacije zgrade, boravljenje u prostorima koji pospješuju psihofizičku dobrobit korisnika. Zašto je sve to javni interes? Zato što neispunjavanje tih zahtjeva predstavlja opasnost po ljude i/ili okoliš, drugim riječima stvaranje štete koju mora plaćati i sanirati cijelo društvo, a ne investitor koji ih je prouzročio. Da bi se ispunili svi ti zahtjevi koji su u javnom interesu, potrebno je isprojektirati građevinu na odgovarajući način. Zato su nam potrebni projekti arhitekture, građevinskih konstrukcija, elektrotehnike, strojarstva, vodovoda i kanalizacije, i fizike zgrada. To je minimum koji osigurava zadovoljenje javnog interesa. Ako je namjera ubrzati postupak, neka se što preciznije definiraju uvjeti u sklopu urbanih pravila za svaku pojedinu parcelu, i neka svi ti ulazni podaci za projektiranje budu dostupni online u sklopu geoportala. Ako se hoće pomoći "običnom čovjeku" da se smanje troškovi gradnje, neka se za stambene građevine do 100m2 koje se grade od ekoloških lokalnih materijala omogući samogradnja (koja je ionako česti slučaj) i korištenje tradicijskih građevnih metoda materijalima (npr gradnje slamom) čak i ako materijali nisu certificirani, ali sve to uz projektnu dokumentaciju. Time će se podići ekonomska moć stanovništva, aktivirati tradicijske obrte koji izumiru, zaštititi okoliš, pridonijeti ostvarenju Ciljeva održivog razvoja u skladu s obvezama koje je preuzela RH, a pritom osigurati kvalitetu i javni interes koji donose projekti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
40 Vedran Šulentić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 6. Ovaj članak Zakona je na dobrom tragu, ali potrebno ga je razraditi prema strukama. Prije svega, potrebno je uzeti u obzir kako niti jedan Ovlašteni inženjer prema pozitivinim zakonskim propisima ne može izrađivati projekte drugih struka, što je i logično, jer građevinac nije učio projektirati električne instalacije, niti je inženjer elektrotehnike učio statiku. Slično je i s drugim strukama(strojarstvo, arhitektura i sl.). Prihvaćen Prihvaća se.
41 Vedran Peran KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 41. Brisanjem podstavka 10. iz 1. stavka članka 135. prestaje obaveza izvođača da na gradilištu ima elaborat iskolčenja građevine, međutim ostaje stavak 4. članka 131. kojim je investitor dužan osigurati provedbu iskolčenja građevine. Također ne mijenja se stavak 3. članka 58. kojim nadzorni inženjer utvrđuje da li je iskolčenje obavila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu. Nakon svega navedenog nije jasno zašto prestaje obaveza izvođača da na gradilištu ima elaborat iskolčenja, također ne postoji uopće obaveza izrade navedenog elaborata, nego samo obaveza iskolčenja. Kako će onda nadzorni inženjer utvrditi da li je izvršeno iskolčenje i tko ga je izvršio? S obzirom da je nacrt iskolčenja do sada bio sastavni dio geodetskog projekta, odnosno izrađivao se zasebno ako nije bila obveza izrade geodetskog projekta, a kao takav je geodetima na gradilištu neophodan, posebno na većim infrastrukturnim projektima, predlažem da se ne briše podstavak 10. stavka 1. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to ne postoji potreba nakon što je iskolčenje provedeno i nakon što je to nadzorni inženjer utvrdio.
42 Urbane ideje d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Članak 19. / Stavak 1. Mišljenja smo kako je terminologija koja se koristi u ovom stavku, a odnosi se na dio „Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt sukladno pravilima struke“, općenita i ne definira dozvoljena odstupanja u odnosu na glavni projekt prilikom građenja na nedvojben i konkretan način. Samim time stavak je podložan subjektivnim definicijama što prema našem mišljenju nije dobro imati u okviru zakona. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da je propisana " sloboda" potrebna.
43 Urbane ideje d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 32. Izbačena definicija zamjenske građevine treba postojati u sklopu Zakona. U protivnom je navedena definicija ostavljena na tumačenje svakom pojedincu (kako arhitektu tako i i referentu) čija mišljenja se ne moraju poklapati. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se taj pojam u Zakonu o gradnji ne rabi niti se treba rabiti.
44 Urbane ideje d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 30. Članak 108. / st. 2. Smatramo da je, u smislu digitalizacije postupka ishođenja dozvole, nepotrebno uz Zahtjev za ishođenjem dozvole predavati "ispis glavnog projekta", te smo mišljenja da bi isto trebalo izbaciti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je potrebno poštivati Uredbu o uredskom poslovanju.
45 Urbane ideje d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 29. Mišljenja smo kako bi glavni projektant građevine, koje god da je struke, trebao preuzeti dio odgovornosti za navedene propuste (izradu glavnog projekta za građenje zgrade očito protivno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom u pogledu namjene i veličine zgrade ili oblika i veličine građevne čestice ili smještaja zgrade na građevnoj čestici). Isto tako, činjenica jest da su prostorni planovi, u brojnim slučajevima, definirani nejasno i dvojako, te je pitanje tko će i kako odrediti što je "očito" u sintagmi "očito protivno uvjetima za građenje". Mišljenja smo kako bi projektanta bi trebalo "kazniti" samo i jedino ako je napravio glavni projekt svjesno ignorirajući upozorenje nadležnog upravnog tijela da je projekt suprotan prostornom planu (na što ga je upravno tijelo dužno upozoriti sukladno čl. 82, st. 2 prije njegove izrade). Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer više nema geodetskog projekta niti ovlaštenog inženjera geodezije kao projektanta.
46 Urbane ideje d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 24. Mišljenja smo da bi forma poveznice trebala izgledati kao: "https://dozvola.mgipu.hr" bez daljnjih brojeva. Prihvaćen Prihvaća se.
47 Urbane ideje d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 22. Što se dešava ako JPT ne izda posebne uvjete / uvjete priključenja u predviđenom roku od 15 dana – što automatizmom znači da uvjeta nema? Tko će investitoru nadoknaditi trošak ako, primjerice, napravi projekt kanalizacije bez uvjeta priključenja (zato što za odvodnju nadležno javnopravno tijelo nije izdalo uvjete u zakonskom roku, te se u tome slučaju smatra da uvjeta nema) a na kraju priče se ispostavi da se građevina iz nekog razloga ne može priključiti na postojeći sustav? Primljeno na znanje Za štetu odgovara javnopravno tijelo.
48 Urbane ideje d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 18. Zašto upravno tijelo, odnosno Ministarstvo mora čekati 8 dana prije nego zatraži izdavanje potvrde glavnog projekta od javnopravnih tijela? Smatramo da isto nije potrebno, odnosno da postupak traženja i ishođenja potvrde od javnopravnog tijela treba razdvojiti od "urednosti zahtjeva za izdavanjem građevinske dozvole" (kako je bilo i do sada…) Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer ne mora čekati. Radi se o krajnjem roku.
49 Urbane ideje d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. Članak 83. / stavak 2. Suglasni smo sa predloženim, iako smo skeptični oko toga kako će isti funkcionirati u praksi (primjerice, sa MUP-om i Elaboratom zaštite od požara, Ministarstvom rada i Elaboratom zaštite na radu, HEP-om i EOTRP-om itd.) Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se ne radi o prijedlogu.
50 Urbane ideje d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 16. Članak 82. / stavak 2. Pozdravljamo navedenu izmjenu, ali smatramo kako bi ista obavijest trebala biti u službenoj formi, odnosno – ukoliko je nadležna služba propustila obavijestiti projektanta da je projekt za koji se traže posebni uvjeti/uvjeti priključenja suprotan prostornom planom, ona bi svakako za isto trebala preuzeti i odgovornost, odnosno na odgovarajući način biti "sankcionirana". Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer opisani propust nije moguć obzirom na sustav u kojem se odvija komunikacija.
51 Urbane ideje d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 15. Što se dešava ako JPT ne izda posebne uvjete / uvjete priključenja u predviđenom roku od 15 dana – što automatizmom znači da uvjeta nema? Tko će investitoru nadoknaditi trošak ako, primjerice, napravi projekt kanalizacije bez uvjeta priključenja (zato što za odvodnju nadležno javnopravno tijelo nije izdalo uvjete u zakonskom roku, te se u tome slučaju smatra da uvjeta nema) a na kraju priče se ispostavi da se građevina iz nekog razloga ne može priključiti na postojeći sustav? Pitanje je kako će funkcionirati e-konferencija i ishođenje posebnih uvjeta/potvrda glavnog projekta za zgrade za koje se ne mora ishoditi građevinska dozvola, ali je svejedno potrebno za njih ishoditi uvjete i potvrde? (zgrade iz čl. 4 I čl. 5. Pravilnika o jednostavnim radovima…) Primjerice – u slučaju gradnje pomoćne građevinu ili nadstrešnice u zoni zaštićenoj od strane nadležnog konzervatorskog odjela Ministarstva kulture? Primljeno na znanje Štetu je dužno naknaditi javnopravno tijelo koje je propustilo obaviti dužnu radnju.
52 Urbane ideje d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 14. Članak 80. / stavak 2. Zašto se produljuje rok za izdavanje obavijesti o uvjetima izrade glavnog projekta na 15 dana? (U aktualnom Zakonu, isti rok iznosi 8 dana) Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da je rok od 8 dana prekratak.
53 Urbane ideje d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Mišljenja smo kako je prijedlog ovog članka APSOLUTNO NEPRIHVATLJIV. Svi projekti građevina iz skupina 1, 2A, 2B i 3A (uz uvjet da se izmjeni članak 4, stavka 1. predmetnog prijedloga zakon na način da su zgrade skupine 3A – zgrade stambene namjene čija GBP ne prelazi 400m2) nužno MORAJU imati, uz arhitektonski i građevinski projekt, i projekte svih ostalih struka. Eventualno se može ostaviti da poljoprivredne građevine sa GBP-om manjim od 600 m2 koje mogu imati samo arhitektonski i građevinski projekt. Prihvaćen Prihvaća se.
54 Urbane ideje d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 7. Članak 59. / Stavak 2. Mišljenja smo kako se stručni nadzor građenja treba provoditi za SVE struke i za SVE građevine (osim, eventualno za zgrade poljoprivredne namjene sa GBP-om manjim od 600 m2. Zgrade stambene namjene čija GBP ne prelazi 400m2 predlažemo da se prebaci u skupinu 3A). Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
55 Urbane ideje d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 6. Članak 50. / Stavak 2. Fizička osoba koja za svoje potrebe izrađuje glavni projekt zgrade trebala bi izrađivati glavni projekt samo u svojoj struci, ostale dijelove GP trebalo bi povjeriti ovlaštenim osobama odgovarajuće struke. Prihvaćen Prihvaća se.
56 Urbane ideje d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Članak 4. / Stavak 1. Predlažemo podjelu građevina s obzirom na zahtjevnost postupka u slijedeće skupine 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – građevine za koje se utvrđuju POSEBNI UVJETI: 2.A skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti i provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 2.B skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti, a ne provodi postupak donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš 3. skupina – građevine za koje su utvrđuju UVJETI PRIKLJUČENJA: 3.A skupina – zgrade stambene namjene čija GBP ne prelazi 400 m2, te sve ostale zgrade za koje poseban pravilnik propisuje da je za njih potrebno ishoditi samo uvjete priključenja (a ne posebne uvjete) 3.B zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m² Obrazloženje: Kada već postoji intencija klasificiranja građevina na ovaj način, smatramo da je potrebno razdvojiti zgrade stambene namjene do 400m2 od građevina poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600m2 zbog zahtjevnosti građevina stambene namjene do 400m2. U današnje vrijeme zgrade takve kvadrature mogu biti višestambene ili kompleksne obiteljske kuće za koje ne bi trebala biti ista procedura ishođenja građevinske dozvole kao što je poljoprivredna građevina. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
57 Urbane ideje d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. Članak 3. / Stavak 17. Mišljenja smo da je potrebno JASNO napisati: - posebni uvjeti se izdaju za gradnju svih građevina OSIM građevina iz skupina 3A i 3B (3. skupina – građevine za koje su utvrđuju UVJETI PRIKLJUČENJA: 3.A skupina – zgrade stambene namjene čija GBP ne prelazi 400 m2, te sve ostale zgrade za koje poseban pravilnik propisuje da je za njih potrebno ishoditi samo uvjete priključenja (a ne posebne uvjete) 3.B zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m²) - posebni uvjeti bi nužno trebali u sebi sadržavati i uvjete za priključenje predmetne građevine - za posebne uvjete potrebno je ishoditi potvrde glavnog projekta od javnopravnog tijela koje je iste izdalo Članak 3. / Stavak 26. Mišljenja smo da je potrebno JASNO definirati kako se: - uvjeti priključenja utvrđuju isključivo za izgradnju građevina iz skupina 3A i 3B (3. skupina – građevine za koje su utvrđuju UVJETI PRIKLJUČENJA: 3.A skupina – zgrade stambene namjene čija GBP ne prelazi 400 m2, te sve ostale zgrade za koje poseban pravilnik propisuje da je za njih potrebno ishoditi samo uvjete priključenja (a ne posebne uvjete) 3.B zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m²) - za uvjete priključenja NIJE potrebno ishoditi potvrde glavnog projekta od javnopravnog tijela koje je iste izdalo Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se to ne želi propisati. Naime Zakonom o gradnji se ne određuju građevine za koje se utvrđuju, odnosno ne utvrđuju posebni uvjeti. To se propisuje posebnim zakonima.
58 Tomislav Pitlović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 21. Postupak utvrđivanja procjene utjecaja na okoliš i prihvatljivosti za ekološku mrežu treba izjednačiti s izdavanjem posebnih uvjeta. Ionako imaju istu snagu - ako se ne izda potvrda na gl. projekt nema građevinske dozvole. Isto i za katastar. Samo treba jasno propisati za koje skupine treba zatražiti takve uvjete. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer bi to bilo protivno EU Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš.
59 Tomislav Pitlović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 19. Nepotrebno. Članak 85. i 86. može se brisati - jer je potvrda o usklađenosti glavnog projekta s posebnim uvjetima ista bez obzira na lokacijsku dozvolu. Za to vrijede članci 83. i 84. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer primjedba nije jasna.
60 Tomislav Pitlović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 15. Naslov iznad članka 81. trebao bi glasiti: "Posebni uvjeti, uvjeti priključenja i potvrda glavnog projekta" Općenito postupak izdavanja posebnih uvjeta je jednak sa stajališta izdavatelja odnosno javnopravnog tijela - bilo da se ide na lokacijsku, izravno na građevinsku ili da se izvodi bez dozvole, samo uz glavni projekt. U trenutku dostave zahtjeva za izdavanje posebnih uvjeta javnopravno tijelo ne zna niti ga treba zanimati u koji postupak investitor ide (lokacijska, građevinska ili samo gl. projekt). Javnopravno tijelo izdaje uvjete kojim štiti svoju instalaciju, zemljište, građevinu, zaštitni pojas i daje uvjete priključenja bez obzira na vrstu postupka. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer naslov odgovara sadržaju članka.
61 Tomislav Pitlović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažem 4 skupine: 1. infrastrukturne i složene građevine 2. zgrade (sve osim zgrada 3. skupine) 3. zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m² 4. manje zahtjevni radovi i građevine Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
62 Tomislav Maglica KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Složio bih se sa komentarom koji je napisao Andrej Janković. Izgleda mi kao "štamparska" greška i da bi umjesto 3.b trebalo pisati 3.a jer u ovom članku navodi 'građevine' dok u članku 2 navodi da su: 3.a građevine, 3.b. zgrade stambene namjene. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnja nije razumljiva.
63 TINO ŠAROLIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 10. Ukidanjem geodetskog projekta se vraćamo na prijašnje stanje izrade PGP-ova. Ukoliko se ovim htjelo ubrzati način dobivanja građevinske dozvole odgovorno tvrdim da će ga ovaj način dodatno usporiti, a sve iz razloga što stvarne međe na terenu ne odgovoraju međama na digitalnim katastrskim planovima. Dešavat će se situacije da će katastarski uredi tražiti prethodnu ispravku međa geodetskim elaboratom, što iz iskustva traje po nekoliko mjeseci (rad katastra se dosta ubrzao uvođenjem digitalnih geodetskih elaborata, no problem u brzini provedbe elaborata nastaje kada elaborate zaprimi zemljišna knjiga). Tek onda da bi se trebalo pristupiti izradi zahvata sa preklopom/uklopom na digitalni katastarski plan, što opet traje određeno vremensko razdoblje. Odlična stvar u geodetskom projektu je bila što smo u sklopu izrade projekta, odnosno geodetskih elaborata, direktno na terenu odredili stvarne međe predmetnih parcela u suglasnosti sa svim susjedima i to sve provodili u katastru i zemljišnoj knjizi. Definiranjem područja zahvata i građevinske parcele na ovaj novi predloženi način može dovesti do većih problema nakon izdavanja građevinske dozvole, odnosno kad se bude morao izraditi geodetski elaborat za diobu čestica, susjed međašnik može iskazati nezadovoljstvo određivanjem granica zahvata ili čestice u postupku dobivanja dozvole, što za posljedicu može dovesti u pitanje provedbu takvog geodetskog elaborata, a samim time i građevinsku dozvolu. Mišljenja sam da se u izmjenama i dopunama Zakona treba zadržati geodetski projekt, s tim da se iz njega eventualno izbaci evidentiranje građevina, jer se nakon dobivanja građevinske dozvole, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, te postupnog provođenja promjena u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi (parcelacija, spajanje čestica) vrlo lako može digitalnim elaboratom evidentirati građevina jer su granice čestica već usklađene i provedene elaboratima u geodetskom projektu. Napominjem da nije objašnjeno što znači ''uklopljena katastarska podloga na DOF 2011''. Da li to znači da ne trebamo više mjeriti visinski prikaz terena koji je neophodan arhitektima i ostalim projektantima? Također napominjem da su se i dosadašnjom izradom geodetskog projekta arhitektima ili uredima za urbanizam predavale i GML koordinate stvarnog položaja zahvata ili parcela koje su se ubacivale u e - sustav izdavanja građevinskih dozvola. Dio tog sustava su i digitalni katastarski planovi koje ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu. Dakle, kada učitamo GML sa stvarnim koordinatama, on naravno ne odgovara stanju u sustavu. Ono što želim napomenuti je da je ovjera geodetskog projekta u katastru bila na neki način osiguranje da će pojedina parcela nakon dobivanja građevinske dozvole i provođenja u katastru biti usklađena sa sustavom, te da će stanje biti identično, što novim prijedlogom ucrtavanja GML koordinata bez prethodne ovjere geodetskog projekta može biti upitno. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
64 Timea Marochini KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Dokument u nastavku nastao je kao reakcija na predložene izmjene i dopune Zakona o gradnji. Postojeći Zakon o gradnji uvelike otežava procese u području gradnje, koji se direktno odražava na mogućnost poslovanja u RH. To je prepoznala i svjetska banka u Doing Bussiness ocjeni. Hrvatska s 22 procedure za investitora svrstana je pri samom dnu liste za područje ishođenja dozvola za gradnju. Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona, broj procedura za investitora smanjen je s 22 na 12 na način da su formalno izbačene dvije procedure, a ostalih 8 prebačeno na tijelo graditeljstva, odnosno Ministarstvo. Doing bussines ocjena u svojoj analizi ne uzima u obzir stvarno trajanje procedura, nego u obzir uzima zakonski propisane rokove. Na taj način ne prepoznaje da je stvarno trajanje procedure za ishođenje samo građevinske dozvole minimalno 180 dana za najjednostavnije zgrade iz 2. skupne građevina. Prema Doing Bussiness ocjeni taj period je 100 dana. Dugotrajnost i broj procedura direktna je posljedica Zakona o gradnji koji je od svog donošenja pokazivao nedostatke, a naknadnim izmjenama i dopunama nije predloženo rješenje kojima bi se nedostaci otklonili. Dokument u nastavku pokušava argumentirati jedan novi koncept svih procedura u području graditeljstva kojim bi se značajno smanjio broj procedura i njihovo trajanje za investitora. Taj koncept bazira se na ideji da je za potrebe ishođenje građevinske dozvole potreban: 1. idejni projekt kojim se utvrđuje ispunjenje lokacijskih uvjeta, 2. elaborat za utvrđivanje građevinske čestice, koridora, trase ili površine katastarskih čestica ili dijela katastarske čestice kao obuhvata zahvata u prostoru. Na temelju idejnog projekta, tijelo graditeljstva bi od svih javnopravnih tijela zatražilo posebne uvjete, koji bi na taj način postali sastavni dio građevinske dozvole. Idejni projekt osnovni je dokument koji daje kvalitetu svakoj zgradi i građevini u smislu njenog izgleda, funkcionalnosti, i ono najbitnije, uklopljenosti u prostor. Sve građevine, od zgrada, pa do specifičnih građevina kao što su prometnice, i druga infrastruktura, grade su u fizičkom prostoru te čak i kod generičkih i repitivnih rješenja nužna je njihova prilagodba specifičnoj lokaciji i specifičnim uvjetima. Sve to najbolje se ocrtava kroz idejni projekt. Za potrebe gradnje i izvođenja radova propisuje se izvedbeni projekt kojeg investitor i izvođač moraju osigurati na gradilištu tijekom izvođenja pojedinih radova. Pogotovo u današnje vrijeme sveopće digitalizacije, a uskoro i obveznih korištenja BIM sustava u projektiranju, razlika između idjenog i izvedbenog projekta, u samoj formi i sadržaju, udaljena je nekoliko operacija u softwarskom alatu. Dalje u tekstu kod objašnjavanja izvedbenog projekta, jasno se naglašava da se razrađuje do razine prema kojoj je određene radove moguće izvesti. Za neke radove će ta razina izvedbenog biti na razini današnjih glavnih projekata, a za druge nužno će biti rjševati specifične detalje na razini 1:1 mjerila. Sve to definirano je pravilima struke i dogovoru samog izvođača i projektanta. Dokaz za ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevine koji su sadržani u izvedbenom projektu i suglasnosti javnopravnih tijela za uporabu odnosno suglasnosti za priključenje potrebno je ishoditi do tehničkog pregleda i podnošenje zahtjeva za uporabnu dozvolu. Na ovaj način investitor bi imao najviše 8 procedura u procesu ishođenja svih dozvola u gradnji, koje bi se dodatno mogle skratiti na 5. sustavnijim korištenjem e-dozvola i konačnim sređivanjem zemljišnih knjiga i katastra. Cilj ovog dokumenta je pokazati da i unutar loše strukture i preopširnost postojećeg zakona takav koncept je moguće opravdati. Zbog činjenice da bi ovakva drastična izmjena utjecala i na mnoge druge Zakone i podzakonske akte, a koji nisu posebno razmatrani zbog prevelike složenosti cijelog sustava, predlaže se da donošenje novog Zakona bude prolongirano na 1.1.2020. do kada bi se sustavnim radom sve moglo uskladiti.   KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI ___________________________________________________________________ CRNO PISANO – prijedlog izmjena i dopuna PLAVO PISANO – dobri komentari na postojeći zakon i predložene izmjene i dopune CRVENO PISANO – prijedlozi članaka zakona koji obrazlažu u uvodu predloženi koncept ZELENO PISANO- obrazloženje ___________________________________________________________________ Članak 1. U Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) u članku 3. stavku 1. dodaje se novi podstavak 1. koji glasi: "1. elektronička oglasna ploča je internetska stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo, a koja je stranica integrirana u internetske stranice županija i jedinica lokalne samouprave čija upravna tijela izdaju građevinske dozvole i druge akte na temelju ovoga Zakona te lokacijske dozvole i druge akte na temelju zakona kojim se uređuje prostorno uređenje". Iza dosadašnjeg podstavka 1. koji postaje podstavak 2. dodaje se novi podstavak 3. koji glasi: "3. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula.". Dosadašnji podstavci 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9. 10. 11. 12. 13. i 14. postaju podstavci 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 16. U podstavku 15. koji postaje podstavak 17. iza riječi: "osim" dodaju se riječi: „ uvjeta priključenja i". Dosadašnji podstavci 16., 17., 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24. i 25. postaju podstavci 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26. i 27. Podstavak 26. koji postaje podstavak 28. mijenja se i glasi: "28. uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu". Dosadašnji podstavci 27. i 28. postaju podstavci 29. i 30. KOMENTAR Čl. 3. točka 21. (nekad 19. ) pojam Rekonstrukcije u svojoj definiciji bi trebao umjesto rječice „ili“ imati rječicu „i/ili“ jer je moguće da se zahvatom rekonstrukcije utječe na temeljna svojstva građevine , ali i na promjenu lokacijskih uvjeta. Predlažemo sljedeću izmjenu: U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira. Obrazloženje: Većinu pojmova u smislu ovog Zakona, propisa i akata donesenih na temelju ovog Zakona, moguće je definirati na općoj razini kako bi vrijedili kao jedinstveni s jasnim tumačenjem (opisnim i grafičkim) za područje cijele RH. U praksi se pokazalo kako je različito tumačenje pojedinih osnovnih pojmova kao što je definicija visine zgrade, udaljenost od međe, koeficijenti izgrađenosti, etaže, broje etaža, građevina, zgrada, javnopravna tijela i sl. često podložno različitim tumačenjima te ravnopravnost investitora nije postignuta. Članak 2. Članak 4. mijenja se i glasi: " (1) Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ovome Zakonu razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2.a skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti i provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 2.b skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti, a ne provodi postupak donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš 3.a skupina – građevine za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti 3.b skupina – zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti. (2) U slučaju ispunjavanja više uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ili sumnje, pri utvrđivanju skupine za određenu građevinu primjenjuje se zahtjevnija skupina.". KOMENTAR NA PREDLOŽENO: Na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom ili na zahtjevnost postupaka u vezi ishođenja građevinske dozvole ? To ne mora biti uvijek proporcionalno, odnosno gradnja jednostavnije građevine ( po skupinama ) ne znači i manji broj procesnih radnji u postupku ishođenja dozvole. Nadalje, u pojmovniku su se jasno razdvojili posebni uvjeti od uvjeta priključenja, a onda se kod razvrstavanja građevina iste građevine nigdje ne vežu i uz kriterij uvjeta priključenja ? Znači li to da se smatra kako uz postupak traženih posebnih uvjeta nužno idu i traženi uvjeti priključenja i obrnuto: ako nema posebnih uvjeta, nema ni uvjeta priključenja ? Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Gdje su nestale građevine definirane Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima? Primjer odnosa gore navedenog pod točkom 2. i spomenutog Pravilnika: Ako se npr. nad postojećom zgradom izvode radovi za koje je prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dostatan (samo) glavni projekt, a koja zgrada se nalazi unutar konzervatorske jezgre, tada su za istu potrebni posebni (konzervatorski) uvjeti, ali ne i uvjeti priključenja jer je zgrada postojeća pa time moguće i priključena. Prema tome, ona bi se trebala svrstati u kategoriju 2b, a prema dosadašnjem Zakonu bila je na dnu kategorizacije ??? Da li je to intencija zakonodavca s obzirom da se govori o pojednostavljenju ? Nadalje, svaka zgrada je građevina , ali svaka građevina nije zgrada pa je kategorija 3b zapravo podskup kategorije 3a. Nepotrebno detaljiranje kategorija, o čemu svjedoče i slijedeći članci izmjena koji ponovno često spajaju kategorije (čl. 59., čl. 101., čl. 124., čl. 140., čl. 144., čl. 162. ) Zatim, s obzirom na razdvajanje posebnih uvjeta od uvjeta priključenja, kako tumačiti tražene potvrde na glavni projekt za građevine iz čl. 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ? Da li su to potvrde glede posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja ? Ili jednog i drugog ? Ukoliko je točno ovo zadnje, uskladiti i u tom dijelu Pravilnik s novim Zakonom. U koju skupinu spadaju građevine iz navedenog Pravilnika ? Ovaj članak definitivno nije dobar !!! Što bi se kvalitativno i sadržajno promijenilo da njega uopće nema ? Kako on utječe na daljnju proceduru u postupku ishođenja građevinske dozvole ? Gdje se to vidi da je zbog različitih kategorija skraćena procedura ? Ona je ista, samo je sadržaj unutar procedure manji ili veći. S obzirom na novost „ e konferencije“, svejedno je da li se traži 3 ili 7 posebnih uvjeta; jedno, nijedno ili više uvjeta priključenja. Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Predlažemo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Članak 3. U članku 6. iza riječi: "tijelima," dodaju se riječi: " drugim javnopravnim tijelima". Članak 4. U članku 16. stavku 3. riječi: "odnosno od ministarstva nadležnog za socijalnu skrb za građevinu iz stavka 2. ovoga članka," brišu se. Članak 5. U članku 19. na početku stavka 1. stavlja se oznaka stavka: "(1)". Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: "(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt u pogledu vanjske mjere građevine do 0,30 metra, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. KOMENTAR Čl. 19 st. 2.….Što znači iznimno kad ni dosadašnja sintagma iz st. 1. istog članka „u skladu s pravilima struke“ nije bila jasna i izazivala je mnoga pitanja ? Znači li to da dopuštenih 0,30 m mijenjaju temeljne zahtjeve za građevinu i/ili lokacijske uvjete ? Predlažemo sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Članak 6. U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Fizička osoba koja je investitor građevine iz 3.b skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.". Stavak 3. briše se. Predlažemo sljedeću izmjenu: U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propisane ovim Zakonom i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće tehničke struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu." Obrazloženje: Dopušta se investitorima da kao ovlašteni inženjeri sami projektiraju vlastite građevine ukoliko zadovoljavaju posebne propise. Članak 7. U članku 59. stavku 2. riječi: "zgrada 3. skupine" zamjenjuje se riječima: "3.a i 3.b skupine". KOMENTAR Čl. 59. st. 2. : iza riječi građenja dodati građevine ( gramatički ), iako je stav o detaljiranju skupina 3a i 3b već rečen. Dosad se obaveza stručnog nadzora glede SAMO mehaničke otpornosti i stabilnosti odnosila samo na građevine 3. skupine (iz Pravilnika) ? Sada je taj „blaži“ kriterij ugrozio struku. Kako to pojednostavljuje proceduru ishođenja građevinske dozvole ? Ali zasigurno preskače kontrolu kvalitete gradnje glede drugih temeljnih svojstava građevine iz navedenih kategorija ? Članak 8. Članak 66. mijenja se i glasi: "(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom. (2) Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.). (3) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja, odnosno zamjena njihovih dijelova, osim u propisanom slučaju. (4) Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, te pravila za ispis projekata i ovjeru ispisa projekata, propisuje ministar pravilnikom.". Članak 9. U članku 68. stavcima 2. i 3. iza riječi: "posebnim uvjetima" stavljaju se zarezi i dodaju se riječi: "uvjetima priključenja". Iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase: "(4) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 2. ovoga članka. (5) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu prostornim planom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 3. ovoga članka.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti u smislu ovog Zakona razvrstavaju se prema namjeni i razini razrade na: 1. Idejni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Tipski projekt 4. Projekt uklanjanja građevine Iza članka 67. dodaje se naslova Idejni projekt. Članak 68. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt u smislu ovog Zakona je idejni arhitektonski projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole zgrada, te idejni projekt odgovarajuće tehničke struke koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole drugih građevina. (2) Idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ovim Zakonom, tehničkim propisma i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, te pravilima struke. Članak 69. mijenja se i glasi: (1) Izrad idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. Geomehaničkog elaborata 2. Konzervatorskog elaborata 3. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (2) Na temelju idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno za razradu izvedbenog projekta, slijedi izrada: 1. Krajobraznog elaborata 2. Prometnog elaborata 3. Elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 4. Elaborata zaštite od požara 5. Elaborata zaštite na radu 6. Elaborata zaštite od buke 7. Projekt racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite 8. Elaborata alternativnih sustava energije 9. Drugog potrebnog elaborata zatraženog od javnopravnog tijela Članak 10. Članak 70. mijenja se i glasi: "(1) Oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata u prostoru prikazuju se u arhitektonskom, odnosno građevinskom projektu određivanjem njihovih lomnih točaka prikazanih u GML formatu na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011) u koju je uklopljena katastarska podloga. (2) Ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice u prikazu iz stavka 1. ovoga članka mora se navesti broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru. (3) Određivanje lomnih točaka i njihov prikaz u GML formatu, uklop katastarske podloge iz stavka 1. ovoga članka te određivanje broja katastarske čestice iz stavka 2. ovoga članka obavlja ovlašteni inženjer geodezije.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 70. stavak (1) mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta zgrade je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje građevna čestica odnosno obuhvat zahvata u prostoru. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru. Članak 11. Članak 71. mijenja se i glasi: "(1) Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina, ovisno o vrsti građevine, određuje se kao trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova određen lomnim točkama prikazanim u GML formatu . (2) Trasa je prostor određen građevinskom dozvolom unutar kojega se smješta linijska građevina. (3) Građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola trasom se određuje smještaj građevine unutar koridora određenog lokacijskom dozvolom. (4) Građevine za koje se građevinskom dozvolom određuje građevna čestica i obuhvat zahvata u prostoru te način određivanja obuhvata zahvata u prostoru za određene vrste građevina propisuje ministar pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona.". Članak 71. mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta građevine je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezini dijelova. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje trase, koridora, odnosno površine katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova za gradnju građevine u katastru. Obrazloženje: U idejnom projektu i fazi građevinske dozvole potrebno je utvrditi isključivo točne međe čestice i po potrebi formirati česticu. Upisom GML točaka kako je predloženo izmjenama i dopunama u sustav, prikazuje se građevina koja u naravi još nije izvedena. Upis u katastar i unošenje GML datoteke u sustav predviđa se nakon izgradnje građevine. Članak 12. Članak 72. mijenja se i glasi: "Iznimno od članka 69. stavka 1. ovoga Zakona, glavni projekt za zgradu razvrstanu u 3.b skupinu građevina može sadržavati samo arhitektonski projekt i/ili građevinski projekt.". KOMENTAR Čl. 72. U prekriženom st. 1. tog članka također je stajala rječica „ i/ili “koja dosad nije izazvala tako mnogo uzbuđenja kao u novom čl. 72 iako ni tada , za građevine 3. skupine (Pravilnik), nije imala smisla. Kako se igdje glavni projekt može sastojati od samo jedne knjige ( jedne strukovne odrednice ), osim možda za prometnicu bez infrastrukture ? Koliko knjiga glavnog projekta treba imati npr. bazen ? U kojoj je on skupini ? Ako nije u 3b (a sigurno nije jer nije zgrada !) znači da mora imati više od dviju knjiga ? Minimum od dviju knjiga glavnog projekta je „privilegij“ koji pripada samo 3b skupini ( arhitektonska i građevinska) ? Prema dosadašnjem Zakonu mogao je imati samo jednu knjigu ( 3. skupina – Pravilnik – i/ili ) što je također bilo loše. Rezultat za bazen iz primjera je : s dosadašnje jedne knjige na barem tri knjige glavnog projekta. Ovaj slikoviti primjer pokazuje kako navedena kategorizacija nije u duhu intencija izmjena da se nešto smanji, skrati, ubrza… Ne želim reći da je svako ubrzanje nužno i dobro, ali primjer pokazuje nekonzistentnost namjere. Članak 72. mijenja se i glasi: (1) Iznimno od članka 69. stavka 1. ovog Zakona, za radove i građevine iz 3. skupine građevina može se izraditi samo izvedbeni projekt. Obrazloženje: Za jednostavne radove i građevine puno je bitniji izvedbeni projekt jer su to svi radovi i građevine koje se odmah izvode po tom projektu. To se pokazalo posebno osjetljivim kod energetskih obnova koje su provođene na temelju glavnih projekata. Još problematičnije je što su troškovnici rađeni na temlju glavnog projekta. Članak 13. U članku 74. stavku 3. podstavak 2. briše se. Dosadašnji podstavak 3. postaje podstavak 2. Članak 74. mijenja se i glasi: (1) Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata na temelju kojeg se zgrada, odnosno građevina gradi. Izvedenim projektom razrađuje se idejni projekt i daju dokazi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine te druge propisane i određene zahtjeve i uvjete javnopravnih tijela. (2) Izvedbeni projekt može biti: 1. Arhitektonski izvedbeni projekt 2. Građevinski izvedbeni projekt 3. Elektrotehnički izvedbeni projekt 4. Strojarski izvedbeni projekt (3) Sastavni dio izvedbenog projekta je i elaborat iskolčenja građevine odnosno zgrade. (4) Sastavnio dio izvedbenog projekta je troškovnik po kojem se ugovaraju radovi na građevini, odnosno zgradi i provode postupci definirani Zakonom o javnoj nabavi (5) Sadržaj i razina razrade izvedbenog projekta propisuje se posebnim propisom donesog na temelju ovog Zakona. Izvedbeni projekt mora biti izrađen da se na temelju njega u potpunosti može izgraditi zgrada, odnosno građevina. Obrazloženje: Glavni projekt kako je sada propisan preopsežan je za ishođenje građevinske dozvole, a nedovoljno razrađen za izvođenje. Na ovaj način rasterećuje se investitora u fazi ishođenja građevinske dozvole, a u fazi izvedbe osigurava mu se potpuna projektna dokumentacija potrebna za točno izvođenje. Javnopravna tijela kod izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja propisuju koje elemente izvedbenog projekta je potrebno izraditi za ishođenje suglasnosti za uporabu građevine. Elaborate, proračune, grafičke prikaze i sl. na temelju kojih daju suglasnost za uporabu građevine. Članak 75. mijenja se i glasi: Autorska prava na zgradi odnosno zgradi projektiranoj idejnim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu. Projektant idejnog projekta može se posebnim ugovorom o izradi projekta određi autorskog prava na projekt i građenje u skladu s tim projektom. Članak 14. Članak 80. mijenja se i glasi: "(1) Projektant može u svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola od upravnog tijela, odnosno Ministarstva zatražiti da ga obavijesti o načinu provedbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i/ili pojedinih odredbi prostornog plana. (2) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je na upit iz stavka 1. ovoga članka odgovoriti u roku od 15 dana od dana njegova zaprimanja.". Članak 15. Naslov iznad članka 81. i članak 81. mijenjaju se i glase: "Posebni uvjeti, uvjeti priključenja i potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola Članak 81. (1) U svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim opisa i grafičkog prikaza građevine i elaborata iz članka 82. stavka 3. ovoga Zakona. (3) Javnopravno tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te uvjete, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja.". Članak 81. mijenja se i glasi: (1) U svrhu ishođenja građevinske dozvole za građenje građevine odnosno zgrade, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po zahtjevu upravnog tijela odnosno Ministarstva utvrđuje posebne uvjete u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravnoj tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. (3) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka investitoru i/ili projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja. (4) U rješenju o uvjetima javnopravnog tijela, javnopravno tijelo mora navesti koji projekti, elaborati, grafički prilozi, proračuni i sl. su potrebni za ishođenje suglasnosti za upotrebu građevine. Obrazloženje: Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Ukoliko javnopravno tijelo ne izda uvjete neće sudjelovati niti u tehničkom pregledu i ishođenju uporabne dozvole. Članak 16. Članak 82. mijenja se i glasi: "(1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela zatražiti utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana od kojega to od njega zatraži projektant. (2) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. (3) U traženju iz stavka 1. ovoga članka projektant navodi podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja ili uz traženje prilaže opis i grafički prikaz građevine i/ili elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta. (4) Opis i grafički prikaz građevine sadrži, odnosno prikazuje podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja, a izrađuje ga projektant u elektroničkom obliku i potpisuje elektroničkim potpisom.". Članak 82. mijenja se i glasi: (1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana uredno predanog zahtjeva za građevinsku dozvolu. (2) Ishođenje uvjeta javnopravnih tijela može zatražiti i investitor o čemu se kod tijela za graditeljstvo sastavlja službena zabilježba. (3) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. Obrazloženje: Upravno tijelo ima 8 dana da pregleda idejni projekt i očituje se o njegovoj usklađenosti s lokacijskim uvjetima. Ukoliko utvrdi odstupanje, dužno je zatražiti izmjenu i dopunu te se vrijeme potrebno za ishođenje građevinske dozvole i uvjeta javnopravnih tijela produžuje. Članak 17. Članak 83. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova izdavanja te potvrde niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim glavnog projekta. (3) Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka potvrda glavnog projekta u slučaju iz odredbe članka 106.a stavka 3. ovoga Zakona izdaje se po zahtjevu investitora. (5) Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta ako javnopravno tijelo upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta u roku iz stavka 3. ovoga članka.". Članak 83. mijenja se i glasi: (1) Javnopravno tijelo koje je izdalo posebne uvjete, dužno je na zahtjev investitora i/ili projektanta izdati suglasnost za priključenje odnosno suglasnost za upotrebu u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva ili izdati rješenje kojim se zahtjev odbija. (2) Uz zahtjev za suglasnost, investitor i/ili projektant prilaže projekte, elaborate, grafičke prikaze, proračune i sl. propisane posebnim uvjetima. Obrazloženje: Usklađenost s posebnim uvjetima utvrđuje se nakon ishođenja građevinske dozvole, a do tehničkog pregleda. Na ovaj način osigurava se dovoljno vremena za sva usklađenja na pojedinim dijelovima radova definiranih specifičnim posebnim uvjetima Sastavni dio dokumentacije za tehnički pregled su i suglasnosti za upotrebu javnopravnih tijela. Članak 18. Članak 84. mijenja se i glasi: "Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde glavnog projekta u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole.". Članak 84. mijenja se i glasi: (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, projektant i/ili investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Članak 19. Iznad članka 85. dodaje se naslov koji glasi: "Potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se izdaje lokacijska dozvola". Članak 85. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova izdavanja te potvrde niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim lokacijske dozvole i glavnog projekta. (3) Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka potvrda glavnog projekta u slučaju iz odredbe članka 106.a stavka 3. ovoga Zakona izdaje se po zahtjevu investitora. (5) Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta ako javnopravno tijelo upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta u roku iz stavka 3. ovoga članka.". Članak 85. mijenja se i glasi: (1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". Članak 20. Članak 86. mijenja se i glasi: "Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde glavnog projekta u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole." Članak 21. Iznad članka 87. dodaje se naslov koji glasi: "Potvrda glavnog projekta o usklađenosti s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš i propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina". Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". PREDLAŽEMO Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". Članak 22. Naslov iznad članka 88. i članak 88. mijenjaju se i glase: "Žalba, odnosno tužba protiv rješenja o odbijanju utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrde glavnog projekta Članak 88. (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja projektant ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (2) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. i 2. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Članak 23. Članak 89. mijenja se i glasi: "(1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". KOMENTAR Čl. 81, 83., 85, 89.: U svim gore navedenim člancima u kojima se spominju javnopravna tijela koja izdaju posebne uvjete, uvjete priključenja i potvrde navodi se rješenje o obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda . Zar ne bi trebalo stajati Rješenje o odbijanju, a ne obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda ? Tim više što naslov ispred čl. 88. u sebi sadrži žalbu, odnosno tužbu protiv Rješenja o odbijanju…, a onda se u st. 1. istog čl. 88. opet spominje obustava ??? Članak 24. Naslov iznad članka 90. i članak 90. mijenjaju se i glase: "Komunikacija u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja i izdavanja potvrda glavnog projekta (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". PREDLAŽEMO (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". Članak 25. Članci 91., 92. i 93. brišu se. Članak 26. U članku 94. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "(5) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.". Članak 27. U članku 97. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: "(4) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.". Članak 28. U članku 101. stavku 1., 2. i 3. riječi: "2. i 3. skupine" zamjenjuju se riječima: "2.a, 2.b, 3.a i 3.b skupine". Članak 29. U članku: 105. stavku 1. riječi: "i ovlaštenog inženjera koji su u svojstvu glavnog projektanta, projektanta arhitektonskog projekta i projektanta geodetskog projekta izradili" zamjenjuju se riječima: " koji je u svojstvu projektanta arhitektonskog projekta ili glavnog projektanta izradio". U članku 106.a. brišu se stavci 2. i 3. Članak 30. Članak 108. mijenja se i glasi: "(1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor. (2) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže: 1. glavni projekt u elektroničkom obliku 2. ispis glavnog projekta ovjeren od projektanata i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjelovalo više projektanata 3. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana 4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. (3) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola, investitor uz dokumente iz stavka 2. ovoga članka, prilaže: 1. lokacijsku dozvolu i 2. parcelacijski elaborat za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom, izrađen u elektroničkom obliku ovjeren elektroničkim potpisom. (4) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za zgradu koja mora ispuniti zahtjeve energetske učinkovitosti prilaže se elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom.". Članak 108. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investior. (2) Zahtjevu za izdavanje građeivnske dozvole investitor prilaže: 1. Idejni projekt u elektroničkom obliku 2. Geodetski elaborat s potvrdom katastra o formiranju građevinske čestice, odnosno trase koridora ili površine katastarskih čestica ili njihovih dijelova. 3. Ispis idejnog projekta ovjeren od projektanta i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjlelovalo više projektanta 4. Potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. Dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. Članak 31. U članku 109. stavku 4. iza riječi: " stječe pravo građenja" stavlja se zarez i dodaju se riječi : " odnosno suglasnost davatelja koncesije u slučaju građenja infrastrukture koja se javno koristi". Članak 32. U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta 4. je idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., briše se. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. PREDLAŽEMO IZMJENU: U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta 4. je glavni idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je glavni idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je glavni idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., 4., 5. briše se. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. Čl. 110. Odnos st. 1. točka 7. i st. 2. točka 3 ? Nepotrebno ako se zna da poseban propis (ZPU) definira gdje je potrebno donijeti UPU ( za neizgrađeno i neuređeno područje, i urbanu sanaciju ). Ako se pogleda u čl. 79. st. 4. točka 3. konačnog prijedloga Zakona o prostornom uređenju (ZPU) isti je u suprotnosti sa stavkom 1. tog članka i ta suprotnost i nelogičnost je jednostavno prenijeta i u Zakon o gradnji . Zašto ? Zato jer je čestica po pojmovniku istog ZPU-a (točka 23. i 24. - pojam neuređenog zemljišta i osnovne infrastrukture ) definirana kao uređena ako ima osiguran pristup i odvodnju otpadnih voda pa za istu onda niti ne treba UPU dok čl. 79. st. 4. navodi iznimke moguće gradnje tamo gdje je potreban UPU. Dodaje se stavak (3) koji glasi: (3) Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Članak 33. U članku 111. podstavku 3. iza riječi: "dozvolom" dodaje se riječ: "i". U podstavku 4. riječ: "i" briše se te se stavlja točka na kraju rečenice. Podstavak 5. briše se. Članak 111. briše se. Čl. 114. Da li nakon izgradnje zgrade do stupnja potpune dovršenosti, temeljem samo glavnog projekta prema st. 2. istog članka, nakon građevinske dozvole do određenog stupnja dovršenosti i (prve) uporabne dozvole po građevinskoj treba još jedna uporabna nakon glavnog projekta ? Da li odgovor stoji u relaciji sa Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ( čl. 6. )? Ukoliko da, dodati slijedeći stavak, kao poveznicu. Članak 34. U članku 116. stavku 1. riječi: " njegovim mrežnim stranicama, a upravno tijelo poziv izlaže i na nekretnini za koju se izdaje građevinska dozvola" zamjenjuju se riječima: " elektroničkoj oglasnoj ploči". Članak 35. U članku 117. stavku 2. briše se zarez i riječi: "odnosno izlaže". Stavak 3. briše se. Članak 36. U članku 120. stavku 1. podstavku 3. iza riječi: "ploči tijela graditeljstva" dodaju se riječi: " i na elektroničkoj oglasnoj ploči". Stavak 3. mijenja se i glasi: "(3) Građevinska dozvola dostavlja se putem elektroničke oglasne ploče katastarskom uredu, jedinici lokalne samouprave na čijem se području namjerava graditi građevina i "Hrvatskim vodama", s glavnim projektom.". U stavku 4. riječi: "mrežnim stranicama tijela graditeljstva koje je tu dozvolu izdalo" zamjenjuju se riječima: " elektroničkoj oglasnoj ploči". Članak 37. Članak 122. briše se. KOMENTAR: Čl. 122. Zašto je prekrižen ? Kad se plaća komunalni i vodni doprinos ? Članak 38. U članku 123. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "(3) Rok iz stavka 1. ovoga članka ne teče za vrijeme trajanja postupka izvlaštenja ili odlučivanja o prijedlogu za donošenje odluke o služnosti ili pravu građenja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.". Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4. KOMENTAR: Čl. 123. st. 1. Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole. Čl. 123. st. 2. Smatra se da je investitor pristupio građenju u smislu st. 1. ovog članka od dana prijave početka građenja. Smatram da se građenju treba i faktički pristupiti u roku važenja akta jer u protivnom čl. 123. st. 1. gubi smisao. Upravo obrnuto, veću važnost dati dokazivanju stvarno započetih radova u zakonskom roku, a možebitno propuštanje formalne prijave početka građenja, započetog u zakonski ostavljenom roku, značilo bi samo prekršajnu prijavu, ne i prestanak važenja akta kojim se dopušta gradnja. Čemu onda uopće postoji obaveza početka građenja u ostavljenom roku, ako je svatko može ostvariti pukim pisanim podneskom , a stvarno započeti građenje npr. tek nakon 5-6 godina? Kako time postižemo svrhu Zakona ( zaštita roka važenja akta kojim se dopušta građenje), odnosno kako štitimo prostor i provodimo planske odredbe ? Članak 39. U članku 124. stavku 1. podstavku 2. riječi: " 2. skupine" zamjenjuju se riječima: "2.a i 2.b skupine". U podstavku 3. riječi : " 3. skupine" zamjenjuju se riječima: " 3.a i 3.b skupine". KOMENTAR: Čl. 124. … Rok za dovršenje zgrade … ne postoji veza niti sa jednom prekršajnom odredbom, ukoliko se taj rok ne poštuje ? Čemu onda taj rok ? Članak 124. mijenja se i glasi: (1) Građevina, odnosno zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice biti dovršena u sljedećem roku: 1. Iz 1. skupine u roku 5 godina 2. Iz 2. skupine u roku 3 godina 3. Iz 3. skupine u roku 2 godine (2) Rok iz stavka 1. ovog članka počinje teći od dana pravomoćne građevinske dozvole. (3) Rokovi iz stavka 1. ovog članka mogu se produžiti, za što investitora mora dostaviti opravdani razlog. Opravdani razlozi su proplemi uočeni tijekom građenja, a koji utječu na temeljne zahtjeve za građenje, zbog kojih se mora pristupiti izmjeni ili dopuni projektiranih tehničkih rješenja, tehnologije građenja i sl. (4) Produljenje iz stavka 3. ovog članka odobrava upravno tijelo, odnosno Ministarstvo do najviše dvostrukog roka propisanog stavkom 1. ovog članka. (5) Izmjenom i/ili dopunom građevinske dozvole počinju teći novi rokovi iz stakva 1. ovog članka. DODATNO: posebnim stavkom ovog Zakona definirati kaznane i prekršajne odredbe za nepoštovianje ovog članka. KOMENTAR: Čl. 127. Promjena investitora Čl. 127. st. 4. : Rješenje o promjeni imena ….dostavlja se prijašnjem i novom investitoru te građevinskoj inspekciji. Da li je to potrebno kad se građevinska dozvola ionako ne šalje građevinskoj inspekciji (čl. 120. st. 3. ) , zašto bi se onda slalo rješenje o promjeni njenog imena (investitora) ? Članak 40. U članku 131. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase: "(2) U prijavi početka građenja investitor je dužan navesti klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole, izvođača i nadzornog inženjera, te uz prijavu priložiti glavni projekt u elektroničkom obliku s propisanim potvrdama za građevinu koja se prema ovom Zakonu gradi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, glavni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica.". Članak 131. mijenja se i glasi: (1) Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije tri dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja. (2) Početak građenja ne može početi ranije od osam dana nakon ishođenja pravomoćne građevinske dozvole. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od izdavanja pravomoćne građevinske dozvole o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, idejni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (4) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od jedan dan od prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada. Članak 41. U članku 135. stavku 1. podstavak 10. briše se. Dosadašnji podstavak 11. postaje podstavak 10. Članak 135. mijenja se i glasi: (1) Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati: 1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu 2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača 3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova 4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera 5. građevinsku dozvolu, izvedbeni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona 6. izvješće o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano 7. građevinski dnevnik 8. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 9. elaborat iskočlenja građevine 10. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koj uređuju gospodarenje otpadom. (2) Dokumentacija iz stavka 1. ovog članka mora biti napisana na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom. (3) Dokumentacija iz stavka 1., podstavak 5., 6., 7., 8. ovog članka nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine. Članak 42. U članku 137. stavku 2. podstavci 5. i 6. mijenjaju se i glase: "5. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom 6. geodetski elaborat i/ili drugi akt određen posebnim propisima na temelju kojega se u katastru, odnosno katastru infrastrukture i zemljišnoj knjizi evidentiraju zgrade, druge građevine, odnosno način korištenja zemljišta s podacima o lomnim točkama građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u GML formatu u elektroničkom obliku". Podstavak 7. briše se. Dosadašnji podstavci 8. i 9. postaju podstavci 7. i 8. KOMENTAR: Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. Da li se to mora primijeniti i kod uporabnih dozvola za određene građevine ( do 15. 02. 1968. i do 01. 10. 2007.) ili isključivo za najnovije uporabne dozvole (nakon „novih“ građevinskih dozvola) ? Ovo iz razloga jer se nametnulo pitanje pravnog interesa podnositelja zahtjeva kod uporabnih dozvola za određene građevine. Članak 137. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. (2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže: 1. Fotokopiju građevinske dozvole osim za građevine i radove iz 3. skupine. 2. Izvedbeni projekt s dokazima ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu. 3. Suglasnosti za priključenje, odnosno suglasnosti za upotrebu ishođene od javnopravnih tijela koja su u građevinskoj dozvoli izdali svoje uvjete. 4. Podatke o sudionicima u gradnji 5. Pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine 6. Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine 7. Izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s gedetskim elaboratom i elaboratom iskločenja, ako je za građevinu ili zgradu isti bilo potrebno izraditi. 8. Geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, odnosno geodetski elaborat vodova (infrastrukture), koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina, odnosno geodetske poslove u jedinici lokalne samouprave, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru, odnosno katastru vodova. 9. Energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu za koju mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti. Članak 43. U članku 139. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Investitor, odnosno vlasnik građevine dužan je omogućiti provedbu tehničkog pregleda, na tehničkom pregledu osigurati prisustvo svih sudionika u gradnji i na tehničkom pregledu dati na uvid dokumentaciju iz članka 135. stavka 1. ovoga Zakona, a po potrebi i drugu propisanu dokumentaciju.". Članak 44. U članku 140. stavku 2. riječi: "sudionici u gradnji" zamjenjuju se riječju: "investitor". St avak 3. mijenja se i glasi: " (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na tehnički pregled građevine 3.a i 3.b skupine poziva se investitor.". Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "(5) Pozive na tehnički pregled tijelo graditeljstva javnopravnim tijelima iz stavka 2. ovoga članka dostavlja elektroničkim putem elektroničke oglasne ploče.". Članak 45. U članku 144. stavku 2. riječi: "izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju glavnog projekta" zamjenjuju se riječima: "3.a i 3.b skupine". KOMENTAR: Čl. 144. st. 1. točka 3: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne ili druge infrastrukture određene građevinskom dozvolom Prema čl. 146. st. 4. točka 2. Zakona o prostornom uređenju (ZPU), građevinska dozvola za zgradu može se izdati ako je za pristupnu prometnicu tek izdana građevinska dozvola (izvršna, pravomoćna ?). Što čl. 144. st. 1. točka 3. , odnosno pojam priključenja na prometnu površinu, znači za uporabnu dozvolu zgrade ? Da je prometnica izvedena u naravi ili više od toga : da je za istu prometnicu izdana uporabna dozvola ? Čl. 144. st. 2. točka 2, a odnosi se na građevine iz 3a i 3b skupine: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom Iz ovog članka koji nosi „visoki“ broj 144., prvi put u Zakonu postaje jasno da za stambene /poljoprivredne zgrade do 400 m2 (600 m2) BRP, ukoliko nemaju posebnih uvjeta, nije potrebna građevinska dozvola već samo glavni projekt ??? Ili je to neka zabuna ? Dakle, neupravni postupak umjesto upravnog ? Tko će kontrolirati da li je koji poseban uvjet ipak „promaknuo“ ? Odgovornost projektanta ? Mogućnost kontrole dana je jedino kroz uporabnu dozvolu ? Zar nije bolje ići principom prevencije ? Nadalje, sudska praksa je zauzela stav da građevinski inspektor nema ovlasti komentirati i tumačiti prostorni plan. U slučaju masovnih gradnji stambenih zgrada do 400 m2 BRP bez građevinske dozvole, tko će preuzeti odgovornost ? Članak 144. mijenja se i glasi: Uporabna dozvola za građevine odnosno zgrade izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenog tehničkog pregleda ako se utvrdi da je: 1. uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija 2. sastavljen zapisnik o obavljenom tehničkom pregledu kojim se potvrđuje da na izvedenoj građevini odnosno izvedenim radovima nema nedostataka. Članak 46. U članku 148. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat i/ili drugi akt iz članka 137. stavka 6. ovoga Zakona putem elektroničke oglasne ploče radi njegove provedbe u katastru, odnosno katastru infrastrukture. (2) Katastarski ured promjene u katastru, odnosno katastru infrastrukture na temelju elaborata i/ili drugog akta iz stavka 1. ovoga članka provodi po službenoj dužnosti.". Članak 47. Članak 148.a mijenja se i glasi: "(1) Podnositelj zahtjeva za evidentiranje zgrade, druge građevine, odnosno načina korištenja zemljišta u katastru, odnosno katastru infrastrukture može uz svoj zahtjev priložiti uporabnu dozvolu. (2) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo koje je dozvolu izdalo, njezine oznake i datum izdavanja. Ako uporabna dozvola nije priložena, katastarski ured nadležnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja obavijest da dozvola nije priložena.". Članak 148. mijenja se i glasi: (1) građevinu za koju je propisano evidentiranje u katastru, odnosno katastru vodava, katasrski ured evidentira u katastru, odnosno katastru vodova (infrastruktura) po službenoj dužnosti na temelju geodetskog elaborata koji je sastavni dio zahtjeva za uporabnu dozvolu. (2) Tijelo graditeljstva po službenoj dužnosti dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat iz stavka 1. ovog članka. (3) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja. Članak 48. U članku 154. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave radova na uklanjanju građevine o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada.". Članak 49. U članku 156. stavku 1. riječi: " ovlaštenih osoba, " brišu se. Stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s naputkom iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.". Članak 50. U članku 162. stavku 5. riječi: "3. skupine" zamjenjuju se riječima : " 3.a i 3.b skupine". Točka 10. PREKRŠAJNE ODREDBE: Ne postoje prekršaji vlasnika, a s druge strane, inspekcijska rješenja mogu se donijeti i vlasniku pa kako pomiriti tu činjenicu s obavezom građevinskog inspektora da podnese optužni prijedlog ? Čl. 183. točka 1….da li utvrđenje da je građevina u pogledu namjene, mjera, oblika i veličine čestice i smještaja na istoj u skladu s dozvolom znači da treba tu usklađenost i numerički izraziti (pisati dimenzije, etažnost, namjenu) ili je dosta navesti da je usklađena s dozvolom pa citirati frazu iz Zakona ? Ovo iz razloga jer kod uporabne dozvole za građevinu izgrađenu do 15. 02. 1968. godine Zakon jasno navodi da treba pisati vanjsku veličinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine ( visina, dužina i širina). PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 51. Postupci započeti po Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po tom Zakonu. Članak 52. Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) izdaje se po tom Zakonu. Članak 53. Uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju zakona koji je važio prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdaje tijelo graditeljstva, koje je izdalo građevinsku dozvolu. Članak 54. Ministar je dužan naputak iz članka 6. stavka 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ministar je dužan pravilnik iz članka 66. stavka 4. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 55. Ovaj Zakon stupa na snagu 1.1.2020. godine. osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
65 Teodor Cvitanović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Protiv sam ovakvih izmjena Zakona o gradnji. Posebno štetnim smatram odredbe po kojima se za većinu gradnje u našoj lijepoj zemlji (do 400 m2 za koje se ne izdaju posebni uvjeti) omogućava gradnja samo uz arhitektonski i građevinski projekt. Osim sa zdravim razumom, takav koncept je u suprotnosti i s propisima iz područja energetske učinkovitosti koje su ova i prethodne Vlade prepisale iz europskih direktiva. Kako mislite osigurati i dokazati potrebne uštede i energetsku učinkovitost bez strojarskih i elektrotehničkih projekata, bez fizike zgrade? Kako ste zamislili osiguranje sigurnosti korisnika buduće zgrade koja će biti izvedena bez elektrotehničkog projekta, bez strojarskog projekta? Tko će to 'razvlačit' po kućama? Izvođač? Vodovod i kanalizacija spadaju pod građevinski projekt, pa će sigurno netko tumačiti da ovaj prijedlog izmjena znači gradnju temeljem projekata arhitekture, statike i ViK. Osobno podržavam koncept koji je više kolega tu detaljno opisalo - građevinska dozvola temeljem idejnog projekta (koji bi sadržavao i idejna rješenja svih struka) + izvedbeni projekti svih struka za gradnju i priključke. Naravno, taj prijedlog bi trebalo još doraditi, ali mislim da je dobra osnova za smanjenje procedura, uz očuvanje, odnosno poboljšanje utjecaja struke na gradnju. Prihvaćen Prihvaća se.
66 Tele2 d.o.o., Josipa Marohnića 1, Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Iako nije predmet izmjena, predlažemo da se iza čl. 101. doda čl. 101.a i 101.b, a koji glase: Članak 101.a (1) Javnopravna tijela ne smiju neopravdano ograničavati postavljanje bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa za potrebe razvoja komunikacijske infrastrukture. (2) Jedinstvena pravila kojima se uređuje postavljanje bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa propisat će se posebnim propisom u skladu s Europskim zakonikom elektroničkih komunikacija i drugim provedbenim propisima. Članak 101.b (1) Javnopravna tijela ne smiju uvjetovati postavljanje bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa koje su u skladu s odredbama Europskog zakonika elektroničkih komunikacija nikakvim pojedinačnim prethodnim dozvolama. (2) Iznimno, tijela iz st. 1. ovog članka mogu zahtijevati dozvole za postavljanje bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa na zgradama ili mjestima arhitektonske, povijesne ili prirodne vrijednosti koji su zaštićeni zakonom ili drugim propisom te iz razloga javne sigurnosti. Obrazloženje: postavljanje bežičnih pristupnih točaka kratkog dometa (tzv. small cells) nužno je za uvođenje i funkcioniranje 5G tehnologije, a implementiranje koje je tehnologije jedan od najvažnijih strateških ciljeva daljnjeg razvoja elektroničkih komunikacija. Predlaže se uvođenje navedenih odredaba u Zakon o gradnji obzirom isto spada u područje izgradnje, a predložene odredbe sukladne su čl. 57. Europskog zakonika elektroničkih komunikacija. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer spomenuta skupina građevina nema, ne može i ne treba imati prednost u planiranju prostora pred drugim skupinama građevina i drugim javnim interesima.
67 Tele2 d.o.o., Josipa Marohnića 1, Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Iako nije predmet izmjena, predlažemo da se čl. 128. st. 4. trenutno važećeg Zakona o gradnji izmijeni na način da isti sada glasi: „(4) U projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka investitor, projektant i izvođač dužni su pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako to nije zabranjeno prostornim planom ili drugim propisom s kojim su jedinice lokalne i regionalne samouprave obvezne uskladiti svoje prostorne planove.“ Obrazloženje: Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 21. studenoga 2012. godine donijela Uredbu o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (dalje: Uredba) kojom se propisuju mjerila razvoja EKI. Predmetna Uredba, između ostalog, propisuje kako se planiranje položaja EKI – samostojećih antenskih stupova utvrđuje na temelju podloge koju čini objedinjeni plan razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture (dalje: objedinjeni plan). Uredbom je također određeno da jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice regionalne samouprave trebaju uskladiti svoje prostorne planove s Uredbom. Između ostalog određeno je da odredbe za provođenje prostornih planova ne smiju umanjivati i/ili ograničavati elektroničke komunikacijske zone („EKI zone“) koje će na temelju objedinjenog plana biti unesene u grafički prikaz tih prostornih planova prilikom usklade istih s Uredbom. Pored toga, propisano je da antenske prihvate, odnosno EKI koja se postavlja na postojeće građevine, ne treba planirati u prostornom planu. Člankom 13. Uredbe obvezuju se JLS/JRS da usklade odredbe dokumenata prostornog uređenja, odnosno prostorne planove iz svojeg djelokruga s odredbama iste prigodom njihove prve izrade, odnosno prve izrade njihovih izmjena i/ili dopuna. Također, propisano je da se do usklađenja dokumenata prostornog uređenja s odredbama Uredbe neposredno primjenjuje Uredba. S tim u vezi ukazujemo i na recentnu ustavnosudsku i upravnosudsku praksu iz koje nedvojbeno proizlazi da su se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom izrade dokumenata prostornog uređenja dužne pridržavati propisa kojima se regulira planiranje i izgradnja EKI. Naime, Ustavni sud je dana 27. ožujka 2018. godine donio rješenje broj U-II-2392/2014 predmet kojeg je upravo ocjena odnosa Uredbe te dokumenata prostornog uređenja kojima se predviđaju moguća područja postavljanja EKI. U tom smislu, investitor, projektant i izvođač su se prilikom projektiranja i građenja građevina koje se grade prema pravilniku iz čl. 128. st. 1. ovog Zakona dužni pridržavati i odredaba Uredbe, a koja je propis s kojim je potrebno uskladiti prostorne planove. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer spomenuta skupina građevina nema, ne može i ne treba imati prednost u planiranju prostora pred drugim skupinama građevina i drugim javnim interesima.
68 Tele2 d.o.o., Josipa Marohnića 1, Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 44. Na kraju čl. 140. st. 3. brisati točku te dodati sljedeći tekst: „ ,dok se na tehnički pregled za građevine 4. skupine pozivaju investitor i ostali sudionici u gradnji." podredno: „ ,dok se na tehnički pregled za građevine koje se grade prema pravilniku iz čl. 128. st. 1. ovog Zakona pozivaju investitor i ostali sudionici u gradnji." Obrazloženje: Prema Zakonu o gradnji koji je trenutno na snazi, a radi ubrzavanja postupaka izdavanja dozvola, na tehničkom pregledu za EKI sudjelovali su investitor i sudionici u gradnji. Predloženom izmjenom dodaje se administrativno opterećenje, što će za posljedicu imati usporavanje izgradnje i razvoja EKI. Nije prihvaćen Ne prihvaća, jer se to ne cijeni dobrim rješenjem.
69 Tele2 d.o.o., Josipa Marohnića 1, Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 42. U članku 137. iza podstavaka 5. i 6. dodaje se podstavak 7. koji se podstavak predloženim izmjenama briše, a koji podstavak 7. sada glasi: „(7) Iznimno, podstavci 5. i 6. se ne odnose na građevine svrstane u 4. skupinu, osim ako se radi o samostojećim objektima.“ podredno: „(7) Iznimno, podstavci 5. i 6. se ne odnose na građevine koje se grade prema pravilniku iz čl. 128. st. 1. ovog Zakona, osim ako se radi o samostojećim objektima.“ Obrazloženje: za postavljanje EKI koja u naravi predstavlja antenski prihvat na postojećoj građevini i za koju se ne formira posebna čestica nije potrebno usklađivati projekt s propisima o državnoj izmjeri i katastru budući da se zahvat u prostoru odnosi na postojeće objekte. Ukoliko bi se pak radilo o samostojećim objektima, odnosno samostojećim antenskim stupovima, svrsishodno je zatražiti suglasnost tijela nadležnog za katastar. Prihvaćen Prihvaća se na način da se uz zahtjev u tom slučaju prilaže geodetski snimak izvedenog stanja.
70 Tele2 d.o.o., Josipa Marohnića 1, Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 21. Na kraju čl. 87. st. 2. dodati sljedeći tekst: „Iznimno za građenje građevine svrstane u 4. skupinu za koje se ne formira građevinska čestica nije potrebno utvrđivati usklađenost glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, osim ako se radi o samostojećim objektima.“ podredno: „Iznimno za građenje građevine koje se grade prema pravilniku iz čl. 128. st. 1. ovog Zakona za koje se ne formira građevinska čestica nije potrebno utvrđivati usklađenost glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, osim ako se radi o samostojećim objektima.“ Obrazloženje: za postavljanje EKI koja u naravi predstavlja antenski prihvat na postojećoj građevini i za koju se ne formira posebna čestica nije potrebno usklađivati projekt s propisima o državnoj izmjeri i katastru budući da se zahvat u prostoru odnosi na postojeće objekte. Ukoliko bi se pak radilo o samostojećim objektima, odnosno samostojećim antenskim stupovima, svrsishodno je zatražiti suglasnost tijela nadležnog za katastar. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer to nije potrebno obzirom da takva obveza nije propisana za spomenute građevine.
71 Tele2 d.o.o., Josipa Marohnića 1, Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. Na kraju čl. 83. st. 1. dodati sljedeći tekst: „Iznimno za građevine svrstane u 4. skupinu javnopravno tijelo na traženje projektanta ili investitora izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima.“ podredno: „Iznimno, za građevine koje se grade prema pravilniku iz čl. 128. st. 1. ovog Zakona javnopravno tijelo na traženje projektanta ili investitora izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima.“ Obrazloženje: Prema Zakonu o gradnji koji je trenutno na snazi, a radi ubrzavanja postupaka izdavanja potvrde glavnog projekta, investitor i projektant su ovlašteni zatražiti isto. Predloženom izmjenom se dodaje administrativno opterećenje, što će za posljedicu imati usporavanje postupaka dobivanja potvrda na projekte i sporiji razvoj EKI. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona
72 Tele2 d.o.o., Josipa Marohnića 1, Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 16. Na kraju čl. 82. st. 1. dodati sljedeći tekst: „Iznimno, za građevine svrstane u 4. skupinu utvrđivanje posebnih uvjeta ovlašten je zatražiti investitor ili projektant, a koje građevine moraju biti u skladu s prostornim planom ili drugim propisom s kojim su jedinice lokalne i regionalne samouprave obvezne uskladiti svoje prostorne planove.“ podredno: „Iznimno, za građevine koje se grade prema pravilniku iz čl. 128. st. 1. ovog Zakona utvrđivanje posebnih uvjeta ovlašten je zatražiti investitor ili projektant, a koje građevine moraju biti u skladu s prostornim planom ili drugim propisom s kojim su jedinice lokalne i regionalne samouprave obvezne uskladiti svoje prostorne planove.“ Obrazloženje: Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 21. studenoga 2012. godine donijela Uredbu o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (dalje: Uredba) kojom se propisuju mjerila razvoja EKI. Predmetna Uredba, između ostalog, propisuje kako se planiranje položaja EKI – samostojećih antenskih stupova utvrđuje na temelju podloge koju čini objedinjeni plan razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture (dalje: objedinjeni plan). Uredbom je također određeno da jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice regionalne samouprave trebaju uskladiti svoje prostorne planove s Uredbom. Između ostalog određeno je da odredbe za provođenje prostornih planova ne smiju umanjivati i/ili ograničavati elektroničke komunikacijske zone („EKI zone“) koje će na temelju objedinjenog plana biti unesene u grafički prikaz tih prostornih planova prilikom usklade istih s Uredbom. Pored toga, propisano je da antenske prihvate, odnosno EKI koja se postavlja na postojeće građevine, ne treba planirati u prostornom planu. Člankom 13. Uredbe obvezuju se JLS/JRS da usklade odredbe dokumenata prostornog uređenja, odnosno prostorne planove iz svojeg djelokruga s odredbama iste prigodom njihove prve izrade, odnosno prve izrade njihovih izmjena i/ili dopuna. Također, propisano je da se do usklađenja dokumenata prostornog uređenja s odredbama Uredbe neposredno primjenjuje Uredba. S tim u vezi ukazujemo i na recentnu ustavnosudsku i upravnosudsku praksu iz koje nedvojbeno proizlazi da su se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom izrade dokumenata prostornog uređenja dužne pridržavati propisa kojima se regulira planiranje i izgradnja EKI. Naime, Ustavni sud je dana 27. ožujka 2018. godine donio rješenje broj U-II-2392/2014 predmet kojeg je upravo ocjena odnosa Uredbe te dokumenata prostornog uređenja kojima se predviđaju moguća područja postavljanja EKI. U tom smislu bi predmetne građevine morale biti u skladu i s navedenom Uredbom, a koja je propis s kojim je potrebno uskladiti prostorne planove. Dalje, prema Zakonu o gradnji koji je trenutno na snazi, a radi ubrzavanja postupaka izdavanja posebnih uvjeta, investitor i projektant su ovlašteni zatražiti iste. Predloženom izmjenom se dodaje administrativno opterećenje, što će za posljedicu imati usporavanje postupaka dobivanja potvrda na projekte i sporiji razvoj EKI. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona
73 Tele2 d.o.o., Josipa Marohnića 1, Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 15. Na kraju čl. 81. st. 1. dodati sljedeći tekst: „Iznimno, za građevine koje su svrstane u 4. skupinu javnopravno tijelo utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja na traženje projektanta ili investitora.“ podredno: „Iznimno, za građevine koje se grade prema pravilniku iz čl. 128. st. 1. ovog Zakona javnopravno tijelo utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja na traženje projektanta ili investitora.“ Obrazloženje: Prema Zakonu o gradnji koji je trenutno na snazi, a radi ubrzavanja postupaka izdavanja posebnih uvjeta, investitor i projektant su ovlašteni zatražiti iste. Predloženom izmjenom se dodaje administrativno opterećenje, što će za posljedicu imati usporavanje postupaka dobivanja potvrda na projekte i sporiji razvoj EKI. Prihvaćen Prihvaća se.
74 Tele2 d.o.o., Josipa Marohnića 1, Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 9. Na kraju stavka 5. dodati sljedeći tekst: „Iznimno, glavni projekt za građevine koje su svrstane u 4. skupinu sadrži izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom ili drugim propisom s kojim su jedinice lokalne i regionalne samouprave obvezne uskladiti svoje prostorne planove.“ podredno: „Iznimno, glavni projekt za građevine koje se grade prema pravilniku iz čl. 128. st. 1. ovog Zakona sadrži izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom ili drugim propisom s kojim su jedinice lokalne i regionalne samouprave obvezne uskladiti svoje prostorne planove.“ Obrazloženje: Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 21. studenoga 2012. godine donijela Uredbu o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (dalje: Uredba) kojom se propisuju mjerila razvoja EKI. Predmetna Uredba, između ostalog, propisuje kako se planiranje položaja EKI – samostojećih antenskih stupova utvrđuje na temelju podloge koju čini objedinjeni plan razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture (dalje: objedinjeni plan). Uredbom je također određeno da jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice regionalne samouprave trebaju uskladiti svoje prostorne planove s Uredbom. Između ostalog određeno je da odredbe za provođenje prostornih planova ne smiju umanjivati i/ili ograničavati elektroničke komunikacijske zone („EKI zone“) koje će na temelju objedinjenog plana biti unesene u grafički prikaz tih prostornih planova prilikom usklade istih s Uredbom. Pored toga, propisano je da antenske prihvate, odnosno EKI koja se postavlja na postojeće građevine, ne treba planirati u prostornom planu. Člankom 13. Uredbe obvezuju se JLS/JRS da usklade odredbe dokumenata prostornog uređenja, odnosno prostorne planove iz svojeg djelokruga s odredbama iste prigodom njihove prve izrade, odnosno prve izrade njihovih izmjena i/ili dopuna. Također, propisano je da se do usklađenja dokumenata prostornog uređenja s odredbama Uredbe neposredno primjenjuje Uredba. S tim u vezi ukazujemo i na recentnu ustavnosudsku i upravnosudsku praksu iz koje nedvojbeno proizlazi da su se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom izrade dokumenata prostornog uređenja dužne pridržavati propisa kojima se regulira planiranje i izgradnja EKI. Naime, Ustavni sud je dana 27. ožujka 2018. godine donio rješenje broj U-II-2392/2014 predmet kojeg je upravo ocjena odnosa Uredbe te dokumenata prostornog uređenja kojima se predviđaju moguća područja postavljanja EKI. U tom smislu, sastavni dio glavnog projekta za izgradnju EKI bi trebala biti Izjava projektanta o usklađenosti zahvata u prostoru s Uredbom, koja je propis s kojim je potrebno uskladiti prostorne planove. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
75 Tele2 d.o.o., Josipa Marohnića 1, Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažemo da se zadrži kategorizacija građevina kako je ona propisana aktualnim Zakonom o gradnji te da se u tom pogledu Zakon ne mijenja. Podredno, predlažemo da se čl. 2. st. 1. Prijedloga izmijeni na način da umjesto riječi „u pet skupina“ sada treba pisati „u šest skupina“ te da se ispod točke 3.b doda sljedeća točka: „4. skupina - građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.“ Obrazloženje: građevine elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (EKI) su građevine koje se temeljem Pravilnika iz članka 128. grade odnosno izvode bez građevinske dozvole. Novim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji se u potpunosti briše kategorija jednostavnih građevina. Posljedično se dovodi u pitanje transparentnost postupanja prilikom gradnje i izvođenja EKI pred nadležnim javnopravnim tijelima obzirom se takvom izmjenom praktički negira poseban pravni režim takvih građevina, a što će u praksi dovesti do različitih tumačenja o tome u koju bi skupinu građevina jednostavne građevine sada trebale pripadati te će se na taj način ugroziti razvoj mreža pokretnih komunikacija i implementiranje novih tehnologija (prvenstveno 5G tehnologije). Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je novo razvrstavanje za sustav e Dozvola.
76 Tele2 d.o.o., Josipa Marohnića 1, Zagreb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U pogledu objavljenog Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (dalje: ZID ZOG) prvenstveno ističemo da je nesvrsishodno i protivno očekivanim ciljevima koje izmjene Zakona o gradnji žele postići donositi ZID ZOG-a po hitnom postupku. U ovom konkretnom slučaju radi se o zakonu koji regulira iznimno osjetljivo područje kojeg u praksi zbog svoje specifičnosti svakodnevno primjenjuje velik broj pravnih subjekata, a koje izmjene u sebi sadrže niz dvojbenih, neprihvatljivih i zbunjujućih rješenja koje zasigurno neće doprinijeti lakšem i bržem ishođenju potrebnih dozvola, kao niti samom građenju opterećenom nepotrebnim administrativnim procedurama koje će svakako dovesti do negativne klime u području građenja i investiranja, a što će direktno utjecati i na razvoj gospodarstva Republike Hrvatske. Navedeno se odnosi i na problematiku predložene nove kategorizacije građevina iz koje se sada brišu građevine koje se prema pravilniku iz čl. 128. st. 1. trenutno važećeg Zakona o gradnji grade bez građevinske dozvole te se uvode nove podkategorije građevina, a što za predmetne jednostavne građevine iz sadašnje 3. skupine građevina znači da će referenti koji budu obrađivali zahtjeve teleoperatera u pogledu tih jednostavnih građevina gotovo sigurno imati različita tumačenja o tome trebaju li jednostavne građevine sada spadati u 2.a ili 2.b ili koju drugu skupinu građevina, što će dovesti do velike pravne nesigurnosti i neujednačenosti u postupanju javnopravnih tijela, a što zasigurno neće ići u prilog prvenstveno telekomunikacijskim operaterima čije područje djelovanja zahtjeva jasne i nedvosmislene standarde i odredbe koje nisu podložne različitim tumačenjima. Nadalje, ukazujemo na odredbu čl. 204. st. 1. Poslovnika Hrvatskog sabora, a koja odredba propisuje da se zakon iznimno može donijeti po hitnom postupku. Zakoni se po hitnom postupku donose kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprečavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu. Po hitnom postupku donose se zakoni koji se usklađuju s dokumentima Europske unije ako to zatraži predlagatelj (čl. 206. st. 1.). Smatramo da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni propisani uvjeti za donošenje zakona po hitnoj proceduri, a posebno ne uvjet sprečavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu obzirom da će baš ovakvo ishitreno donošenje loše razrađenog zakona koji neće biti usklađen s drugim relevantnim propisima dovesti do problema u primjeni istog Zakona, a samim time onda i do bitnih poremećaja ne samo u području građenja, već i u području cjelokupnog gospodarstva. Stoga predlažemo da se donošenje ZID ZOG-a odgodi barem do 1. siječnja 2020. te da se objavljeni Nacrt, a sukladno prijedlozima zainteresiranih strana sadržanim u pristiglim komentarima, vrati na doradu radnoj skupini. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnje nisu točne. Sva rješenja su potpuno jasna, a to što pojedini korisnici prostora nisu favorizirani pred drugim korisnicima, ne znači da rješenje ne valja.
77 Tea Pezzi Vrcelj KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 14. Potpuno se slažem sa komentarima kolega koji predlažu da se uvede neka vrsta potvrde idejnog projekta o usklađenosti sa zakonskom i prostornom planskom dokumentacijom (i to u vidu pisanog dokumenta!) jer je jedan od najvećih problema u praksi upravo različito tumačenje da li je nešto usklađeno sa prostornim planom ili ne. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer to nije predmet Zakona o gradnji.
78 Tea Pezzi Vrcelj KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 13. Slažem se sa prethodnim komentarima u kojima piše da bi članak 13 trebao biti formiran na slijedeći način: Članak 74. mijenja se i glasi: (1) Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata na temelju kojeg se zgrada, odnosno građevina gradi. Izvedenim projektom razrađuje se idejni projekt i daju dokazi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine te druge propisane i određene zahtjeve i uvjete javnopravnih tijela. (2) Izvedbeni projekt može biti: 1. Arhitektonski izvedbeni projekt 2. Građevinski izvedbeni projekt 3. Elektrotehnički izvedbeni projekt 4. Strojarski izvedbeni projekt (3) Sastavni dio izvedbenog projekta je i elaborat iskolčenja građevine odnosno zgrade. (4) Sastavnio dio izvedbenog projekta je troškovnik po kojem se ugovaraju radovi na građevini, odnosno zgradi i provode postupci definirani Zakonom o javnoj nabavi (5) Sadržaj i razina razrade izvedbenog projekta propisuje se posebnim propisom donesog na temelju ovog Zakona. Izvedbeni projekt mora biti izrađen da se na temelju njega u potpunosti može izgraditi zgrada, odnosno građevina. Obrazloženje: Glavni projekt kako je sada propisan preopsežan je za ishođenje građevinske dozvole, a nedovoljno razrađen za izvođenje. Na ovaj način rasterećuje se investitora u fazi ishođenja građevinske dozvole, a u fazi izvedbe osigurava mu se potpuna projektna dokumentacija potrebna za točno izvođenje. Javnopravna tijela kod izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja propisuju koje elemente izvedbenog projekta je potrebno izraditi za ishođenje suglasnosti za uporabu građevine. Elaborate, proračune, grafičke prikaze i sl. na temelju kojih daju suglasnost za uporabu građevine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
79 Tea Pezzi Vrcelj KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Slažem se u potpunosti sa jednim od prethodnih komentara: Izmjena je u sukobu sa stanjem na terenu. Prilikom gradnje pa i obiteljske zgrade - nužan je najmanje elektrotehnički projekt ( uvjet priključenja zgrade ), a sukladno odredbama Tehničkih propisa koji su na snazi ( TP za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu zgrada ) potreban je i strojarski projekt. Ovaj članak je u potpunositi u sukobu sa ostalom zakonskom regulativom i nije mi jasno kako se misle ostvariti NZEB ciljevi?! Ovo je po meni nedopustiva odredba kojom se omogućuje ishođenje građevinske dozvole, izgradnja i uporaba zgrada za koje moraju biti ispunjeni temeljni i drugi zahtjevi za građevinu, kao i uvjeti sukladno Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, a sve bez bez strojarskog i elektrotehničkog projekta, a o nadzoru da i ne govorimo! Prihvaćen Prihvaća se.
80 Tea Pezzi Vrcelj KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 6. Što bi točno značilo„za svoje potrebe“? Npr. netko kupi zemljište (za svoje potrebe), izradi glavni projekt (za svoje potrebe), obavi stručni nadzor (za svoje potrebe), i nakon izgradnje tko toj osobi može zabraniti da istu proda? Predlažem slijedeću izmjenu: U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propisane ovim Zakonom i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće tehničke struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu." Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer znači da je sam investitor. Predložena odredba nije razumljiva.
81 Tea Pezzi Vrcelj KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Ukoliko se ne namjeravaju definirati "iznimke", članak treba izbaciti jer postoji realna mogućnost od zlouporabe ove "tolerancije". Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnja nije točna.
82 Tea Pezzi Vrcelj KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažem da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Obrazloženje: Predložena izmjena razvrstavanja građevina u skupine izazvat će opći kaos a većina građevina u Republici Hrvatskoj biti će svrstana u skupinu 3b. tj biti će izrađene bez projekata strojarskih i elektrotehničkih instalacija, što će onemogućiti provedbu Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama a sa time će Republika Hrvatska prekršiti svoje obveze prema direktivi EU. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
83 Tea Pezzi Vrcelj KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Kao i kolegama iz prethodnih komentara, jasan mi je cilj i podržavam pokušaj dizanja na ljestvici Doing Bussines-a. Ali NE PODRŽAVAM ovaj način koji ste zamislili da se ta procedura provede. Nakon sudjelovanja na prezentaciji izmjena i dopuna zakona u Splitu moglo se doći do zaključka da Ministarstvo uopće nije upoznato ili ne želi priznati koje su stvarne i najveće prepreke koje usporavaju proces ishođenja akata za gradnju. Kao što je kolegica u prethodnom komentaru napisala: „U moru problema, problem je i u Zakonu koji je višeznačan, te ga se tumači na razne načine, a pri tom mišljenje Ministarstva nije obvezujeće ?!“. Ovim izmjenama zakona neće se ubrzati ništa, već će se samo otvoriti prostor za nova dvojbena tumačenja! Također, možete biti sigurni da izbacivanje određenih projekata iz obvezne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole (eletkro projekt i projekt strojarskih instalacija) neće doprinijeti nikakvom ubrzanju, već će doprinijeti upitnoj kvaliteti izvedbe na gradilištu. Ministarstvo kao da uopće nije upoznato sa manjkom kvalificirane radne snage u građevinskom sektoru pošto je velika većina istih emigrirala?! Moj prijedlog je, kao u jednom od prethodnih komentara, da napravite izmjene zakona, ali da pri tom uvažite mišljenje svih struka „sa terena“ koji vam mogu ukazati koji su stvarni problemi na kojima se treba poraditi. Smanjite procedure za ishođenje dozvola, ali postrožite proceduru za izgradnju i obvezom propišite izvedbene projekte svih struka, jer svjedoci smo toga da ako nešto Zakonom nije propisano, mišljenje prosječnog investitora je da mu to ne treba. POGREŠNO JE poziciju na ljestvici Doing business-a se popravljati izbacivanjem elementranih koraka u procesu gradnje! Djelomično prihvaćen Prihvaća se u dijelu koji se odnosi na elektrotehnički i strojarski projekt. U ostalom dijelu se ne prihvaća jer su prijedlozi preopćeniti da bi se mogli razmotriti.
84 Tatjana Liktar Elez KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Prijedlozi: - Smatram da bi razvrstavanje građevina trebalo ostati kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN 20/17, jer je jasno i nije podložno tumačenjima. -Smatram da bi za kao sastavni dio građevinske dozvole obavezno trebali biti uvjeti javnopravnih tijela. Ukoliko javnopravno tijelo ne izda uvjete neće sudjelovati niti u tehničkom pregledu i ishođenju uporabne dozvole. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je novo razvrstavanje potrebno za sustav eDozvole.
85 TANJA BALDASAR DUKA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRIJEDLOG REAKCIJE NA IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O GRADNJI Dokument u nastavku nastao je kao reakcija na predložene izmjene i dopune Zakona o gradnji. Postojeći Zakon o gradnji uvelike otežava procese u području gradnje, koji se direktno odražava na mogućnost poslovanja u RH. To je prepoznala i svjetska banka u Doing Bussiness ocjeni. Hrvatska s 22 procedure za investitora svrstana je pri samom dnu liste za područje ishođenja dozvola za gradnju. Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona, broj procedura za investitora smanjen je s 22 na 12 na način da su formalno izbačene dvije procedure, a ostalih 8 prebačeno na tijelo graditeljstva, odnosno Ministarstvo. Doing bussines ocjena u svojoj analizi ne uzima u obzir stvarno trajanje procedura, nego u obzir uzima zakonski propisane rokove. Na taj način ne prepoznaje da je stvarno trajanje procedure za ishođenje samo građevinske dozvole minimalno 180 dana za najjednostavnije zgrade iz 2. skupne građevina. Prema Doing Bussiness ocjeni taj period je 100 dana. Dugotrajnost i broj procedura direktna je posljedica Zakona o gradnji koji je od svog donošenja pokazivao nedostatke, a naknadnim izmjenama i dopunama nije predloženo rješenje kojima bi se nedostaci otklonili. Dokument u nastavku pokušava argumentirati jedan novi koncept svih procedura u području graditeljstva kojim bi se značajno smanjio broj procedura i njihovo trajanje za investitora. Taj koncept bazira se na ideji da je za potrebe ishođenje građevinske dozvole potreban: 1. idejni projekt kojim se utvrđuje ispunjenje lokacijskih uvjeta, 2. elaborat za utvrđivanje građevinske čestice, koridora, trase ili površine katastarskih čestica ili dijela katastarske čestice kao obuhvata zahvata u prostoru. Na temelju idejnog projekta, tijelo graditeljstva bi od svih javnopravnih tijela zatražilo posebne uvjete, koji bi na taj način postali sastavni dio građevinske dozvole. Idejni projekt osnovni je dokument koji daje kvalitetu svakoj zgradi i građevini u smislu njenog izgleda, funkcionalnosti, i ono najbitnije, uklopljenosti u prostor. Sve građevine, od zgrada, pa do specifičnih građevina kao što su prometnice, i druga infrastruktura, grade su u fizičkom prostoru te čak i kod generičkih i repitivnih rješenja nužna je njihova prilagodba specifičnoj lokaciji i specifičnim uvjetima. Sve to najbolje se ocrtava kroz idejni projekt. Za potrebe gradnje i izvođenja radova propisuje se izvedbeni projekt kojeg investitor i izvođač moraju osigurati na gradilištu tijekom izvođenja pojedinih radova. Pogotovo u današnje vrijeme sveopće digitalizacije, a uskoro i obveznih korištenja BIM sustava u projektiranju, razlika između idjenog i izvedbenog projekta, u samoj formi i sadržaju, udaljena je nekoliko operacija u softwarskom alatu. Dalje u tekstu kod objašnjavanja izvedbenog projekta, jasno se naglašava da se razrađuje do razine prema kojoj je određene radove moguće izvesti. Za neke radove će ta razina izvedbenog biti na razini današnjih glavnih projekata, a za druge nužno će biti rjševati specifične detalje na razini 1:1 mjerila. Sve to definirano je pravilima struke i dogovoru samog izvođača i projektanta. Dokaz za ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevine koji su sadržani u izvedbenom projektu i suglasnosti javnopravnih tijela za uporabu odnosno suglasnosti za priključenje potrebno je ishoditi do tehničkog pregleda i podnošenje zahtjeva za uporabnu dozvolu. Na ovaj način investitor bi imao najviše 8 procedura u procesu ishođenja svih dozvola u gradnji, koje bi se dodatno mogle skratiti na 5. sustavnijim korištenjem e-dozvola i konačnim sređivanjem zemljišnih knjiga i katastra. Cilj ovog dokumenta je pokazati da i unutar loše strukture i preopširnost postojećeg zakona takav koncept je moguće opravdati. Zbog činjenice da bi ovakva drastična izmjena utjecala i na mnoge druge Zakone i podzakonske akte, a koji nisu posebno razmatrani zbog prevelike složenosti cijelog sustava, predlaže se da donošenje novog Zakona bude prolongirano na 1.1.2020. do kada bi se sustavnim radom sve moglo uskladiti.   KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI ___________________________________________________________________ CRNO PISANO – prijedlog izmjena i dopuna PLAVO PISANO – dobri komentari na postojeći zakon i predložene izmjene i dopune CRVENO PISANO – prijedlozi članaka zakona koji obrazlažu u uvodu predloženi koncept ZELENO PISANO- obrazloženje ___________________________________________________________________ Članak 1. U Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) u članku 3. stavku 1. dodaje se novi podstavak 1. koji glasi: "1. elektronička oglasna ploča je internetska stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo, a koja je stranica integrirana u internetske stranice županija i jedinica lokalne samouprave čija upravna tijela izdaju građevinske dozvole i druge akte na temelju ovoga Zakona te lokacijske dozvole i druge akte na temelju zakona kojim se uređuje prostorno uređenje". Iza dosadašnjeg podstavka 1. koji postaje podstavak 2. dodaje se novi podstavak 3. koji glasi: "3. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula.". Dosadašnji podstavci 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9. 10. 11. 12. 13. i 14. postaju podstavci 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 16. U podstavku 15. koji postaje podstavak 17. iza riječi: "osim" dodaju se riječi: „ uvjeta priključenja i". Dosadašnji podstavci 16., 17., 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24. i 25. postaju podstavci 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26. i 27. Podstavak 26. koji postaje podstavak 28. mijenja se i glasi: "28. uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu". Dosadašnji podstavci 27. i 28. postaju podstavci 29. i 30. KOMENTAR Čl. 3. točka 21. (nekad 19. ) pojam Rekonstrukcije u svojoj definiciji bi trebao umjesto rječice „ili“ imati rječicu „i/ili“ jer je moguće da se zahvatom rekonstrukcije utječe na temeljna svojstva građevine , ali i na promjenu lokacijskih uvjeta. Predlažemo sljedeću izmjenu: U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira. Obrazloženje: Većinu pojmova u smislu ovog Zakona, propisa i akata donesenih na temelju ovog Zakona, moguće je definirati na općoj razini kako bi vrijedili kao jedinstveni s jasnim tumačenjem (opisnim i grafičkim) za područje cijele RH. U praksi se pokazalo kako je različito tumačenje pojedinih osnovnih pojmova kao što je definicija visine zgrade, udaljenost od međe, koeficijenti izgrađenosti, etaže, broje etaža, građevina, zgrada, javnopravna tijela i sl. često podložno različitim tumačenjima te ravnopravnost investitora nije postignuta. Članak 2. Članak 4. mijenja se i glasi: " (1) Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ovome Zakonu razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2.a skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti i provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 2.b skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti, a ne provodi postupak donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš 3.a skupina – građevine za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti 3.b skupina – zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti. (2) U slučaju ispunjavanja više uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ili sumnje, pri utvrđivanju skupine za određenu građevinu primjenjuje se zahtjevnija skupina.". KOMENTAR NA PREDLOŽENO: Na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom ili na zahtjevnost postupaka u vezi ishođenja građevinske dozvole ? To ne mora biti uvijek proporcionalno, odnosno gradnja jednostavnije građevine ( po skupinama ) ne znači i manji broj procesnih radnji u postupku ishođenja dozvole. Nadalje, u pojmovniku su se jasno razdvojili posebni uvjeti od uvjeta priključenja, a onda se kod razvrstavanja građevina iste građevine nigdje ne vežu i uz kriterij uvjeta priključenja ? Znači li to da se smatra kako uz postupak traženih posebnih uvjeta nužno idu i traženi uvjeti priključenja i obrnuto: ako nema posebnih uvjeta, nema ni uvjeta priključenja ? Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Gdje su nestale građevine definirane Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima? Primjer odnosa gore navedenog pod točkom 2. i spomenutog Pravilnika: Ako se npr. nad postojećom zgradom izvode radovi za koje je prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dostatan (samo) glavni projekt, a koja zgrada se nalazi unutar konzervatorske jezgre, tada su za istu potrebni posebni (konzervatorski) uvjeti, ali ne i uvjeti priključenja jer je zgrada postojeća pa time moguće i priključena. Prema tome, ona bi se trebala svrstati u kategoriju 2b, a prema dosadašnjem Zakonu bila je na dnu kategorizacije ??? Da li je to intencija zakonodavca s obzirom da se govori o pojednostavljenju ? Nadalje, svaka zgrada je građevina , ali svaka građevina nije zgrada pa je kategorija 3b zapravo podskup kategorije 3a. Nepotrebno detaljiranje kategorija, o čemu svjedoče i slijedeći članci izmjena koji ponovno često spajaju kategorije (čl. 59., čl. 101., čl. 124., čl. 140., čl. 144., čl. 162. ) Zatim, s obzirom na razdvajanje posebnih uvjeta od uvjeta priključenja, kako tumačiti tražene potvrde na glavni projekt za građevine iz čl. 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ? Da li su to potvrde glede posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja ? Ili jednog i drugog ? Ukoliko je točno ovo zadnje, uskladiti i u tom dijelu Pravilnik s novim Zakonom. U koju skupinu spadaju građevine iz navedenog Pravilnika ? Ovaj članak definitivno nije dobar !!! Što bi se kvalitativno i sadržajno promijenilo da njega uopće nema ? Kako on utječe na daljnju proceduru u postupku ishođenja građevinske dozvole ? Gdje se to vidi da je zbog različitih kategorija skraćena procedura ? Ona je ista, samo je sadržaj unutar procedure manji ili veći. S obzirom na novost „ e konferencije“, svejedno je da li se traži 3 ili 7 posebnih uvjeta; jedno, nijedno ili više uvjeta priključenja. Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Predlažemo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Članak 3. U članku 6. iza riječi: "tijelima," dodaju se riječi: " drugim javnopravnim tijelima". Članak 4. U članku 16. stavku 3. riječi: "odnosno od ministarstva nadležnog za socijalnu skrb za građevinu iz stavka 2. ovoga članka," brišu se. Članak 5. U članku 19. na početku stavka 1. stavlja se oznaka stavka: "(1)". Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: "(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt u pogledu vanjske mjere građevine do 0,30 metra, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. KOMENTAR Čl. 19 st. 2.….Što znači iznimno kad ni dosadašnja sintagma iz st. 1. istog članka „u skladu s pravilima struke“ nije bila jasna i izazivala je mnoga pitanja ? Znači li to da dopuštenih 0,30 m mijenjaju temeljne zahtjeve za građevinu i/ili lokacijske uvjete ? Predlažemo sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Članak 6. U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Fizička osoba koja je investitor građevine iz 3.b skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.". Stavak 3. briše se. Predlažemo sljedeću izmjenu: U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propisane ovim Zakonom i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće tehničke struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu." Obrazloženje: Dopušta se investitorima da kao ovlašteni inženjeri sami projektiraju vlastite građevine ukoliko zadovoljavaju posebne propise. Članak 7. U članku 59. stavku 2. riječi: "zgrada 3. skupine" zamjenjuje se riječima: "3.a i 3.b skupine". KOMENTAR Čl. 59. st. 2. : iza riječi građenja dodati građevine ( gramatički ), iako je stav o detaljiranju skupina 3a i 3b već rečen. Dosad se obaveza stručnog nadzora glede SAMO mehaničke otpornosti i stabilnosti odnosila samo na građevine 3. skupine (iz Pravilnika) ? Sada je taj „blaži“ kriterij ugrozio struku. Kako to pojednostavljuje proceduru ishođenja građevinske dozvole ? Ali zasigurno preskače kontrolu kvalitete gradnje glede drugih temeljnih svojstava građevine iz navedenih kategorija ? Članak 8. Članak 66. mijenja se i glasi: "(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom. (2) Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.). (3) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja, odnosno zamjena njihovih dijelova, osim u propisanom slučaju. (4) Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, te pravila za ispis projekata i ovjeru ispisa projekata, propisuje ministar pravilnikom.". Članak 9. U članku 68. stavcima 2. i 3. iza riječi: "posebnim uvjetima" stavljaju se zarezi i dodaju se riječi: "uvjetima priključenja". Iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase: "(4) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 2. ovoga članka. (5) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu prostornim planom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 3. ovoga članka.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti u smislu ovog Zakona razvrstavaju se prema namjeni i razini razrade na: 1. Idejni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Tipski projekt 4. Projekt uklanjanja građevine Iza članka 67. dodaje se naslova Idejni projekt. Članak 68. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt u smislu ovog Zakona je idejni arhitektonski projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole zgrada, te idejni projekt odgovarajuće tehničke struke koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole drugih građevina. (2) Idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ovim Zakonom, tehničkim propisma i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, te pravilima struke. Članak 69. mijenja se i glasi: (1) Izrad idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. Geomehaničkog elaborata 2. Konzervatorskog elaborata 3. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (2) Na temelju idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno za razradu izvedbenog projekta, slijedi izrada: 1. Krajobraznog elaborata 2. Prometnog elaborata 3. Elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 4. Elaborata zaštite od požara 5. Elaborata zaštite na radu 6. Elaborata zaštite od buke 7. Projekt racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite 8. Elaborata alternativnih sustava energije 9. Drugog potrebnog elaborata zatraženog od javnopravnog tijela Članak 10. Članak 70. mijenja se i glasi: "(1) Oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata u prostoru prikazuju se u arhitektonskom, odnosno građevinskom projektu određivanjem njihovih lomnih točaka prikazanih u GML formatu na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011) u koju je uklopljena katastarska podloga. (2) Ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice u prikazu iz stavka 1. ovoga članka mora se navesti broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru. (3) Određivanje lomnih točaka i njihov prikaz u GML formatu, uklop katastarske podloge iz stavka 1. ovoga članka te određivanje broja katastarske čestice iz stavka 2. ovoga članka obavlja ovlašteni inženjer geodezije.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 70. stavak (1) mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta zgrade je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje građevna čestica odnosno obuhvat zahvata u prostoru. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru. Članak 11. Članak 71. mijenja se i glasi: "(1) Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina, ovisno o vrsti građevine, određuje se kao trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova određen lomnim točkama prikazanim u GML formatu . (2) Trasa je prostor određen građevinskom dozvolom unutar kojega se smješta linijska građevina. (3) Građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola trasom se određuje smještaj građevine unutar koridora određenog lokacijskom dozvolom. (4) Građevine za koje se građevinskom dozvolom određuje građevna čestica i obuhvat zahvata u prostoru te način određivanja obuhvata zahvata u prostoru za određene vrste građevina propisuje ministar pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona.". Članak 71. mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta građevine je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezini dijelova. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje trase, koridora, odnosno površine katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova za gradnju građevine u katastru. Obrazloženje: U idejnom projektu i fazi građevinske dozvole potrebno je utvrditi isključivo točne međe čestice i po potrebi formirati česticu. Upisom GML točaka kako je predloženo izmjenama i dopunama u sustav, prikazuje se građevina koja u naravi još nije izvedena. Upis u katastar i unošenje GML datoteke u sustav predviđa se nakon izgradnje građevine. Članak 12. Članak 72. mijenja se i glasi: "Iznimno od članka 69. stavka 1. ovoga Zakona, glavni projekt za zgradu razvrstanu u 3.b skupinu građevina može sadržavati samo arhitektonski projekt i/ili građevinski projekt.". KOMENTAR Čl. 72. U prekriženom st. 1. tog članka također je stajala rječica „ i/ili “koja dosad nije izazvala tako mnogo uzbuđenja kao u novom čl. 72 iako ni tada , za građevine 3. skupine (Pravilnik), nije imala smisla. Kako se igdje glavni projekt može sastojati od samo jedne knjige ( jedne strukovne odrednice ), osim možda za prometnicu bez infrastrukture ? Koliko knjiga glavnog projekta treba imati npr. bazen ? U kojoj je on skupini ? Ako nije u 3b (a sigurno nije jer nije zgrada !) znači da mora imati više od dviju knjiga ? Minimum od dviju knjiga glavnog projekta je „privilegij“ koji pripada samo 3b skupini ( arhitektonska i građevinska) ? Prema dosadašnjem Zakonu mogao je imati samo jednu knjigu ( 3. skupina – Pravilnik – i/ili ) što je također bilo loše. Rezultat za bazen iz primjera je : s dosadašnje jedne knjige na barem tri knjige glavnog projekta. Ovaj slikoviti primjer pokazuje kako navedena kategorizacija nije u duhu intencija izmjena da se nešto smanji, skrati, ubrza… Ne želim reći da je svako ubrzanje nužno i dobro, ali primjer pokazuje nekonzistentnost namjere. Članak 72. mijenja se i glasi: (1) Iznimno od članka 69. stavka 1. ovog Zakona, za radove i građevine iz 3. skupine građevina može se izraditi samo izvedbeni projekt. Obrazloženje: Za jednostavne radove i građevine puno je bitniji izvedbeni projekt jer su to svi radovi i građevine koje se odmah izvode po tom projektu. To se pokazalo posebno osjetljivim kod energetskih obnova koje su provođene na temelju glavnih projekata. Još problematičnije je što su troškovnici rađeni na temlju glavnog projekta. Članak 13. U članku 74. stavku 3. podstavak 2. briše se. Dosadašnji podstavak 3. postaje podstavak 2. Članak 74. mijenja se i glasi: (1) Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata na temelju kojeg se zgrada, odnosno građevina gradi. Izvedenim projektom razrađuje se idejni projekt i daju dokazi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine te druge propisane i određene zahtjeve i uvjete javnopravnih tijela. (2) Izvedbeni projekt može biti: 1. Arhitektonski izvedbeni projekt 2. Građevinski izvedbeni projekt 3. Elektrotehnički izvedbeni projekt 4. Strojarski izvedbeni projekt (3) Sastavni dio izvedbenog projekta je i elaborat iskolčenja građevine odnosno zgrade. (4) Sastavnio dio izvedbenog projekta je troškovnik po kojem se ugovaraju radovi na građevini, odnosno zgradi i provode postupci definirani Zakonom o javnoj nabavi (5) Sadržaj i razina razrade izvedbenog projekta propisuje se posebnim propisom donesog na temelju ovog Zakona. Izvedbeni projekt mora biti izrađen da se na temelju njega u potpunosti može izgraditi zgrada, odnosno građevina. Obrazloženje: Glavni projekt kako je sada propisan preopsežan je za ishođenje građevinske dozvole, a nedovoljno razrađen za izvođenje. Na ovaj način rasterećuje se investitora u fazi ishođenja građevinske dozvole, a u fazi izvedbe osigurava mu se potpuna projektna dokumentacija potrebna za točno izvođenje. Javnopravna tijela kod izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja propisuju koje elemente izvedbenog projekta je potrebno izraditi za ishođenje suglasnosti za uporabu građevine. Elaborate, proračune, grafičke prikaze i sl. na temelju kojih daju suglasnost za uporabu građevine. Članak 75. mijenja se i glasi: Autorska prava na zgradi odnosno zgradi projektiranoj idejnim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu. Projektant idejnog projekta može se posebnim ugovorom o izradi projekta određi autorskog prava na projekt i građenje u skladu s tim projektom. Članak 14. Članak 80. mijenja se i glasi: "(1) Projektant može u svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola od upravnog tijela, odnosno Ministarstva zatražiti da ga obavijesti o načinu provedbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i/ili pojedinih odredbi prostornog plana. (2) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je na upit iz stavka 1. ovoga članka odgovoriti u roku od 15 dana od dana njegova zaprimanja.". Članak 15. Naslov iznad članka 81. i članak 81. mijenjaju se i glase: "Posebni uvjeti, uvjeti priključenja i potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola Članak 81. (1) U svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim opisa i grafičkog prikaza građevine i elaborata iz članka 82. stavka 3. ovoga Zakona. (3) Javnopravno tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te uvjete, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja.". Članak 81. mijenja se i glasi: (1) U svrhu ishođenja građevinske dozvole za građenje građevine odnosno zgrade, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po zahtjevu upravnog tijela odnosno Ministarstva utvrđuje posebne uvjete u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravnoj tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. (3) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka investitoru i/ili projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja. (4) U rješenju o uvjetima javnopravnog tijela, javnopravno tijelo mora navesti koji projekti, elaborati, grafički prilozi, proračuni i sl. su potrebni za ishođenje suglasnosti za upotrebu građevine. Obrazloženje: Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Ukoliko javnopravno tijelo ne izda uvjete neće sudjelovati niti u tehničkom pregledu i ishođenju uporabne dozvole. Članak 16. Članak 82. mijenja se i glasi: "(1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela zatražiti utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana od kojega to od njega zatraži projektant. (2) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. (3) U traženju iz stavka 1. ovoga članka projektant navodi podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja ili uz traženje prilaže opis i grafički prikaz građevine i/ili elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta. (4) Opis i grafički prikaz građevine sadrži, odnosno prikazuje podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja, a izrađuje ga projektant u elektroničkom obliku i potpisuje elektroničkim potpisom.". Članak 82. mijenja se i glasi: (1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana uredno predanog zahtjeva za građevinsku dozvolu. (2) Ishođenje uvjeta javnopravnih tijela može zatražiti i investitor o čemu se kod tijela za graditeljstvo sastavlja službena zabilježba. (3) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. Obrazloženje: Upravno tijelo ima 8 dana da pregleda idejni projekt i očituje se o njegovoj usklađenosti s lokacijskim uvjetima. Ukoliko utvrdi odstupanje, dužno je zatražiti izmjenu i dopunu te se vrijeme potrebno za ishođenje građevinske dozvole i uvjeta javnopravnih tijela produžuje. Članak 17. Članak 83. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova izdavanja te potvrde niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim glavnog projekta. (3) Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka potvrda glavnog projekta u slučaju iz odredbe članka 106.a stavka 3. ovoga Zakona izdaje se po zahtjevu investitora. (5) Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta ako javnopravno tijelo upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta u roku iz stavka 3. ovoga članka.". Članak 83. mijenja se i glasi: (1) Javnopravno tijelo koje je izdalo posebne uvjete, dužno je na zahtjev investitora i/ili projektanta izdati suglasnost za priključenje odnosno suglasnost za upotrebu u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva ili izdati rješenje kojim se zahtjev odbija. (2) Uz zahtjev za suglasnost, investitor i/ili projektant prilaže projekte, elaborate, grafičke prikaze, proračune i sl. propisane posebnim uvjetima. Obrazloženje: Usklađenost s posebnim uvjetima utvrđuje se nakon ishođenja građevinske dozvole, a do tehničkog pregleda. Na ovaj način osigurava se dovoljno vremena za sva usklađenja na pojedinim dijelovima radova definiranih specifičnim posebnim uvjetima Sastavni dio dokumentacije za tehnički pregled su i suglasnosti za upotrebu javnopravnih tijela. Članak 18. Članak 84. mijenja se i glasi: "Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde glavnog projekta u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole.". Članak 84. mijenja se i glasi: (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, projektant i/ili investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Članak 19. Iznad članka 85. dodaje se naslov koji glasi: "Potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se izdaje lokacijska dozvola". Članak 85. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova izdavanja te potvrde niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim lokacijske dozvole i glavnog projekta. (3) Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka potvrda glavnog projekta u slučaju iz odredbe članka 106.a stavka 3. ovoga Zakona izdaje se po zahtjevu investitora. (5) Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta ako javnopravno tijelo upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta u roku iz stavka 3. ovoga članka.". Članak 85. mijenja se i glasi: (1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". Članak 20. Članak 86. mijenja se i glasi: "Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde glavnog projekta u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole." Članak 21. Iznad članka 87. dodaje se naslov koji glasi: "Potvrda glavnog projekta o usklađenosti s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš i propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina". Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". PREDLAŽEMO Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". Članak 22. Naslov iznad članka 88. i članak 88. mijenjaju se i glase: "Žalba, odnosno tužba protiv rješenja o odbijanju utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrde glavnog projekta Članak 88. (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja projektant ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (2) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. i 2. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Članak 23. Članak 89. mijenja se i glasi: "(1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". KOMENTAR Čl. 81, 83., 85, 89.: U svim gore navedenim člancima u kojima se spominju javnopravna tijela koja izdaju posebne uvjete, uvjete priključenja i potvrde navodi se rješenje o obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda . Zar ne bi trebalo stajati Rješenje o odbijanju, a ne obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda ? Tim više što naslov ispred čl. 88. u sebi sadrži žalbu, odnosno tužbu protiv Rješenja o odbijanju…, a onda se u st. 1. istog čl. 88. opet spominje obustava ??? Članak 24. Naslov iznad članka 90. i članak 90. mijenjaju se i glase: "Komunikacija u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja i izdavanja potvrda glavnog projekta (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". PREDLAŽEMO (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". Članak 25. Članci 91., 92. i 93. brišu se. Članak 26. U članku 94. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "(5) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.". Članak 27. U članku 97. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: "(4) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.". Članak 28. U članku 101. stavku 1., 2. i 3. riječi: "2. i 3. skupine" zamjenjuju se riječima: "2.a, 2.b, 3.a i 3.b skupine". Članak 29. U članku: 105. stavku 1. riječi: "i ovlaštenog inženjera koji su u svojstvu glavnog projektanta, projektanta arhitektonskog projekta i projektanta geodetskog projekta izradili" zamjenjuju se riječima: " koji je u svojstvu projektanta arhitektonskog projekta ili glavnog projektanta izradio". U članku 106.a. brišu se stavci 2. i 3. Članak 30. Članak 108. mijenja se i glasi: "(1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor. (2) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže: 1. glavni projekt u elektroničkom obliku 2. ispis glavnog projekta ovjeren od projektanata i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjelovalo više projektanata 3. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana 4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. (3) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola, investitor uz dokumente iz stavka 2. ovoga članka, prilaže: 1. lokacijsku dozvolu i 2. parcelacijski elaborat za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom, izrađen u elektroničkom obliku ovjeren elektroničkim potpisom. (4) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za zgradu koja mora ispuniti zahtjeve energetske učinkovitosti prilaže se elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom.". Članak 108. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investior. (2) Zahtjevu za izdavanje građeivnske dozvole investitor prilaže: 1. Idejni projekt u elektroničkom obliku 2. Geodetski elaborat s potvrdom katastra o formiranju građevinske čestice, odnosno trase koridora ili površine katastarskih čestica ili njihovih dijelova. 3. Ispis idejnog projekta ovjeren od projektanta i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjlelovalo više projektanta 4. Potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. Dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. Članak 31. U članku 109. stavku 4. iza riječi: " stječe pravo građenja" stavlja se zarez i dodaju se riječi : " odnosno suglasnost davatelja koncesije u slučaju građenja infrastrukture koja se javno koristi". Članak 32. U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta 4. je idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., briše se. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. PREDLAŽEMO IZMJENU: U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta 4. je glavni idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je glavni idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je glavni idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., 4., 5. briše se. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. Čl. 110. Odnos st. 1. točka 7. i st. 2. točka 3 ? Nepotrebno ako se zna da poseban propis (ZPU) definira gdje je potrebno donijeti UPU ( za neizgrađeno i neuređeno područje, i urbanu sanaciju ). Ako se pogleda u čl. 79. st. 4. točka 3. konačnog prijedloga Zakona o prostornom uređenju (ZPU) isti je u suprotnosti sa stavkom 1. tog članka i ta suprotnost i nelogičnost je jednostavno prenijeta i u Zakon o gradnji . Zašto ? Zato jer je čestica po pojmovniku istog ZPU-a (točka 23. i 24. - pojam neuređenog zemljišta i osnovne infrastrukture ) definirana kao uređena ako ima osiguran pristup i odvodnju otpadnih voda pa za istu onda niti ne treba UPU dok čl. 79. st. 4. navodi iznimke moguće gradnje tamo gdje je potreban UPU. Dodaje se stavak (3) koji glasi: (3) Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Članak 33. U članku 111. podstavku 3. iza riječi: "dozvolom" dodaje se riječ: "i". U podstavku 4. riječ: "i" briše se te se stavlja točka na kraju rečenice. Podstavak 5. briše se. Članak 111. briše se. Čl. 114. Da li nakon izgradnje zgrade do stupnja potpune dovršenosti, temeljem samo glavnog projekta prema st. 2. istog članka, nakon građevinske dozvole do određenog stupnja dovršenosti i (prve) uporabne dozvole po građevinskoj treba još jedna uporabna nakon glavnog projekta ? Da li odgovor stoji u relaciji sa Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ( čl. 6. )? Ukoliko da, dodati slijedeći stavak, kao poveznicu. Članak 34. U članku 116. stavku 1. riječi: " njegovim mrežnim stranicama, a upravno tijelo poziv izlaže i na nekretnini za koju se izdaje građevinska dozvola" zamjenjuju se riječima: " elektroničkoj oglasnoj ploči". Članak 35. U članku 117. stavku 2. briše se zarez i riječi: "odnosno izlaže". Stavak 3. briše se. Članak 36. U članku 120. stavku 1. podstavku 3. iza riječi: "ploči tijela graditeljstva" dodaju se riječi: " i na elektroničkoj oglasnoj ploči". Stavak 3. mijenja se i glasi: "(3) Građevinska dozvola dostavlja se putem elektroničke oglasne ploče katastarskom uredu, jedinici lokalne samouprave na čijem se području namjerava graditi građevina i "Hrvatskim vodama", s glavnim projektom.". U stavku 4. riječi: "mrežnim stranicama tijela graditeljstva koje je tu dozvolu izdalo" zamjenjuju se riječima: " elektroničkoj oglasnoj ploči". Članak 37. Članak 122. briše se. KOMENTAR: Čl. 122. Zašto je prekrižen ? Kad se plaća komunalni i vodni doprinos ? Članak 38. U članku 123. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "(3) Rok iz stavka 1. ovoga članka ne teče za vrijeme trajanja postupka izvlaštenja ili odlučivanja o prijedlogu za donošenje odluke o služnosti ili pravu građenja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.". Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4. KOMENTAR: Čl. 123. st. 1. Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole. Čl. 123. st. 2. Smatra se da je investitor pristupio građenju u smislu st. 1. ovog članka od dana prijave početka građenja. Smatram da se građenju treba i faktički pristupiti u roku važenja akta jer u protivnom čl. 123. st. 1. gubi smisao. Upravo obrnuto, veću važnost dati dokazivanju stvarno započetih radova u zakonskom roku, a možebitno propuštanje formalne prijave početka građenja, započetog u zakonski ostavljenom roku, značilo bi samo prekršajnu prijavu, ne i prestanak važenja akta kojim se dopušta gradnja. Čemu onda uopće postoji obaveza početka građenja u ostavljenom roku, ako je svatko može ostvariti pukim pisanim podneskom , a stvarno započeti građenje npr. tek nakon 5-6 godina? Kako time postižemo svrhu Zakona ( zaštita roka važenja akta kojim se dopušta građenje), odnosno kako štitimo prostor i provodimo planske odredbe ? Članak 39. U članku 124. stavku 1. podstavku 2. riječi: " 2. skupine" zamjenjuju se riječima: "2.a i 2.b skupine". U podstavku 3. riječi : " 3. skupine" zamjenjuju se riječima: " 3.a i 3.b skupine". KOMENTAR: Čl. 124. … Rok za dovršenje zgrade … ne postoji veza niti sa jednom prekršajnom odredbom, ukoliko se taj rok ne poštuje ? Čemu onda taj rok ? Članak 124. mijenja se i glasi: (1) Građevina, odnosno zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice biti dovršena u sljedećem roku: 1. Iz 1. skupine u roku 5 godina 2. Iz 2. skupine u roku 3 godina 3. Iz 3. skupine u roku 2 godine (2) Rok iz stavka 1. ovog članka počinje teći od dana pravomoćne građevinske dozvole. (3) Rokovi iz stavka 1. ovog članka mogu se produžiti, za što investitora mora dostaviti opravdani razlog. Opravdani razlozi su proplemi uočeni tijekom građenja, a koji utječu na temeljne zahtjeve za građenje, zbog kojih se mora pristupiti izmjeni ili dopuni projektiranih tehničkih rješenja, tehnologije građenja i sl. (4) Produljenje iz stavka 3. ovog članka odobrava upravno tijelo, odnosno Ministarstvo do najviše dvostrukog roka propisanog stavkom 1. ovog članka. (5) Izmjenom i/ili dopunom građevinske dozvole počinju teći novi rokovi iz stakva 1. ovog članka. DODATNO: posebnim stavkom ovog Zakona definirati kaznane i prekršajne odredbe za nepoštovianje ovog članka. KOMENTAR: Čl. 127. Promjena investitora Čl. 127. st. 4. : Rješenje o promjeni imena ….dostavlja se prijašnjem i novom investitoru te građevinskoj inspekciji. Da li je to potrebno kad se građevinska dozvola ionako ne šalje građevinskoj inspekciji (čl. 120. st. 3. ) , zašto bi se onda slalo rješenje o promjeni njenog imena (investitora) ? Članak 40. U članku 131. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase: "(2) U prijavi početka građenja investitor je dužan navesti klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole, izvođača i nadzornog inženjera, te uz prijavu priložiti glavni projekt u elektroničkom obliku s propisanim potvrdama za građevinu koja se prema ovom Zakonu gradi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, glavni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica.". Članak 131. mijenja se i glasi: (1) Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije tri dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja. (2) Početak građenja ne može početi ranije od osam dana nakon ishođenja pravomoćne građevinske dozvole. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od izdavanja pravomoćne građevinske dozvole o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, idejni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (4) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od jedan dan od prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada. Članak 41. U članku 135. stavku 1. podstavak 10. briše se. Dosadašnji podstavak 11. postaje podstavak 10. Članak 135. mijenja se i glasi: (1) Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati: 1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu 2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača 3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova 4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera 5. građevinsku dozvolu, izvedbeni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona 6. izvješće o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano 7. građevinski dnevnik 8. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 9. elaborat iskočlenja građevine 10. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koj uređuju gospodarenje otpadom. (2) Dokumentacija iz stavka 1. ovog članka mora biti napisana na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom. (3) Dokumentacija iz stavka 1., podstavak 5., 6., 7., 8. ovog članka nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine. Članak 42. U članku 137. stavku 2. podstavci 5. i 6. mijenjaju se i glase: "5. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom 6. geodetski elaborat i/ili drugi akt određen posebnim propisima na temelju kojega se u katastru, odnosno katastru infrastrukture i zemljišnoj knjizi evidentiraju zgrade, druge građevine, odnosno način korištenja zemljišta s podacima o lomnim točkama građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u GML formatu u elektroničkom obliku". Podstavak 7. briše se. Dosadašnji podstavci 8. i 9. postaju podstavci 7. i 8. KOMENTAR: Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. Da li se to mora primijeniti i kod uporabnih dozvola za određene građevine ( do 15. 02. 1968. i do 01. 10. 2007.) ili isključivo za najnovije uporabne dozvole (nakon „novih“ građevinskih dozvola) ? Ovo iz razloga jer se nametnulo pitanje pravnog interesa podnositelja zahtjeva kod uporabnih dozvola za određene građevine. Članak 137. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. (2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže: 1. Fotokopiju građevinske dozvole osim za građevine i radove iz 3. skupine. 2. Izvedbeni projekt s dokazima ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu. 3. Suglasnosti za priključenje, odnosno suglasnosti za upotrebu ishođene od javnopravnih tijela koja su u građevinskoj dozvoli izdali svoje uvjete. 4. Podatke o sudionicima u gradnji 5. Pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine 6. Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine 7. Izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s gedetskim elaboratom i elaboratom iskločenja, ako je za građevinu ili zgradu isti bilo potrebno izraditi. 8. Geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, odnosno geodetski elaborat vodova (infrastrukture), koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina, odnosno geodetske poslove u jedinici lokalne samouprave, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru, odnosno katastru vodova. 9. Energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu za koju mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti. Članak 43. U članku 139. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Investitor, odnosno vlasnik građevine dužan je omogućiti provedbu tehničkog pregleda, na tehničkom pregledu osigurati prisustvo svih sudionika u gradnji i na tehničkom pregledu dati na uvid dokumentaciju iz članka 135. stavka 1. ovoga Zakona, a po potrebi i drugu propisanu dokumentaciju.". Članak 44. U članku 140. stavku 2. riječi: "sudionici u gradnji" zamjenjuju se riječju: "investitor". St avak 3. mijenja se i glasi: " (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na tehnički pregled građevine 3.a i 3.b skupine poziva se investitor.". Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "(5) Pozive na tehnički pregled tijelo graditeljstva javnopravnim tijelima iz stavka 2. ovoga članka dostavlja elektroničkim putem elektroničke oglasne ploče.". Članak 45. U članku 144. stavku 2. riječi: "izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju glavnog projekta" zamjenjuju se riječima: "3.a i 3.b skupine". KOMENTAR: Čl. 144. st. 1. točka 3: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne ili druge infrastrukture određene građevinskom dozvolom Prema čl. 146. st. 4. točka 2. Zakona o prostornom uređenju (ZPU), građevinska dozvola za zgradu može se izdati ako je za pristupnu prometnicu tek izdana građevinska dozvola (izvršna, pravomoćna ?). Što čl. 144. st. 1. točka 3. , odnosno pojam priključenja na prometnu površinu, znači za uporabnu dozvolu zgrade ? Da je prometnica izvedena u naravi ili više od toga : da je za istu prometnicu izdana uporabna dozvola ? Čl. 144. st. 2. točka 2, a odnosi se na građevine iz 3a i 3b skupine: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom Iz ovog članka koji nosi „visoki“ broj 144., prvi put u Zakonu postaje jasno da za stambene /poljoprivredne zgrade do 400 m2 (600 m2) BRP, ukoliko nemaju posebnih uvjeta, nije potrebna građevinska dozvola već samo glavni projekt ??? Ili je to neka zabuna ? Dakle, neupravni postupak umjesto upravnog ? Tko će kontrolirati da li je koji poseban uvjet ipak „promaknuo“ ? Odgovornost projektanta ? Mogućnost kontrole dana je jedino kroz uporabnu dozvolu ? Zar nije bolje ići principom prevencije ? Nadalje, sudska praksa je zauzela stav da građevinski inspektor nema ovlasti komentirati i tumačiti prostorni plan. U slučaju masovnih gradnji stambenih zgrada do 400 m2 BRP bez građevinske dozvole, tko će preuzeti odgovornost ? Članak 144. mijenja se i glasi: Uporabna dozvola za građevine odnosno zgrade izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenog tehničkog pregleda ako se utvrdi da je: 1. uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija 2. sastavljen zapisnik o obavljenom tehničkom pregledu kojim se potvrđuje da na izvedenoj građevini odnosno izvedenim radovima nema nedostataka. Članak 46. U članku 148. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat i/ili drugi akt iz članka 137. stavka 6. ovoga Zakona putem elektroničke oglasne ploče radi njegove provedbe u katastru, odnosno katastru infrastrukture. (2) Katastarski ured promjene u katastru, odnosno katastru infrastrukture na temelju elaborata i/ili drugog akta iz stavka 1. ovoga članka provodi po službenoj dužnosti.". Članak 47. Članak 148.a mijenja se i glasi: "(1) Podnositelj zahtjeva za evidentiranje zgrade, druge građevine, odnosno načina korištenja zemljišta u katastru, odnosno katastru infrastrukture može uz svoj zahtjev priložiti uporabnu dozvolu. (2) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo koje je dozvolu izdalo, njezine oznake i datum izdavanja. Ako uporabna dozvola nije priložena, katastarski ured nadležnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja obavijest da dozvola nije priložena.". Članak 148. mijenja se i glasi: (1) građevinu za koju je propisano evidentiranje u katastru, odnosno katastru vodava, katasrski ured evidentira u katastru, odnosno katastru vodova (infrastruktura) po službenoj dužnosti na temelju geodetskog elaborata koji je sastavni dio zahtjeva za uporabnu dozvolu. (2) Tijelo graditeljstva po službenoj dužnosti dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat iz stavka 1. ovog članka. (3) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja. Članak 48. U članku 154. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave radova na uklanjanju građevine o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada.". Članak 49. U članku 156. stavku 1. riječi: " ovlaštenih osoba, " brišu se. Stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s naputkom iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.". Članak 50. U članku 162. stavku 5. riječi: "3. skupine" zamjenjuju se riječima : " 3.a i 3.b skupine". Točka 10. PREKRŠAJNE ODREDBE: Ne postoje prekršaji vlasnika, a s druge strane, inspekcijska rješenja mogu se donijeti i vlasniku pa kako pomiriti tu činjenicu s obavezom građevinskog inspektora da podnese optužni prijedlog ? Čl. 183. točka 1….da li utvrđenje da je građevina u pogledu namjene, mjera, oblika i veličine čestice i smještaja na istoj u skladu s dozvolom znači da treba tu usklađenost i numerički izraziti (pisati dimenzije, etažnost, namjenu) ili je dosta navesti da je usklađena s dozvolom pa citirati frazu iz Zakona ? Ovo iz razloga jer kod uporabne dozvole za građevinu izgrađenu do 15. 02. 1968. godine Zakon jasno navodi da treba pisati vanjsku veličinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine ( visina, dužina i širina). PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 51. Postupci započeti po Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po tom Zakonu. Članak 52. Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) izdaje se po tom Zakonu. Članak 53. Uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju zakona koji je važio prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdaje tijelo graditeljstva, koje je izdalo građevinsku dozvolu. Članak 54. Ministar je dužan naputak iz članka 6. stavka 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ministar je dužan pravilnik iz članka 66. stavka 4. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 55. Ovaj Zakon stupa na snagu 1.1.2020. godine. osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona
86 Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRIJEDLOG: Dodati stavak u čl.69. kojim se određuje da ovisno o vrsti građevine glavni projekt može sadržavati i projekt krajobrazne arhitekture/krajobraznog uređenja. Članak 69. (1) Glavni projekt ovisno o vrsti građevine, odnosno radova sadrži: 1. arhitektonski projekt 2. građevinski projekt 3. elektrotehnički projekt 4. strojarski projekt. (2) Ovisno o vrsti građevine glavni projekt može sadržvati i projekt krajobrazne arhitekture/ krajobraznog uređenja (3) Izradi glavnog projekta, odnosno pojedinih projekata koje sadrži, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. krajobraznog elaborata 2. geomehaničkog elaborata 3. prometnog elaborata 4. elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 5. elaborata zaštite od požara 6. elaborata zaštite na radu 7. elaborata zaštite od buke 8. konzervatorskog elaborata 9. drugog potrebnog elaborata. OBRAZLOŽENJE Stupanjem na snagu Zakona o gradnji (NN 153/13) krajobrazni projekt (projekt krajobrazne arhitekture) nestaje iz sadržaja glavnog projekta. Njime je uveden novi dokument, krajobrazni elaborat, koji je Zakonom predviđen da prethodi izradi glavnog projekta. Krajobrazni elaborat obuhvaća detaljnu inventarizaciju, analizu i vrednovanje postojećeg stanja krajobraza prije izrade projekata, bilo idejnog bilo glavnog. Krajobrazni elaborat zapravo čini stručnu podlogu za izradu projekta krajobrazne arhitekture. Krajobrazni elaborat stoga nije odgovarajuća zamjena za projekt krajobrazne arhitekture, a izrada krajobraznog elaborata ne isključuje izradu projekta krajobrazne arhitekture i obrnuto. Projekt krajobrazne arhitekture/krajobraznog uređenja primjereno mikroklimatskim, ekološkim i topografskim specifičnostima ambijenta, uvjetima lokacije i programskim zahtjevima, funkcionalno i oblikovno rješava sve elemente uređenja otvorenih (vanjskih) prostora. Svrha projekata krajobrazne arhitekture je uređenje svih krajobraznih struktura unutar i izvan naseljenih područja u namjeri da doprinese planski uređenoj upotrebi prostora, djelotvornijoj zaštiti i kvalitetnijem uređenju prostora. Izostavljanjem projekta krajobrazne arhitekture/ krajobraznog uređenja iz Zakona o gradnji zapostavlja se uređenje krajobraza i nije osigurano sudjelovanje stručnih osoba u izradi glavnoga projekta te se ne osigurava jasan i učinkovit sustav korištenja i zaštite prostora, što je u suprotnosti s načelom Apolitike koje navodi da “svako djelovanje u prostoru zapoĉinje prostornim planovima, a nastavlja se arhitektonskim, inţenjerskim i krajobraznim projektiranjem” (str. 20). Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer bi to bilo protivno cilju Zakona, a u kontekstu izdavanja građevinskih dozvola, tj. osiguravanja zakonitosti i sigurnosti gradnje, to nije potrebno.
87 STANKA OSTOJIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Citiram kolegu Nikolu Duževića: ''Prijedlog da se za građevinu do 400m2 preda samo projekt arhitekture ili konstrukcije je u potpunosti neprihvatljiv sa stanovišta svih struka i dokaz je potpunog nepoznavanja struke od strane zakonodavca. Ne govorim to samo iz perspektive arhitekta projektanta već u ime svih drugih projektanata. Izvođenje električnih, vodovodnih i svih drugih instalacija ozbiljan je posao i nebi ga trebalo prepuštati samovolji izvođača. Na koji način mislite da ćemo provjeravati potrošnju energije s obzirom na zakonske propise građevina gotovo nulte energije bez podataka o potrošnji energije sadržane u projektima strojarstva ili elektrotehnike. Sramotno je koje je nepoznavanje materije potrebno za dati takav prijednog izmjene zakona.'' Prihvaćen Prihvaća se.
88 STANKA OSTOJIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Razvrstavanje građevina mora ostati kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. KOMENTAR NA PREDLOŽENO: Na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom ili na zahtjevnost postupaka u vezi ishođenja građevinske dozvole ? To ne mora biti uvijek proporcionalno, odnosno gradnja jednostavnije građevine ( po skupinama ) ne znači i manji broj procesnih radnji u postupku ishođenja dozvole. Nadalje, u pojmovniku su se jasno razdvojili posebni uvjeti od uvjeta priključenja, a onda se kod razvrstavanja građevina iste građevine nigdje ne vežu i uz kriterij uvjeta priključenja ? Znači li to da se smatra kako uz postupak traženih posebnih uvjeta nužno idu i traženi uvjeti priključenja i obrnuto: ako nema posebnih uvjeta, nema ni uvjeta priključenja ? Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Gdje su nestale građevine definirane Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima? Primjer odnosa gore navedenog pod točkom 2. i spomenutog Pravilnika: Ako se npr. nad postojećom zgradom izvode radovi za koje je prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dostatan (samo) glavni projekt, a koja zgrada se nalazi unutar konzervatorske jezgre, tada su za istu potrebni posebni (konzervatorski) uvjeti, ali ne i uvjeti priključenja jer je zgrada postojeća pa time moguće i priključena. Prema tome, ona bi se trebala svrstati u kategoriju 2b, a prema dosadašnjem Zakonu bila je na dnu kategorizacije ??? Da li je to intencija zakonodavca s obzirom da se govori o pojednostavljenju ? Nadalje, svaka zgrada je građevina , ali svaka građevina nije zgrada pa je kategorija 3b zapravo podskup kategorije 3a. Nepotrebno detaljiranje kategorija, o čemu svjedoče i slijedeći članci izmjena koji ponovno često spajaju kategorije (čl. 59., čl. 101., čl. 124., čl. 140., čl. 144., čl. 162. ) Zatim, s obzirom na razdvajanje posebnih uvjeta od uvjeta priključenja, kako tumačiti tražene potvrde na glavni projekt za građevine iz čl. 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ? Da li su to potvrde glede posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja ? Ili jednog i drugog ? Ukoliko je točno ovo zadnje, uskladiti i u tom dijelu Pravilnik s novim Zakonom. U koju skupinu spadaju građevine iz navedenog Pravilnika ? Ovaj članak definitivno nije dobar !!! Što bi se kvalitativno i sadržajno promijenilo da njega uopće nema ? Kako on utječe na daljnju proceduru u postupku ishođenja građevinske dozvole ? Gdje se to vidi da je zbog različitih kategorija skraćena procedura ? Ona je ista, samo je sadržaj unutar procedure manji ili veći. S obzirom na novost „ e konferencije“, svejedno je da li se traži 3 ili 7 posebnih uvjeta; jedno, nijedno ili više uvjeta priključenja. Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Predlažemo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole, a u preostalom dijelu tvrdnje se cijene neosnovanim, a za prijedloge se cijeni da ne bi doprinijeli ostvarenju cilja Zakona.
89 STANKA OSTOJIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Protivim se izmjenama Zakona po hitnoj proceduri bez konzultiranja i uvažavanja struke. Zakon je smišljen sa samo jednom svrhom - postizanjem boljeg rejtinga na Doing Bussiness ljestvici. Takvo zakonodavstvo nema smisla i direktno narušava kredibilitet struka koje rade po tom zakonu. Problem nije u projektantima, kojima se stalnim izmjenama zakona po kojima rade samo komplicira ionako težak i odgovoran posao. Problem je u javnoj upravi i javnopravnim tijelima (npr. HEP-u treba 6 mjeseci da izda potvrdu na GP, bez ikakvih sankcija) i nedovoljno jasno napisanom zakonu koji je podložan različitim individualnim tumačenjima. Dokazivanje SVIH temeljnih zahtjeva za građevinu nemoguće je postići samo arhitektonskim i građevinskim projektom, odnosno nijedna struka nije kvalificirana niti ovlaštena da uopće može dokazivati temeljne zahtjeve građevine vezane za drugu struku. Bez arhitektonskog, strojarskog i elektrotehničkog projekta nije moguće dokazati ispunjavanje minimalnih zahtjeva na energetska svojstva zgrada, što je propisano Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije o energetskim svojstvima zgrada 2010/31/EU, kao i novom Direktivom (EU) 2018/844 o izmjeni Direktive 2010/31/EU., a što su obaveze preuzete od Republike Hrvatske stupanjem u EU 2013. godine. Pridružujem se grupnom komentaru kolega: PRIJEDLOG REAKCIJE NA IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O GRADNJI Dokument u nastavku nastao je kao reakcija na predložene izmjene i dopune Zakona o gradnji. Postojeći Zakon o gradnji uvelike otežava procese u području gradnje, koji se direktno odražava na mogućnost poslovanja u RH. To je prepoznala i svjetska banka u Doing Bussiness ocjeni. Hrvatska s 22 procedure za investitora svrstana je pri samom dnu liste za područje ishođenja dozvola za gradnju. Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona, broj procedura za investitora smanjen je s 22 na 12 na način da su formalno izbačene dvije procedure, a ostalih 8 prebačeno na tijelo graditeljstva, odnosno Ministarstvo. Doing bussines ocjena u svojoj analizi ne uzima u obzir stvarno trajanje procedura, nego u obzir uzima zakonski propisane rokove. Na taj način ne prepoznaje da je stvarno trajanje procedure za ishođenje samo građevinske dozvole minimalno 180 dana za najjednostavnije zgrade iz 2. skupne građevina. Prema Doing Bussiness ocjeni taj period je 100 dana. Dugotrajnost i broj procedura direktna je posljedica Zakona o gradnji koji je od svog donošenja pokazivao nedostatke, a naknadnim izmjenama i dopunama nije predloženo rješenje kojima bi se nedostaci otklonili. Dokument u nastavku pokušava argumentirati jedan novi koncept svih procedura u području graditeljstva kojim bi se značajno smanjio broj procedura i njihovo trajanje za investitora. Taj koncept bazira se na ideji da je za potrebe ishođenje građevinske dozvole potreban: 1. idejni projekt kojim se utvrđuje ispunjenje lokacijskih uvjeta, 2. elaborat za utvrđivanje građevinske čestice, koridora, trase ili površine katastarskih čestica ili dijela katastarske čestice kao obuhvata zahvata u prostoru. Na temelju idejnog projekta, tijelo graditeljstva bi od svih javnopravnih tijela zatražilo posebne uvjete, koji bi na taj način postali sastavni dio građevinske dozvole. Idejni projekt osnovni je dokument koji daje kvalitetu svakoj zgradi i građevini u smislu njenog izgleda, funkcionalnosti, i ono najbitnije, uklopljenosti u prostor. Sve građevine, od zgrada, pa do specifičnih građevina kao što su prometnice, i druga infrastruktura, grade su u fizičkom prostoru te čak i kod generičkih i repitivnih rješenja nužna je njihova prilagodba specifičnoj lokaciji i specifičnim uvjetima. Sve to najbolje se ocrtava kroz idejni projekt. Za potrebe gradnje i izvođenja radova propisuje se izvedbeni projekt kojeg investitor i izvođač moraju osigurati na gradilištu tijekom izvođenja pojedinih radova. Pogotovo u današnje vrijeme sveopće digitalizacije, a uskoro i obveznih korištenja BIM sustava u projektiranju, razlika između idjenog i izvedbenog projekta, u samoj formi i sadržaju, udaljena je nekoliko operacija u softwarskom alatu. Dalje u tekstu kod objašnjavanja izvedbenog projekta, jasno se naglašava da se razrađuje do razine prema kojoj je određene radove moguće izvesti. Za neke radove će ta razina izvedbenog biti na razini današnjih glavnih projekata, a za druge nužno će biti rjševati specifične detalje na razini 1:1 mjerila. Sve to definirano je pravilima struke i dogovoru samog izvođača i projektanta. Dokaz za ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevine koji su sadržani u izvedbenom projektu i suglasnosti javnopravnih tijela za uporabu odnosno suglasnosti za priključenje potrebno je ishoditi do tehničkog pregleda i podnošenje zahtjeva za uporabnu dozvolu. Na ovaj način investitor bi imao najviše 8 procedura u procesu ishođenja svih dozvola u gradnji, koje bi se dodatno mogle skratiti na 5. sustavnijim korištenjem e-dozvola i konačnim sređivanjem zemljišnih knjiga i katastra. Cilj ovog dokumenta je pokazati da i unutar loše strukture i preopširnost postojećeg zakona takav koncept je moguće opravdati. Zbog činjenice da bi ovakva drastična izmjena utjecala i na mnoge druge Zakone i podzakonske akte, a koji nisu posebno razmatrani zbog prevelike složenosti cijelog sustava, predlaže se da donošenje novog Zakona bude prolongirano na 1.1.2020. do kada bi se sustavnim radom sve moglo uskladiti. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI ___________________________________________________________________ CRNO PISANO – prijedlog izmjena i dopuna PLAVO PISANO – dobri komentari na postojeći zakon i predložene izmjene i dopune CRVENO PISANO – prijedlozi članaka zakona koji obrazlažu u uvodu predloženi koncept ZELENO PISANO- obrazloženje ___________________________________________________________________ Članak 1. U Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) u članku 3. stavku 1. dodaje se novi podstavak 1. koji glasi: "1. elektronička oglasna ploča je internetska stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo, a koja je stranica integrirana u internetske stranice županija i jedinica lokalne samouprave čija upravna tijela izdaju građevinske dozvole i druge akte na temelju ovoga Zakona te lokacijske dozvole i druge akte na temelju zakona kojim se uređuje prostorno uređenje". Iza dosadašnjeg podstavka 1. koji postaje podstavak 2. dodaje se novi podstavak 3. koji glasi: "3. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula.". Dosadašnji podstavci 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9. 10. 11. 12. 13. i 14. postaju podstavci 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 16. U podstavku 15. koji postaje podstavak 17. iza riječi: "osim" dodaju se riječi: „ uvjeta priključenja i". Dosadašnji podstavci 16., 17., 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24. i 25. postaju podstavci 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26. i 27. Podstavak 26. koji postaje podstavak 28. mijenja se i glasi: "28. uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu". Dosadašnji podstavci 27. i 28. postaju podstavci 29. i 30. KOMENTAR Čl. 3. točka 21. (nekad 19. ) pojam Rekonstrukcije u svojoj definiciji bi trebao umjesto rječice „ili“ imati rječicu „i/ili“ jer je moguće da se zahvatom rekonstrukcije utječe na temeljna svojstva građevine , ali i na promjenu lokacijskih uvjeta. Predlažemo sljedeću izmjenu: U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira. Obrazloženje: Većinu pojmova u smislu ovog Zakona, propisa i akata donesenih na temelju ovog Zakona, moguće je definirati na općoj razini kako bi vrijedili kao jedinstveni s jasnim tumačenjem (opisnim i grafičkim) za područje cijele RH. U praksi se pokazalo kako je različito tumačenje pojedinih osnovnih pojmova kao što je definicija visine zgrade, udaljenost od međe, koeficijenti izgrađenosti, etaže, broje etaža, građevina, zgrada, javnopravna tijela i sl. često podložno različitim tumačenjima te ravnopravnost investitora nije postignuta. Članak 2. Članak 4. mijenja se i glasi: " (1) Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ovome Zakonu razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2.a skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti i provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 2.b skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti, a ne provodi postupak donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš 3.a skupina – građevine za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti 3.b skupina – zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti. (2) U slučaju ispunjavanja više uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ili sumnje, pri utvrđivanju skupine za određenu građevinu primjenjuje se zahtjevnija skupina.". KOMENTAR NA PREDLOŽENO: Na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom ili na zahtjevnost postupaka u vezi ishođenja građevinske dozvole ? To ne mora biti uvijek proporcionalno, odnosno gradnja jednostavnije građevine ( po skupinama ) ne znači i manji broj procesnih radnji u postupku ishođenja dozvole. Nadalje, u pojmovniku su se jasno razdvojili posebni uvjeti od uvjeta priključenja, a onda se kod razvrstavanja građevina iste građevine nigdje ne vežu i uz kriterij uvjeta priključenja ? Znači li to da se smatra kako uz postupak traženih posebnih uvjeta nužno idu i traženi uvjeti priključenja i obrnuto: ako nema posebnih uvjeta, nema ni uvjeta priključenja ? Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Gdje su nestale građevine definirane Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima? Primjer odnosa gore navedenog pod točkom 2. i spomenutog Pravilnika: Ako se npr. nad postojećom zgradom izvode radovi za koje je prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dostatan (samo) glavni projekt, a koja zgrada se nalazi unutar konzervatorske jezgre, tada su za istu potrebni posebni (konzervatorski) uvjeti, ali ne i uvjeti priključenja jer je zgrada postojeća pa time moguće i priključena. Prema tome, ona bi se trebala svrstati u kategoriju 2b, a prema dosadašnjem Zakonu bila je na dnu kategorizacije ??? Da li je to intencija zakonodavca s obzirom da se govori o pojednostavljenju ? Nadalje, svaka zgrada je građevina , ali svaka građevina nije zgrada pa je kategorija 3b zapravo podskup kategorije 3a. Nepotrebno detaljiranje kategorija, o čemu svjedoče i slijedeći članci izmjena koji ponovno često spajaju kategorije (čl. 59., čl. 101., čl. 124., čl. 140., čl. 144., čl. 162. ) Zatim, s obzirom na razdvajanje posebnih uvjeta od uvjeta priključenja, kako tumačiti tražene potvrde na glavni projekt za građevine iz čl. 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ? Da li su to potvrde glede posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja ? Ili jednog i drugog ? Ukoliko je točno ovo zadnje, uskladiti i u tom dijelu Pravilnik s novim Zakonom. U koju skupinu spadaju građevine iz navedenog Pravilnika ? Ovaj članak definitivno nije dobar !!! Što bi se kvalitativno i sadržajno promijenilo da njega uopće nema ? Kako on utječe na daljnju proceduru u postupku ishođenja građevinske dozvole ? Gdje se to vidi da je zbog različitih kategorija skraćena procedura ? Ona je ista, samo je sadržaj unutar procedure manji ili veći. S obzirom na novost „ e konferencije“, svejedno je da li se traži 3 ili 7 posebnih uvjeta; jedno, nijedno ili više uvjeta priključenja. Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Predlažemo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Članak 3. U članku 6. iza riječi: "tijelima," dodaju se riječi: " drugim javnopravnim tijelima". Članak 4. U članku 16. stavku 3. riječi: "odnosno od ministarstva nadležnog za socijalnu skrb za građevinu iz stavka 2. ovoga članka," brišu se. Članak 5. U članku 19. na početku stavka 1. stavlja se oznaka stavka: "(1)". Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: "(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt u pogledu vanjske mjere građevine do 0,30 metra, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. KOMENTAR Čl. 19 st. 2.….Što znači iznimno kad ni dosadašnja sintagma iz st. 1. istog članka „u skladu s pravilima struke“ nije bila jasna i izazivala je mnoga pitanja ? Znači li to da dopuštenih 0,30 m mijenjaju temeljne zahtjeve za građevinu i/ili lokacijske uvjete ? Predlažemo sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Članak 6. U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Fizička osoba koja je investitor građevine iz 3.b skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.". Stavak 3. briše se. Predlažemo sljedeću izmjenu: U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propisane ovim Zakonom i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće tehničke struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu." Obrazloženje: Dopušta se investitorima da kao ovlašteni inženjeri sami projektiraju vlastite građevine ukoliko zadovoljavaju posebne propise. Članak 7. U članku 59. stavku 2. riječi: "zgrada 3. skupine" zamjenjuje se riječima: "3.a i 3.b skupine". KOMENTAR Čl. 59. st. 2. : iza riječi građenja dodati građevine ( gramatički ), iako je stav o detaljiranju skupina 3a i 3b već rečen. Dosad se obaveza stručnog nadzora glede SAMO mehaničke otpornosti i stabilnosti odnosila samo na građevine 3. skupine (iz Pravilnika) ? Sada je taj „blaži“ kriterij ugrozio struku. Kako to pojednostavljuje proceduru ishođenja građevinske dozvole ? Ali zasigurno preskače kontrolu kvalitete gradnje glede drugih temeljnih svojstava građevine iz navedenih kategorija ? Članak 8. Članak 66. mijenja se i glasi: "(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom. (2) Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.). (3) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja, odnosno zamjena njihovih dijelova, osim u propisanom slučaju. (4) Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, te pravila za ispis projekata i ovjeru ispisa projekata, propisuje ministar pravilnikom.". Članak 9. U članku 68. stavcima 2. i 3. iza riječi: "posebnim uvjetima" stavljaju se zarezi i dodaju se riječi: "uvjetima priključenja". Iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase: "(4) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 2. ovoga članka. (5) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu prostornim planom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 3. ovoga članka.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti u smislu ovog Zakona razvrstavaju se prema namjeni i razini razrade na: 1. Idejni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Tipski projekt 4. Projekt uklanjanja građevine Iza članka 67. dodaje se naslova Idejni projekt. Članak 68. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt u smislu ovog Zakona je idejni arhitektonski projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole zgrada, te idejni projekt odgovarajuće tehničke struke koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole drugih građevina. (2) Idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ovim Zakonom, tehničkim propisma i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, te pravilima struke. Članak 69. mijenja se i glasi: (1) Izrad idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. Geomehaničkog elaborata 2. Konzervatorskog elaborata 3. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (2) Na temelju idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno za razradu izvedbenog projekta, slijedi izrada: 1. Krajobraznog elaborata 2. Prometnog elaborata 3. Elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 4. Elaborata zaštite od požara 5. Elaborata zaštite na radu 6. Elaborata zaštite od buke 7. Projekt racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite 8. Elaborata alternativnih sustava energije 9. Drugog potrebnog elaborata zatraženog od javnopravnog tijela Članak 10. Članak 70. mijenja se i glasi: "(1) Oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata u prostoru prikazuju se u arhitektonskom, odnosno građevinskom projektu određivanjem njihovih lomnih točaka prikazanih u GML formatu na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011) u koju je uklopljena katastarska podloga. (2) Ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice u prikazu iz stavka 1. ovoga članka mora se navesti broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru. (3) Određivanje lomnih točaka i njihov prikaz u GML formatu, uklop katastarske podloge iz stavka 1. ovoga članka te određivanje broja katastarske čestice iz stavka 2. ovoga članka obavlja ovlašteni inženjer geodezije.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 70. stavak (1) mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta zgrade je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje građevna čestica odnosno obuhvat zahvata u prostoru. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru. Članak 11. Članak 71. mijenja se i glasi: "(1) Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina, ovisno o vrsti građevine, određuje se kao trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova određen lomnim točkama prikazanim u GML formatu . (2) Trasa je prostor određen građevinskom dozvolom unutar kojega se smješta linijska građevina. (3) Građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola trasom se određuje smještaj građevine unutar koridora određenog lokacijskom dozvolom. (4) Građevine za koje se građevinskom dozvolom određuje građevna čestica i obuhvat zahvata u prostoru te način određivanja obuhvata zahvata u prostoru za određene vrste građevina propisuje ministar pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona.". Članak 71. mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta građevine je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezini dijelova. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje trase, koridora, odnosno površine katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova za gradnju građevine u katastru. Obrazloženje: U idejnom projektu i fazi građevinske dozvole potrebno je utvrditi isključivo točne međe čestice i po potrebi formirati česticu. Upisom GML točaka kako je predloženo izmjenama i dopunama u sustav, prikazuje se građevina koja u naravi još nije izvedena. Upis u katastar i unošenje GML datoteke u sustav predviđa se nakon izgradnje građevine. Članak 12. Članak 72. mijenja se i glasi: "Iznimno od članka 69. stavka 1. ovoga Zakona, glavni projekt za zgradu razvrstanu u 3.b skupinu građevina može sadržavati samo arhitektonski projekt i/ili građevinski projekt.". KOMENTAR Čl. 72. U prekriženom st. 1. tog članka također je stajala rječica „ i/ili “koja dosad nije izazvala tako mnogo uzbuđenja kao u novom čl. 72 iako ni tada , za građevine 3. skupine (Pravilnik), nije imala smisla. Kako se igdje glavni projekt može sastojati od samo jedne knjige ( jedne strukovne odrednice ), osim možda za prometnicu bez infrastrukture ? Koliko knjiga glavnog projekta treba imati npr. bazen ? U kojoj je on skupini ? Ako nije u 3b (a sigurno nije jer nije zgrada !) znači da mora imati više od dviju knjiga ? Minimum od dviju knjiga glavnog projekta je „privilegij“ koji pripada samo 3b skupini ( arhitektonska i građevinska) ? Prema dosadašnjem Zakonu mogao je imati samo jednu knjigu ( 3. skupina – Pravilnik – i/ili ) što je također bilo loše. Rezultat za bazen iz primjera je : s dosadašnje jedne knjige na barem tri knjige glavnog projekta. Ovaj slikoviti primjer pokazuje kako navedena kategorizacija nije u duhu intencija izmjena da se nešto smanji, skrati, ubrza… Ne želim reći da je svako ubrzanje nužno i dobro, ali primjer pokazuje nekonzistentnost namjere. Članak 72. mijenja se i glasi: (1) Iznimno od članka 69. stavka 1. ovog Zakona, za radove i građevine iz 3. skupine građevina može se izraditi samo izvedbeni projekt. Obrazloženje: Za jednostavne radove i građevine puno je bitniji izvedbeni projekt jer su to svi radovi i građevine koje se odmah izvode po tom projektu. To se pokazalo posebno osjetljivim kod energetskih obnova koje su provođene na temelju glavnih projekata. Još problematičnije je što su troškovnici rađeni na temlju glavnog projekta. Članak 13. U članku 74. stavku 3. podstavak 2. briše se. Dosadašnji podstavak 3. postaje podstavak 2. Članak 74. mijenja se i glasi: (1) Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata na temelju kojeg se zgrada, odnosno građevina gradi. Izvedenim projektom razrađuje se idejni projekt i daju dokazi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine te druge propisane i određene zahtjeve i uvjete javnopravnih tijela. (2) Izvedbeni projekt može biti: 1. Arhitektonski izvedbeni projekt 2. Građevinski izvedbeni projekt 3. Elektrotehnički izvedbeni projekt 4. Strojarski izvedbeni projekt (3) Sastavni dio izvedbenog projekta je i elaborat iskolčenja građevine odnosno zgrade. (4) Sastavnio dio izvedbenog projekta je troškovnik po kojem se ugovaraju radovi na građevini, odnosno zgradi i provode postupci definirani Zakonom o javnoj nabavi (5) Sadržaj i razina razrade izvedbenog projekta propisuje se posebnim propisom donesog na temelju ovog Zakona. Izvedbeni projekt mora biti izrađen da se na temelju njega u potpunosti može izgraditi zgrada, odnosno građevina. Obrazloženje: Glavni projekt kako je sada propisan preopsežan je za ishođenje građevinske dozvole, a nedovoljno razrađen za izvođenje. Na ovaj način rasterećuje se investitora u fazi ishođenja građevinske dozvole, a u fazi izvedbe osigurava mu se potpuna projektna dokumentacija potrebna za točno izvođenje. Javnopravna tijela kod izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja propisuju koje elemente izvedbenog projekta je potrebno izraditi za ishođenje suglasnosti za uporabu građevine. Elaborate, proračune, grafičke prikaze i sl. na temelju kojih daju suglasnost za uporabu građevine. Članak 75. mijenja se i glasi: Autorska prava na zgradi odnosno zgradi projektiranoj idejnim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu. Projektant idejnog projekta može se posebnim ugovorom o izradi projekta određi autorskog prava na projekt i građenje u skladu s tim projektom. Članak 14. Članak 80. mijenja se i glasi: "(1) Projektant može u svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola od upravnog tijela, odnosno Ministarstva zatražiti da ga obavijesti o načinu provedbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i/ili pojedinih odredbi prostornog plana. (2) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je na upit iz stavka 1. ovoga članka odgovoriti u roku od 15 dana od dana njegova zaprimanja.". Članak 15. Naslov iznad članka 81. i članak 81. mijenjaju se i glase: "Posebni uvjeti, uvjeti priključenja i potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola Članak 81. (1) U svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim opisa i grafičkog prikaza građevine i elaborata iz članka 82. stavka 3. ovoga Zakona. (3) Javnopravno tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te uvjete, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja.". Članak 81. mijenja se i glasi: (1) U svrhu ishođenja građevinske dozvole za građenje građevine odnosno zgrade, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po zahtjevu upravnog tijela odnosno Ministarstva utvrđuje posebne uvjete u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravnoj tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. (3) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka investitoru i/ili projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja. (4) U rješenju o uvjetima javnopravnog tijela, javnopravno tijelo mora navesti koji projekti, elaborati, grafički prilozi, proračuni i sl. su potrebni za ishođenje suglasnosti za upotrebu građevine. Obrazloženje: Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Ukoliko javnopravno tijelo ne izda uvjete neće sudjelovati niti u tehničkom pregledu i ishođenju uporabne dozvole. Članak 16. Članak 82. mijenja se i glasi: "(1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela zatražiti utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana od kojega to od njega zatraži projektant. (2) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. (3) U traženju iz stavka 1. ovoga članka projektant navodi podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja ili uz traženje prilaže opis i grafički prikaz građevine i/ili elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta. (4) Opis i grafički prikaz građevine sadrži, odnosno prikazuje podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja, a izrađuje ga projektant u elektroničkom obliku i potpisuje elektroničkim potpisom.". Članak 82. mijenja se i glasi: (1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana uredno predanog zahtjeva za građevinsku dozvolu. (2) Ishođenje uvjeta javnopravnih tijela može zatražiti i investitor o čemu se kod tijela za graditeljstvo sastavlja službena zabilježba. (3) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. Obrazloženje: Upravno tijelo ima 8 dana da pregleda idejni projekt i očituje se o njegovoj usklađenosti s lokacijskim uvjetima. Ukoliko utvrdi odstupanje, dužno je zatražiti izmjenu i dopunu te se vrijeme potrebno za ishođenje građevinske dozvole i uvjeta javnopravnih tijela produžuje. Članak 17. Članak 83. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova izdavanja te potvrde niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim glavnog projekta. (3) Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka potvrda glavnog projekta u slučaju iz odredbe članka 106.a stavka 3. ovoga Zakona izdaje se po zahtjevu investitora. (5) Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta ako javnopravno tijelo upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta u roku iz stavka 3. ovoga članka.". Članak 83. mijenja se i glasi: (1) Javnopravno tijelo koje je izdalo posebne uvjete, dužno je na zahtjev investitora i/ili projektanta izdati suglasnost za priključenje odnosno suglasnost za upotrebu u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva ili izdati rješenje kojim se zahtjev odbija. (2) Uz zahtjev za suglasnost, investitor i/ili projektant prilaže projekte, elaborate, grafičke prikaze, proračune i sl. propisane posebnim uvjetima. Obrazloženje: Usklađenost s posebnim uvjetima utvrđuje se nakon ishođenja građevinske dozvole, a do tehničkog pregleda. Na ovaj način osigurava se dovoljno vremena za sva usklađenja na pojedinim dijelovima radova definiranih specifičnim posebnim uvjetima Sastavni dio dokumentacije za tehnički pregled su i suglasnosti za upotrebu javnopravnih tijela. Članak 18. Članak 84. mijenja se i glasi: "Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde glavnog projekta u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole.". Članak 84. mijenja se i glasi: (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, projektant i/ili investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Članak 19. Iznad članka 85. dodaje se naslov koji glasi: "Potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se izdaje lokacijska dozvola". Članak 85. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova izdavanja te potvrde niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim lokacijske dozvole i glavnog projekta. (3) Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka potvrda glavnog projekta u slučaju iz odredbe članka 106.a stavka 3. ovoga Zakona izdaje se po zahtjevu investitora. (5) Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta ako javnopravno tijelo upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta u roku iz stavka 3. ovoga članka.". Članak 85. mijenja se i glasi: (1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". Članak 20. Članak 86. mijenja se i glasi: "Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde glavnog projekta u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole." Članak 21. Iznad članka 87. dodaje se naslov koji glasi: "Potvrda glavnog projekta o usklađenosti s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš i propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina". Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". PREDLAŽEMO Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". Članak 22. Naslov iznad članka 88. i članak 88. mijenjaju se i glase: "Žalba, odnosno tužba protiv rješenja o odbijanju utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrde glavnog projekta Članak 88. (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja projektant ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (2) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. i 2. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Članak 23. Članak 89. mijenja se i glasi: "(1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". KOMENTAR Čl. 81, 83., 85, 89.: U svim gore navedenim člancima u kojima se spominju javnopravna tijela koja izdaju posebne uvjete, uvjete priključenja i potvrde navodi se rješenje o obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda . Zar ne bi trebalo stajati Rješenje o odbijanju, a ne obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda ? Tim više što naslov ispred čl. 88. u sebi sadrži žalbu, odnosno tužbu protiv Rješenja o odbijanju…, a onda se u st. 1. istog čl. 88. opet spominje obustava ??? Članak 24. Naslov iznad članka 90. i članak 90. mijenjaju se i glase: "Komunikacija u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja i izdavanja potvrda glavnog projekta (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". PREDLAŽEMO (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". Članak 25. Članci 91., 92. i 93. brišu se. Članak 26. U članku 94. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "(5) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.". Članak 27. U članku 97. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: "(4) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.". Članak 28. U članku 101. stavku 1., 2. i 3. riječi: "2. i 3. skupine" zamjenjuju se riječima: "2.a, 2.b, 3.a i 3.b skupine". Članak 29. U članku: 105. stavku 1. riječi: "i ovlaštenog inženjera koji su u svojstvu glavnog projektanta, projektanta arhitektonskog projekta i projektanta geodetskog projekta izradili" zamjenjuju se riječima: " koji je u svojstvu projektanta arhitektonskog projekta ili glavnog projektanta izradio". U članku 106.a. brišu se stavci 2. i 3. Članak 30. Članak 108. mijenja se i glasi: "(1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor. (2) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže: 1. glavni projekt u elektroničkom obliku 2. ispis glavnog projekta ovjeren od projektanata i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjelovalo više projektanata 3. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana 4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. (3) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola, investitor uz dokumente iz stavka 2. ovoga članka, prilaže: 1. lokacijsku dozvolu i 2. parcelacijski elaborat za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom, izrađen u elektroničkom obliku ovjeren elektroničkim potpisom. (4) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za zgradu koja mora ispuniti zahtjeve energetske učinkovitosti prilaže se elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom.". Članak 108. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investior. (2) Zahtjevu za izdavanje građeivnske dozvole investitor prilaže: 1. Idejni projekt u elektroničkom obliku 2. Geodetski elaborat s potvrdom katastra o formiranju građevinske čestice, odnosno trase koridora ili površine katastarskih čestica ili njihovih dijelova. 3. Ispis idejnog projekta ovjeren od projektanta i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjlelovalo više projektanta 4. Potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. Dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. Članak 31. U članku 109. stavku 4. iza riječi: " stječe pravo građenja" stavlja se zarez i dodaju se riječi : " odnosno suglasnost davatelja koncesije u slučaju građenja infrastrukture koja se javno koristi". Članak 32. U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta 4. je idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., briše se. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. PREDLAŽEMO IZMJENU: U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta 4. je glavni idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je glavni idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je glavni idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., 4., 5. briše se. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. Čl. 110. Odnos st. 1. točka 7. i st. 2. točka 3 ? Nepotrebno ako se zna da poseban propis (ZPU) definira gdje je potrebno donijeti UPU ( za neizgrađeno i neuređeno područje, i urbanu sanaciju ). Ako se pogleda u čl. 79. st. 4. točka 3. konačnog prijedloga Zakona o prostornom uređenju (ZPU) isti je u suprotnosti sa stavkom 1. tog članka i ta suprotnost i nelogičnost je jednostavno prenijeta i u Zakon o gradnji . Zašto ? Zato jer je čestica po pojmovniku istog ZPU-a (točka 23. i 24. - pojam neuređenog zemljišta i osnovne infrastrukture ) definirana kao uređena ako ima osiguran pristup i odvodnju otpadnih voda pa za istu onda niti ne treba UPU dok čl. 79. st. 4. navodi iznimke moguće gradnje tamo gdje je potreban UPU. Dodaje se stavak (3) koji glasi: (3) Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Članak 33. U članku 111. podstavku 3. iza riječi: "dozvolom" dodaje se riječ: "i". U podstavku 4. riječ: "i" briše se te se stavlja točka na kraju rečenice. Podstavak 5. briše se. Članak 111. briše se. Čl. 114. Da li nakon izgradnje zgrade do stupnja potpune dovršenosti, temeljem samo glavnog projekta prema st. 2. istog članka, nakon građevinske dozvole do određenog stupnja dovršenosti i (prve) uporabne dozvole po građevinskoj treba još jedna uporabna nakon glavnog projekta ? Da li odgovor stoji u relaciji sa Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ( čl. 6. )? Ukoliko da, dodati slijedeći stavak, kao poveznicu. Članak 34. U članku 116. stavku 1. riječi: " njegovim mrežnim stranicama, a upravno tijelo poziv izlaže i na nekretnini za koju se izdaje građevinska dozvola" zamjenjuju se riječima: " elektroničkoj oglasnoj ploči". Članak 35. U članku 117. stavku 2. briše se zarez i riječi: "odnosno izlaže". Stavak 3. briše se. Članak 36. U članku 120. stavku 1. podstavku 3. iza riječi: "ploči tijela graditeljstva" dodaju se riječi: " i na elektroničkoj oglasnoj ploči". Stavak 3. mijenja se i glasi: "(3) Građevinska dozvola dostavlja se putem elektroničke oglasne ploče katastarskom uredu, jedinici lokalne samouprave na čijem se području namjerava graditi građevina i "Hrvatskim vodama", s glavnim projektom.". U stavku 4. riječi: "mrežnim stranicama tijela graditeljstva koje je tu dozvolu izdalo" zamjenjuju se riječima: " elektroničkoj oglasnoj ploči". Članak 37. Članak 122. briše se. KOMENTAR: Čl. 122. Zašto je prekrižen ? Kad se plaća komunalni i vodni doprinos ? Članak 38. U članku 123. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "(3) Rok iz stavka 1. ovoga članka ne teče za vrijeme trajanja postupka izvlaštenja ili odlučivanja o prijedlogu za donošenje odluke o služnosti ili pravu građenja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.". Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4. KOMENTAR: Čl. 123. st. 1. Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole. Čl. 123. st. 2. Smatra se da je investitor pristupio građenju u smislu st. 1. ovog članka od dana prijave početka građenja. Smatram da se građenju treba i faktički pristupiti u roku važenja akta jer u protivnom čl. 123. st. 1. gubi smisao. Upravo obrnuto, veću važnost dati dokazivanju stvarno započetih radova u zakonskom roku, a možebitno propuštanje formalne prijave početka građenja, započetog u zakonski ostavljenom roku, značilo bi samo prekršajnu prijavu, ne i prestanak važenja akta kojim se dopušta gradnja. Čemu onda uopće postoji obaveza početka građenja u ostavljenom roku, ako je svatko može ostvariti pukim pisanim podneskom , a stvarno započeti građenje npr. tek nakon 5-6 godina? Kako time postižemo svrhu Zakona ( zaštita roka važenja akta kojim se dopušta građenje), odnosno kako štitimo prostor i provodimo planske odredbe ? Članak 39. U članku 124. stavku 1. podstavku 2. riječi: " 2. skupine" zamjenjuju se riječima: "2.a i 2.b skupine". U podstavku 3. riječi : " 3. skupine" zamjenjuju se riječima: " 3.a i 3.b skupine". KOMENTAR: Čl. 124. … Rok za dovršenje zgrade … ne postoji veza niti sa jednom prekršajnom odredbom, ukoliko se taj rok ne poštuje ? Čemu onda taj rok ? Članak 124. mijenja se i glasi: (1) Građevina, odnosno zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice biti dovršena u sljedećem roku: 1. Iz 1. skupine u roku 5 godina 2. Iz 2. skupine u roku 3 godina 3. Iz 3. skupine u roku 2 godine (2) Rok iz stavka 1. ovog članka počinje teći od dana pravomoćne građevinske dozvole. (3) Rokovi iz stavka 1. ovog članka mogu se produžiti, za što investitora mora dostaviti opravdani razlog. Opravdani razlozi su proplemi uočeni tijekom građenja, a koji utječu na temeljne zahtjeve za građenje, zbog kojih se mora pristupiti izmjeni ili dopuni projektiranih tehničkih rješenja, tehnologije građenja i sl. (4) Produljenje iz stavka 3. ovog članka odobrava upravno tijelo, odnosno Ministarstvo do najviše dvostrukog roka propisanog stavkom 1. ovog članka. (5) Izmjenom i/ili dopunom građevinske dozvole počinju teći novi rokovi iz stakva 1. ovog članka. DODATNO: posebnim stavkom ovog Zakona definirati kaznane i prekršajne odredbe za nepoštovianje ovog članka. KOMENTAR: Čl. 127. Promjena investitora Čl. 127. st. 4. : Rješenje o promjeni imena ….dostavlja se prijašnjem i novom investitoru te građevinskoj inspekciji. Da li je to potrebno kad se građevinska dozvola ionako ne šalje građevinskoj inspekciji (čl. 120. st. 3. ) , zašto bi se onda slalo rješenje o promjeni njenog imena (investitora) ? Članak 40. U članku 131. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase: "(2) U prijavi početka građenja investitor je dužan navesti klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole, izvođača i nadzornog inženjera, te uz prijavu priložiti glavni projekt u elektroničkom obliku s propisanim potvrdama za građevinu koja se prema ovom Zakonu gradi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, glavni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica.". Članak 131. mijenja se i glasi: (1) Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije tri dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja. (2) Početak građenja ne može početi ranije od osam dana nakon ishođenja pravomoćne građevinske dozvole. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od izdavanja pravomoćne građevinske dozvole o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, idejni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (4) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od jedan dan od prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada. Članak 41. U članku 135. stavku 1. podstavak 10. briše se. Dosadašnji podstavak 11. postaje podstavak 10. Članak 135. mijenja se i glasi: (1) Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati: 1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu 2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača 3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova 4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera 5. građevinsku dozvolu, izvedbeni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona 6. izvješće o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano 7. građevinski dnevnik 8. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 9. elaborat iskočlenja građevine 10. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koj uređuju gospodarenje otpadom. (2) Dokumentacija iz stavka 1. ovog članka mora biti napisana na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom. (3) Dokumentacija iz stavka 1., podstavak 5., 6., 7., 8. ovog članka nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine. Članak 42. U članku 137. stavku 2. podstavci 5. i 6. mijenjaju se i glase: "5. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom 6. geodetski elaborat i/ili drugi akt određen posebnim propisima na temelju kojega se u katastru, odnosno katastru infrastrukture i zemljišnoj knjizi evidentiraju zgrade, druge građevine, odnosno način korištenja zemljišta s podacima o lomnim točkama građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u GML formatu u elektroničkom obliku". Podstavak 7. briše se. Dosadašnji podstavci 8. i 9. postaju podstavci 7. i 8. KOMENTAR: Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. Da li se to mora primijeniti i kod uporabnih dozvola za određene građevine ( do 15. 02. 1968. i do 01. 10. 2007.) ili isključivo za najnovije uporabne dozvole (nakon „novih“ građevinskih dozvola) ? Ovo iz razloga jer se nametnulo pitanje pravnog interesa podnositelja zahtjeva kod uporabnih dozvola za određene građevine. Članak 137. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. (2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže: 1. Fotokopiju građevinske dozvole osim za građevine i radove iz 3. skupine. 2. Izvedbeni projekt s dokazima ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu. 3. Suglasnosti za priključenje, odnosno suglasnosti za upotrebu ishođene od javnopravnih tijela koja su u građevinskoj dozvoli izdali svoje uvjete. 4. Podatke o sudionicima u gradnji 5. Pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine 6. Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine 7. Izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s gedetskim elaboratom i elaboratom iskločenja, ako je za građevinu ili zgradu isti bilo potrebno izraditi. 8. Geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, odnosno geodetski elaborat vodova (infrastrukture), koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina, odnosno geodetske poslove u jedinici lokalne samouprave, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru, odnosno katastru vodova. 9. Energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu za koju mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti. Članak 43. U članku 139. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Investitor, odnosno vlasnik građevine dužan je omogućiti provedbu tehničkog pregleda, na tehničkom pregledu osigurati prisustvo svih sudionika u gradnji i na tehničkom pregledu dati na uvid dokumentaciju iz članka 135. stavka 1. ovoga Zakona, a po potrebi i drugu propisanu dokumentaciju.". Članak 44. U članku 140. stavku 2. riječi: "sudionici u gradnji" zamjenjuju se riječju: "investitor". St avak 3. mijenja se i glasi: " (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na tehnički pregled građevine 3.a i 3.b skupine poziva se investitor.". Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "(5) Pozive na tehnički pregled tijelo graditeljstva javnopravnim tijelima iz stavka 2. ovoga članka dostavlja elektroničkim putem elektroničke oglasne ploče.". Članak 45. U članku 144. stavku 2. riječi: "izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju glavnog projekta" zamjenjuju se riječima: "3.a i 3.b skupine". KOMENTAR: Čl. 144. st. 1. točka 3: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne ili druge infrastrukture određene građevinskom dozvolom Prema čl. 146. st. 4. točka 2. Zakona o prostornom uređenju (ZPU), građevinska dozvola za zgradu može se izdati ako je za pristupnu prometnicu tek izdana građevinska dozvola (izvršna, pravomoćna ?). Što čl. 144. st. 1. točka 3. , odnosno pojam priključenja na prometnu površinu, znači za uporabnu dozvolu zgrade ? Da je prometnica izvedena u naravi ili više od toga : da je za istu prometnicu izdana uporabna dozvola ? Čl. 144. st. 2. točka 2, a odnosi se na građevine iz 3a i 3b skupine: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom Iz ovog članka koji nosi „visoki“ broj 144., prvi put u Zakonu postaje jasno da za stambene /poljoprivredne zgrade do 400 m2 (600 m2) BRP, ukoliko nemaju posebnih uvjeta, nije potrebna građevinska dozvola već samo glavni projekt ??? Ili je to neka zabuna ? Dakle, neupravni postupak umjesto upravnog ? Tko će kontrolirati da li je koji poseban uvjet ipak „promaknuo“ ? Odgovornost projektanta ? Mogućnost kontrole dana je jedino kroz uporabnu dozvolu ? Zar nije bolje ići principom prevencije ? Nadalje, sudska praksa je zauzela stav da građevinski inspektor nema ovlasti komentirati i tumačiti prostorni plan. U slučaju masovnih gradnji stambenih zgrada do 400 m2 BRP bez građevinske dozvole, tko će preuzeti odgovornost ? Članak 144. mijenja se i glasi: Uporabna dozvola za građevine odnosno zgrade izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenog tehničkog pregleda ako se utvrdi da je: 1. uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija 2. sastavljen zapisnik o obavljenom tehničkom pregledu kojim se potvrđuje da na izvedenoj građevini odnosno izvedenim radovima nema nedostataka. Članak 46. U članku 148. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat i/ili drugi akt iz članka 137. stavka 6. ovoga Zakona putem elektroničke oglasne ploče radi njegove provedbe u katastru, odnosno katastru infrastrukture. (2) Katastarski ured promjene u katastru, odnosno katastru infrastrukture na temelju elaborata i/ili drugog akta iz stavka 1. ovoga članka provodi po službenoj dužnosti.". Članak 47. Članak 148.a mijenja se i glasi: "(1) Podnositelj zahtjeva za evidentiranje zgrade, druge građevine, odnosno načina korištenja zemljišta u katastru, odnosno katastru infrastrukture može uz svoj zahtjev priložiti uporabnu dozvolu. (2) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo koje je dozvolu izdalo, njezine oznake i datum izdavanja. Ako uporabna dozvola nije priložena, katastarski ured nadležnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja obavijest da dozvola nije priložena.". Članak 148. mijenja se i glasi: (1) građevinu za koju je propisano evidentiranje u katastru, odnosno katastru vodava, katasrski ured evidentira u katastru, odnosno katastru vodova (infrastruktura) po službenoj dužnosti na temelju geodetskog elaborata koji je sastavni dio zahtjeva za uporabnu dozvolu. (2) Tijelo graditeljstva po službenoj dužnosti dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat iz stavka 1. ovog članka. (3) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja. Članak 48. U članku 154. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave radova na uklanjanju građevine o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada.". Članak 49. U članku 156. stavku 1. riječi: " ovlaštenih osoba, " brišu se. Stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s naputkom iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.". Članak 50. U članku 162. stavku 5. riječi: "3. skupine" zamjenjuju se riječima : " 3.a i 3.b skupine". Točka 10. PREKRŠAJNE ODREDBE: Ne postoje prekršaji vlasnika, a s druge strane, inspekcijska rješenja mogu se donijeti i vlasniku pa kako pomiriti tu činjenicu s obavezom građevinskog inspektora da podnese optužni prijedlog ? Čl. 183. točka 1….da li utvrđenje da je građevina u pogledu namjene, mjera, oblika i veličine čestice i smještaja na istoj u skladu s dozvolom znači da treba tu usklađenost i numerički izraziti (pisati dimenzije, etažnost, namjenu) ili je dosta navesti da je usklađena s dozvolom pa citirati frazu iz Zakona ? Ovo iz razloga jer kod uporabne dozvole za građevinu izgrađenu do 15. 02. 1968. godine Zakon jasno navodi da treba pisati vanjsku veličinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine ( visina, dužina i širina). PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 51. Postupci započeti po Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po tom Zakonu. Članak 52. Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) izdaje se po tom Zakonu. Članak 53. Uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju zakona koji je važio prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdaje tijelo graditeljstva, koje je izdalo građevinsku dozvolu. Članak 54. Ministar je dužan naputak iz članka 6. stavka 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ministar je dužan pravilnik iz članka 66. stavka 4. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 55. Ovaj Zakon stupa na snagu 1.1.2020. godine. osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. Djelomično prihvaćen Prihvaća se u dijelu koji se odnosi na energetsku učinkovitost zgrada na način da će navedene odredbe biti izdvojene u prvim slijedećim izmjenama i dopunama Zakona o gradnji koje će biti istovremeno s novim zakonom koji će uređivati pitanje energetske učinkovitosti zgrade. U preostalom dijelu se ne prihvaća, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
90 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 44. Izbacivanjem sudionika u gradnji, pri čemu prvenstveno mislim na projektante, stručni nadzor, inženjere gradilišta i voditelje radova, JE GRUBO POGODOVANJE investitorima koji osnovom DOGOVORA mogu dobiti uporabnu dozvolu i za građevinu koja drastično odstupa od projektiranog, koja nema riješenu svu potrebnu dokumentaciju kao ni dokaze kvalitete. "Povjerenje je dobro, ali provjera je još bolja". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnja nije osnovana, obzirom da je investitor osiguran osigurati njihovo prisustvo na tehničkom pregledu.
91 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 40. Investitor o ishođenju građevinske dozvole i početku građenja MORA informirati projektanta - sve projektante koji su sudjelovali u izradi glavnog projekta. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe.
92 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 34. Ove pozivi SE MORAJU ukinuti u cijelosti. Prostorno planska dokumentacija definira "ponašanje" u prostoru. Tih pravila se moraju pridržavati ovlašteni inženjeri i arhitekti, ali i za svoja (ne)djela odgovarati. Ovaj i slični članak odgovornost ovlaštenih osoba PREBACUJE na djelatnike i zaposlenike Ureda državne uprave i na susjede. Pa susjedi su na isti način i došli na susjednu parcelu pa je ovaj članak samo namijenjeno međusobnom "reketarenju" susjeda. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
93 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 32. U potpunosti se slažem da zakonska regulativa mora biti napisana na način da je nedvosmislena, a poglavito ako se može osnovom nje POGODOVATI sa njom. Napisom: "kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine", pa da ste pitali struku vidjeli bi da to nije ostvarivo i da je tumačenje namijenjeno POGODOVANJU Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnja nije točna, obzirom da su isti uvjeti propisani važećim zakonom o gradnji i da su potpuno jasni.
94 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 30. Članak 108, stavak 2, podstavak 2: ispis glavnog projektanta ovjeren od projektanata i glavnog projektanta... Kakav "ispis" se traži kojeg sadržaja? Prije je to bila "izjava" koju smo svi proglasili nepotrebnom nakon što je sam projekt ovjeren. Primljeno na znanje Traži se ispis cijelog projekta.
95 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 29. Izbacivanje geodetskog projekta nije u skladu sa strukom, već pogodovanjem. Tim više jer se geodetski dio trebao i preciznije razlučiti i kod linijskih građevina te građevina vezano za infrastrukturu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
96 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 19. Svugdje u prijedlogu zakona uz riječ "uvjeti" izbaciti "posebne" i sl. pridjeve. Prihvaćen Prihvaća se.
97 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 19. Stalno se spominje terminologija posebni uvjeti. Uvjeti su uvjeti, nebitno da li ih neko dodatno ukrasi pridjevima, posebni i sl.. Svi oni se tijekom projektiranja moraju po projektantu prihvatiti i projektom riješiti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se radi o pravno tehničkim terminima.
98 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 18. Evo, meni nije jasno od koga sad oni to traže? Članak postojećeg zakona je precizniji i jasniji. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, na pitanje nije moguće odgovoriti jer nije jasno.
99 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 16. Tražiti da djelatnik - referent Upravnog tijela da "potvrdu" je strukovno i pravno NEOZBILJNO. Treba uvesti da odgovorne osobe ODGOVARAJU za svoje (ne)djela koja naprave u prostoru. Predlažem da se i nadalje ostavi odnos investitor - javnopravna tijela po svim segmentima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona
100 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 14. Prijedlog zakona u kojem se izbacuje odredbe "i uvjeti priključenja" javnopravnih tijela koji nisu neki famozni "posebni" uvjeti već jednostavno su to svi oni neophodni za izradu projektne dokumentacije. Gdje se prikupljanje uvjeta prebacuje sa investitora na Urede državne uprave... Sve to je pogodovanje, jer za te poslove Uredi nisu ekipirani a ni stručni, a trebaju preuzeti OSOBNO odgovornost za svaku građevinsku dozvolu???? Pa to ne bi ni ja koji sam u struci. Gdje je obveza objava popisa javnopravnih tijela???? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer komentar nije razumljiv.
101 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 13. Članak ne mijenjati ! Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
102 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 13. Cijeli prijedlog zakona je pogodovanje, a ne struka i stručnost. Glavnim projektom se ne rješavaju radnje vezane za građenje već za ishođenje građevinske dozvole. Sve ostalo je predmet izvedbenog projekta. DA JE ZAKONODAVA poznavatelj građenja TO BI ZNAO. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
103 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Kako je lijepo čitati komentare kolega koji se uistinu i bave ovim poslom. Ali koliko vidim samo nas je 10tak. Ostali su uhljebi ili već što? Izmjene tj. poturanje građevina U ŠTO VIŠE kategorija je poželjno, jer bi tako napokon odvojili cjevovode i trasiranje instalacija u cestama, transformatorske stanice te npr. kontejnerske plinske kotlovnice, skladišta, radionice,... u neku od kategorija odvojeno od visokogradnje. Isključiva podjela građevina na m2, je toliko NESTRUČNA da se na to ne može dati komentar. Kako "urbane vile" radi kojih se sve ovo i mijenja strukovno povezati sa skladištima, sa hladnjačom, transformatorskom stanicom (TS), ...? Npr. TS je ispod 400 m2 i ne treba elektrotehnički projekt ??????????????????????????? Ovakvih građevina je na stotine različitih tipova i namjene, a sve ih zakonodavac TRPA (u strukovni zakon) po kriteriju m2 ?! Nije prihvaćen Ne prihvaća se, tvrde nisu razumljive.
104 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. Da kolege geodeti, vraćamo se na "staro", jer to "nekome" odgovara. Geodetski projekt je bio okosnica graditeljstva i prostornog evidentiranja. Volio bi da sam vidio ovdje i nadalje geodetski projekt, ali i detaljniju razradu linijskih građevina tipa cjevovoda, energetike, javne rasvjete, elektroničke infrastrukture i sl. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
105 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 10. Kolege geodetske struke su rekli sve o struci. Geodetski projekt je nešto što je bilo korak naprijed. A sada se spominje "i više građevina na građevinskoj čestici". Ima li to "više" neki konačan broj? Ima li to "više" opis namjene? Znači, stambena zgrada sa proizvodnom halom? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
106 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 9. Dopisati svugdje radi jasnoće interpretiranja "i uvjetima priključenja", a izbaciti u cijelosti izjavu projektanta, jer on tu izjavu i ne može dati, ako nije dobio "i uvjete priključenja". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer izjava ne obuhvaća posebne uvjete kojih nema.
107 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 9. Kolege su već dale smislene primjedbe: 1. dopisati svugdje radi jasnoće interpretiranja "i uvjetima priključenja", jer građevina bez tih podataka o uvjetima priključenja se ne može ni projektirati. Dobit ćemo niz građevina koje će potom čekati da se priključe. Cilj zakonodavca je da se proces ubrza, ali on se ubrzava ne time da pojedine strukovne kolege čim prije dobiju svoj novac za svoj projekt, već da dobijemo funkcionalnu i uporabljivu građevinu u prostoru. 2. Izjava na izjavu, nepotrebno dupliranje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
108 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 8. Upisati odrednice kontrole neovlaštenih korigiranja dokumentacije Prihvaćen Prihvaća se, jer je to prednost Pravilnika o sadržaju projekata.
109 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 8. Propisuje Ministar??? U kojem roku, koje su kaznene odredbe za neučinjeno,... ? Ni riječi o tome tko se "brine" o sigurnosti da se dokumentacija ne mijenja? I sada dokumentaciju predajemo u elektroničkom obliku, zaključanu. Ali na internetu su dostupni "svi ključevi" pa sam (nijemi) svjedok otključavanja svojih projekata i samovoljnog mijenjanja od strane glavnog projektanta, investitora i /ili izvođača. Nijemi, jer nema tijela kojem se mogu žaliti ni kaznenih odredbi za pronalazak osobe koja je neovlašteno otključavala dokumente. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se radi o pitanjima koja se uređuju posebnim propisima.
110 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 7. Izbaciti ovaj članak prijedloga. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer nisu jasni razlozi ovoga prijedloga.
111 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 6. Iz postojećeg Zakona izbaciti u cijelosti podstavke 2 i 3. Svi radimo "za svoje potrebe", pa je uvođenje Fizička osoba u graditeljstvo bez ovlasti NEDOPUSTIVO. Kao što je NEDOPUSTIVO da jedna struka izrađuje projekte drugih struka. To se zove ANARHIJA. "Svoje potrebe" su građevine u prostoru koje normalno imaju svoj životni vijek od 100 godina, uporabljuje se, prodaju se, .... Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
112 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Tekst članka ostaviti nepromijenjen. Otvaranjem "vrata", Sada 0,3m sutra 1,0m. NEDOPUSTIVO. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
113 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. Izbaciti prijedlog: U podstavku 15. koji postaje podstavak 17. iza riječi: "osim" dodaju se riječi: „ uvjeta priključenja i". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer prijedlog nije razumljiv.
114 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Članak mora ostati nepromijenjen. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
115 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Kolege su to više ili manje sve opisale i rekle. Ove odredbe je doslovno netko (nakon strukovnog lobiranja) izmijenio i UBACIO nove odredbe ISKLJUČIVO radi bržeg dolaska do svog profita. Nitko tko se bavi projektiranjem, ali projektiranjem, a na copy-paste tehnologijom zna da u današnje vrijeme nejvažniji uporabni dio građevine su upravo instalacije. Predlažem da se ovaj članak ne mijenja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
116 Srećko Stavnicki KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. Izmjena koja se temelji na način da se uvjeti priključenja IZBACE kao "posebni" uvjeti, strukovno NE SMIJE biti prihvaćeno. Građevina se ne može projektirati bez uvjeta javnopravnih tijela vezano za uvjete priključenja, izvedbu obračunskih mjernih mjesta i slično. Ta priprema se nalazi dijelom u građevini, a dijelom na k.č. na kojoj je građevina. Uređenje okoliša, što je uvjet ishođenja uporabne dozvole, se ne može okončati bez rješenja ovih uvjeta. Projektant ne može predvidjeti ni alternativno rješenje, jer ovim neće ni znati što je u mogućnosti javnopravno tijelo osigurati građevini. Nažalost, ovo se izbacuje, SAMO ZATO jer: - javnopravna tijela se NEKADA čeka duže od zakonski predviđenog roka, ali to se mora riješiti odredbama zakona prema njima - uopće ne postoji dokumentacija postojećeg stanja infrastrukture - prostorno planska dokumentacija je kreirane bez OZBILJNOG pristupa i planiranja infrastrukture Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je tvrdnja pogrešna, obzirom da su uvjeti priključenja potrebni za projektiranje i građenje.
117 Saša Glagolić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 43. poziv sudionicima gradnje ostavljen je na izbor investitoru s obzirom da ničime nije propisana kazna za nepozivanje pojedinog sudionika gradnje (npr. projektanta/glavnog projektanta). isto tako ničime nije propisan obavezan projektantski nadzor, dok se Pravilnikom o tehničkom pregledu obvezuje projektanta da izda izjavu kojom potvrđuje da je sve izgrađeno prema projektu bez mogućnosti uvida u proces gradnje te praćenja usklađenosti sa projektnom dokumentacijom. ako projektant ne izda izjavu, smatra se da ju je izdao?!? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se smatra da ista nije uvjet za izdavanje građevinske dozvole.
118 Saša Glagolić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 40. čemu ponovno predavanje građevinskog projekta koji je već predan u elektroničkom obliku za izdavanje građevinske dozvole te dodavanje propisanih potvrda kada te potvrde ishodi upravno tijelo koje je zaduženo za ishođenje samih potvrda? ponovno se duplaju podaci umjesto umreženja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer glavni projekt se ne predaje u slučaju građenja na temelju građevinske dozvole.,
119 Saša Glagolić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 32. za provođenje stavka 2, podstavka 2 potrebno je uvesti u pojmovnik zakonski regulirano značenje ZAMJENSKE građevine s obzirom da je ovim podstavkom omogućeno manipuliranje osobnim tumačenjem što točno znači da se "bitno ne mijenja" Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se taj pojam u Zakonu o gradnji ne rabi.
120 Saša Glagolić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. u pozitivnu ideju da se ponovno prebaci ishođenje potvrda i posebnih uvjeta/uvjeta priključenja na upravno tijelo i/ili Ministarstvo, vjerojatnost da se to sad ponovno produži u beskonačnost je ogromna, dok se ne provede pasolutna digitalizacija svih javnopravnih i urpavnih tijela jer je dosad najduže trajala komunikacija između urudžbenih odjela (bez obzira na fizičku udaljenost ponekad od nekoliko vrata ili jednog kata) Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je digitalizacija provedena.
121 Saša Glagolić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 14. obavijesti i mišljenja upravnog tijela i/ili Ministarstva nisu obvezujući te se time ne dobiva apsolutno ništa korisno s obzirom da se i izdvanje obavijesti i mišljenja može odbiti bez obrazloženja ili se ograditi kao što se i trenutno u svakoj obavijesti ograđuju sva upravna tijela rečenicom da to nije upravni akt te da se ne provjerava usklađenost sa prostornoplanskom dokumentacijom. jedini način da se realno može provjeriti usklađenost s trenutno važećom regulativom je ili vraćanje lokacijske dozvole za SVE objekte pa tako i izade idejnog projekta koji je ukinut u postupcima Zakona o gradnji ili nekim drugim Upravnim aktom koji ima jednaku vrijednost. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se mišljenje ne mora zatražiti. Traži se samo kad projektant procijeni da mu je to potrebno.
122 Saša Glagolić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 13. izbacivanjem mogućnosti propisivanja obavezne izrade izvedbenog projekta unutar glavnog projekta, ukida se realno izvedbeni projekt s obzirom na stanje svijesti investitora i hrvatske realnosti u kojem je moguće ugovoriti samo ono što je zakonom i pravilnikom propisano, bez obzira koliko je nešto potrebno. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnja nije točna.
123 Saša Glagolić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. apsolutna besmislica. "i/ili" u ovom stavku miješa poslove struka te nije u skladu sa Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. Prihvaćen Prihvaća se.
124 Saša Glagolić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 10. izrada situacije na GSG-u te ponovni ispis točaka u građevinski ili arhitektonski projekt je besmisleno ponavljanje podataka s obzirom da će geodetski elaborat biti neophodan kao ulazni podatak (GSN - snimak stanja) i kao izlazni podatak (GSG - situacija građevine usklađena sa DOF-om i digitalnim katastrom) u kojem se svakako daju sve GML točke. Prihvaćen Prihvaća se.
125 Saša Glagolić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 6. razlikom "posebnih uvjeta" prema ovom zakonu i "uvjeta priključenja" može se dogoditi da su građevine u 3b skupini, zgrade stambene namjene koje moraju od 31.12.2020. biti projektirane kao nZEB te je nemoguće provesti ovakav stavak s obzirom da niti jedan inženjer nije ovlašten u SVIM strukama koje su potrebne za izradu projekta fizike nZEB zgrade. Prihvaćen Prihvaća se.
126 Saša Glagolić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. potrebno je jasnije definirati iznimne slučajeve s obzirom da se odstupanjem od 30cm u definiranim smjerovima kod manjih objekata i parcela mogu zamjetno promijeniti kis i kig što su lokacijski parametri. prethodna definicija izbačena iz Zakona koja je definirala 3% ili maksimalno do 30cm je bila puno kvalitetnija. uvesti obavezan projekt izvedenog stanja kojim bi se dokazala ovakva razlika! Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je iznimka dovoljno dobro definirana.
127 Roman Vukoja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Ako je namjera zakonodavca bila da "pojednostavi procedure" ovakav člnaak je ne jedan nego barem 10 koraka u krivom smjeru. U realnom svijetu će se nastati bezbroj nejasnoća, nepreciznosti, različitih tumačenja ili jednom riječju kaos. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnja nije razumljiva.
128 Roman Vukoja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Apeliramo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Predloženi članak 4 će potpuno zakomlicirati i stvoriti ponovo neizvjesnost i gomilu nejasnoća već u startu postupka ishođenja dozvola. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
129 Roman Vukoja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Zakonski prijedlog razvrstavanja građevina po skupinama po kriteriju posebnih uvjeta koji je uveo zakon iz 2013 g. imao bi smisla samo u slučaju kada bi postojao centralni digitalni informacijski sustav na razini države na kojem bi se u svakom trenutku za svako zemljište u RH moglo jednoznačno utvrditi koji su uvjeti gradnje te koja će vrsta postupka biti potrebna za ishođenje potrebnih dozvola. S obzirom da na RH realnost stanja informatizacije javne u prave ovakav koncept zakona samo dodadtno stvara neizvjesnost svim investitorima te u principu uvodi nove procedure i komplicira cijeli postupak. Da bi investitor uoće saznao što mu treba na određenoj građevnoj parceli on treba podnijeti zahtjev u nadležni ured koji je npr. udaljen 600 km, uspostaviti kontakt sa lokalnim službenikom, dostaviti gomilu dokumenata , izvod iz katastra, izvod iz zemljišne knjige, idejno rješenje projektanta, biljezi itd itd, sve to poslati službeniku koji je najčešće jedini koji radi taj posao u predmetnoj općini, a uredovno vrijeme za stranke mu je cca 4-5 radnih sati tjedno. Ako taj dotični službenik slučajno bude na bolovanju ili godišnjem odmoru, ili su državni praznici ... što je vrlo često investitor će najosnovniju informaciju o tome u kojoj skupinu će biti njegova građevina te kakav postupak mu treba za dozvolu čekati mjesecima???!!! To je realnost ovakvog zakonskog prijedloga!!! Postupak razvrstavanja bi trebao biti riješen u par minuta da ovaj zakonski prijedlog ima smisla a u realnosti će trajati par mjeseci!!! Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
130 Roman Vukoja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Ponavljam dobronamjerni savjet iz svakodnevne prakse. RAZVRSTAVANJE GRAĐEVINA PO SKUPINAMA ZAHTJEVNOSTI U OVISNOSTI O POSEBNIM UVJETIMA je jako upitno te samo po sebi stvara gomilu nepoznanica i neizvjesnosti investitoru koji planira pokrenuti investiciju u gradfnju za sebe ili tržište. Investitor želi kupiti zemljište i pita arhitekkta koje sve projekte treba naraučiti, koliko će postupak ishođenja dozvola trajati i koliko će to projekt koštati. Parcela se nalazi u drugom dijelu Hrvatske u nekom malom mjestu ili pored njega. Arhitekt na sva tri pitanja odgovara NE ZNAM jer svaki odgovor ovisi u koju će skupinu biti razvrstana građevina koja se još nije ni počela projektirati. Da bi doznao odgovor na jednostavan upit vjerojatno će čekati mjesecima da mu nadležni ured odgovori pod uvjetom da već ima napravljen idejni projekt ili opis i prikaz građevine. Da li na toj lokaciji postoje neki posebni režimi zaštite voda, kulture, prometa, prirode, elektroenergetski koridori i dr. Arhitekt koncipira idejno rješenje građevine, a investitor koji već duboko ulazi u investiciju i gomila troškove, a još uvijek u tom trenutku ne zna najosnovniju informaciju o tome koja je zgrada skupina što prevedeno znači da on ne zna koliko će proces projektiranja trajati, koju sve dokumentaciju treba ishoditi te koliko će ga projektna dokumentacija koštati. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
131 Roman Vukoja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 16. Odlično zapažanje od kolegice Mikulić. Nije mi jasno da li je autor ove zakonske odredbe svjestan što je napisano ovom odredbom-" građenje građevine koja je u skladu s prostornim planom" to je jako delikatna odredba koja bi trebala obavezati tijelo javne uprave da provjeri uskađenost planirane građevine s prostornim planom i o tome se službeno očituje!!! Postupak provjere usklađenosti s prostornim planom i očitovanje nadležnog javno-pravnog tijela o tome bi svakako neizmjerno olakšalo postupak ishođenja građevinskih dozvola. Provjera usklađenosti s prostornim planom je postupak koji zahtijeva efikasnost, znanje i iskustvo od strane nadležnog referenta. Ovaj postupak bi svakako trebalo zakonski definirati detaljno jer u dosadašnjem zakonu nije bila predviđena ova oderedba provjere te je konstantno prisutna neizvjesnot od strane investitora i projektanta kojima se tumače prostorni planovi i vrše provjere tek nakon što su napravili cijeli glavni projekt koji se sastoji od npr 10-ak različitih projektnih mapa izrađenih od 10-ak različitih firmi i sve međusobno usklađeno i nakon što je ishođeno više posebnih uvjeta i potvrda glavnog projekta od raznih javno-pravnih tijela i potrošena velika materijalna sredstva te stotine radnih sati. Kada je cijeli projekt praktički gotov nama se provjeravaju i ekstenzivno tumače odredbe prostornih-planova koje su često višeznačne te ostavljaju mogućnosti različitog tumačenja te nam se primjenjuju propisi (npr novi pravilnici, norme, zakonske odredbe koje upravo mijenjate...) koji npr. nisu niti postojale u trenutku kada smo krenuli u izradu glavnog projekta. Ako sam ja kao projektant npr. počeo raditi na glavnom projektu neke veće zgrade prije pola godine i sada sam u završnoj fazi, ishodio sam gomilu posebnih uvjeta izradili smo sve projektne mape i uskladili ih međusobno, ali čekam još neke potvrde glavnog projekta i kada konačno podnesem zahtjev za građevinsku dozvolu npr. na snagu će stupiti trenutne izmjene i dopuna zakona o gradnji i prostornom uređenju koje će se retroaktivno primjeniti na projekt. Ako u tom trenutku taj projekt više ne bude u skladu s novim zakonima kako objasniti investitoru da je potrošio golema materijalna sredstva na projekt koji više ne vrijedi te nije usklađen jer upravni postupak počinje od dana kada se podnese zahtijev za građevinsku dozvolu!!!??? To je zakonski pravni vakum. Nekada je upravni postupak počeo sa lokacijskom dozvolom a prijedlog je da se uvede potvrda idejnog projekta o usklađenosti s prostornim planom što bi omogućilo da se komforno i bez neizvjesnosti te mogućnosti manipulacija pristupi izradi glavnog projekta. Prihvaćen Prihvaća se, ali na drugi način.
132 Roman Vukoja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 14. Ako se stvarno želi transparentnost u postupku i sigurnost investicije u postupku ishođenja građevinske dozvole potrebno vratiti institut ili mogućnost "potvrde idejnog projekta o usklađenosti sa prostornom planskom dokumentacijom". U tom slučaju nadležno tijelo javne uprave mora brzo i efikasno preuzeti na sebe odgovornost te donijeti službenu potvrdu prihvatljivosti predloženog zahvata u prostoru od strane investitora i projektanta. Ovakvo zakonsko riješenje koje je na snazi od 2013. g. samo prebacuje odgovornost na projektante i investitore, prikriva neefikasnost javno-pravnih tijela te omogućava manipulacije u kasnijim fazama postupka ishođenja građevinske dozvole kada se investitora stavlja pred gotovo čin zbog mogućnosti ekstenzivnog tumačenja propisa i prostorno planske dokumentacije. . Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona, osim toga dosada posebnim zakonom nije bila propisana obveza potvrde idejnog projekta.
133 Roman Vukoja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 14. Ovakav proces u kojem zakonski nije regulirana potvrda usklađenosti predloženog zahvata u prostoru u fazi idejnog projekta stvara pravni vakuum što je ogroman problem u praksi jer projektant izrađuje glavni projekt prema propisima koji su na snazi danas, a kada se glavni projekt s obzirom na kompleksnost procedure i procesa projektiranja izradi za npr. pola godine promijeni se zakonski okvir-prostorni plan, zakon o gradnji neki pravilnik (koji je živi organizam) te glavni projekt u trenutku podnošenja zahtjeva više nije usklađen za propisima koju će u tom trenutku biti na snazi. Trenutna zakonska regulativa je u proces uvela besmislicu da se glavni projekt izrađuje po propisima koji još ne postoje te će biti na snazi u trenutku kada se podnese zahtjev za građevinsku dozvolu. U praksi bi projektant trebao biti vidovit da zna kakve ga izmjene zakonske regulative u budućnosti čekaju pri projektiranju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona
134 Roman Vukoja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 14. U promjeni članka 80. postojećeg zakona o gradnji propušteno je ispraviti KARDINALNI NEDOSTATAK postojećeg zakona koji u praksi dovodi do neizvjesnosti investicije iu procesu ishođenja dozvola. Ako se stvarno želi stvoriti investicijska klima i pojednostaviti postupak ishođenja građevinskih dozvlola trebalo bi pod OBAVEZNO zakonski regulirati u ovom da nadležno tijelo graditeljstva po želji investitora ili projektanta provjeri usklađenost idejnog rješenja (opis i prikaz građevine) sa prostornim planu i o tome se SLUŽBENIM DOKUMENTOM iznese svoj stav. U praksi se događa da investitor i projektant u fazi idejnog projekta ne može dobiti službeno mišljenje o usklađenosti rješenje iako neformalno od nadležnog referenta ili odgovorne osobe dobije mišljenje da je zahvat u potpunosti prihvatljiv. Kad se glavni projekt izradi( što za složenije građevine traje i više mjeseci do godinu dana) i prisiljava investitora na velike materijalne troškove cijelog glavnog projektakoji narastu i preko milijun kuna za veće zgrade. U trenutku kada se podnese zahtjev za građevinsku dozvolu nadležni referent uglavnom drugačije protumači propise te stavlja investitor u veome nezahvalan položaj jer je projektna dokumentacija već gotova. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer to može biti samo predmet postupka za izdavanje lokacijske, odnosno građevinske dozvole.
135 Roman Vukoja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Cijeli koncept razvrstavanja građevina u skupine složenosti je jako upitan jer je prilikom donošenja prvobitne verzije zakona 2013 g. ovakva zakonska odredba stvorila kaos u praksi. Niti arhitekt niti pravno tijelo često nije znalo odrediti jednoznačno u koju će skupinu građevina određena zgrada biti svrstana što je potencijalnom investitoru onemogućilo da zna koliko će trajati njegov proces ishođenja dozvola te koliko će to sve koštati. Pogotovo kada je investicija u početnoj fazi te još mnogo toga nije definirano a projektiranje je dugotrajan i složen proces. Razvrstavanje građevina mora biti potpuno jasno i jednoznačno definirano jer u suprotnom vodi u neizvjesnost u pogledu provedbe projekta i investicije. Moje je miljenje da je prvobitni zakon zbog ove odredbe bio jedan od razloga što je recesija u graditeljstvu trajala mnogo duže nego u ostalim sektorima. Razlog je komplicirana i nejasna zakonska regultiva koja se konstantno mijenja te stvara dodatnu nesigurnost. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
136 Roman Vukoja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Članak je potpuno nejasan jer moglo bi se dogoditi u praksi da je moguće dobiti građevinsku dozvolu dozvolu za zgradu sa npr. 4-5 stanova do 400m2 na osnovu samo građevniskog projekta ili u praksi projekta konstrukcije što je suludo? Što znači u članku "arhitektonski projekt i/ili građevinski projekt". To je bilo moguće samo kada se taj članak u prethodnom zakonu odnosio na jednostavne građevine 3. skupine za koje uopće nije potrebna građevinska dozvola! Prihvaćen Prihvaća se.
137 Renata Capponi KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Prijedlozi članaka zakona na PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti u smislu ovog Zakona razvrstavaju se prema namjeni i razini razrade na: 1. Idejni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Tipski projekt 4. Projekt uklanjanja građevine Iza članka 67. dodaje se naslova Idejni projekt. Članak 68. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt u smislu ovog Zakona je idejni arhitektonski projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole zgrada, te idejni projekt odgovarajuće tehničke struke koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole drugih građevina. (2) Idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ovim Zakonom, tehničkim propisma i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, te pravilima struke. Članak 69. mijenja se i glasi: (1) Izrad idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. Geomehaničkog elaborata 2. Konzervatorskog elaborata 3. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (2) Na temelju idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno za razradu izvedbenog projekta, slijedi izrada: 1. Krajobraznog elaborata 2. Prometnog elaborata 3. Elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 4. Elaborata zaštite od požara 5. Elaborata zaštite na radu 6. Elaborata zaštite od buke 7. Projekt racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite 8. Elaborata alternativnih sustava energije 9. Drugog potrebnog elaborata zatraženog od javnopravnog tijela Članak 71. mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta građevine je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezini dijelova. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje trase, koridora, odnosno površine katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova za gradnju građevine u katastru. Članak 72. mijenja se i glasi: (1) Iznimno od članka 69. stavka 1. ovog Zakona, za radove i građevine iz 3. skupine građevina može se izraditi samo izvedbeni projekt. Članak 74. mijenja se i glasi: (1) Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata na temelju kojeg se zgrada, odnosno građevina gradi. Izvedenim projektom razrađuje se idejni projekt i daju dokazi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine te druge propisane i određene zahtjeve i uvjete javnopravnih tijela. (2) Izvedbeni projekt može biti: 1. Arhitektonski izvedbeni projekt 2. Građevinski izvedbeni projekt 3. Elektrotehnički izvedbeni projekt 4. Strojarski izvedbeni projekt (3) Sastavni dio izvedbenog projekta je i elaborat iskolčenja građevine odnosno zgrade. (4) Sastavnio dio izvedbenog projekta je troškovnik po kojem se ugovaraju radovi na građevini, odnosno zgradi i provode postupci definirani Zakonom o javnoj nabavi (5) Sadržaj i razina razrade izvedbenog projekta propisuje se posebnim propisom donesog na temelju ovog Zakona. Izvedbeni projekt mora biti izrađen da se na temelju njega u potpunosti može izgraditi zgrada, odnosno građevina. Članak 75. mijenja se i glasi: Autorska prava na zgradi odnosno zgradi projektiranoj idejnim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu. Projektant idejnog projekta može se posebnim ugovoromo izradi projekta određi autorskog prava na projekt i građenje u skladu s tim projektom. Članak 81. mijenja se i glasi: (1) U svrhu ishođenja građevinske dozvole za građenje građevine odnosno zgrade, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po zahtjevu upravnog tijela odnosno Ministarstva utvrđuje posebne uvjete u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravnoj tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. (3) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka investitoru i/ili projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja. (4) U rješenju o uvjetima javnopravnog tijela, javnopravno tijelo mora navesti koji projekti, elaborati, grafički prilozi, proračuni i sl. su potrebni za ishođenje suglasnosti za upotrebu građevine. Članak 82. mijenja se i glasi: (1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana uredno predanog zahtjeva za građevinsku dozvolu. (2) Ishođenje uvjeta javnopravnih tijela može zatražiti i investitor o čemu se kod tijela za graditeljstvo sastavlja službena zabilježba. (3) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. Članak 83. mijenja se i glasi: (1) Javnopravno tijelo koje je izdalo posebne uvjete, dužno je na zahtjev investitora i/ili projektanta izdati suglasnost za priključenje odnosno suglasnost za upotrebu u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva ili izdati rješenje kojim se zahtjev odbija. (2) Uz zahtjev za suglasnost, investitor i/ili projektant prilaže projekte, elaborate, grafičke prikaze, proračune i sl. propisane posebnim uvjetima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
138 Radal d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Stavak 2 će unijeti nered u prostor. S dopuštenjem odstupanja -postavlja se pitanje čemu građevinska dozvola. Navedeno odstupanje poremetit će u nekim slučajevima dopuštenu izgrađenos i iskoristovist ( kig i kis - bit će većo od dopuštenih Prostornim planom ) Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnja nije osnovana.
139 Radal d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Izmjena je u sukobu sa stanjem na terenu. Prilikom gradnje pa i obiteljske zgrade - nužan je najmanje elektrotehnički projekt ( uvjet priključenja zgrade ), a sukladno odredbama Tehničkih propisa koji su na snazi ( TP za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu zgrada ) potreban je i strojarski projekt. Gdje se izgubio geodetski projekt? Prihvaćen Prihvaća se.
140 Radal d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Pojednostavite oznake skupina----samo sa 1,2,3 i 4 ili A,B, C,D. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
141 Primorsko-goranska županija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 18. Smatramo da su rokovi prikupljanja posebnih uvjeta, odnosno potvrda na glavni projekt prekratki budući u praksi javnopravna tijela te potvrde izdaju često nakon propisanih rokova. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da su rokovi primjereni.
142 Primorsko-goranska županija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 16. Predlažemo da se posebni uvjeti i dalje utvrđuju po zahtjevu zainteresirane osobe, a ne na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva. Navedena izmjena neće ubrzati postupak izdavanja akata jer propisi temeljem kojih se izdaju posebni uvjeti nisu usklađeni sa Zakonom o gradnji. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona
143 Primorsko-goranska županija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 10. Navedenim člankom ukida se geodetski projekt. Smatramo da bi na taj način stranka bila izložena značajnim troškovima s obzirom da bi bila primorana izraditi nekoliko različitih elaborata. Zbog navedenog smo mišljenja da bi bilo opravdano zadržati primjenu geodetskog projekta koji objedinjuje više različitih elaborata i služi za direktnu provedbu u katastru i gruntovnici. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnja nije točna.
144 PIN studio d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 14. Također slažem se i ponavljam stav kolege Vukoje. S obzirom da većina građevina ne treba lokacijsku dozvolu, ovo bi na izvrstan način zamijenilo njezinu ključnu ulogu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer komentar nije razumljiv.
145 PIN studio d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 13. Ovaj podstavak je bio jedina mogućnost da se izvedbeni projekt propiše kao "obavezan" od strane revidenta konstrukcije. Ovo direktno je pogodovanje investitorima u smislu pojeftinjenja, a sve na štetu kvalitete gradnje, na štetu izvođenja, na štetu i građevinske i arhitektonske struke. Kako će se sad npr. izvoditi armirano betonske konstrukcije na višestambenim zgradama koje nisu ni državnog interesa a njihovi investitori štede na svemu pa i na projektnoj dokumentaciji koja je kod nas ionako dosegla najniži cjenovni rang cijele EU. Idejni projekt već nije obvezan, a ovime se izvedbeni svodi na eventualni dogovor s investitorom. Obavezan dio gradnje ostaje samo administrativna procedura izdavanja građevinske dozvole. Projektanti su svedeni na administratore. Fakultete kao što su arhitektonski i građevinski možemo slobodno preseliti na upravno pravo... Ako se želi raditi na kvaliteti gradnje i čuvanju prostora kao najvrijednijeg državnog resursa, ovakve se stvari ne bi smjele ukidati. Idejni projekt i izvedbeni projekt moraju biti obavezni sastavni dio gradnje. U protivnom je gradnja svedena na ispunjavanje formulara i plivanje između pravila loše napisanih prostornih planova. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnje nisu točne.
146 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 55. Ovaj Zakon stupa na snagu 1.1.2020. godine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se na taj način ne bi ispunio njegov cilj.
147 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 46. Članak 148. mijenja se i glasi: (1) građevinu za koju je propisano evidentiranje u katastru, odnosno katastru vodava, katastarski ured evidentira u katastru, odnosno katastru vodova (infrastruktura) po službenoj dužnosti na temelju geodetskog elaborata koji je sastavni dio zahtjeva za uporabnu dozvolu. (2) Tijelo graditeljstva po službenoj dužnosti dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat iz stavka 1. ovog članka. (3) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je evidentiranje po službenoj dužnosti brisano na zahtjev Državne geodetske uprave.
148 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 45. Članak 144. mijenja se i glasi: Uporabna dozvola za građevine odnosno zgrade izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenog tehničkog pregleda ako se utvrdi da je: 1. uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija 2. sastavljen zapisnik o obavljenom tehničkom pregledu kojim se potvrđuje da na izvedenoj građevini odnosno izvedenim radovima nema nedostataka. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se u zapisniku ništa ne utvrđuje, nego se zapisuju činjenice koje su utvrđene
149 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 42. Članak 137. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. (2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže: 1. Fotokopiju građevinske dozvole osim za građevine i radove iz 3. skupine. 2. Izvedbeni projekt s dokazima ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu. 3. Suglasnosti za priključenje, odnosno suglasnosti za upotrebu ishođene od javnopravnih tijela koja su u građevinskoj dozvoli izdali svoje uvjete. 4. Podatke o sudionicima u gradnji 5. Pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine 6. Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine 7. Izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s gedetskim elaboratom i elaboratom iskločenja, ako je za građevinu ili zgradu isti bilo potrebno izraditi. 8. Geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, odnosno geodetski elaborat vodova (infrastrukture), koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina, odnosno geodetske poslove u jedinici lokalne samouprave, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru, odnosno katastru vodova. 9. Energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu za koju mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer nisu vidljivi razlozi takvog prijedloga.
150 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 41. Članak 135. mijenja se i glasi: (1) Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati: 1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu 2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača 3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova 4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera 5. građevinsku dozvolu, izvedbeni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona 6. izvješće o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano 7. građevinski dnevnik 8. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 9. elaborat iskočlenja građevine 10. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koj uređuju gospodarenje otpadom. (2) Dokumentacija iz stavka 1. ovog članka mora biti napisana na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom. (3) Dokumentacija iz stavka 1., podstavak 5., 6., 7., 8. ovog članka nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer nisu vidljivi razlozi prijedloga.
151 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 40. Članak 131. mijenja se i glasi: (1) Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije tri dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja. (2) Početak građenja ne može početi ranije od osam dana nakon ishođenja pravomoćne građevinske dozvole. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od izdavanja pravomoćne građevinske dozvole o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, idejni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (4) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od jedan dan od prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe.
152 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 39. Članak 124. mijenja se i glasi: (1) Građevina, odnosno zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice biti dovršena u sljedećem roku: 1. Iz 1. skupine u roku 5 godina 2. Iz 2. skupine u roku 3 godina 3. Iz 3. skupine u roku 2 godine (2) Rok iz stavka 1. ovog članka počinje teći od dana pravomoćne građevinske dozvole. (3) Rokovi iz stavka 1. ovog članka mogu se produžiti, za što investitora mora dostaviti opravdani razlog. Opravdani razlozi su proplemi uočeni tijekom građenja, a koji utječu na temeljne zahtjeve za građenje, zbog kojih se mora pristupiti izmjeni ili dopuni projektiranih tehničkih rješenja, tehnologije građenja i sl. (4) Produljenje iz stavka 3. ovog članka odobrava upravno tijelo, odnosno Ministarstvo do najviše dvostrukog roka propisanog stavkom 1. ovog članka. (5) Izmjenom i/ili dopunom građevinske dozvole počinju teći novi rokovi iz stakva 1. ovog članka. DODATNO: posebnim stavkom ovog Zakona definirati kaznane i prekršajne odredbe za nepoštovianje ovog članka. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se u tom članku ne mogu propisivati prekršajne sankcije.
153 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 33. Članak 111. briše se. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer nije jasan razlog.
154 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 32. U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 4. je idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., 4., 5. briše se. Dodaje se stavak (3) koji glasi: (1) Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
155 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 30. Članak 108. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investior. (2) Zahtjevu za izdavanje građeivnske dozvole investitor prilaže: 1. Idejni projekt u elektroničkom obliku 2. Geodetski elaborat s potvrdom katastra o formiranju građevinske čestice, odnosno trase koridora ili površine katastarskih čestica ili njihovih dijelova. 3. Ispis idejnog projekta ovjeren od projektanta i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjlelovalo više projektanta 4. Potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. Dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
156 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 29. U članku 106.a. brišu se stavci 2. i 3. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer to nije predmet ovoga Zakona.
157 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 24. (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se odredba odnosi na postupke određivanja uvjeta priključenja.
158 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 19. Članak 85. mijenja se i glasi: (1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer prijedlog nije jasan.
159 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 18. Članak 84. mijenja se i glasi: (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, projektant i/ili investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
160 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. Članak 83. mijenja se i glasi: (1) Javnopravno tijelo koje je izdalo posebne uvjete, dužno je na zahtjev investitora i/ili projektanta izdati suglasnost za priključenje odnosno suglasnost za upotrebu u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva ili izdati rješenje kojim se zahtjev odbija. (2) Uz zahtjev za suglasnost, investitor i/ili projektant prilaže projekte, elaborate, grafičke prikaze, proračune i sl. propisane posebnim uvjetima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer predloženo nije predmet Zakona o gradnji, već posebnih zakona.
161 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 13. Članak 74. mijenja se i glasi: (1) Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata na temelju kojeg se zgrada, odnosno građevina gradi. Izvedenim projektom razrađuje se idejni projekt i daju dokazi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine te druge propisane i određene zahtjeve i uvjete javnopravnih tijela. (2) Izvedbeni projekt može biti: 1. Arhitektonski izvedbeni projekt 2. Građevinski izvedbeni projekt 3. Elektrotehnički izvedbeni projekt 4. Strojarski izvedbeni projekt (3) Sastavni dio izvedbenog projekta je i elaborat iskolčenja građevine odnosno zgrade. (4) Sastavnio dio izvedbenog projekta je troškovnik po kojem se ugovaraju radovi na građevini, odnosno zgradi i provode postupci definirani Zakonom o javnoj nabavi (5) Sadržaj i razina razrade izvedbenog projekta propisuje se posebnim propisom donesog na temelju ovog Zakona. Izvedbeni projekt mora biti izrađen da se na temelju njega u potpunosti može izgraditi zgrada, odnosno građevina. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
162 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Članak 72. mijenja se i glasi: (1) Iznimno od članka 69. stavka 1. ovog Zakona, za radove i građevine iz 3. skupine građevina može se izraditi samo izvedbeni projekt. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se gradi u skladu s glavnim projektom.
163 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. Članak 71. mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta građevine je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezini dijelova. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje trase, koridora, odnosno površine katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova za gradnju građevine u katastru. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
164 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 10. Članak 70. stavak (1) mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta zgrade je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje građevna čestica odnosno obuhvat zahvata u prostoru. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
165 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 9. Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti u smislu ovog Zakona razvrstavaju se prema namjeni i razini razrade na: 1. Idejni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Tipski projekt 4. Projekt uklanjanja građevine Iza članka 67. dodaje se naslova Idejni projekt. Članak 68. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt u smislu ovog Zakona je idejni arhitektonski projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole zgrada, te idejni projekt odgovarajuće tehničke struke koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole drugih građevina. (2) Idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ovim Zakonom, tehničkim propisma i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, te pravilima struke. Članak 69. mijenja se i glasi: (1) Izrad idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. Geomehaničkog elaborata 2. Konzervatorskog elaborata 3. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (2) Na temelju idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno za razradu izvedbenog projekta, slijedi izrada: 1. Krajobraznog elaborata 2. Prometnog elaborata 3. Elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 4. Elaborata zaštite od požara 5. Elaborata zaštite na radu 6. Elaborata zaštite od buke 7. Projekt racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite 8. Elaborata alternativnih sustava energije 9. Drugog potrebnog elaborata zatraženog od javnopravnog tijela Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
166 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 6. U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propisane ovim Zakonom i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće tehničke struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu." Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer predložena odredba nije razumljiva.
167 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
168 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
169 Paula Anđelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je isto predmet Pravilnika o sadržaju prostornih planova koji je u izradi.
170 Olga Melnik KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA a) Čl. 2 (u vezi čl. 4 ZOG) Podjela u skupine – ima logike u podjeli u 2.a i 2b skupine u vezi potrebe procjene utjecaja na okoliš/ekološku mrežu. Ali podjela na 3a i 3b skupine nema logične osnove. Logična bi bila podjela na projekti zgrada, za građenje kojih potrebno izdavanje građevne dozvole i jednostavne zgrade. Izdvajanje stambenih zgrada do 400 m2 i poljoprivrednih zgrada do 600 m2 u zasebnu kategoriju prilično neutemeljeno osim samo na statističkom podatku da takvih zgrada puno. Više od toga – u istoj kategoriji su obiteljske kuće, neki dio višestambenih zgrada, svinjci, kokošinjci i…velike štale i druge relativno krupne poljoprivredne zgrade. Ali nisu mali uredi na 1-10 ljudi, mali vjerski objekti… Nisu ni višeobiteljske kuće preko 400 m2? b) Čl. 12, kojim mijenja se čl. 72 Zakona o gradnji, uopće nema nikakvog smisla, jer: zgrada 3b skupine za novu zgradu obavezno mora sadržati najmanje i arhitektonski i građevinski (minimalno statički) dio projekta. Iznimno od toga – REKONSTRUKCIJA postojeće građevine može sadržati samo projekt jedne struke, koji je potreban u vezi samog smisla te rekonstrukcije, te JEDNOSTAVNE zgrade u POMOĆNOJ FUNKCIJI mogli bi biti izrađeni od strane SAMO inženjera građevine. Ali imam iskustva, da ipak arhitekt često nađe BOLJE prostorno rješenje. Iz toga proizlazi da SASTAV PROJEKTA MORA BITI ODREĐEN TEMELJEM FUNKCIONALNOG SASTAVA BUDUĆE GRAĐEVINE, a u slučaju projekta zgrada skupine 3b najmanje moraju imati projekti arhitektonske i građevinske struke, osim u slučaju manjih rekonstrukcija tehničkih sustava. A da ne pričamo o tome, što projekt svake stambene zgrade morao bi imati i projekt struje i strojarskih instalacija, usklađeni sa arhitektonskim i građevinskim dijelom. c) Lijepo je, da predlaže se ponovo Uredima za prostorno uređenje i građenje izdavati uvjeti za priključenja i posebni uvjeti, ali to će čak i usporiti proceduru, te za to potrebna „legalizacija“ Idejnog rješenja kao sastavnog dijela projekta. Sav postupak izdavanja uvjeta, potvrda i dozvola pretvara se u birokratski čin. d) Čl. 44 (u vezi čl. 140) – uopće na tehnički pregled ne pozivaju se sudionici u gradnji osim investitora? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer primjedbe ne uvažavaju razloge uvođenja predmetne podjele, a ti su povezani s potrebama sustava eDozvole.
171 Ninoslav Hudeček KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Zašto odmah nisu definirane točne skupine građevina? Naime, za postupak procjene utjecaja na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, idejno rješenje najobičnije ceste (gradske ili van naselja, javna ili nerazvrstana) obavezno moram slati u MZOIE (naš ured ne priznate županijsko tijelo), te čekati to rješenje 3 mjeseca! Da li je ovim prijedlogom MZOIE konačno vremenski ograničeno na 15 dana kao i sva javnopravna tijela ili je dalje sveta krava za koja ne vrijede pravila Zakona o gradnji, već odrade kada stignu? Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predmetno se pitanje uređuje propisima iz područja zaštite okoliša te Zakonom o gradnji ne mogu odrediti drugačije.
172 Nikša Bilić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Citirat ću komentare kolege Dragana Žuvele jer je vrlo jasno i kratko sažeo sav problem i jad ovog prijedloga zakona kojeg su evidentno pisali oni koji o praktičnoj struci znaju jako malo ili koji u praksi možda uopće nikada nisu ni radili. Od osnutka Hrvatske na ovamo ovo je već tko zna koja izmjena, dopuna i promjena zakona o gradnji. To samo po sebi dovoljno govori o činjenici tko i kako piše zakone o gradnji i prostornom planiranju. Ako se osvrnete na neke zemlje u okruženju koje često spominjemo kao dobre primjere koje treba slijediti, uvidjet ćete da iste ne mjenjaju zakone o prostornom planiranju i gradnji kao čarape, nego da su to stabilni zakoni koji su u nekim zemljama na snazi s možda manjim dopunama već desetljećima. Ponavljam to najviše govori o samom ministarstvu i ljudima koji pišu i predlažu izmjene ovih veoma bitnih zakona. Nadalje, u prezentacijama koje su bile organizirane skupa sa komorama (o kojima nećemo sada) govorite o tome kako se ove izmjene rade jer "doing buissnes" ne funkcionira dobro i kako Hrvatska "kaska" i gubi investicije zbog loših zakona. Ponavljam, možda oni koji ih pišu to nebi trebali raditi ili makar ne na ovaj način, jer definitivno ovim cirkusom kojeg proizvode stalnim, nestručnim i upitnim izmjenama zakona prvenstveno uzrokuju loš "doing buissnes" i odlazak investitora iz RH. Smatram da oba zakona trebaju proći jednu ozbiljnu javnu, stručnu i sveukupnu analizu i korekciju, a ne ovakovo ad hoc brzinsko rješavanje, radi bolje prezentacije i kozmetike prema EK. Potpisujem sve rečeno od kolege Žuvele i od svih kolega koji su vam jasno dali do znanja svojim bezbrojnim komentarima koliko ste predložili "dobre i kavlitetne" izmjene. Mislim da biste se trebali dobro zapitati jeli ovakav bijes struke koji je generirao ovaj prijedlog zakona slučajan ili je odraz stvarnog stanja na terenu kojeg predlagatelj iz udobnosti svoje fotelje uopće ne doživljava. Nikša Bilić d.i.a. - opća degradacije prostora i arhitektonske struke koja se provodi kontinuirano, u orkestriranoj shemi više aktera - među njima je jedan od ključnih Ministarstvo graditeljstva, zbog čega iskreno treba žaliti i prostor Republike Hrvatske i ljude koji unutar istog žive. -degradiranje struke, kao nekakvog mentalnog entiteta u društvenoj memoriji, se vrlo sistemski provodi kroz razna mišljenja Ministarstva, gdje se često provlače vrlo problematični projekti zbog kojih se svi (od lokalne samouprave do lokalnih arhitekata) srame, gdje se često izigrava GUP, negira institucija natječaja - bizarna tumačenja su postala naša svakodnevnica. Dozvolit ću si da dam jedan primjer - tumačenje Ministarstva graditeljstva po pitanju ilegalne gradnje u park šumi Marjan u Splitu, u smislu definicije "tradicijskih naseobina", gdje je deklarirano da posttranzicijska ilegalna gradnja zapravo upada u tu definiciju. To je (p)ostalo predmet urbane legende i opće sprdnje. No to nije problem za Vas, to je problem za nas, pripadnike arhitektonske struke u Splitu, jer se mi moramo sramiti jer nas resorno Ministarstvo zapravo ismijava pred sredinom gdje bi trebali "djelovati po uzancama struke". Posebno kad, naknadno, Ministarstvo zaštite okoliša da mišljenje da "naravno da to nisu tradicijske naseobine". -ovaj Zakon je posljednji u nizu ignoriranja i ponižavanja Struke, gdje opet imamo situaciju da je forma ispred sadržaja i gdje se opet (krivim) ad hoc pristupom pokušava promjeniti strukturalni problem. Dozvole neće ubrzati ni pojednostavniti naivno i nasilno ukidanje obveze izrade (važnih) strojarskih i elektro projekata, već ćete tako samo potvrditi lijepe poruke poslane općom legalizacijom, tj. abolicijom - Struka samo smeta. Ako već želite zaista ubrzati proces dobijanja dozvola za manje objekte, a ujedno i čuvati prostor od predimenzioniranih objekata (za koje se nekako često stvore uvjeti u prostornim planovima), dovoljno se vratiti na stari zakon iz 2007. i slijed - idejni projekt, Rješenje o uvjetima građenja, Glavni projekt i Završno izvješće Glavnog nadzornog inženjera za Uporabnu dozvolu. -kao osoba koja je radila po tom i po zadnjem Zakonu (sa svim izmjenama i dopunama), empirijski mogu potvrditi da je djelovanje po starom zakonu bilo mnogo efikasnije. Glavna ponata je što brže i što jednostavnijim projektom definirati lokacijske uvjete (ako se isto mora prilagođavati zbog neizostavnog subjektivnog tumačenja prostornih planova u sprezi projektant-referent), a za manje objekte tim istim završiti odnos s lokalnom samoupravom, te daljnju dokumentaciju razraditi za gradilište. Da napravite anketu među arhitektima u RH, siguran sam da bi vam oni isto rekli. -Izvedbeni projekt i nadzor - Hrvati su naime notorni po pitanju procjene svojih mogućnosti i sposobnosti te da se njih pita, svi su uspješniji od izbornika nogometne reprezentacije, pametniji od doktora, bolji od ministara i sposobniji od inženjera. S obzirom na tu činjenicu, a i onu da nismo država poznata po efikasnoj penalizaciji, pri čemu posebno mislim na graditeljsku domenu, izbacivanje izvedbenog projekta kao obveznog, redukcija potrebnih nadzora te prije spomenuto izbacivanje strojarskih i elektro projekata za neke ne baš minorne skupine građevina je poprilično bizarna odluka. Volio bi kao građanin RH i kao arhitekt da malo stanete s ovim Izmjenama, promislite, otvorite neke konstruktivne konzultacije i uključite što više stručnih aktera i da se tako pokuša, napokon, doći do jednog stabilnog i efikasnog Zakona koji će biti koristan za nas, Vas, gospodarstvo i prostor i koji se, ako bude sreće, neće mijenjati na godišnjoj bazi. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer predložene promjene nisu "kozmetičke prirode", već su vrlo jasne i učinkovite. Pitanje, pak, tradicijskih naseobina nije vezano s ovim Zakonom, već sa Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.
173 Nikola Milina KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažem: 3.b skupina – zgrade stambene namjene s najviše 2 stambene jedinice i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti. Izrazito je pogrešno mišljenje da su građevine stambene namjene čija (bruto) površina ne prelazi 400 m² obiteljske kuće. U praksi se često susrećemo s stambenim zgradama koje imaju 6 stambenih jedinica a čija (bruto) površina ne prelazi 400 m². Takve zgrade su namjenjene prvenstveno za prodaju (tržište) te u tehničkom smislu nema nikakve razlike između njih i zgrada s 8,9,10 stanova čija (bruto) površina prelazi 400 m². Ne postoji odgovor
174 Nikola Lazinica KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Izbacivanje projekata strojarstva (termotehničke instalacije) i projekata električnih instalacija kao obveznog dijela glavnog projekta za izdavanje građevinske dozvole za skupinu objekata 3b, je potpuno promašeno iz više razloga. Živimo u 21.stoljeću, 2019. je godina i termotehničke instalacije i elektro instalacije niti izdaleka nisu što su bile prije 15, 20, 30 i više godina. Izvođenje termotehničke instalacije kao i elektro instalacija na objektu bez projekata (a tako će uglavnom i biti u praksi jer to zakon neće tražiti i to je činjenica ma što mi htjeli da bude) će biti opasno za korisnike objekta (nema nikakve garancije da je instalacija izvedena sukladno zakonima i propisima). Također možda i najvažnije, gore spomenute instalacije su ključ potrošnje energije i samo njihovim projektiranjem od strane ovlaštenih inženjera može se garantirati da će energetska potrošnja objekta biti u skladu sa najnovijom trendovima i propisima kao i energetskom strategijom RH i EU. Ovdje postavljam pitanje da li je itko prilikom donošenja prijedloga izmjena ovog zakona mislio na energetsku strategiju (ima li što bitnije u vrijeme klimatskih promjena i težnje smanjenju potrošnje energije i emisija CO2 u atmosferu) i (logičnu) težnju da objekti imaju što manje instalirane snage električne energije pa tako i manju potrošnju i opterećenje lokalne infrastrukture. Tako je infrastruktura i njeno korištenje jedno od ključnih pitanja koje se podmeće pod tepih izmjenama ovog zakona. Umjesto da se donose i poštuju propisi (već prihvaćeni - TEHNIČKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTITI U ZGRADAMA (NN 128/15) I TEHNIČKI PROPIS O IZMJENAMA I DOPUNAMA TEHNIČKOG PROPISA O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTITI U ZGRADAMA (NN 70/18)) koji definiraju dopuštene načine grijanja, hlađenja i pripreme PTV, vrste rasvjetnih tijela u svezi sa potrošnjom energije, mi izbacujemo obvezu izrade projekata instalacija koje na koje se direktno odnose gore spomenuti propisi. Upravo na te propise bi se direktno trebalo pozivati u najvišem pravnom aktu kojim se regulira građenje (Zakon o gradnji) a mi iz tog pravnog akta ukidamo obvezu projektiranja instalacija (koje su, da to još jednom naglasim drugim riječima, u zadnjih 20 godina napravile ogroman napredak i koje OBIČNI INSTALATERI više ne mogu izvesti bez inženjerske podrške!). Prihvaćen Prihvaća se.
175 Nikola Dužević KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 9. Predlažem da se vrati Idejni projekt. To što ga je zakonodavac izbacio iz zakona na znači da smo ga mi projektanti prestali izrađivati. Primjerice u slučaju kada projekt treba slati konzervatorima na suglasnost ne šalje se glavni već idejni projekt jer je isti podložan višestrukim izmjenama. Uskladite zakon sa stvarnim projektantskim životom i vratite idejni projekt. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
176 Nikola Dužević KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 7. Ovim prijedlogom izmjene moguće su ogromne zlouporabe zakona. Mi kao projektatni smo dužni projektirati i osiguravati ispunjenje svih temeljnih zahtjeva za građevinu i ishoditi potvrde, a onda se prilikom gradnje sve to može zaboraviti jer nadzor nije dužan projeriti, npr. projektiranu debljinu izolacije, protupožarna svojstva materijala i elemenata građevine. Ispada da je bitno samo da se zgrada ne sruši, a ako previše troši, ako izgori u požaru, ako je štetna za okoliš to kao nije bitno. Opet sramotno nepoznavanje materije od strane zakonodavca. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
177 Nikola Dužević KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 6. Nemože jedan projektant izraditi cijeli glavni projekt za stambenu građevinu do 400m2 kako za tuđe tako ni za svoje potrebe. Glavni projekt se sastoji od više struka stoga u izradi njega moraju sudjelovati svi projektatni sa položenim stručnim ispitima. Prihvaćen Prihvaća se.
178 Nikola Dužević KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Ako je cilj izmjena i dopuna Zakona pojednostavljenje i ubrzanje procedure onda ostavite članak kakav je i bio, ako je cilj zakomplicirati projektantima, refenrentima i investitorima onda mijenjajte. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
179 Nikola Dužević KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Prijedlog da se za građevinu do 400m2 preda samo projekt arhitekture ili konstrukcije je u potpunosti neprihvatljiv sa stanovišta svih struka i dokaz je potpunog nepoznavanja struke od strane zakonodavca. Ne govorim to samo iz perspektive arhitekta projektanta već u ime svih drugih projektanata. Izvođenje električnih, vodovodnih i svih drugih instalacija ozbiljan je posao i nebi ga trebalo prepuštati samovolji izvođača. Na koji način mislite da ćemo provjeravati potrošnju energije s obzirom na zakonske propise građevina gotovo nulte energije bez podataka o potrošnji energije sadržane u projektima strojarstva ili elektrotehnike. Sramotno je koje je nepoznavanje materije potrebno za dati takav prijednog izmjene zakona. Prihvaćen Prihvaća se.
180 Nevenka Tramišak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Prije donosenja zakona bilo bi pozeljno dobro prouciti stanje na terenu i koja su pitanja na koja se traze odgovori. Na pr sto od dokumentacije treba za gradjevinsku dozvolu-po meni polozaj na parceli,namjena,katnost,velicina, dalje tko tu dokumentaciju izradjuje,a zatim odobrava. Sljedece je koja dokumentacija je potrebna za gradjenje,tj izvodjenje,tko ju izradjuje, kontrolira i uskladjuje. Treba olaksati proceduru,ali nikako ne brljaviti sa zakonima gdje novi negiraju neke i dalje vazece. I prije svega, treba razjasniti koja struka sto smije projektirati. Samo ono za sto je skolovana. Suprotno tome trebalo bi postati zakonski kaznjivo. Prihvaćen Prihvaća se.
181 Nela Rubin KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PREDLAŽEMO - novi koncept svih procedura u području graditeljstva kojim bi se značajno smanjio broj procedura i njihovo trajanje za investitora. Taj koncept bazira se na ideji da je za potrebe ishođenje građevinske dozvole potreban: 1. idejni projekt kojim se utvrđuje ispunjenje lokacijskih uvjeta, 2. elaborat za utvrđivanje građevinske čestice, koridora, trase ili površine katastarskih čestica ili dijela katastarske čestice kao obuhvata zahvata u prostoru. Na temelju idejnog projekta, tijelo graditeljstva bi od svih javnopravnih tijela zatražilo posebne uvjete, koji bi na taj način postali sastavni dio građevinske dozvole. Idejni projekt osnovni je dokument koji daje kvalitetu svakoj zgradi i građevini u smislu njenog izgleda, funkcionalnosti, i ono najbitnije, uklopljenosti u prostor. Sve građevine, od zgrada, pa do specifičnih građevina kao što su prometnice, i druga infrastruktura, grade su u fizičkom prostoru te čak i kod generičkih i repitivnih rješenja nužna je njihova prilagodba specifičnoj lokaciji i specifičnim uvjetima. Sve to najbolje se ocrtava kroz idejni projekt. Za potrebe gradnje i izvođenja radova propisuje se izvedbeni projekt kojeg investitor i izvođač moraju osigurati na gradilištu tijekom izvođenja pojedinih radova. Pogotovo u današnje vrijeme sveopće digitalizacije, a uskoro i obveznih korištenja BIM sustava u projektiranju, razlika između idjenog i izvedbenog projekta, u samoj formi i sadržaju, udaljena je nekoliko operacija u softwarskom alatu. Dalje u tekstu kod objašnjavanja izvedbenog projekta, jasno se naglašava da se razrađuje do razine prema kojoj je određene radove moguće izvesti. Za neke radove će ta razina izvedbenog biti na razini današnjih glavnih projekata, a za druge nužno će biti rješvati specifične detalje na razini 1:1 mjerila. Sve to definirano je pravilima struke i dogovoru samog izvođača i projektanta. Dokaz za ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevine koji su sadržani u izvedbenom projektu i suglasnosti javnopravnih tijela za uporabu odnosno suglasnosti za priključenje potrebno je ishoditi do tehničkog pregleda i podnošenje zahtjeva za uporabnu dozvolu. Na ovaj način investitor bi imao najviše 8 procedura u procesu ishođenja svih dozvola u gradnji, koje bi se dodatno mogle skratiti na 5. sustavnijim korištenjem e-dozvola i konačnim sređivanjem zemljišnih knjiga i katastra. Cilj ovog dokumenta je pokazati da i unutar loše strukture i preopširnost postojećeg zakona takav koncept je moguće opravdati. Zbog činjenice da bi ovakva drastična izmjena utjecala i na mnoge druge Zakone i podzakonske akte, a koji nisu posebno razmatrani zbog prevelike složenosti cijelog sustava, predlaže se da donošenje novog Zakona bude prolongirano na 1.1.2020. do kada bi se sustavnim radom sve moglo uskladiti.   KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI ___________________________________________________________________ CRNO PISANO – prijedlog izmjena i dopuna PLAVO PISANO – dobri komentari na postojeći zakon i predložene izmjene i dopune CRVENO PISANO – prijedlozi članaka zakona koji obrazlažu u uvodu predloženi koncept ZELENO PISANO- obrazloženje ___________________________________________________________________ Članak 1. U Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) u članku 3. stavku 1. dodaje se novi podstavak 1. koji glasi: "1. elektronička oglasna ploča je internetska stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo, a koja je stranica integrirana u internetske stranice županija i jedinica lokalne samouprave čija upravna tijela izdaju građevinske dozvole i druge akte na temelju ovoga Zakona te lokacijske dozvole i druge akte na temelju zakona kojim se uređuje prostorno uređenje". Iza dosadašnjeg podstavka 1. koji postaje podstavak 2. dodaje se novi podstavak 3. koji glasi: "3. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula.". Dosadašnji podstavci 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9. 10. 11. 12. 13. i 14. postaju podstavci 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 16. U podstavku 15. koji postaje podstavak 17. iza riječi: "osim" dodaju se riječi: „ uvjeta priključenja i". Dosadašnji podstavci 16., 17., 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24. i 25. postaju podstavci 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26. i 27. Podstavak 26. koji postaje podstavak 28. mijenja se i glasi: "28. uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu". Dosadašnji podstavci 27. i 28. postaju podstavci 29. i 30. KOMENTAR Čl. 3. točka 21. (nekad 19. ) pojam Rekonstrukcije u svojoj definiciji bi trebao umjesto rječice „ili“ imati rječicu „i/ili“ jer je moguće da se zahvatom rekonstrukcije utječe na temeljna svojstva građevine , ali i na promjenu lokacijskih uvjeta. Predlažemo sljedeću izmjenu: U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira. Obrazloženje: Većinu pojmova u smislu ovog Zakona, propisa i akata donesenih na temelju ovog Zakona, moguće je definirati na općoj razini kako bi vrijedili kao jedinstveni s jasnim tumačenjem (opisnim i grafičkim) za područje cijele RH. U praksi se pokazalo kako je različito tumačenje pojedinih osnovnih pojmova kao što je definicija visine zgrade, udaljenost od međe, koeficijenti izgrađenosti, etaže, broje etaža, građevina, zgrada, javnopravna tijela i sl. često podložno različitim tumačenjima te ravnopravnost investitora nije postignuta. Članak 2. Članak 4. mijenja se i glasi: " (1) Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ovome Zakonu razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2.a skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti i provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 2.b skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti, a ne provodi postupak donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš 3.a skupina – građevine za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti 3.b skupina – zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti. (2) U slučaju ispunjavanja više uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ili sumnje, pri utvrđivanju skupine za određenu građevinu primjenjuje se zahtjevnija skupina.". KOMENTAR NA PREDLOŽENO: Na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom ili na zahtjevnost postupaka u vezi ishođenja građevinske dozvole ? To ne mora biti uvijek proporcionalno, odnosno gradnja jednostavnije građevine ( po skupinama ) ne znači i manji broj procesnih radnji u postupku ishođenja dozvole. Nadalje, u pojmovniku su se jasno razdvojili posebni uvjeti od uvjeta priključenja, a onda se kod razvrstavanja građevina iste građevine nigdje ne vežu i uz kriterij uvjeta priključenja ? Znači li to da se smatra kako uz postupak traženih posebnih uvjeta nužno idu i traženi uvjeti priključenja i obrnuto: ako nema posebnih uvjeta, nema ni uvjeta priključenja ? Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Gdje su nestale građevine definirane Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima? Primjer odnosa gore navedenog pod točkom 2. i spomenutog Pravilnika: Ako se npr. nad postojećom zgradom izvode radovi za koje je prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dostatan (samo) glavni projekt, a koja zgrada se nalazi unutar konzervatorske jezgre, tada su za istu potrebni posebni (konzervatorski) uvjeti, ali ne i uvjeti priključenja jer je zgrada postojeća pa time moguće i priključena. Prema tome, ona bi se trebala svrstati u kategoriju 2b, a prema dosadašnjem Zakonu bila je na dnu kategorizacije ??? Da li je to intencija zakonodavca s obzirom da se govori o pojednostavljenju ? Nadalje, svaka zgrada je građevina , ali svaka građevina nije zgrada pa je kategorija 3b zapravo podskup kategorije 3a. Nepotrebno detaljiranje kategorija, o čemu svjedoče i slijedeći članci izmjena koji ponovno često spajaju kategorije (čl. 59., čl. 101., čl. 124., čl. 140., čl. 144., čl. 162. ) Zatim, s obzirom na razdvajanje posebnih uvjeta od uvjeta priključenja, kako tumačiti tražene potvrde na glavni projekt za građevine iz čl. 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ? Da li su to potvrde glede posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja ? Ili jednog i drugog ? Ukoliko je točno ovo zadnje, uskladiti i u tom dijelu Pravilnik s novim Zakonom. U koju skupinu spadaju građevine iz navedenog Pravilnika ? Ovaj članak definitivno nije dobar !!! Što bi se kvalitativno i sadržajno promijenilo da njega uopće nema ? Kako on utječe na daljnju proceduru u postupku ishođenja građevinske dozvole ? Gdje se to vidi da je zbog različitih kategorija skraćena procedura ? Ona je ista, samo je sadržaj unutar procedure manji ili veći. S obzirom na novost „ e konferencije“, svejedno je da li se traži 3 ili 7 posebnih uvjeta; jedno, nijedno ili više uvjeta priključenja. Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Predlažemo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Članak 3. U članku 6. iza riječi: "tijelima," dodaju se riječi: " drugim javnopravnim tijelima". Članak 4. U članku 16. stavku 3. riječi: "odnosno od ministarstva nadležnog za socijalnu skrb za građevinu iz stavka 2. ovoga članka," brišu se. Članak 5. U članku 19. na početku stavka 1. stavlja se oznaka stavka: "(1)". Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: "(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt u pogledu vanjske mjere građevine do 0,30 metra, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. KOMENTAR Čl. 19 st. 2.….Što znači iznimno kad ni dosadašnja sintagma iz st. 1. istog članka „u skladu s pravilima struke“ nije bila jasna i izazivala je mnoga pitanja ? Znači li to da dopuštenih 0,30 m mijenjaju temeljne zahtjeve za građevinu i/ili lokacijske uvjete ? Predlažemo sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Članak 6. U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Fizička osoba koja je investitor građevine iz 3.b skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.". Stavak 3. briše se. Predlažemo sljedeću izmjenu: U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propisane ovim Zakonom i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće tehničke struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu." Obrazloženje: Dopušta se investitorima da kao ovlašteni inženjeri sami projektiraju vlastite građevine ukoliko zadovoljavaju posebne propise. Članak 7. U članku 59. stavku 2. riječi: "zgrada 3. skupine" zamjenjuje se riječima: "3.a i 3.b skupine". KOMENTAR Čl. 59. st. 2. : iza riječi građenja dodati građevine ( gramatički ), iako je stav o detaljiranju skupina 3a i 3b već rečen. Dosad se obaveza stručnog nadzora glede SAMO mehaničke otpornosti i stabilnosti odnosila samo na građevine 3. skupine (iz Pravilnika) ? Sada je taj „blaži“ kriterij ugrozio struku. Kako to pojednostavljuje proceduru ishođenja građevinske dozvole ? Ali zasigurno preskače kontrolu kvalitete gradnje glede drugih temeljnih svojstava građevine iz navedenih kategorija ? Članak 8. Članak 66. mijenja se i glasi: "(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom. (2) Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.). (3) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja, odnosno zamjena njihovih dijelova, osim u propisanom slučaju. (4) Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, te pravila za ispis projekata i ovjeru ispisa projekata, propisuje ministar pravilnikom.". Članak 9. U članku 68. stavcima 2. i 3. iza riječi: "posebnim uvjetima" stavljaju se zarezi i dodaju se riječi: "uvjetima priključenja". Iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase: "(4) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 2. ovoga članka. (5) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu prostornim planom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 3. ovoga članka.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti u smislu ovog Zakona razvrstavaju se prema namjeni i razini razrade na: 1. Idejni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Tipski projekt 4. Projekt uklanjanja građevine Iza članka 67. dodaje se naslova Idejni projekt. Članak 68. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt u smislu ovog Zakona je idejni arhitektonski projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole zgrada, te idejni projekt odgovarajuće tehničke struke koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole drugih građevina. (2) Idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ovim Zakonom, tehničkim propisma i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, te pravilima struke. Članak 69. mijenja se i glasi: (1) Izrad idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. Geomehaničkog elaborata 2. Konzervatorskog elaborata 3. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (2) Na temelju idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno za razradu izvedbenog projekta, slijedi izrada: 1. Krajobraznog elaborata 2. Prometnog elaborata 3. Elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 4. Elaborata zaštite od požara 5. Elaborata zaštite na radu 6. Elaborata zaštite od buke 7. Projekt racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite 8. Elaborata alternativnih sustava energije 9. Drugog potrebnog elaborata zatraženog od javnopravnog tijela Članak 10. Članak 70. mijenja se i glasi: "(1) Oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata u prostoru prikazuju se u arhitektonskom, odnosno građevinskom projektu određivanjem njihovih lomnih točaka prikazanih u GML formatu na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011) u koju je uklopljena katastarska podloga. (2) Ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice u prikazu iz stavka 1. ovoga članka mora se navesti broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru. (3) Određivanje lomnih točaka i njihov prikaz u GML formatu, uklop katastarske podloge iz stavka 1. ovoga članka te određivanje broja katastarske čestice iz stavka 2. ovoga članka obavlja ovlašteni inženjer geodezije.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 70. stavak (1) mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta zgrade je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje građevna čestica odnosno obuhvat zahvata u prostoru. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru. Članak 11. Članak 71. mijenja se i glasi: "(1) Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina, ovisno o vrsti građevine, određuje se kao trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova određen lomnim točkama prikazanim u GML formatu . (2) Trasa je prostor određen građevinskom dozvolom unutar kojega se smješta linijska građevina. (3) Građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola trasom se određuje smještaj građevine unutar koridora određenog lokacijskom dozvolom. (4) Građevine za koje se građevinskom dozvolom određuje građevna čestica i obuhvat zahvata u prostoru te način određivanja obuhvata zahvata u prostoru za određene vrste građevina propisuje ministar pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona.". Članak 71. mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta građevine je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezini dijelova. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje trase, koridora, odnosno površine katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova za gradnju građevine u katastru. Obrazloženje: U idejnom projektu i fazi građevinske dozvole potrebno je utvrditi isključivo točne međe čestice i po potrebi formirati česticu. Upisom GML točaka kako je predloženo izmjenama i dopunama u sustav, prikazuje se građevina koja u naravi još nije izvedena. Upis u katastar i unošenje GML datoteke u sustav predviđa se nakon izgradnje građevine. Članak 12. Članak 72. mijenja se i glasi: "Iznimno od članka 69. stavka 1. ovoga Zakona, glavni projekt za zgradu razvrstanu u 3.b skupinu građevina može sadržavati samo arhitektonski projekt i/ili građevinski projekt.". KOMENTAR Čl. 72. U prekriženom st. 1. tog članka također je stajala rječica „ i/ili “koja dosad nije izazvala tako mnogo uzbuđenja kao u novom čl. 72 iako ni tada , za građevine 3. skupine (Pravilnik), nije imala smisla. Kako se igdje glavni projekt može sastojati od samo jedne knjige ( jedne strukovne odrednice ), osim možda za prometnicu bez infrastrukture ? Koliko knjiga glavnog projekta treba imati npr. bazen ? U kojoj je on skupini ? Ako nije u 3b (a sigurno nije jer nije zgrada !) znači da mora imati više od dviju knjiga ? Minimum od dviju knjiga glavnog projekta je „privilegij“ koji pripada samo 3b skupini ( arhitektonska i građevinska) ? Prema dosadašnjem Zakonu mogao je imati samo jednu knjigu ( 3. skupina – Pravilnik – i/ili ) što je također bilo loše. Rezultat za bazen iz primjera je : s dosadašnje jedne knjige na barem tri knjige glavnog projekta. Ovaj slikoviti primjer pokazuje kako navedena kategorizacija nije u duhu intencija izmjena da se nešto smanji, skrati, ubrza… Ne želim reći da je svako ubrzanje nužno i dobro, ali primjer pokazuje nekonzistentnost namjere. Članak 72. mijenja se i glasi: (1) Iznimno od članka 69. stavka 1. ovog Zakona, za radove i građevine iz 3. skupine građevina može se izraditi samo izvedbeni projekt. Obrazloženje: Za jednostavne radove i građevine puno je bitniji izvedbeni projekt jer su to svi radovi i građevine koje se odmah izvode po tom projektu. To se pokazalo posebno osjetljivim kod energetskih obnova koje su provođene na temelju glavnih projekata. Još problematičnije je što su troškovnici rađeni na temlju glavnog projekta. Članak 13. U članku 74. stavku 3. podstavak 2. briše se. Dosadašnji podstavak 3. postaje podstavak 2. Članak 74. mijenja se i glasi: (1) Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata na temelju kojeg se zgrada, odnosno građevina gradi. Izvedenim projektom razrađuje se idejni projekt i daju dokazi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine te druge propisane i određene zahtjeve i uvjete javnopravnih tijela. (2) Izvedbeni projekt može biti: 1. Arhitektonski izvedbeni projekt 2. Građevinski izvedbeni projekt 3. Elektrotehnički izvedbeni projekt 4. Strojarski izvedbeni projekt (3) Sastavni dio izvedbenog projekta je i elaborat iskolčenja građevine odnosno zgrade. (4) Sastavnio dio izvedbenog projekta je troškovnik po kojem se ugovaraju radovi na građevini, odnosno zgradi i provode postupci definirani Zakonom o javnoj nabavi (5) Sadržaj i razina razrade izvedbenog projekta propisuje se posebnim propisom donesog na temelju ovog Zakona. Izvedbeni projekt mora biti izrađen da se na temelju njega u potpunosti može izgraditi zgrada, odnosno građevina. Obrazloženje: Glavni projekt kako je sada propisan preopsežan je za ishođenje građevinske dozvole, a nedovoljno razrađen za izvođenje. Na ovaj način rasterećuje se investitora u fazi ishođenja građevinske dozvole, a u fazi izvedbe osigurava mu se potpuna projektna dokumentacija potrebna za točno izvođenje. Javnopravna tijela kod izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja propisuju koje elemente izvedbenog projekta je potrebno izraditi za ishođenje suglasnosti za uporabu građevine. Elaborate, proračune, grafičke prikaze i sl. na temelju kojih daju suglasnost za uporabu građevine. Članak 75. mijenja se i glasi: Autorska prava na zgradi odnosno zgradi projektiranoj idejnim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu. Projektant idejnog projekta može se posebnim ugovorom o izradi projekta određi autorskog prava na projekt i građenje u skladu s tim projektom. Članak 14. Članak 80. mijenja se i glasi: "(1) Projektant može u svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola od upravnog tijela, odnosno Ministarstva zatražiti da ga obavijesti o načinu provedbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i/ili pojedinih odredbi prostornog plana. (2) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je na upit iz stavka 1. ovoga članka odgovoriti u roku od 15 dana od dana njegova zaprimanja.". Članak 15. Naslov iznad članka 81. i članak 81. mijenjaju se i glase: "Posebni uvjeti, uvjeti priključenja i potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola Članak 81. (1) U svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim opisa i grafičkog prikaza građevine i elaborata iz članka 82. stavka 3. ovoga Zakona. (3) Javnopravno tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te uvjete, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja.". Članak 81. mijenja se i glasi: (1) U svrhu ishođenja građevinske dozvole za građenje građevine odnosno zgrade, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po zahtjevu upravnog tijela odnosno Ministarstva utvrđuje posebne uvjete u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravnoj tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. (3) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka investitoru i/ili projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja. (4) U rješenju o uvjetima javnopravnog tijela, javnopravno tijelo mora navesti koji projekti, elaborati, grafički prilozi, proračuni i sl. su potrebni za ishođenje suglasnosti za upotrebu građevine. Obrazloženje: Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Ukoliko javnopravno tijelo ne izda uvjete neće sudjelovati niti u tehničkom pregledu i ishođenju uporabne dozvole. Članak 16. Članak 82. mijenja se i glasi: "(1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela zatražiti utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana od kojega to od njega zatraži projektant. (2) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. (3) U traženju iz stavka 1. ovoga članka projektant navodi podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja ili uz traženje prilaže opis i grafički prikaz građevine i/ili elaborat koji je prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta. (4) Opis i grafički prikaz građevine sadrži, odnosno prikazuje podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja, a izrađuje ga projektant u elektroničkom obliku i potpisuje elektroničkim potpisom.". Članak 82. mijenja se i glasi: (1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana uredno predanog zahtjeva za građevinsku dozvolu. (2) Ishođenje uvjeta javnopravnih tijela može zatražiti i investitor o čemu se kod tijela za graditeljstvo sastavlja službena zabilježba. (3) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. Obrazloženje: Upravno tijelo ima 8 dana da pregleda idejni projekt i očituje se o njegovoj usklađenosti s lokacijskim uvjetima. Ukoliko utvrdi odstupanje, dužno je zatražiti izmjenu i dopunu te se vrijeme potrebno za ishođenje građevinske dozvole i uvjeta javnopravnih tijela produžuje. Članak 17. Članak 83. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova izdavanja te potvrde niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim glavnog projekta. (3) Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka potvrda glavnog projekta u slučaju iz odredbe članka 106.a stavka 3. ovoga Zakona izdaje se po zahtjevu investitora. (5) Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta ako javnopravno tijelo upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta u roku iz stavka 3. ovoga članka.". Članak 83. mijenja se i glasi: (1) Javnopravno tijelo koje je izdalo posebne uvjete, dužno je na zahtjev investitora i/ili projektanta izdati suglasnost za priključenje odnosno suglasnost za upotrebu u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva ili izdati rješenje kojim se zahtjev odbija. (2) Uz zahtjev za suglasnost, investitor i/ili projektant prilaže projekte, elaborate, grafičke prikaze, proračune i sl. propisane posebnim uvjetima. Obrazloženje: Usklađenost s posebnim uvjetima utvrđuje se nakon ishođenja građevinske dozvole, a do tehničkog pregleda. Na ovaj način osigurava se dovoljno vremena za sva usklađenja na pojedinim dijelovima radova definiranih specifičnim posebnim uvjetima Sastavni dio dokumentacije za tehnički pregled su i suglasnosti za upotrebu javnopravnih tijela. Članak 18. Članak 84. mijenja se i glasi: "Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde glavnog projekta u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole.". Članak 84. mijenja se i glasi: (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, projektant i/ili investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Članak 19. Iznad članka 85. dodaje se naslov koji glasi: "Potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se izdaje lokacijska dozvola". Članak 85. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola s posebnim uvjetima javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti izdaje potvrdu glavnog projekta koji je izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova izdavanja te potvrde niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim lokacijske dozvole i glavnog projekta. (3) Javnopravno tijelo dužno je izdati potvrdu glavnog projekta ili postupak njezina izdavanja rješenjem obustaviti te potvrdu, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka potvrda glavnog projekta u slučaju iz odredbe članka 106.a stavka 3. ovoga Zakona izdaje se po zahtjevu investitora. (5) Smatra se da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima određenim lokacijskom dozvolom i da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta ako javnopravno tijelo upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i investitoru ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rješenje o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta u roku iz stavka 3. ovoga članka.". Članak 85. mijenja se i glasi: (1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". Članak 20. Članak 86. mijenja se i glasi: "Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je zatražiti izdavanje potvrde glavnog projekta u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole." Članak 21. Iznad članka 87. dodaje se naslov koji glasi: "Potvrda glavnog projekta o usklađenosti s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš i propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina". Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". PREDLAŽEMO Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". Članak 22. Naslov iznad članka 88. i članak 88. mijenjaju se i glase: "Žalba, odnosno tužba protiv rješenja o odbijanju utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrde glavnog projekta Članak 88. (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja projektant ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (2) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. i 2. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Članak 23. Članak 89. mijenja se i glasi: "(1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". KOMENTAR Čl. 81, 83., 85, 89.: U svim gore navedenim člancima u kojima se spominju javnopravna tijela koja izdaju posebne uvjete, uvjete priključenja i potvrde navodi se rješenje o obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda . Zar ne bi trebalo stajati Rješenje o odbijanju, a ne obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda ? Tim više što naslov ispred čl. 88. u sebi sadrži žalbu, odnosno tužbu protiv Rješenja o odbijanju…, a onda se u st. 1. istog čl. 88. opet spominje obustava ??? Članak 24. Naslov iznad članka 90. i članak 90. mijenjaju se i glase: "Komunikacija u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja i izdavanja potvrda glavnog projekta (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". PREDLAŽEMO (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". Članak 25. Članci 91., 92. i 93. brišu se. Članak 26. U članku 94. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "(5) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.". Članak 27. U članku 97. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: "(4) Pisano izvješće i ovjera projekta iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom.". Članak 28. U članku 101. stavku 1., 2. i 3. riječi: "2. i 3. skupine" zamjenjuju se riječima: "2.a, 2.b, 3.a i 3.b skupine". Članak 29. U članku: 105. stavku 1. riječi: "i ovlaštenog inženjera koji su u svojstvu glavnog projektanta, projektanta arhitektonskog projekta i projektanta geodetskog projekta izradili" zamjenjuju se riječima: " koji je u svojstvu projektanta arhitektonskog projekta ili glavnog projektanta izradio". U članku 106.a. brišu se stavci 2. i 3. Članak 30. Članak 108. mijenja se i glasi: "(1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor. (2) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilaže: 1. glavni projekt u elektroničkom obliku 2. ispis glavnog projekta ovjeren od projektanata i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjelovalo više projektanata 3. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana 4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. (3) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola, investitor uz dokumente iz stavka 2. ovoga članka, prilaže: 1. lokacijsku dozvolu i 2. parcelacijski elaborat za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom, izrađen u elektroničkom obliku ovjeren elektroničkim potpisom. (4) Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za zgradu koja mora ispuniti zahtjeve energetske učinkovitosti prilaže se elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom.". Članak 108. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investior. (2) Zahtjevu za izdavanje građeivnske dozvole investitor prilaže: 1. Idejni projekt u elektroničkom obliku 2. Geodetski elaborat s potvrdom katastra o formiranju građevinske čestice, odnosno trase koridora ili površine katastarskih čestica ili njihovih dijelova. 3. Ispis idejnog projekta ovjeren od projektanta i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjlelovalo više projektanta 4. Potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. Dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. Članak 31. U članku 109. stavku 4. iza riječi: " stječe pravo građenja" stavlja se zarez i dodaju se riječi : " odnosno suglasnost davatelja koncesije u slučaju građenja infrastrukture koja se javno koristi". Članak 32. U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta 4. je idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., briše se. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. PREDLAŽEMO IZMJENU: U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta 4. je glavni idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je glavni idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je glavni idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., 4., 5. briše se. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. Čl. 110. Odnos st. 1. točka 7. i st. 2. točka 3 ? Nepotrebno ako se zna da poseban propis (ZPU) definira gdje je potrebno donijeti UPU ( za neizgrađeno i neuređeno područje, i urbanu sanaciju ). Ako se pogleda u čl. 79. st. 4. točka 3. konačnog prijedloga Zakona o prostornom uređenju (ZPU) isti je u suprotnosti sa stavkom 1. tog članka i ta suprotnost i nelogičnost je jednostavno prenijeta i u Zakon o gradnji . Zašto ? Zato jer je čestica po pojmovniku istog ZPU-a (točka 23. i 24. - pojam neuređenog zemljišta i osnovne infrastrukture ) definirana kao uređena ako ima osiguran pristup i odvodnju otpadnih voda pa za istu onda niti ne treba UPU dok čl. 79. st. 4. navodi iznimke moguće gradnje tamo gdje je potreban UPU. Dodaje se stavak (3) koji glasi: (3) Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Članak 33. U članku 111. podstavku 3. iza riječi: "dozvolom" dodaje se riječ: "i". U podstavku 4. riječ: "i" briše se te se stavlja točka na kraju rečenice. Podstavak 5. briše se. Članak 111. briše se. Čl. 114. Da li nakon izgradnje zgrade do stupnja potpune dovršenosti, temeljem samo glavnog projekta prema st. 2. istog članka, nakon građevinske dozvole do određenog stupnja dovršenosti i (prve) uporabne dozvole po građevinskoj treba još jedna uporabna nakon glavnog projekta ? Da li odgovor stoji u relaciji sa Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ( čl. 6. )? Ukoliko da, dodati slijedeći stavak, kao poveznicu. Članak 34. U članku 116. stavku 1. riječi: " njegovim mrežnim stranicama, a upravno tijelo poziv izlaže i na nekretnini za koju se izdaje građevinska dozvola" zamjenjuju se riječima: " elektroničkoj oglasnoj ploči". Članak 35. U članku 117. stavku 2. briše se zarez i riječi: "odnosno izlaže". Stavak 3. briše se. Članak 36. U članku 120. stavku 1. podstavku 3. iza riječi: "ploči tijela graditeljstva" dodaju se riječi: " i na elektroničkoj oglasnoj ploči". Stavak 3. mijenja se i glasi: "(3) Građevinska dozvola dostavlja se putem elektroničke oglasne ploče katastarskom uredu, jedinici lokalne samouprave na čijem se području namjerava graditi građevina i "Hrvatskim vodama", s glavnim projektom.". U stavku 4. riječi: "mrežnim stranicama tijela graditeljstva koje je tu dozvolu izdalo" zamjenjuju se riječima: " elektroničkoj oglasnoj ploči". Članak 37. Članak 122. briše se. KOMENTAR: Čl. 122. Zašto je prekrižen ? Kad se plaća komunalni i vodni doprinos ? Članak 38. U članku 123. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "(3) Rok iz stavka 1. ovoga članka ne teče za vrijeme trajanja postupka izvlaštenja ili odlučivanja o prijedlogu za donošenje odluke o služnosti ili pravu građenja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.". Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4. KOMENTAR: Čl. 123. st. 1. Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole. Čl. 123. st. 2. Smatra se da je investitor pristupio građenju u smislu st. 1. ovog članka od dana prijave početka građenja. Smatram da se građenju treba i faktički pristupiti u roku važenja akta jer u protivnom čl. 123. st. 1. gubi smisao. Upravo obrnuto, veću važnost dati dokazivanju stvarno započetih radova u zakonskom roku, a možebitno propuštanje formalne prijave početka građenja, započetog u zakonski ostavljenom roku, značilo bi samo prekršajnu prijavu, ne i prestanak važenja akta kojim se dopušta gradnja. Čemu onda uopće postoji obaveza početka građenja u ostavljenom roku, ako je svatko može ostvariti pukim pisanim podneskom , a stvarno započeti građenje npr. tek nakon 5-6 godina? Kako time postižemo svrhu Zakona ( zaštita roka važenja akta kojim se dopušta građenje), odnosno kako štitimo prostor i provodimo planske odredbe ? Članak 39. U članku 124. stavku 1. podstavku 2. riječi: " 2. skupine" zamjenjuju se riječima: "2.a i 2.b skupine". U podstavku 3. riječi : " 3. skupine" zamjenjuju se riječima: " 3.a i 3.b skupine". KOMENTAR: Čl. 124. … Rok za dovršenje zgrade … ne postoji veza niti sa jednom prekršajnom odredbom, ukoliko se taj rok ne poštuje ? Čemu onda taj rok ? Članak 124. mijenja se i glasi: (1) Građevina, odnosno zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice biti dovršena u sljedećem roku: 1. Iz 1. skupine u roku 5 godina 2. Iz 2. skupine u roku 3 godina 3. Iz 3. skupine u roku 2 godine (2) Rok iz stavka 1. ovog članka počinje teći od dana pravomoćne građevinske dozvole. (3) Rokovi iz stavka 1. ovog članka mogu se produžiti, za što investitora mora dostaviti opravdani razlog. Opravdani razlozi su proplemi uočeni tijekom građenja, a koji utječu na temeljne zahtjeve za građenje, zbog kojih se mora pristupiti izmjeni ili dopuni projektiranih tehničkih rješenja, tehnologije građenja i sl. (4) Produljenje iz stavka 3. ovog članka odobrava upravno tijelo, odnosno Ministarstvo do najviše dvostrukog roka propisanog stavkom 1. ovog članka. (5) Izmjenom i/ili dopunom građevinske dozvole počinju teći novi rokovi iz stakva 1. ovog članka. DODATNO: posebnim stavkom ovog Zakona definirati kaznane i prekršajne odredbe za nepoštovianje ovog članka. KOMENTAR: Čl. 127. Promjena investitora Čl. 127. st. 4. : Rješenje o promjeni imena ….dostavlja se prijašnjem i novom investitoru te građevinskoj inspekciji. Da li je to potrebno kad se građevinska dozvola ionako ne šalje građevinskoj inspekciji (čl. 120. st. 3. ) , zašto bi se onda slalo rješenje o promjeni njenog imena (investitora) ? Članak 40. U članku 131. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase: "(2) U prijavi početka građenja investitor je dužan navesti klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole, izvođača i nadzornog inženjera, te uz prijavu priložiti glavni projekt u elektroničkom obliku s propisanim potvrdama za građevinu koja se prema ovom Zakonu gradi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, glavni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica.". Članak 131. mijenja se i glasi: (1) Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije tri dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja. (2) Početak građenja ne može početi ranije od osam dana nakon ishođenja pravomoćne građevinske dozvole. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od izdavanja pravomoćne građevinske dozvole o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, idejni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (4) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od jedan dan od prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada. Članak 41. U članku 135. stavku 1. podstavak 10. briše se. Dosadašnji podstavak 11. postaje podstavak 10. Članak 135. mijenja se i glasi: (1) Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati: 1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu 2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača 3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova 4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera 5. građevinsku dozvolu, izvedbeni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona 6. izvješće o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano 7. građevinski dnevnik 8. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 9. elaborat iskočlenja građevine 10. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koj uređuju gospodarenje otpadom. (2) Dokumentacija iz stavka 1. ovog članka mora biti napisana na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom. (3) Dokumentacija iz stavka 1., podstavak 5., 6., 7., 8. ovog članka nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine. Članak 42. U članku 137. stavku 2. podstavci 5. i 6. mijenjaju se i glase: "5. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom 6. geodetski elaborat i/ili drugi akt određen posebnim propisima na temelju kojega se u katastru, odnosno katastru infrastrukture i zemljišnoj knjizi evidentiraju zgrade, druge građevine, odnosno način korištenja zemljišta s podacima o lomnim točkama građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u GML formatu u elektroničkom obliku". Podstavak 7. briše se. Dosadašnji podstavci 8. i 9. postaju podstavci 7. i 8. KOMENTAR: Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. Da li se to mora primijeniti i kod uporabnih dozvola za određene građevine ( do 15. 02. 1968. i do 01. 10. 2007.) ili isključivo za najnovije uporabne dozvole (nakon „novih“ građevinskih dozvola) ? Ovo iz razloga jer se nametnulo pitanje pravnog interesa podnositelja zahtjeva kod uporabnih dozvola za određene građevine. Članak 137. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. (2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže: 1. Fotokopiju građevinske dozvole osim za građevine i radove iz 3. skupine. 2. Izvedbeni projekt s dokazima ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu. 3. Suglasnosti za priključenje, odnosno suglasnosti za upotrebu ishođene od javnopravnih tijela koja su u građevinskoj dozvoli izdali svoje uvjete. 4. Podatke o sudionicima u gradnji 5. Pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine 6. Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine 7. Izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s gedetskim elaboratom i elaboratom iskločenja, ako je za građevinu ili zgradu isti bilo potrebno izraditi. 8. Geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, odnosno geodetski elaborat vodova (infrastrukture), koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina, odnosno geodetske poslove u jedinici lokalne samouprave, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru, odnosno katastru vodova. 9. Energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu za koju mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti. Članak 43. U članku 139. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Investitor, odnosno vlasnik građevine dužan je omogućiti provedbu tehničkog pregleda, na tehničkom pregledu osigurati prisustvo svih sudionika u gradnji i na tehničkom pregledu dati na uvid dokumentaciju iz članka 135. stavka 1. ovoga Zakona, a po potrebi i drugu propisanu dokumentaciju.". Članak 44. U članku 140. stavku 2. riječi: "sudionici u gradnji" zamjenjuju se riječju: "investitor". St avak 3. mijenja se i glasi: " (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na tehnički pregled građevine 3.a i 3.b skupine poziva se investitor.". Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "(5) Pozive na tehnički pregled tijelo graditeljstva javnopravnim tijelima iz stavka 2. ovoga članka dostavlja elektroničkim putem elektroničke oglasne ploče.". Članak 45. U članku 144. stavku 2. riječi: "izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju glavnog projekta" zamjenjuju se riječima: "3.a i 3.b skupine". KOMENTAR: Čl. 144. st. 1. točka 3: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne ili druge infrastrukture određene građevinskom dozvolom Prema čl. 146. st. 4. točka 2. Zakona o prostornom uređenju (ZPU), građevinska dozvola za zgradu može se izdati ako je za pristupnu prometnicu tek izdana građevinska dozvola (izvršna, pravomoćna ?). Što čl. 144. st. 1. točka 3. , odnosno pojam priključenja na prometnu površinu, znači za uporabnu dozvolu zgrade ? Da je prometnica izvedena u naravi ili više od toga : da je za istu prometnicu izdana uporabna dozvola ? Čl. 144. st. 2. točka 2, a odnosi se na građevine iz 3a i 3b skupine: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom Iz ovog članka koji nosi „visoki“ broj 144., prvi put u Zakonu postaje jasno da za stambene /poljoprivredne zgrade do 400 m2 (600 m2) BRP, ukoliko nemaju posebnih uvjeta, nije potrebna građevinska dozvola već samo glavni projekt ??? Ili je to neka zabuna ? Dakle, neupravni postupak umjesto upravnog ? Tko će kontrolirati da li je koji poseban uvjet ipak „promaknuo“ ? Odgovornost projektanta ? Mogućnost kontrole dana je jedino kroz uporabnu dozvolu ? Zar nije bolje ići principom prevencije ? Nadalje, sudska praksa je zauzela stav da građevinski inspektor nema ovlasti komentirati i tumačiti prostorni plan. U slučaju masovnih gradnji stambenih zgrada do 400 m2 BRP bez građevinske dozvole, tko će preuzeti odgovornost ? Članak 144. mijenja se i glasi: Uporabna dozvola za građevine odnosno zgrade izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenog tehničkog pregleda ako se utvrdi da je: 1. uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija 2. sastavljen zapisnik o obavljenom tehničkom pregledu kojim se potvrđuje da na izvedenoj građevini odnosno izvedenim radovima nema nedostataka. Članak 46. U članku 148. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat i/ili drugi akt iz članka 137. stavka 6. ovoga Zakona putem elektroničke oglasne ploče radi njegove provedbe u katastru, odnosno katastru infrastrukture. (2) Katastarski ured promjene u katastru, odnosno katastru infrastrukture na temelju elaborata i/ili drugog akta iz stavka 1. ovoga članka provodi po službenoj dužnosti.". Članak 47. Članak 148.a mijenja se i glasi: "(1) Podnositelj zahtjeva za evidentiranje zgrade, druge građevine, odnosno načina korištenja zemljišta u katastru, odnosno katastru infrastrukture može uz svoj zahtjev priložiti uporabnu dozvolu. (2) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo koje je dozvolu izdalo, njezine oznake i datum izdavanja. Ako uporabna dozvola nije priložena, katastarski ured nadležnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja obavijest da dozvola nije priložena.". Članak 148. mijenja se i glasi: (1) građevinu za koju je propisano evidentiranje u katastru, odnosno katastru vodava, katasrski ured evidentira u katastru, odnosno katastru vodova (infrastruktura) po službenoj dužnosti na temelju geodetskog elaborata koji je sastavni dio zahtjeva za uporabnu dozvolu. (2) Tijelo graditeljstva po službenoj dužnosti dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat iz stavka 1. ovog članka. (3) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja. Članak 48. U članku 154. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od primitka prijave radova na uklanjanju građevine o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada.". Članak 49. U članku 156. stavku 1. riječi: " ovlaštenih osoba, " brišu se. Stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s naputkom iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.". Članak 50. U članku 162. stavku 5. riječi: "3. skupine" zamjenjuju se riječima : " 3.a i 3.b skupine". Točka 10. PREKRŠAJNE ODREDBE: Ne postoje prekršaji vlasnika, a s druge strane, inspekcijska rješenja mogu se donijeti i vlasniku pa kako pomiriti tu činjenicu s obavezom građevinskog inspektora da podnese optužni prijedlog ? Čl. 183. točka 1….da li utvrđenje da je građevina u pogledu namjene, mjera, oblika i veličine čestice i smještaja na istoj u skladu s dozvolom znači da treba tu usklađenost i numerički izraziti (pisati dimenzije, etažnost, namjenu) ili je dosta navesti da je usklađena s dozvolom pa citirati frazu iz Zakona ? Ovo iz razloga jer kod uporabne dozvole za građevinu izgrađenu do 15. 02. 1968. godine Zakon jasno navodi da treba pisati vanjsku veličinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine ( visina, dužina i širina). PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 51. Postupci započeti po Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po tom Zakonu. Članak 52. Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) izdaje se po tom Zakonu. Članak 53. Uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane na temelju zakona koji je važio prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdaje tijelo graditeljstva, koje je izdalo građevinsku dozvolu. Članak 54. Ministar je dužan naputak iz članka 6. stavka 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ministar je dužan pravilnik iz članka 66. stavka 4. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) uskladiti s ovim Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak 55. Ovaj Zakon stupa na snagu 1.1.2020. godine. osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer zbog hitnoće postupka nije moguće razmatrati nove koncepte.
182 Natko Vučković KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, pozicija na ljestvici „Doing business“ se ne može popraviti izbacivanjem elementranih koraka u procesu gradnje. Dapače, ispravno raščlanjivanje koraka gradnje u dijelu izrade dokumentacije sa jasno određenim odgovornostima ubrzava proces i doprinosi osiguranju kvalitete. Izgradnja svakog objekta ili postrojenja počinje i na neki način završava sa projektnom dokumentacijom. Kvalitetnim i promišljenim projektiranjem se omogućuje značajna ušteda u radu, vremenu izvođenja i smanjenim mogućnostima pogreški. Izrada kvalitetne projektne dokumentacije je osnovni preduvjet realizacije svakog, a osobito složenog tehničkog projekta sa nizom u većoj ili manjoj mjeri međusobno zavisnih funkcionalnih cjelina. Izbacivanje elektrotehničkih i strojarskih projekata u procesu gradnje osim što neće pomoći u ostvarivanju cilja koji se želi postići ovim izmjenama, izravno utječe na povećanje rizika nastanka šteta ili gubitaka ljudskih života tijekom korištenja građevina. Npr. prema svjetskim i europskim podacima samo kvarovi povezani sa električnim instalacijama su uzrok požara u skoro 20%-30% slučajeva, ovisno o godinama istraživanja i pojedinim državama. Štete u tako nastalim požarima čine oko 50% ukupnih šteta uzrokovanih požarima. Upravo je nevjerojatno uopće raspravljati o tom da li treba ili ne elektrotehnički i strojarski projekt!! U današnje vrijeme!! Ne samo da treba već je potreban i ima svoju svrhu u svim procesima gradnje. I najvažnije ne usporava proces gradnje. Elektrotehnički i strojarski projekti na razini Glavnog projekta daju u okvirima struke tehničko rješenje građevine i dokazuju ispunjavanje temeljnih zahtjeva, te kroz međustrukovnu koordinaciju sa građevinarima i arhitektima usuglašava zahtjeve na građevinu koje postavljaju elektrotehnička i strojarska oprema i instalacije u skladu sa namjenom građevine. Detalji potrebni za izvođenje elektrotehničke i strojarske instalacije odnosno ugradnje opreme se isključivo i jedino mogu obraditi Izvedbenim elektrotehničkim i strojarskim projektima, koji jedini mogu sadržavati točne podatke i specifikacije odabrane opreme i detalje njenog povezivanja u potrebne funkcionalne cjeline. Izvedbeni elektrotehnički projekt je projekt koji mora biti na gradilištu prilikom građenja i na osnovu kojega se izvode elektrotehnički radovi. Završetkom izgradnje projektom Izvedenog stanja se osigurava korištenje i održavanje građevine koje se također uređuje ovim zakonom. Što je tu nejasno i višak? Dodatno, ovdje primjećujem i naglašavam bitnu kontradiktornost Zakonodavca u pristupu izrade dokumentacije predloženim izmjenama. Naime, istovremeno se predlaže izbacivanje razine i glavnog i izvedbenog projekta za određene građevine, dok često predstavnici Zakonodavca u javnim istupima zagovaraju BIM koncept u projektiranju, što je uostalom neminovnost sadašnjeg trenutka. A sami BIM koncept u projektiranju je upravo po sadržaju i Glavni i Izvedbeni projekt, i konačno projekt izvedenog stanja ovisno o tijeku razvoja projekta, građenja i održavanja. Prijedlogom zakona ga izbacivate, a suvremenim pristupima ga kao zagovarate!?? Molim i upućujem na razumijevanje da zajedno unesemo reda jer su uredni procesi ujedno najbrži procesi i tek tada ćemo popraviti poziciju na svim bitnim ljestvicama. Natko Vučković Djelomično prihvaćen Prihvaća se u odnosu na spomenute projekte, a u preostalom dijelu se ne prihvaća jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona
183 NATALIJA MARTIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. 3.b skupina je u ovom slučaju totalno nejasna. čitajući dalje članak 12. ovog prijedloga izmjena nameće se da bi ipak trebalo pojasniti koji su to točno slučajevi u kojima samo arhitekt ili samo građevinar može potpisati odnosno izraditi glavni projekt 3.b skupine Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
184 NATALIJA MARTIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. (2)Iznimno od stavka 1. ovog članka prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt u pogledu vanjske mjere građevine s 0,30metra, s naglaskom da se dopušteno odstupanje odnosi na visinu građevine u slučajevima usklađenja s postojećom izgradnjom(rekonstrukcija), odnosno da se odstupanje u ostalim gabaritima mora potkrijepiti Izjavom o poboljšanju toplinskih karakteristika građevine (debljom TI) ... Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
185 Mladen Rapaić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 10. Na kraju stavka 1, članka 70, dodaje se sljedeća rečenica: "Ukoliko preklopljeni katastarski plan ne odgovara stvarnom stanju, ovlašteni inženjer geodezije utvrđuje stvarno stanje sukladno geodetskim propisima." Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je cijeli članak promijenjen
186 Mladen Rapaić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 10. U stavku 1, članka 70, riječi "u koju je uklopljena katastarska podloga" zamijeniti sa riječima "na koju je preklopljen katastarski plan". U stavku 3, članka 70, riječi "uklop katastarske podloge" zamijeniti sa riječima "preklop katastarskog plana". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je cijeli članak promijenjen.
187 Mislav Bašić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Zakonodavac je izbacivanjem arhitekta iz projektiranja zgrada napravio korak natrag u neka vremena prije nego su se Slaveni naselili u ove krajeve, kada je zemlja još bila ravna i prinosile su se ljudske žrtve za bolju žetvu. Izbacivanjem ostalih inženjerskih struka iz projekata zgrada se polako vraćamo u vremena prije industrijske revolucije. Najvažnije od svega je to što imamo besplatno školovanje za arhitekte, građevinare, inženjere elektroinstalcija i strojarskih instalacija. Tako da, kad već šaljemo ljude u Njemačku jer im tu uzimamo posao, neka bar ljudi budu školovani o našem trošku. Naravno trošku nas privatnika koji punimo proračun, pa financiramo visoko obrazovanje i državne službenike koji pišu ove vesele zakone. Prihvaćen Prihvaća se.
188 Mirjana Krsnik KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O GRADNJI (NN 153/13 i 20/17 ) – komentari, prijedlozi, primjedbe : Čl. 3. točka 21. (nekad 19. ) pojam Rekonstrukcije u svojoj definiciji bi trebao umjesto rječice „ili“ imati rječicu „i/ili“ jer je moguće da se zahvatom rekonstrukcije utječe na temeljna svojstva građevine , ali i na promjenu lokacijskih uvjeta. Čl. 4. Razvrstavanje građevina … s obzirom na što ? Na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom ili na zahtjevnost postupaka u vezi ishođenja građevinske dozvole ? To ne mora biti uvijek proporcionalno, odnosno gradnja jednostavnije građevine ( po skupinama ) ne znači i manji broj procesnih radnji u postupku ishođenja dozvole. Nadalje, u pojmovniku su se jasno razdvojili posebni uvjeti od uvjeta priključenja, a onda se kod razvrstavanja građevina iste građevine nigdje ne vežu i uz kriterij uvjeta priključenja ? Znači li to da se smatra kako uz postupak traženih posebnih uvjeta nužno idu i traženi uvjeti priključenja i obrnuto: ako nema posebnih uvjeta, nema ni uvjeta priključenja ? Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Gdje su nestale građevine definirane Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima? Primjer odnosa gore navedenog pod točkom 2. i spomenutog Pravilnika: Ako se npr. nad postojećom zgradom izvode radovi za koje je prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dostatan (samo) glavni projekt, a koja zgrada se nalazi unutar konzervatorske jezgre, tada su za istu potrebni posebni (konzervatorski) uvjeti, ali ne i uvjeti priključenja jer je zgrada postojeća pa time moguće i priključena. Prema tome, ona bi se trebala svrstati u kategoriju 2b, a prema dosadašnjem Zakonu bila je na dnu kategorizacije ??? Da li je to intencija zakonodavca s obzirom da se govori o pojednostavljenju ? Nadalje, svaka zgrada je građevina , ali svaka građevina nije zgrada pa je kategorija 3b zapravo podskup kategorije 3a. Nepotrebno detaljiranje kategorija, o čemu svjedoče i slijedeći članci izmjena koji ponovno često spajaju kategorije (čl. 59., čl. 101., čl. 124., čl. 140., čl. 144., čl. 162. ) Zatim, s obzirom na razdvajanje posebnih uvjeta od uvjeta priključenja, kako tumačiti tražene potvrde na glavni projekt za građevine iz čl. 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ? Da li su to potvrde glede posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja ? Ili jednog i drugog ? Ukoliko je točno ovo zadnje, uskladiti i u tom dijelu Pravilnik s novim Zakonom. U koju skupinu spadaju građevine iz navedenog Pravilnika ? Ovaj članak definitivno nije dobar !!! Što bi se kvalitativno i sadržajno promijenilo da njega uopće nema ? Kako on utječe na daljnju proceduru u postupku ishođenja građevinske dozvole ? Gdje se to vidi da je zbog različitih kategorija skraćena procedura ? Ona je ista, samo je sadržaj unutar procedure manji ili veći. S obzirom na novost „ e konferencije“, svejedno je da li se traži 3 ili 7 posebnih uvjeta; jedno, nijedno ili više uvjeta priključenja. Čl. 19 st. 2.….Što znači iznimno kad ni dosadašnja sintagma iz st. 1. istog članka „u skladu s pravilima struke“ nije bila jasna i izazivala je mnoga pitanja ? Znači li to da dopuštenih 0,30 m mijenjaju temeljne zahtjeve za građevinu i/ili lokacijske uvjete ? Čl. 59. st. 2. : iza riječi građenja dodati građevine ( gramatički ), iako je stav o detaljiranju skupina 3a i 3b već rečen. Dosad se obaveza stručnog nadzora glede SAMO mehaničke otpornosti i stabilnosti odnosila samo na građevine 3. skupine (iz Pravilnika) ? Sada je taj „blaži“ kriterij ugrozio struku. Kako to pojednostavljuje proceduru ishođenja građevinske dozvole ? Ali zasigurno preskače kontrolu kvalitete gradnje glede drugih temeljnih svojstava građevine iz navedenih kategorija ? Čl. 71. Definirati i pojam koridora koji je, očito „širi“ pojam od trase. Čl. 72. U prekriženom st. 1. tog članka također je stajala rječica „ i/ili “koja dosad nije izazvala tako mnogo uzbuđenja kao u novom čl. 72 iako ni tada , za građevine 3. skupine (Pravilnik), nije imala smisla. Kako se igdje glavni projekt može sastojati od samo jedne knjige ( jedne strukovne odrednice ), osim možda za prometnicu bez infrastrukture ? Koliko knjiga glavnog projekta treba imati npr. bazen ? U kojoj je on skupini ? Ako nije u 3b ( a sigurno nije jer nije zgrada !) znači da mora imati više od dviju knjiga ? Minimum od dviju knjiga glavnog projekta je „privilegij“ koji pripada samo 3b skupini ( arhitektonska i građevinska) ? Prema dosadašnjem Zakonu mogao je imati samo jednu knjigu ( 3. skupina – Pravilnik – i/ili ) što je također bilo loše. Rezultat za bazen iz primjera je : s dosadašnje jedne knjige na barem tri knjige glavnog projekta. Ovaj slikoviti primjer pokazuje kako navedena kategorizacija nije u duhu intencija izmjena da se nešto smanji, skrati, ubrza… Ne želim reći da je svako ubrzanje nužno i dobro, ali primjer pokazuje nekonzistentnost namjere. Čl. 81, 83., 85, 89.: U svim gore navedenim člancima u kojima se spominju javnopravna tijela koja izdaju posebne uvjete, uvjete priključenja i potvrde navodi se rješenje o obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda . Zar ne bi trebalo stajati Rješenje o odbijanju, a ne obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda ? Tim više što naslov ispred čl. 88. u sebi sadrži žalbu, odnosno tužbu protiv Rješenja o odbijanju…, a onda se u st. 1. istog čl. 88. opet spominje obustava ??? Čl. 110. Odnos st. 1. točka 7. i st. 2. točka 3 ? Nepotrebno ako se zna da poseban propis (ZPU) definira gdje je potrebno donijeti UPU ( za neizgrađeno i neuređeno područje, i urbanu sanaciju ). Ako se pogleda u čl. 79. st. 4. točka 3. konačnog prijedloga Zakona o prostornom uređenju (ZPU) isti je u suprotnosti sa stavkom 1. tog članka i ta suprotnost i nelogičnost je jednostavno prenijeta i u Zakon o gradnji . Zašto ? Zato jer je čestica po pojmovniku istog ZPU-a (točka 23. i 24. - pojam neuređenog zemljišta i osnovne infrastrukture ) definirana kao uređena ako ima osiguran pristup i odvodnju otpadnih voda pa za istu onda niti ne treba UPU dok čl. 79. st. 4. navodi iznimke moguće gradnje tamo gdje je potreban UPU. Čl. 114. Da li nakon izgradnje zgrade do stupnja potpune dovršenosti, temeljem samo glavnog projekta prema st. 2. istog članka, nakon građevinske dozvole do određenog stupnja dovršenosti i (prve) uporabne dozvole po građevinskoj treba još jedna uporabna nakon glavnog projekta ? Da li odgovor stoji u relaciji sa Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ( čl. 6. )? Ukoliko da, dodati slijedeći stavak, kao poveznicu. Čl. 122. Zašto je prekrižen ? Kad se plaća komunalni i vodni doprinos ? Čl. 123. Važenje građevinske dozvole: Čl. 123. st. 1. Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole. Čl. 123. st. 2. Smatra se da je investitor pristupio građenju u smislu st. 1. ovog članka od dana prijave početka građenja. Smatram da se građenju treba i faktički pristupiti u roku važenja akta jer u protivnom čl. 123. st. 1. gubi smisao. Upravo obrnuto, veću važnost dati dokazivanju stvarno započetih radova u zakonskom roku, a možebitno propuštanje formalne prijave početka građenja, započetog u zakonski ostavljenom roku, značilo bi samo prekršajnu prijavu, ne i prestanak važenja akta kojim se dopušta gradnja. Čemu onda uopće postoji obaveza početka građenja u ostavljenom roku, ako je svatko može ostvariti pukim pisanim podneskom , a stvarno započeti građenje npr. tek nakon 5-6 godina? Kako time postižemo svrhu Zakona ( zaštita roka važenja akta kojim se dopušta građenje), odnosno kako štitimo prostor i provodimo planske odredbe ? Čl. 124. … Rok za dovršenje zgrade … ne postoji veza niti sa jednom prekršajnom odredbom, ukoliko se taj rok ne poštuje ? Čemu onda taj rok ? Čl. 125. st. 1. Izvršna, odnosno pravomoćna građevinska dozvola može se po zahtjevu investitora izmijeniti, dopuniti, poništiti i/ili ukinuti. Upliv ZUP-a u materijalni propis ? Kompatibilnost ? Potrebitost ? Što se htjelo ? Pod kojim uvjetima poništenje i/ili ukidanje ? Poziv na koji propis ? Čl. 127. Promjena investitora Čl. 127. st. 4. : Rješenje o promjeni imena ….dostavlja se prijašnjem i novom investitoru te građevinskoj inspekciji. Da li je to potrebno kad se građevinska dozvola ionako ne šalje građevinskoj inspekciji (čl. 120. st. 3. ) , zašto bi se onda slalo rješenje o promjeni njenog imena (investitora) ? Čl. 137. st. 1. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. Da li se to mora primijeniti i kod uporabnih dozvola za određene građevine ( do 15. 02. 1968. i do 01. 10. 2007.) ili isključivo za najnovije uporabne dozvole (nakon „novih“ građevinskih dozvola) ? Ovo iz razloga jer se nametnulo pitanje pravnog interesa podnositelja zahtjeva kod uporabnih dozvola za određene građevine. Čl. 144. st. 1. točka 3: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne ili druge infrastrukture određene građevinskom dozvolom Prema čl. 146. st. 4. točka 2. Zakona o prostornom uređenju (ZPU), građevinska dozvola za zgradu može se izdati ako je za pristupnu prometnicu tek izdana građevinska dozvola (izvršna, pravomoćna ?). Što čl. 144. st. 1. točka 3. , odnosno pojam priključenja na prometnu površinu, znači za uporabnu dozvolu zgrade ? Da je prometnica izvedena u naravi ili više od toga : da je za istu prometnicu izdana uporabna dozvola ? Čl. 144. st. 2. točka 2, a odnosi se na građevine iz 3a i 3b skupine: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom Iz ovog članka koji nosi „visoki“ broj 144., prvi put u Zakonu postaje jasno da za stambene /poljoprivredne zgrade do 400 m2 (600 m2) BRP, ukoliko nemaju posebnih uvjeta, nije potrebna građevinska dozvola već samo glavni projekt ??? Ili je to neka zabuna ? Dakle, neupravni postupak umjesto upravnog ? Tko će kontrolirati da li je koji poseban uvjet ipak „promaknuo“ ? Odgovornost projektanta ? Mogućnost kontrole dana je jedino kroz uporabnu dozvolu ? Zar nije bolje ići principom prevencije ? Nadalje, sudska praksa je zauzela stav da građevinski inspektor nema ovlasti komentirati i tumačiti prostorni plan. U slučaju masovnih gradnji stambenih zgrada do 400 m2 BRP bez građevinske dozvole, tko će preuzeti odgovornost ? Čl. 146. Uporabna dozvola za dio građevine Teško razumjeti ako se stavi u kontekst mogućeg etapnog i /ili faznog građenja , ili složene građevine, ili građenja do određenog stupnja dovršenosti. Zar prethodno navedenim mogućnostima , nakon kojih dolaze uporabne dozvol,e nije iscrpljena mogućnost „dijela“ građevine ? Ukoliko čl. 146. doista donosi nešto novo u odnosu na već rečeno (etapno, fazno i građenje do određene dovršenosti), pojasniti. Primjer iz članka je primjer složene građevine (most , TS, dalekovod - sve u službi drugih građevina ) pa predstavlja klasičan primjer etapnog građenja koje je, dapače, novim izmjenama ZPU-a definirano kao građenje koje može imati manji broj građevinskih i uporabnih dozvola nego li faza definiranih lokacijskom dozvolom (tzv. okrupnjivanje ). Čemu onda ovaj članak ? Točka 10. PREKRŠAJNE ODREDBE: Ne postoje prekršaji vlasnika, a s druge strane, inspekcijska rješenja mogu se donijeti i vlasniku pa kako pomiriti tu činjenicu s obavezom građevinskog inspektora da podnese optužni prijedlog ? Čl. 183. točka 1….da li utvrđenje da je građevina u pogledu namjene, mjera, oblika i veličine čestice i smještaja na istoj u skladu s dozvolom znači da treba tu usklađenost i numerički izraziti (pisati dimenzije, etažnost, namjenu) ili je dosta navesti da je usklađena s dozvolom pa citirati frazu iz Zakona ? Ovo iz razloga jer kod uporabne dozvole za građevinu izgrađenu do 15. 02. 1968. godine Zakon jasno navodi da treba pisati vanjsku veličinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine ( visina, dužina i širina). Mirjana Krsnik dipl. ing. građ. Viša građevinska inspektorica REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA 10000 Zagreb, Ulica Republike Austrije 20 Tel: 01 37 82 444 Fax: 01 37 72 822 Uprava za inspekcijske poslove Područna jedinica u Pazinu – Odjel Istarske županije 52000 Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8 Tel: 052 616 817 Fax: 052 616 925 Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
189 Milenko Pezer KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 10. Mislim da ovaj člabnak neće pridonijeti poboljšanju , naprotiv. 1. ovakav postupak je bio primijenjen kod PGP (posebne geeodetske podloge) , koja je ukinuta kada je donesen zakon o gradnji 2014. i definiranje građevne čestice u geodetskom projektu, osim kod linijskih objekata 2. razlozi zašto ovaj način definiranja građevne čestice nije dobar : - ne može se uklopom katastarskog plana u snimljeno stanje smjestiti katastarske međe na stvarno mjesto u prostoru,ako se te međe s katastarskog plana ne mogu mjenjati na osnovi stvarnog stanja - u tijeku je homogenizacija katastarskih planova koja bi trebala završiti završeno više od 70 % akt. općina a trebale bi se završiti sve do 04.2020.g , Cilj homogenizacije je da se svi geodetski elaborati rade "preklopom" kakav onda "uklop" kat.plaana u DOF . - u Geodetskom projektu je to bilo dobro definirano.Geodeta je bio dužan utvrditi stvarne međe na terenu i zajedno sa situacijom izraditi podlogu za projektanta . Tu je bilo i uključeno točnije evidentiranje kat. međa za međe koje nisu točno evidentirane na katastarskom planu , što kod ovog prijedloga nije slučaj. Na kraju će se opet dešavati situacije da se parcela deffinira do katastarske međe na DKP a na terenu je ograda međa i razlikuje se od DKP 1m i više. - ako se htjelo pojednostaviti , moglo se napraviti da se geodetski situacijski nacrt izvadi van iz Geodetskog projekta kao poseban elaborat , evidentiranje u DKP već evidentiranih kat .čestica , prema stvarnom stanju na terenu , pa tek onda možemo definirati građevnu česticu na DKP , koja bi bila stvarno u prostoru gdje treaba biti - na ovaj način se vraćamo na Posebnu geodetsku podlogu , koja se pokazala kao loša , posebno pod planova grafičke izmjere , gdje je točnost katastarskog plana u granicama 1-10 m Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
190 Milenko Pezer KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. Mislim da ovaj člabnak neće pridonijeti poboljšanju , naprotiv. 1. ovakav postupak je bio primijenjen kod PGP (posebne geeodetske podloge) , koja je ukinuta kada je donesen zakon o gradnji 2014. i definiranje građevne čestice u geodetskom projektu, osim kod linijskih objekata 2. razlozi zašto ovaj način definiranja građevne čestice nije dobar : - ne može se uklopom katastarskog plana u snimljeno stanje smjestiti katastarske međe na stvarno mjesto u prostoru,ako se te međe s katastarskog plana ne mogu mjenjati na osnovi stvarnog stanja - u tijeku je homogenizacija katastarskih planova koja bi trebala završiti završeno više od 70 % akt. općina a trebale bi se završiti sve do 04.2020.g , Cilj homogenizacije je da se svi geodetski elaborati rade "preklopom" kakav onda "uklop" kat.plaana u DOF . - u Geodetskom projektu je to bilo dobro definirano.Geodeta je bio dužan utvrditi stvarne međe na terenu i zajedno sa situacijom izraditi podlogu za projektanta . Tu je bilo i uključeno točnije evidentiranje kat. međa za međe koje nisu točno evidentirane na katastarskom planu , što kod ovog prijedloga nije slučaj. Na kraju će se opet dešavati situacije da se parcela deffinira do katastarske međe na DKP a na terenu je ograda međa i razlikuje se od DKP 1m i više. - ako se htjelo pojednostaviti , moglo se napraviti da se geodetski situacijski nacrt izvadi van iz Geodetskog projekta kao poseban elaborat , evidentiranje u DKP već evidentiranih kat .čestica , prema stvarnom stanju na terenu , pa tek onda možemo definirati građevnu česticu na DKP , koja bi bila stvarno u prostoru gdje treaba biti - na ovaj način se vraćamo na Posebnu geodetsku podlogu , koja se pokazala kao loša , posebno pod planova grafičke izmjere , gdje je točnost katastarskog plana u granicama 1-10 m. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer su primjedbe općenite i paušalne, te ne razlikuju proces izdavanja dozvola od procesa građenja.
191 mijo mikrut KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Smatram da je potpuno pogrešno da se dozvoljava trgovačkim centrima spajanje većeg broja oslovnih jedinica u jednu ili pretvaranje jedne poslovne jedinice u više manjih bez građevne dozvole a to isto se ne dozvoljava građanima i pravnim osobama u RH kao da smo mi manje vrijedni od trgovačkih centara. Ovo se odnosi i na Zakon o gradnji i na Pravilnik o jednostavnim građevinama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer nije predmet ovog Zakona.
192 MATIJA VINDIŠ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Definitivno građevine: klijet, apartmani, obiteljska kuća, višestambene zgrade, benzinske, hoteli... su do sada bile pogrešno svrstane (2. skupina), tj. sve u jednu skupinu za koja su vrijedila jednaka pravila (stručni nadzor, glavni projekt svih struka, građevinska dozvola, tehnički pregled, uporabna...). Svakako treba odvojiti stambene zgrade i poljoprivredne zgrade i limitirati ih građevinskom bruto površinom! Mišljenja smo (čitaj tvrtka od 7 ovlaštenih projektanta sa više od 20 godina isključivo u projektiranju) da definitivno 400m2 za stambenu zgradu je puno puno previše. Trenutno radimo glavni projekt za dvojnu stambenu građevinu (obiteljsku kuću) svaka po 390+390m2 koja je zahtjevna i vrlo ozbiljna gradnja. Bez projekta vodovoda i kanalizacije, elektro i strojarskih instalacije? Zar je moguće da ovakvu građevinu je moguće izgraditi temeljem glavnog arhitektonskog projekta i projekta konstrukcije, bez da imamo temeljni razvod instalacija? (investitor sigurno neće raditi naknadno bilo koji projekt ako ga ZOG ne uvjetuje, tako se pokazalo i sa izvedbenim projektom). Preporuka za 3.b skupinu: Stambena zgrada za stalno i/ili povremeno stanovanje do 100m2. Definitivno za klijet, obiteljsku kuću sve do 100m2 treba pojednostaviti, sve ostalo kao i do sada. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
193 Matija Fukat KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Protivim se izmjenama Zakona po hitnoj proceduri bez konzultiranja i uvažavanja struke. Zakon je u suprotnosti sa trenutno važećim Tehničkim propisima, smišljen sa samo jednom svrhom - postizanjem boljeg rejtinga na Doing Bussiness ljestvici. Takvo zakonodavstvo nema smisla i direktno narušava kredibilitet struka koje rade po tom zakonu. Pridružujem se grupnom komentaru kolega: Dokument u nastavku nastao je kao reakcija na predložene izmjene i dopune Zakona o gradnji. Postojeći Zakon o gradnji uvelike otežava procese u području gradnje, koji se direktno odražava na mogućnost poslovanja u RH. To je prepoznala i svjetska banka u Doing Bussiness ocjeni. Hrvatska s 22 procedure za investitora svrstana je pri samom dnu liste za područje ishođenja dozvola za gradnju. Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona, broj procedura za investitora smanjen je s 22 na 12 na način da su formalno izbačene dvije procedure, a ostalih 8 prebačeno na tijelo graditeljstva, odnosno Ministarstvo. Doing bussines ocjena u svojoj analizi ne uzima u obzir stvarno trajanje procedura, nego u obzir uzima zakonski propisane rokove. Na taj način ne prepoznaje da je stvarno trajanje procedure za ishođenje samo građevinske dozvole minimalno 180 dana za najjednostavnije zgrade iz 2. skupne građevina. Prema Doing Bussiness ocjeni taj period je 100 dana. Dugotrajnost i broj procedura direktna je posljedica Zakona o gradnji koji je od svog donošenja pokazivao nedostatke, a naknadnim izmjenama i dopunama nije predloženo rješenje kojima bi se nedostaci otklonili. Dokument u nastavku pokušava argumentirati jedan novi koncept svih procedura u području graditeljstva kojim bi se značajno smanjio broj procedura i njihovo trajanje za investitora. Taj koncept bazira se na ideji da je za potrebe ishođenje građevinske dozvole potreban: 1. idejni projekt kojim se utvrđuje ispunjenje lokacijskih uvjeta, 2. elaborat za utvrđivanje građevinske čestice, koridora, trase ili površine katastarskih čestica ili dijela katastarske čestice kao obuhvata zahvata u prostoru. Na temelju idejnog projekta, tijelo graditeljstva bi od svih javnopravnih tijela zatražilo posebne uvjete, koji bi na taj način postali sastavni dio građevinske dozvole. Idejni projekt osnovni je dokument koji daje kvalitetu svakoj zgradi i građevini u smislu njenog izgleda, funkcionalnosti, i ono najbitnije, uklopljenosti u prostor. Sve građevine, od zgrada, pa do specifičnih građevina kao što su prometnice, i druga infrastruktura, grade su u fizičkom prostoru te čak i kod generičkih i repitivnih rješenja nužna je njihova prilagodba specifičnoj lokaciji i specifičnim uvjetima. Sve to najbolje se ocrtava kroz idejni projekt. Za potrebe gradnje i izvođenja radova propisuje se izvedbeni projekt kojeg investitor i izvođač moraju osigurati na gradilištu tijekom izvođenja pojedinih radova. Pogotovo u današnje vrijeme sveopće digitalizacije, a uskoro i obveznih korištenja BIM sustava u projektiranju, razlika između idjenog i izvedbenog projekta, u samoj formi i sadržaju, udaljena je nekoliko operacija u softwarskom alatu. Dalje u tekstu kod objašnjavanja izvedbenog projekta, jasno se naglašava da se razrađuje do razine prema kojoj je određene radove moguće izvesti. Za neke radove će ta razina izvedbenog biti na razini današnjih glavnih projekata, a za druge nužno će biti rjševati specifične detalje na razini 1:1 mjerila. Sve to definirano je pravilima struke i dogovoru samog izvođača i projektanta. Dokaz za ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevine koji su sadržani u izvedbenom projektu i suglasnosti javnopravnih tijela za uporabu odnosno suglasnosti za priključenje potrebno je ishoditi do tehničkog pregleda i podnošenje zahtjeva za uporabnu dozvolu. Na ovaj način investitor bi imao najviše 8 procedura u procesu ishođenja svih dozvola u gradnji, koje bi se dodatno mogle skratiti na 5. sustavnijim korištenjem e-dozvola i konačnim sređivanjem zemljišnih knjiga i katastra. Cilj ovog dokumenta je pokazati da i unutar loše strukture i preopširnost postojećeg zakona takav koncept je moguće opravdati. Zbog činjenice da bi ovakva drastična izmjena utjecala i na mnoge druge Zakone i podzakonske akte, a koji nisu posebno razmatrani zbog prevelike složenosti cijelog sustava, predlaže se da donošenje novog Zakona bude prolongirano na 1.1.2020. do kada bi se sustavnim radom sve moglo uskladiti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
194 Mateo Biluš KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 43. Nigdje nije zakonski propisan projektantski nadzor, dok se Pravilnikom o tehničkom pregledu obvezuje projektanta da daje mišljenje o usklađenosti izgrađene građevine ili njezinog dijela s glavnim projektom, a bez mogućnosti uvida u proces gradnje te praćenja usklađenosti sa projektnom dokumentacijom?! Ne da projektanti nisu dužni dati izjavu, nego je i ne mogu dati, ukoliko nisu bili angažirani kao projektantski nadzor tijekom izvedbe građevina. Primljeno na znanje Uvid je moguć kroz dokumentaciju na tehničkom pregledu i neposrednim opažanjem na istom.
195 Mateo Biluš KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. Može li ovo Ministarstvo određivati drugim tijelima (ministarstvima) da ne mogu tražiti izradu elaborata i dokumenata koji su određeni njihovim propisima u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta? (npr. elaborata zaštite od požara, konzervatorskog elaborata i dr.) Napomena da je MUP u više navrata inzistirao da elaborat zaštite od požara postane sastavni dio glavnog projekta ili samostalni projekt zaštite od požara. Posebno se naglašava kako je u praksi prilikom energetske obnove zgrada uočen veliki broj propusta vezanih za zaštitu od požara te je i u medijima MGIPU prozivan za nedovoljnu brigu o povećanju požarnog opterećenja energetskom obnovom čiji projekti niti ne idu na potvrdu glavnog projekta. Zadnjom izmjenom Direktive navodi se da bi Države članice trebale odgovoriti na pitanja zaštite od požara i rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnošću koji utječu na energetske obnove i životni vijek zgrada. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer iz komentara nije vidljivo što se predlaže.
196 Mateo Biluš KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. KOMENTAR na članak 2. u vezi s člancima 6. i 12.: Postavlja se pitanje zašto zgrade 3. (3a i 3b) skupine (koje mogu imati i po 6-8 stanova) ne trebaju građevinsku dozvolu, a zgrade od 401/601m2 trebaju? Složenost građevina nije ovisna samo o površini građevine (npr. urbane vile s bazenima na krovu, velike konzole, složeni termotehnički sustavi, automatizacija upravljanja pametnim kućama mogu imati kvadraturu manju od 400m2 i da su za zadovoljavanje svih temeljnih zahtjeva za građevinu potrebni projekti svih struka. Ponajprije, tko će utvrditi da li projektna dokumentacija za zgrade 3. skupine zadovoljava SVE temeljne zahtjeve građevinu prije ishođenja uporabne dozvole s obzirom da je jedino propisano da se stručni nadzor građenja za te skupine građevina provodi samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti? Da li to znači da će Investitor tek na tehničkom pregledu saznati da mu zgrada uopće ne zadovoljava temeljne zahtjeve npr. za požar, sigurnost u korištenju ili sl. (što onda, rušiti i sve ponovo graditi ?) Dokazivanje SVIH temeljnih zahtjeva za građevinu nemoguće je postići samo arhitektonskim i građevinskim projektom, odnosno nijedna struka nije kvalificirana niti ovlaštena da uopće može dokazivati temeljne zahtjeve građevine vezane za drugu struku. Arhitektonski projekt ne može zamijeniti građevinski, niti obrnuto. Zadovoljavanje svih temeljnih zahtjeva za građevinu se postiže zajedno sa ostalim projektima posebno bitno npr. za strojarski projekt (temeljni zahtjevi po pitanju sigurnosti, požara za npr. plinske kotlovnice, određivanje potrebnog grijanja) ili elektrotehničkim projektom (sigurnost po pitanju strujnog udara, određivanje potrebne rasvjete za zadovoljenje uvjeta nZEB zgrade, i dr.) Nadalje, ne može arhitekt dokazivati temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti ni za zgradu koju gradi za svoje potrebe jer se ugrožava temeljni zahtjev sigurnosti, odnosno sve potrebne projekte (arhitektonski, građevinski, strojarski i elektrotehnički projekt) ne može izraditi jedna fizička osoba “ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.", a i zgrada se nakon izgradnje za svoje potrebe može dalje prodavati te je istim člankom ponajprije ostavljen veliki prostor za manipulaciju što je opasno za sigurnost i zdravlje ljudi. U čemu je razlika projektiranja zgrade za svoje potrebe ili za nekog drugog? Bez arhitektonskog, strojarskog i elektrotehničkog projekta nije moguće dokazati ispunjavanje minimalnih zahtjeva na energetska svojstva zgrada, što je propisano Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije o energetskim svojstvima zgrada 2010/31/EU, kao i novom Direktivom (EU) 2018/844 o izmjeni Direktive 2010/31/EU., a što su obaveze preuzete od Republike Hrvatske stupanjem u EU 2013. godine. Direktiva o energetskim svojstvima zgrada (u daljnjem tekstu Direktiva) obvezuje države članice na propisivanje minimalnih zahtjeva za energetska svojstva novih zgrada i postojećih zgrada kod kojih se provode rekonstrukcije i veće rekonstrukcije, te minimalne zahtjeve na dijelove zgrade koji čine dio ovojnice zgrade i tehničkih sustava zgrada kada se ugrađuju, zamjenjuju ili moderniziraju, kao i da sve države članice moraju osigurati da sve nove zgrade zadovoljavaju nZEB standard do 31. prosinca 2020. godine, a sve nove zgrade koje koristi javna vlast ili su u vlasništvu javne vlasti budu nZEB nakon 31. prosinca 2018. godine. Isto je preneseno u zakonsku regulativu Zakonom o gradnji i Tehničkim propisom o izmjenama i dopunama tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 70/18, 73/18 i 86/18). Navedeni Tehnički propis (prema Direktivi) propisuje da Glavni projekt za sve zgrade koji prileži zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole mora biti izrađen u skladu s odredbama za zgrade gotovo nulte energije ako je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnesen nakon 31. prosinca 2019. godine (za zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti isto je propisano još od 31. prosinca 2017. godine). Ako se za zgradu ne izdaje građevinska dozvola zgrada ne bi imala obvezu biti izgrađena prema standardu gotovo nulte energije što prema Direktivi nije moguće jer nema nikakvih izuzeća za primjenu odredbi zgrada gotovo nulte energije za sve nove zgrade od navedenih datuma (ni za zgrade manje od 400/600m2, niti za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti kao što je navedeno za skupine 3a i 3b). Također ispunjavanje minimalnih zahtjeva na energetska svojstva zgrada koje zahtjeva Direktiva a koje uključuju i standard zgrada gotovo nulte energije nije moguće dokazati bez minimalno arhitektonskog, strojarskog i elektrotehničkog glavnog projekta. Nadalje, u članku 21. Zakona o gradnji propisana je izrada Elaborata alternativnih sustava opskrbe energijom (što također proizlazi iz obaveza prihvaćenih navedenom Direktivom), a koji također nije moguće izraditi bez izrađenog glavnog projekta koji sadrži najmanje arhitektonski, strojarski i elektrotehnički projekt, neovisno o skupini u koju je građevina razvrstana. Djelomično prihvaćen Prihvaća se u dijelu koji se odnosi na strojarski i elektrotehnički projekt. U preostalom dijelu se ne prihvaća jer se cijeni da tvrdnje nisu točne, odnosno da predložena rješenja ne pridonose ostvarenju cilja Zakona.
197 Mateo Biluš KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 13. Ovakva formulacija nije valjana već i u prijašnjim verzijama ZOG-a jer je izvođaču i investitoru ostavljeno na volju da li će se ili se neće izraditi npr. IZVEDBENI PROJEKT - PLAN SAVIJANJA ARMATURE. Nema mogućnosti nadzora, jer nema projekta, može se samo čekati da ab ploče ili grede padnu nekome na glavu, ako je izvođač pobacao armaturu u ploče i balkone kako se njemu sviđa ili ako je šparao na armaturi - pretužnu je koliko zakonodavac ne poznaje proceduru sigurne i kvalitetne gradnje - tako je to kada pravnici, totalni nestručnjaci za gradnju pišu zakone i podzakonske akte iz područja graditeljstva, a ne inženjeri - barem tako ispada ako je ovako napisano slovo temeljnog zakona - ako ga je ovako formirao inženjr iz struke, bilo bi dobro da razmisli o vraćanju diplome jr predstavlja javnu opasnost kao projektant. Gdje je tu zaštita i sigurnost korisnika, kupaca, gdje je zaštita javnog interesa za kvalitetnom i sigurnom gradnjom? Kako se osiguravaju temeljni zahtejvi za građevinu i provjeravaju, ako nema nekih temeljenih IZVEDBENIH projekta kao obaveza za osiguranje kontrole ispunjenja temljenih zahtjeva. Sve je dobro dok padaju samo fasadne radi nekvalitetne i nekontrolirane izvedbe (omogućena je zakonski izvedba bez izvedbenih projektata, detalja i nadzora), samo treba sačekati da nekome počnu padati i ab ploče na glavu, pa onda valjda, kad neko pogine, tužiti Ministarstvo za nestručno napisani ZOG... Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
198 Mateo Biluš KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Lijepo molim zakonodavca da bude pragmatičan i u odnosu na kriterije za vrednovanje "doing business" ne rade više štete nego koristi, jer će nas ovakva odredba dodatno srozati na ljestvici. Naime, vrednuju se trajanja procedure, ali i kvaliteta gradnje koja proizlazi iz njih na kraju, a koja je umanjena ovakvim prijedlogom. Nisu problem projekti, nego procedure ishođenja suglasnosti i dozvola Također, testiranje teškoća za poduzetnike ocjenjuje se za sektor graditeljstva samo na primjeru koliko je komplicirana procedura ishođenja papirologije i gradnja za NEGRIJANO SKLADIŠTE! Treba se onda fokusirate samo na takve objekte, a ne radite štetu u prostoru i za sigurnost i živote ljudi ukidanjem elektro projekta, strojarskog projekta (barem projekt dimnjaka i ventilacije mora biti izrađen, ako je samo grijanje na drva, npr.) ili izradom samo arhitektonskog ili građevinskog projekta (opcija i/ili podrazumijeva da se može raditi kuća bez statike? samo s arhitektonskim projektom ili bez arhitektonsokg projekta - tko se brine o izgledu građevina u već devastiranom prostoru? Prihvaćen Prihvaća se.
199 Mateo Biluš KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Znači li ovakva formulacija obaveznih dijelova glavnog projekta da više nismo dužni poštivati odredbe Direktive o energetskom svojstvu zgrade (EPBD), koja je preuzeta u hrvatsko zakonodavstvo s obaveznom primjenom, za zgrade do 400 m2 odnosno 600 m2 koje su u 3.b skupini? Ovakva formulacija članka 13. tj izmjena članka 69. ne zahtijeva izradu glavnog strojarskog projekta termotehničkih instalacija i glavnog elektro projekta. Navedeni dijelovi glavnog projekti su nužni da bi se moglo utvrditi energetsko svojstvo zgrade prilikom izrade glavnog projekta, što smo obavezni (barem smo bili do sada) prema navedenoj Direktivi (EPBD) koja je transponirana s obaveznom primjenom u Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (TPRUETZZ). Ukidanjem obaveze izrade strojarskih i elektro projekata onemogućuje se preuzete obaveze iz Direktive: - određivanje enegetskog svojstva zgrade pri izradi projekta zgrade na razini Edel (isporučene energije) i Eprim (primarne energije) te minimalnog obaveznog udjela obnovljivih izvora energije (OIE) - preneseno u naše zakonodavstvo iz Direktive EPBD u TPRUETZZ i u Pravilnik o energetskom pregledu zgrada i energetskom certificiranju (PEPZEC) - obaveza izrade Energetskog certifikata za nove zgrade je onemogućena jer nema dostupnih podataka o Edel, Eprim i udjelu OIE, jer nema strojaskog i elektro glavnog projekta .- obaveza također preneseno u našu regulativu iz EPBD u PEPZEC - zadovoljenje G0EZ kriterija za zgrade (zgrade gotovo nulte energije) za koje već imamo zakonski definirane datume od kojih se moraju projektirati i izvoditi zgrade kao G0EZ /nZEB (narly zero energy building) - preneseno u našu regulativu iz Direktive EPBD u TPRUETZZ Prihvaćen Prihvaća se.
200 Mateo Biluš KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. 3.b skupina - integralnim isčitavanjem ovih ID ZOG-a ispada da se teoretski može izgraditi višestambena zgrada do 400 m2 za koju NIJE POTREBNA GRAĐEVINSKA DOZVOLA jer prema članku 12. skupina 3.b može imati samo glavni arhitektonski ili samo građevinski projekt ukoliko se za zgradu ne traže posebni uvjeti Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
201 Mateo Biluš KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 13. Ovo je opet korak unatrag, umjesto da se upravo izvedbeni projekt uvede kao obvezan koji je potrebniji za izgradnju nego glavni projekt (npr. plan armature je zasigurno potrebniji za izgradnju nego glavni projekt konstrukcija iz kojeg samo stručna osoba može iščitati koliku je količinu armature potrebno ugraditi, ali ne baš i kako rasporediti, povezati i savijati). Na ovaj način ljudi ostaju nezaštićeni u zgradama jer je po ovom Zakonu moguće (ako investitor ne ugovori izradu izvedbenog projekta) napraviti čak i neboder bez plana armature ??? Tko je onda odgovoran ako se sve sruši i pogine velik broj ljudi a projektant je napravio dobar glavni projekt? Pitanje je zaštite života građana i preuzimanje odgovornosti za isto (i ispunjenja temeljnih zahtjeva i pri gradnji građevina, a ne samo u projektima). Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnje nisu točne.
202 Mateja Mikulić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 6. A kakav je i to inženjer koji za svoje ili bilo čije potrebe ne angažira projektanta odgovarujće struke nego projektira struju u vlastitoj kući. Svašta. Prihvaćen Prihvaća se.
203 Mateja Mikulić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Nastavno na Martin Zarožinski. Prema ovom Prijedlogu Izmjena (ČL.1) uvjeti priključenja se definiraju kao uvjeti za građenje (sadu su posebni uvjeti). Na isti način definirani su i posebni uvjeti - kao uvjeti za građenje. Dakle imamo: 1.Posebni uvjeti su uvjeti građenje 2.Uvjeti priključenja su uvjeti građenja. Koliko razumjem, a ispravite me ako sam u krivu, iz te dvije premise ne slijedi da su Uvjeti priključenja posebni uvjeti. A ako je tako, i uvjeti priključenja nisu posebni uvjeti, onda za sve objekte iz skupine 3a i 3b koji su 400m2 ili veći bit će potreban samo arhitektonski i/ili građevinski projekt. Kako će potvrdu glavnog projekta dati HEP bez elektro projekta ili Vodovod bez ViKa ne znam. A tek na što bi objekt sličio ako mu je potreban arhitektonski I/ILI građevinski projekt. Je li rješenje da se doda još jedna skupina objekta, nekadašnja treća -jednostavne građevine i za nju propiše da može samo arhitektonski i/ili građevinski projekt? Ili da se uvjeti priključenja postanu posebni uvjeti ponovno? Priznat ću da dok sam došla do postupka izdavanja dozvola, svakako pozdravljam namjeru za pojednostavljenje, a osobito ako će izmjena članka 82 značiti da će Upravno tijelo činom slanja projekta na posebne uvjete (ako to budu i uvjeti priključenja) potvrđivati usklađenost s planom, a još kad bi to i pismeno potvrdili, eto nam lokacijske, ne mora se tako zvati. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe obzirom da se za te građevine ne izdaje građevinska dozvola.
204 Mateja Mikulić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. Pozitivna je promjena procedure u kojoj projektant komunicira s Upravnim tijelom, a Upravno s Javno-pravnima. U mnogome će pojednostaviti ishođenje dozvola i ukoliko je sustav dobro projektiran i programiran, značajno ubrzati proces. Kako god da na kraju bilo, ne može biti sporije nego je sada. Primljeno na znanje Hvala na podršci.
205 Mateja Mikulić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 16. Prema stavku 2 - slijedi li iz toga - ukoliko Upravno tjelo pošalje zahtjev JP tjelima za utvrđivanje posebnih uvjeta, da je time zaključilo da je građevina planirana u skladu s prostornim planom? Je li to neka vrsta lokacijske dozvole i je li moguće makar ovdje unijeti jedan službeni dokument u kojem Upravni odjel odgovara projektantu da je predložena građevina u je/nije u skladu s Planom i poslana na dobivanje uvjeta/doradu? Prihvaćen Prihvaća se.
206 Mateja Mikulić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 15. Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja.". Slijedom toga, izgleda da projektant sve dok ne izradi idejno rješenje i ne pošalje ga Upravnom tijelu koje će ga proslijediti JPtjelima ne može sa sigurnošću znati u kojoj je skupini objekata objekt koji projektira, a time ni opseg projektne dokumentacije (prema čl.12 ovih izmjena, za one bez posebnih uvjeta potreban je arhitektonski i/ili građevinski projekt- što je suludo). U tom smislu, sve dok ne pošalje projekt UT, ne može ni dati ponuda za izradu glavnog projekta. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnja nije točna jer se ne propisuje izrada idejnog rješenja. Osim toga glavni projekt se izrađuje nakon što se dobiju posebni uvjeti i uvjeti priključenja.
207 Mateja Mikulić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 14. Apsolutna potvrda stava kolege Vukoje. " Ako se stvarno želi stvoriti investicijska klima i pojednostaviti postupak ishođenja građevinskih dozvlola trebalo bi pod OBAVEZNO zakonski regulirati u ovom da nadležno tijelo graditeljstva po želji investitora ili projektanta provjeri usklađenost idejnog rješenja (opis i prikaz građevine) sa prostornim planu i o tome se SLUŽBENIM DOKUMENTOM iznese svoj stav." Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer to može biti predmet samo lokacijske, odnosno građevinske dozvole.
208 Mateja Mikulić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 13. Ovo vodi samo tome da će se u opsegu glavnog projekta morati raditi izvedbeni projekt, a to je nedopustivo. Čak da zanemarimo apsolutnu nužnost izvedbenog arhitektonskog projekta, osobito u trenutku kada ostajemo bez kvalitetnih izvođača/majstora koji su možda i znali kako tehnički nešto treba izvesti, ali kako kontrolirati i izvoditi konstrukcije za bilo kakav iole ozbiljniji objekt bez planova armature i planova oplate? Računati na svijest investitora je iluzija. Zakon je zaštitio džep investitora za 10e, a oštetio ga tko zna koliko tona armature, tehnički i estetski loših detalja...što sve smanjuje vrijednost, a i sigurnost nekretnine. Predlažem izmjenu ovog članka da se izvedbeni projekt arhitektonske i građevinske struke obavezno izrađuje za sve građevine osim onih koje idu po pravilniku o jednostavnim građevinama. Za ostale struke prema glavnom projektu i izboru investitora. Ili nek se ostavi članak kako je dosada bio, ali nek se u građevinsku dozvolu upisuje obaveza izrade izvedbenog projekta prema traženju iz glavnog projekta. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnje nisu točne.
209 Mateja Mikulić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Ponavljam stav kolege Romana Vukoje: Članak je potpuno nejasan jer moglo bi se dogoditi u praksi da je moguće dobiti građevinsku dozvolu dozvolu za zgradu sa npr. 4-5 stanova do 400m2 na osnovu samo građevniskog projekta ili u praksi projekta konstrukcije što je suludo? Što znači u članku "arhitektonski projekt i/ili građevinski projekt". To je bilo moguće samo kada se taj članak u prethodnom zakonu odnosio na jednostavne građevine 3. skupine za koje uopće nije potrebna građevinska dozvola! Prihvaćen Prihvaća se.
210 Mateja Mikulić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Dobra izmjena, s obzirom na preciznost izvedbe. Potrebno je definirati je li to 0,30 u sva tri smjera kumulativno ili zasebno za svaki smjer (x,y,z) Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je jasno da je u sva tri smjera.
211 Mateja Mikulić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. Ako uvjeti priključenja nisu posebni uvjeti, što ovom izmjenom više nisu, onda imamo još veći problem s razvrstavanjem građevina u skupine, jer bi prema tome 90 posto gradnje, ako ne i više potpalo pod skupinu 3b, a to bi značilo - s arhitektonskim i/ili građevinskim projektom, bez projekata elektroinstalacija, strojarskih instalacija i vodovoda i kanalizacije. Prihvaćen Prihvaća se.
212 Mateja Mikulić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 9. Ako uvjeti priključenja nisu posebi uvjeti što ovom izmjenom više nisu, onda imamo još veći problem s razvrstavanjem građevina u skupine, jer bi prema tome 90 posto gradnje, ako ne i više potpalo pod skupinu 3. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer primjedba nije razumljiva.
213 Mateja Mikulić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 6. Kako ing.građevine ili ing. arhitekture može napraviti arhitektonski, građevinski, elektro, strojarski? Možda je problem u nerazmjevanju što su to građevine 3b skupine. One navodno ne trebaju posebne uvjete, ali su veličine do 400m2. Članak bi bio razuman da to navedene struke mogu napraviti projekt za cijeli objekt ako je u pitanju postupanje po pravilniku o jednostavnim građevinama, kao i izraditi svoj strukovni dio projekta za osobne potrebe ako su za to ovlašteni. Prihvaćen Prihvaća se.
214 Mateja Mikulić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Apsolutno zbunjujuća podjela. Kakav bi to objekt od 400 m2 bio, a da mu nisu potrebni neki posebni uvjeti/uvjeti priključenja, pa makar na vodovod/kanalizaciju i PEES. Ili zaista mislimo na npr. energetski neovisne objekte? Ili govorimo o nekoj minidogradnji objekta? Između 3a i 3b, što je zapravo zahtjevnija skupina? Prema ovome, moglo bi biti da su zgrade iz skupine 3a, nekadašnja skupina 3 - građevine koje se mogu graditi bez GD? Možemo li napraviti jedan zakon za čije nam tumačenje nije potrebna staklena kugla? Razvrstavanje građevina mora biti jednoznačno određeno, a osobito kad na ovako bitan način određuje postupak pribavljanja građevinske dozvole, kao i potreban opseg projektne dokumentacije. Zašto ne bismo npr. vratili lokacijsku dozvolu i razrješili sve probleme - što je u redu, a što nije, što se smije uvrstit, a što ne smije. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnja nije točna.
215 Martina Kapuđija Ljulj KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Građevinska dozvola bi se trebala ishoditi idejnim projektom, a glavni i izvedbeni projekt bi trebala biti obavezna dokumentacija na gradilištu. Trajanje dobivanja dozvole se sastoji od vremena koje je potrebno za izradu projekta i vremena potrebnog za čekanje obavijesti o posebnim uvjetima, posebnih uvjeta, potvrda glavnog projekta, dozvole. Dakle skratiti proceduru, a ne ukidati projekte. S obzirom da je većina građevinskog fonda u RH sastavljena od stambenih zgrada do 400 m2, izbacivanjem svih projekata osim arhitekture i statike još više će se degradirati kvaliteta izgrađenog, a nije jasno čime će se postići i dokazati energetska potrošnja tih zgrada. Tko će projektirati sustave grijanja, hlađenja i ventilacije? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je protivno cilju Zakona obzirom da bi umjesto jednog projekta trebala dva.
216 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 55. Ovaj Zakon stupa na snagu 1.1.2020. godine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se na taj način ne bi ispunio njegov cilj.
217 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 50. Točka 10. PREKRŠAJNE ODREDBE: Ne postoje prekršaji vlasnika, a s druge strane, inspekcijska rješenja mogu se donijeti i vlasniku pa kako pomiriti tu činjenicu s obavezom građevinskog inspektora da podnese optužni prijedlog ? Čl. 183. točka 1….da li utvrđenje da je građevina u pogledu namjene, mjera, oblika i veličine čestice i smještaja na istoj u skladu s dozvolom znači da treba tu usklađenost i numerički izraziti (pisati dimenzije, etažnost, namjenu) ili je dosta navesti da je usklađena s dozvolom pa citirati frazu iz Zakona ? Ovo iz razloga jer kod uporabne dozvole za građevinu izgrađenu do 15. 02. 1968. godine Zakon jasno navodi da treba pisati vanjsku veličinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine ( visina, dužina i širina). Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnja nije točna, jer su Zakonom o gradnji popisane prekršajne i kaznene odredbe za vlasnike u slučajevima u kojima je ocijenjeno da je to potrebno.
218 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 47. Članak 148. mijenja se i glasi: (1) građevinu za koju je propisano evidentiranje u katastru, odnosno katastru vodava, katasrski ured evidentira u katastru, odnosno katastru vodova (infrastruktura) po službenoj dužnosti na temelju geodetskog elaborata koji je sastavni dio zahtjeva za uporabnu dozvolu. (2) Tijelo graditeljstva po službenoj dužnosti dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat iz stavka 1. ovog članka. (3) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je evidentiranje po službenoj dužnosti brisano na zahtjev Državne geodetske uprave.
219 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 45. Članak 144. mijenja se i glasi: Uporabna dozvola za građevine odnosno zgrade izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenog tehničkog pregleda ako se utvrdi da je: 1. uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija 2. sastavljen zapisnik o obavljenom tehničkom pregledu kojim se potvrđuje da na izvedenoj građevini odnosno izvedenim radovima nema nedostataka. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se u zapisniku ništa ne utvrđuje, nego se zapisuju činjenice koje su utvrđene.
220 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 42. Članak 137. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. (2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže: 1. Fotokopiju građevinske dozvole osim za građevine i radove iz 3. skupine. 2. Izvedbeni projekt s dokazima ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu. 3. Suglasnosti za priključenje, odnosno suglasnosti za upotrebu ishođene od javnopravnih tijela koja su u građevinskoj dozvoli izdali svoje uvjete. 4. Podatke o sudionicima u gradnji 5. Pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine 6. Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine 7. Izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s gedetskim elaboratom i elaboratom iskločenja, ako je za građevinu ili zgradu isti bilo potrebno izraditi. 8. Geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, odnosno geodetski elaborat vodova (infrastrukture), koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina, odnosno geodetske poslove u jedinici lokalne samouprave, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru, odnosno katastru vodova. 9. Energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu za koju mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer nisu vidljivi razlozi takvog prijedloga.
221 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 41. Članak 135. mijenja se i glasi: (1) Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati: 1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu 2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača 3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova 4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera 5. građevinsku dozvolu, izvedbeni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona 6. izvješće o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano 7. građevinski dnevnik 8. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 9. elaborat iskočlenja građevine 10. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koj uređuju gospodarenje otpadom. (2) Dokumentacija iz stavka 1. ovog članka mora biti napisana na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom. (3) Dokumentacija iz stavka 1., podstavak 5., 6., 7., 8. ovog članka nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer nisu vidljivi razlozi prijedloga.
222 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 40. Članak 131. mijenja se i glasi: (1) Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije tri dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja. (2) Početak građenja ne može početi ranije od osam dana nakon ishođenja pravomoćne građevinske dozvole. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od izdavanja pravomoćne građevinske dozvole o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, idejni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (4) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od jedan dan od prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe.
223 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 39. Članak 124. mijenja se i glasi: (1) Građevina, odnosno zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice biti dovršena u sljedećem roku: 1. Iz 1. skupine u roku 5 godina 2. Iz 2. skupine u roku 3 godina 3. Iz 3. skupine u roku 2 godine (2) Rok iz stavka 1. ovog članka počinje teći od dana pravomoćne građevinske dozvole. (3) Rokovi iz stavka 1. ovog članka mogu se produžiti, za što investitora mora dostaviti opravdani razlog. Opravdani razlozi su proplemi uočeni tijekom građenja, a koji utječu na temeljne zahtjeve za građenje, zbog kojih se mora pristupiti izmjeni ili dopuni projektiranih tehničkih rješenja, tehnologije građenja i sl. (4) Produljenje iz stavka 3. ovog članka odobrava upravno tijelo, odnosno Ministarstvo do najviše dvostrukog roka propisanog stavkom 1. ovog članka. (5) Izmjenom i/ili dopunom građevinske dozvole počinju teći novi rokovi iz stakva 1. ovog članka. DODATNO: posebnim stavkom ovog Zakona definirati kaznane i prekršajne odredbe za nepoštovianje ovog članka. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se u tom članku ne mogu propisivati prekršajne sankcije.
224 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 38. Čl. 123. st. 1. Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole. Čl. 123. st. 2. Smatra se da je investitor pristupio građenju u smislu st. 1. ovog članka od dana prijave početka građenja. Smatram da se građenju treba i faktički pristupiti u roku važenja akta jer u protivnom čl. 123. st. 1. gubi smisao. Upravo obrnuto, veću važnost dati dokazivanju stvarno započetih radova u zakonskom roku, a možebitno propuštanje formalne prijave početka građenja, započetog u zakonski ostavljenom roku, značilo bi samo prekršajnu prijavu, ne i prestanak važenja akta kojim se dopušta gradnja. Čemu onda uopće postoji obaveza početka građenja u ostavljenom roku, ako je svatko može ostvariti pukim pisanim podneskom , a stvarno započeti građenje npr. tek nakon 5-6 godina? Kako time postižemo svrhu Zakona ( zaštita roka važenja akta kojim se dopušta građenje), odnosno kako štitimo prostor i provodimo planske odredbe ? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
225 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 37. Čl. 122. Zašto je prekrižen ? Kad se plaća komunalni i vodni doprinos ? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je to propisano posebnim propisima koji uređuju komunalno gospodarstvo i financiranje vodnog gospodarstva.
226 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 34. Citiram kolegu Stavnickog: Ove pozivi SE MORAJU ukinuti u cijelosti. Prostorno planska dokumentacija definira "ponašanje" u prostoru. Tih pravila se moraju pridržavati ovlašteni inženjeri i arhitekti, ali i za svoja (ne)djela odgovarati. Ovaj i slični članak odgovornost ovlaštenih osoba PREBACUJE na djelatnike i zaposlenike Ureda državne uprave i na susjede. Pa susjedi su na isti način i došli na susjednu parcelu pa je ovaj članak samo namijenjeno međusobnom "reketarenju" susjeda. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
227 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 33. Članak 111. briše se. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer nije jasan razlog.
228 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 32. U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. je idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 4. je idejni projekt izradila ovlaštena osoba 5. je idejni projekt propisno označen i 6. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 6. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom." Stavak 3., 4., 5. briše se. Dodaje se stavak (3) koji glasi: (1) Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
229 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 30. Članak 108. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investior. (2) Zahtjevu za izdavanje građeivnske dozvole investitor prilaže: 1. Idejni projekt u elektroničkom obliku 2. Geodetski elaborat s potvrdom katastra o formiranju građevinske čestice, odnosno trase koridora ili površine katastarskih čestica ili njihovih dijelova. 3. Ispis idejnog projekta ovjeren od projektanta i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjlelovalo više projektanta 4. Potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. Dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
230 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 29. U članku 106.a. brišu se stavci 2. i 3. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer to nije predmet ovoga Zakona.
231 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 24. PREDLAŽEMO (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se odredba odnosi na postupke određivanja uvjeta priključenja.
232 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 23. Čl. 81, 83., 85, 89.: U svim gore navedenim člancima u kojima se spominju javnopravna tijela koja izdaju posebne uvjete, uvjete priključenja i potvrde navodi se rješenje o obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda . Zar ne bi trebalo stajati Rješenje o odbijanju, a ne obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda ? Tim više što naslov ispred čl. 88. u sebi sadrži žalbu, odnosno tužbu protiv Rješenja o odbijanju…, a onda se u st. 1. istog čl. 88. opet spominje obustava ??? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se postupak pokreće po službenoj dužnosti a ne po zahtjevu stranke.
233 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 21. PREDLAŽEMO Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". Prihvaćen Prihvaća se na drugi način.
234 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 19. Članak 85. mijenja se i glasi: (1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer prijedlog nije jasan.
235 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 18. Članak 84. mijenja se i glasi: (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, projektant i/ili investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
236 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. Članak 83. mijenja se i glasi: (1) Javnopravno tijelo koje je izdalo posebne uvjete, dužno je na zahtjev investitora i/ili projektanta izdati suglasnost za priključenje odnosno suglasnost za upotrebu u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva ili izdati rješenje kojim se zahtjev odbija. (2) Uz zahtjev za suglasnost, investitor i/ili projektant prilaže projekte, elaborate, grafičke prikaze, proračune i sl. propisane posebnim uvjetima. Obrazloženje: Usklađenost s posebnim uvjetima utvrđuje se nakon ishođenja građevinske dozvole, a do tehničkog pregleda. Na ovaj način osigurava se dovoljno vremena za sva usklađenja na pojedinim dijelovima radova definiranih specifičnim posebnim uvjetima Sastavni dio dokumentacije za tehnički pregled su i suglasnosti za upotrebu javnopravnih tijela. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je usklađenost s posebnim uvjetima uvjet za izdavanje građevinske dozvole.
237 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 16. Članak 82. mijenja se i glasi: (1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana uredno predanog zahtjeva za građevinsku dozvolu. (2) Ishođenje uvjeta javnopravnih tijela može zatražiti i investitor o čemu se kod tijela za graditeljstvo sastavlja službena zabilježba. (3) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. Obrazloženje: Upravno tijelo ima 8 dana da pregleda idejni projekt i očituje se o njegovoj usklađenosti s lokacijskim uvjetima. Ukoliko utvrdi odstupanje, dužno je zatražiti izmjenu i dopunu te se vrijeme potrebno za ishođenje građevinske dozvole i uvjeta javnopravnih tijela produžuje. Prihvaćen Prihvaća se na drugi način.
238 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 15. Članak 81. mijenja se i glasi: (1) U svrhu ishođenja građevinske dozvole za građenje građevine odnosno zgrade, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po zahtjevu upravnog tijela odnosno Ministarstva utvrđuje posebne uvjete u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravnoj tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. (3) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka investitoru i/ili projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja. (4) U rješenju o uvjetima javnopravnog tijela, javnopravno tijelo mora navesti koji projekti, elaborati, grafički prilozi, proračuni i sl. su potrebni za ishođenje suglasnosti za upotrebu građevine. Obrazloženje: Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Ukoliko javnopravno tijelo ne izda uvjete neće sudjelovati niti u tehničkom pregledu i ishođenju uporabne dozvole. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
239 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 13. Članak 74. mijenja se i glasi: (1) Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata na temelju kojeg se zgrada, odnosno građevina gradi. Izvedenim projektom razrađuje se idejni projekt i daju dokazi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine te druge propisane i određene zahtjeve i uvjete javnopravnih tijela. (2) Izvedbeni projekt može biti: 1. Arhitektonski izvedbeni projekt 2. Građevinski izvedbeni projekt 3. Elektrotehnički izvedbeni projekt 4. Strojarski izvedbeni projekt (3) Sastavni dio izvedbenog projekta je i elaborat iskolčenja građevine odnosno zgrade. (4) Sastavnio dio izvedbenog projekta je troškovnik po kojem se ugovaraju radovi na građevini, odnosno zgradi i provode postupci definirani Zakonom o javnoj nabavi (5) Sadržaj i razina razrade izvedbenog projekta propisuje se posebnim propisom donesog na temelju ovog Zakona. Izvedbeni projekt mora biti izrađen da se na temelju njega u potpunosti može izgraditi zgrada, odnosno građevina. Obrazloženje: Glavni projekt kako je sada propisan preopsežan je za ishođenje građevinske dozvole, a nedovoljno razrađen za izvođenje. Na ovaj način rasterećuje se investitora u fazi ishođenja građevinske dozvole, a u fazi izvedbe osigurava mu se potpuna projektna dokumentacija potrebna za točno izvođenje. Javnopravna tijela kod izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja propisuju koje elemente izvedbenog projekta je potrebno izraditi za ishođenje suglasnosti za uporabu građevine. Elaborate, proračune, grafičke prikaze i sl. na temelju kojih daju suglasnost za uporabu građevine. Članak 75. mijenja se i glasi: Autorska prava na zgradi odnosno zgradi projektiranoj idejnim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu. Projektant idejnog projekta može se posebnim ugovorom o izradi projekta određi autorskog prava na projekt i građenje u skladu s tim projektom. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
240 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Članak 72. mijenja se i glasi: (1) Iznimno od članka 69. stavka 1. ovog Zakona, za radove i građevine iz 3. skupine građevina može se izraditi samo izvedbeni projekt. Obrazloženje: Za jednostavne radove i građevine puno je bitniji izvedbeni projekt jer su to svi radovi i građevine koje se odmah izvode po tom projektu. To se pokazalo posebno osjetljivim kod energetskih obnova koje Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se gradi u skladu s glavnim projektom.
241 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. Članak 71. mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta građevine je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezini dijelova. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje trase, koridora, odnosno površine katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova za gradnju građevine u katastru. Obrazloženje: U idejnom projektu i fazi građevinske dozvole potrebno je utvrditi isključivo točne međe čestice i po potrebi formirati česticu. Upisom GML točaka kako je predloženo izmjenama i dopunama u sustav, prikazuje se građevina koja u naravi još nije izvedena. Upis u katastar i unošenje GML datoteke u sustav predviđa se nakon izgradnje građevine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
242 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 10. Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 70. stavak (1) mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta zgrade je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje građevna čestica odnosno obuhvat zahvata u prostoru. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
243 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 9. Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti u smislu ovog Zakona razvrstavaju se prema namjeni i razini razrade na: 1. Idejni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Tipski projekt 4. Projekt uklanjanja građevine Iza članka 67. dodaje se naslova Idejni projekt. Članak 68. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt u smislu ovog Zakona je idejni arhitektonski projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole zgrada, te idejni projekt odgovarajuće tehničke struke koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole drugih građevina. (2) Idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ovim Zakonom, tehničkim propisma i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, te pravilima struke. Članak 69. mijenja se i glasi: (1) Izrad idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. Geomehaničkog elaborata 2. Konzervatorskog elaborata 3. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (2) Na temelju idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno za razradu izvedbenog projekta, slijedi izrada: 1. Krajobraznog elaborata 2. Prometnog elaborata 3. Elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 4. Elaborata zaštite od požara 5. Elaborata zaštite na radu 6. Elaborata zaštite od buke 7. Projekt racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite 8. Elaborata alternativnih sustava energije 9. Drugog potrebnog elaborata zatraženog od javnopravnog tijela Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
244 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 6. Predlažem sljedeću izmjenu: U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propisane ovim Zakonom i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće tehničke struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu." Obrazloženje: Dopušta se investitorima da kao ovlašteni inženjeri sami projektiraju vlastite građevine ukoliko zadovoljavaju posebne propise. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer predložena odredba nije razumljiva.
245 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Predlažemo sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
246 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažemo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
247 Martina Erak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira. Obrazloženje: Većinu pojmova u smislu ovog Zakona, propisa i akata donesenih na temelju ovog Zakona, moguće je definirati na općoj razini kako bi vrijedili kao jedinstveni s jasnim tumačenjem (opisnim i grafičkim) za područje cijele RH. U praksi se pokazalo kako je različito tumačenje pojedinih osnovnih pojmova kao što je definicija visine zgrade, udaljenost od međe, koeficijenti izgrađenosti, etaže, broje etaža, građevina, zgrada, javnopravna tijela i sl. često podložno različitim tumačenjima te ravnopravnost investitora nije postignuta. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer je isto predmet Pravilnika o sadržaju prostornih planova koji je u izradi.
248 Martin Zarožinski KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Kolege, zašto bi glavni projekt staje za životinje, nadstrešnice za smještaj poljoprivredne mehanizacije, silosa, trenč silosa ili podnog skladišta morao sadržavati arhitektonski projekt? Građevina nisu samo obiteljske kuće, urbane vile i stambene zgrade... Prihvaćen Prihvaća se.
249 Martin Zarožinski KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 9. Mateja Mikulić, to što će se veći broj objekata razvrstavati u 3.a i 3.b skupinu nikako nije problem, nego sam smisao ovih izmjena i dopuna, budući da se želi pojednostaviti postupak ishođenja građevinskih dozvola. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer primjedba nije razumljiva.
250 Martin Zarožinski KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 6. Mateja Mikulić, trenutni zakon predviđa da fizička osoba investitor ing. arh. ili građ. s položenim stručnim ispitom za svoje potrebe može sam izraditi cijeli glavni projekt i obavljati stručni nadzor građenja za sve građevine 2. i 3. skupine, tako da ova izmjena uvelike smanjuje prava koja su do sada imali kolege iz struke, ali je logična. Prihvaćen Prihvaća se.
251 Martin Zarožinski KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Mateja Mikulić, pogrešno izjednačavate posebne uvjete s uvjetima priključenja. Ako se za građevine 3.a i 3.b ne utvrđuju posebni uvjeti, to ne znači automatski da se ne utvrđuju uvjeti priključenja. 3.a je zahtjevnija skupina, kao što je navedeno u članku: '' ...razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi...'' Prije gatanja iz staklene kugle, bilo bi dobro pokušati pročitati zakon s razumijevanjem. Smisao ovih izmjena i dopuna bi trebao biti pojednostavljenje ishođenja građevinske dozvole, a ponovno uvođenje lokacijske dozvole za sve objekte svakako nije pojednostavljenje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnja nije točna.
252 Martin Zarožinski KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 43. Ne postoji način na koji investitor, odnosno vlasnik građevine može osigurati prisustvo svih sudionika u gradnji na tehničkom pregledu. Investitor, odnosno vlasnik građevine jedino može pozvati sve sudionike u gradnji da prisustvuju tehničkom pregledu, a dužnost pozvanih sudionika u gradnji je da osiguraju sudjelovanje svojih predstavnika na tehničkom pregledu (što i propisuje čl. 140. st. 4. Zakona o gradnji). Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer tvrdnja nije točna, obzirom da takvu obvezu može odnosno mora ugovoriti.
253 Martin Brnelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ne slažem se s: - izbacivanjem obveze izvedbenih projekata u čl.74, st.3, točke 2 - izbacivanjem poziva za usklađenje projekta s uvjetima ukoliko isti nije usklađen - obustavom postupka izdavanja građevinske dozvole kod prvog odbijanja izdavanja potvrde, bez propisane obveze definiranja u kojem dijelu projekt nije usklađen i poziva za usklađenjem. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer su primjedbe protivne cilju Zakona.
254 Martin Brnelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 14. Poštovani, smatram da su članci 80-87 (i 88-93) u važećem ZOG-u kvalitetnije rješenje od predloženih izmjena jer preciznije definiraju postupak određivanja od kojih JPT treba pribaviti uvjete, način traženja uvjeta, potvrda i postupke u slučaju potrebe usklađenja glavnog projekta s uvjetima. Stoga smatram da ih je potrebno izmjeniti samo u vidu prilagodbe postupka za proceduru e-konferencije. Naročito smatram da je potrebno ostaviti u zakonu odredbe kojima se definira postupanje u slučaju da javnopravno tijelo smatra da projekt nije usklađen s posebnim uvjetima. Potrebno je zadržati poziv za usklađenje u kojem je navedeno u pogledu kojih pitanja projekt nije u skladu s uvjetima i dati rok za usklađenje. U protivnom doći će do paušalnog odbijanja bez obrazloženja i posljedičnog obustavljanja postupka izdavanja građevinske dozvole, što će u stvarnosti produljiti trajanje projekata od ideje do dozvole, iako će fiktivno skratiti upravni postupak izdavanja dozvole. S obzirom da više nije potrebna Obavijest o posebnim uvjetima, predlažem se u članku 80. za planirani zahvat definira izdavanje potvrde o usklađenosti sa Zakonom i prostornim planovima na temelju elaborata opis i prikaz građevine. Smatram da taj postupak može biti i objedinjen s postupkom prikupljanja posebnih uvjeta tj prethoditi pozivu javnopravnim tijelima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
255 Marko Pilić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 30. Parcelacijski elaborat više ne postoji. Uskladiti sa aktualnim zakonom i pravilnikom vezanim za geodetsku struku. POstoje samo Geodetski elaborati. Prihvaćen Prihvaća se, jer je data definicija u pojmovniku.
256 Marko Pilić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 10. Zašto bi to bilo na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011) u koju je uklopljena katastarska podloga. To je podatak koji je star i postoje DOF-ovi koji su nastali poslje 2011 godine. U urbanom području se brzo mjenja okolina i na susjednim k.č. se možda izgradio objekt, probio pristupni put, zapalila šuma itd. Promjeniti odredbu da se može koristiti bilo koji službeni DOF objavljen od strane DGU-a Što je to katastarska podloga? Taj termin ne postoji. Postoji Digitalni katastarski plan! Osim oblika građevne čestice što je sa visinskim prikazom na kojem se obavlja zahvat? Kako će projektanti znati odrediti relativnu nulu prema apsolutnom HTRS96/TM sustavu? Prihvaćen Prihvaća se.
257 Marko Mlinarić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Stari stavak 2 se izgubio, a trebalo bi ga dodati i definirati odgovarajuću geodetsku podlogu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
258 Marko Mlinarić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. Za trase i koridore do sada se izrađivao geodetski situacijski nacrt s dkp-om, DOF-om, popisom vlasnika i GML-om koji je izrađen od geodete i ovjeren na katastru, i to je dobro funkcioniralo, tako da bi zakon i nadalje trebalo ostaviti u tom smislu. Dodatno očekujemo da se pravilnikom dobro definiraju koje su to "građevine", a dodatno bi ih trebalo uskladiti i sa geodetskim definicijama i nazivima građevina. Prihvaćen Prihvaća se.
259 Marko Mlinarić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 10. Suludo je ovako izmijeniti stari članak 70. Sigurno i pouzdano smještanje građevine na parcelu, visinski pregled terena te formiranje građevne čestice nisu mogući bez kvalitetne geodetske podloge. Da li će to biti PGP ili geodetski projekt ili situacija sa GML-om je svejedno (svaka podloga ima svoje prednosti i mane o kojima treba diskutirati). Nužno je da se zakonodavac dogovori sa DGU i komorom geodeta što će to biti i tu podlogu/elaborat ugradi u zakon. Nedopustivo je da projektanti situiraju građevine na kopiji plana. Sama uloga geodeta i geodezije u projektiranju je svedena na šturi stavak 3, dok će sva odgovornost smještaja građevina na terenu i definiranja međa građevne čestice pasti naknadno na leđa geodeta. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
260 Marko Mlinarić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 47. Apeliram zakonodavca da revidira članke 137, 148 i 148a zajedno sa DGU i geodetskom komorom. Članke 148 i 148a treba spojiti u jedinstveni članak i uskladiti sa važećim geodetskim propisima, a kao i članak 137 stavak koji se tiče geodetskog elaborata. Prihvaćen Prihvaća se.
261 Marko Mlinarić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 46. Naglašavam kako je jako upitno da ured za graditeljstvo dostavlja geodetski elaborat katastru zajedno sa uporabnom, uz to ako je suditi po članku 137. taj elaborat ne treba biti prethodno ovjeren od katastra tj. pregledan i potvrđen, tako da nitko ne može garantirati njegovu ispravnost!! Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer treba biti ovjeren ako će se provesti u katastru.
262 Marko Mlinarić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 42. Po navedenom ispada da geodet treba dati izjavu da je građevina smještena u skladu sa "papirima" koje je izradio netko drugi. To je kao da vam slučajni prolaznik na cesti daje izjavu kako vam je kuća lijepa i dobro je smještena na parceli. Geodeti su do sada davali izjave na elaborate koje su sami izradili i svojim pečatom garantirali za njih - "u skladu s elaboratom iskolčenja" ili "u skladu s geodetskim projektom", a tako i treba ostati. Dodatno stavak 6. je do sada tražio ovjereni elaborat od strane DGU, a izgleda da sada ne!? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnja nije točna.
263 Marko Mlinarić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 30. Kod ishođenja građevinske iza lokacijske treba priložiti "Parcelacijski elaborat izrađen u elektroničkom obliku i ovjeren elektroničkim potpisom". Mišljenja sam da ovaj članak treba bolje pojasniti ili izmijeniti. Kako doći do takvog elaborata, izraditi ga ili ovjeriti na koji način? Mislim da treba biti oprezan sa korištenjem izraza "elektronički" unutar zakona. Prihvaćen Prihvaća se u posebnim propisima koji uređuju predmetnu materiju rabi se termin "elektrotehnički".
264 Marko Iviček KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Članak 4. mijenja se i glasi: "(1) Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ovome Zakonu razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2.a skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti i provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 2.b skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti, a ne provodi postupak donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš 3.a skupina – građevine za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti 3.b skupina – zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti. (2) U slučaju ispunjavanja više uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ili sumnje, pri utvrđivanju skupine za određenu građevinu primjenjuje se zahtjevnija skupina.". KOMENTAR NA PREDLOŽENO: Na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom ili na zahtjevnost postupaka u vezi ishođenja građevinske dozvole ? To ne mora biti uvijek proporcionalno, odnosno gradnja jednostavnije građevine ( po skupinama ) ne znači i manji broj procesnih radnji u postupku ishođenja dozvole. Nadalje, u pojmovniku su se jasno razdvojili posebni uvjeti od uvjeta priključenja, a onda se kod razvrstavanja građevina iste građevine nigdje ne vežu i uz kriterij uvjeta priključenja ? Znači li to da se smatra kako uz postupak traženih posebnih uvjeta nužno idu i traženi uvjeti priključenja i obrnuto: ako nema posebnih uvjeta, nema ni uvjeta priključenja ? Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Gdje su nestale građevine definirane Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima? Primjer odnosa gore navedenog pod točkom 2. i spomenutog Pravilnika: Ako se npr. nad postojećom zgradom izvode radovi za koje je prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dostatan (samo) glavni projekt, a koja zgrada se nalazi unutar konzervatorske jezgre, tada su za istu potrebni posebni (konzervatorski) uvjeti, ali ne i uvjeti priključenja jer je zgrada postojeća pa time moguće i priključena. Prema tome, ona bi se trebala svrstati u kategoriju 2b, a prema dosadašnjem Zakonu bila je na dnu kategorizacije ??? Da li je to intencija zakonodavca s obzirom da se govori o pojednostavljenju ? Nadalje, svaka zgrada je građevina , ali svaka građevina nije zgrada pa je kategorija 3b zapravo podskup kategorije 3a. Nepotrebno detaljiranje kategorija, o čemu svjedoče i slijedeći članci izmjena koji ponovno često spajaju kategorije (čl. 59., čl. 101., čl. 124., čl. 140., čl. 144., čl. 162. ) Zatim, s obzirom na razdvajanje posebnih uvjeta od uvjeta priključenja, kako tumačiti tražene potvrde na glavni projekt za građevine iz čl. 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ? Da li su to potvrde glede posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja ? Ili jednog i drugog ? Ukoliko je točno ovo zadnje, uskladiti i u tom dijelu Pravilnik s novim Zakonom. U koju skupinu spadaju građevine iz navedenog Pravilnika ? Ovaj članak definitivno nije dobar !!! Što bi se kvalitativno i sadržajno promijenilo da njega uopće nema ? Kako on utječe na daljnju proceduru u postupku ishođenja građevinske dozvole ? Gdje se to vidi da je zbog različitih kategorija skraćena procedura ? Ona je ista, samo je sadržaj unutar procedure manji ili veći. S obzirom na novost „ e konferencije“, svejedno je da li se traži 3 ili 7 posebnih uvjeta; jedno, nijedno ili više uvjeta priključenja. Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Predlažemo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. U članku 59. stavku 2. riječi: "zgrada 3. skupine" zamjenjuje se riječima: "3.a i 3.bskupine". KOMENTAR Čl. 59. st. 2. : iza riječi građenja dodati građevine ( gramatički ), iako je stav o detaljiranju skupina 3a i 3b već rečen. Dosad se obaveza stručnog nadzora glede SAMO mehaničke otpornosti i stabilnosti odnosila samo na građevine 3. skupine (iz Pravilnika) ? Sada je taj „blaži“ kriterij ugrozio struku. Kako to pojednostavljuje proceduru ishođenja građevinske dozvole ? Ali zasigurno preskače kontrolu kvalitete gradnje glede drugih temeljnih svojstava građevine iz navedenih kategorija ? U članku 68. stavcima 2. i 3. iza riječi: "posebnim uvjetima" stavljaju se zarezi i dodaju se riječi: "uvjetima priključenja". Iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase: "(4) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 2. ovoga članka. (5) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu prostornim planom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 3. ovoga članka.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti u smislu ovog Zakona razvrstavaju se prema namjeni i razini razrade na: 1. Idejni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Tipski projekt 4. Projekt uklanjanja građevine Iza članka 67. dodaje se naslova Idejni projekt. Članak 68. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt u smislu ovog Zakona je idejni arhitektonski projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole zgrada, te idejni projekt odgovarajuće tehničke struke koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole drugih građevina. (2) Idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ovim Zakonom, tehničkim propisma i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, te pravilima struke. Članak 69. mijenja se i glasi: (1) Izrad idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. Geomehaničkog elaborata 2. Konzervatorskog elaborata 3. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (2) Na temelju idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno za razradu izvedbenog projekta, slijedi izrada: 1. Krajobraznog elaborata 2. Prometnog elaborata 3. Elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 4. Elaborata zaštite od požara 5. Elaborata zaštite na radu 6. Elaborata zaštite od buke 7. Projekt racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite 8. Elaborata alternativnih sustava energije 9. Drugog potrebnog elaborata zatraženog od javnopravnog tijela Članak 72. mijenja se i glasi: "Iznimno od članka 69. stavka 1. ovoga Zakona, glavni projekt za zgradu razvrstanu u 3.b skupinu građevina može sadržavati samo arhitektonski projekt i/ili građevinski projekt.". KOMENTAR Čl. 72. U prekriženom st. 1. tog članka također je stajala rječica „ i/ili “koja dosad nije izazvala tako mnogo uzbuđenja kao u novom čl. 72 iako ni tada , za građevine 3. skupine (Pravilnik), nije imala smisla. Kako se igdje glavni projekt može sastojati od samo jedne knjige ( jedne strukovne odrednice ), osim možda za prometnicu bez infrastrukture ? Koliko knjiga glavnog projekta treba imati npr. bazen ? U kojoj je on skupini ? Ako nije u 3b (a sigurno nije jer nije zgrada !) znači da mora imati više od dviju knjiga ? Minimum od dviju knjiga glavnog projekta je „privilegij“ koji pripada samo 3b skupini ( arhitektonska i građevinska) ? Prema dosadašnjem Zakonu mogao je imati samo jednu knjigu ( 3. skupina – Pravilnik – i/ili ) što je također bilo loše. Rezultat za bazen iz primjera je : s dosadašnje jedne knjige na barem tri knjige glavnog projekta. Ovaj slikoviti primjer pokazuje kako navedena kategorizacija nije u duhu intencija izmjena da se nešto smanji, skrati, ubrza… Ne želim reći da je svako ubrzanje nužno i dobro, ali primjer pokazuje nekonzistentnost namjere. Članak 72. mijenja se i glasi: (1) Iznimno od članka 69. stavka 1. ovog Zakona, za radove i građevine iz 3. skupine građevina može se izraditi samo izvedbeni projekt. Obrazloženje: Za jednostavne radove i građevine puno je bitniji izvedbeni projekt jer su to svi radovi i građevine koje se odmah izvode po tom projektu. To se pokazalo posebno osjetljivim kod energetskih obnova koje su provođene na temelju glavnih projekata. Još problematičnije je što su troškovnici rađeni na temlju glavnog projekta. U članku 74. stavku 3. podstavak 2. briše se. Dosadašnji podstavak 3. postaje podstavak 2. Članak 74. mijenja se i glasi: (1) Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata na temelju kojeg se zgrada, odnosno građevina gradi. Izvedenim projektom razrađuje se idejni projekt i daju dokazi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine te druge propisane i određene zahtjeve i uvjete javnopravnih tijela. (2) Izvedbeni projekt može biti: 1. Arhitektonski izvedbeni projekt 2. Građevinski izvedbeni projekt 3. Elektrotehnički izvedbeni projekt 4. Strojarski izvedbeni projekt (3) Sastavni dio izvedbenog projekta je i elaborat iskolčenja građevine odnosno zgrade. (4) Sastavnio dio izvedbenog projekta je troškovnik po kojem se ugovaraju radovi na građevini, odnosno zgradi i provode postupci definirani Zakonom o javnoj nabavi (5) Sadržaj i razina razrade izvedbenog projekta propisuje se posebnim propisom donesog na temelju ovog Zakona. Izvedbeni projekt mora biti izrađen da se na temelju njega u potpunosti može izgraditi zgrada, odnosno građevina. Obrazloženje: Glavni projekt kako je sada propisan preopsežan je za ishođenje građevinske dozvole, a nedovoljno razrađen za izvođenje. Na ovaj način rasterećuje se investitora u fazi ishođenja građevinske dozvole, a u fazi izvedbe osigurava mu se potpuna projektna dokumentacija potrebna za točno izvođenje. Javnopravna tijela kod izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja propisuju koje elemente izvedbenog projekta je potrebno izraditi za ishođenje suglasnosti za uporabu građevine. Elaborate, proračune, grafičke prikaze i sl. na temelju kojih daju suglasnost za uporabu građevine. Članak 75. mijenja se i glasi: Autorska prava na zgradi odnosno zgradi projektiranoj idejnim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu. Projektant idejnog projekta može se posebnim ugovoromo izradi projekta određi autorskog prava na projekt i građenje u skladu s tim projektom. Naslov iznad članka 81. i članak 81. mijenjaju se i glase: "Posebni uvjeti, uvjeti priključenja i potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola Članak 81. (1) U svrhu izrade glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola javnopravno tijelo određeno posebnim propisom na traženje upravnog tijela, odnosno Ministarstva po službenoj dužnosti utvrđuje posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravno tijelo od upravnog tijela, Ministarstva, odnosno druge osobe ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim opisa i grafičkog prikaza građevine i elaborata iz članka 82. stavka 3. ovoga Zakona. (3) Javnopravno tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili postupak njihova utvrđivanja rješenjem obustaviti te uvjete, odnosno rješenje dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu u roku od 15 dana od dana primitka urednog traženja upravnog tijela, odnosno Ministarstva. (4) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja.". Članak 81. mijenja se i glasi: (1) U svrhu ishođenja građevinske dozvole za građenje građevine odnosno zgrade, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po zahtjevu upravnog tijela odnosno Ministarstva utvrđuje posebne uvjete u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravnoj tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. (3) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka investitoru i/ili projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja. (4) U rješenju o uvjetima javnopravnog tijela, javnopravno tijelo mora navesti koji projekti, elaborati, grafički prilozi, proračuni i sl. su potrebni za ishođenje suglasnosti za upotrebu građevine. Obrazloženje: Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Ukoliko javnopravno tijelo ne izda uvjete neće sudjelovati niti u tehničkom pregledu i ishođenju uporabne dozvole. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je predložena promjena potrebna radi sustava eDozvole, a u preostalom dijelu se ne prihvaća, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
265 Marko Deković KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Mišljenja sam da je vraćanje kategorije manje zahtjevnih zgrada (po kvadraturi ili na drugi način) načelno dobra ideja. Takav prijedlog prebacuje odgovornost na struku što je dobro. Smatram da je većina projektanata realna i korektna te neće raditi složeni termotehnički sustav ili sustav elektroinstalacija bez projekta jer je cijena tih projekata u odnosu na investiciju beznačajna, a odgovornost za kvalitetu ogromna(s druge strane raditi projekt za jedan klima uređaj je besmisleno). Na tehničkom pregledu svakako treba predočiti projekte pa je stvar čista. Ono što je nejasno je odnos prema čl.110 po kojem se i za građevine 3b predaju potvrde glavnih projekata pa se zapravo ništa u odnosu na današnji zakon ne mjenja u smislu prikpljanja potvrde o potvrdi Rješenje o uvjetima građenja je bio dobar zakonski alat uz izmjenu da je obavezna provedba utvrđivanja međa i naravno tehnički pregled. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, zbog argumenata iznesenih u ovom savjetovanju od brojnih drugih sudionika.
266 Marija Gojčeta KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Smatram da se u Članku 182. Zakona o gradnji treba izmijeniti datum 1.10.2007. godine, za nekoliko godina kasnije odnosno barem za 5-6 godina, kad je počeo oporavak građevinarstva. Naime, iz razloga, što su mnoge građevine izgrađene u svemu prema građevinskoj dozvoli izdanoj nakon 1.10.2007. g.upravo u to vrijeme zbog teške građevinske krize, došle u vrlo tešku i nezavidnu situaciju, propale otišle u stečaj i likvidaciju a građevine koje su gradili su ostale ili napola izgrađene ili gotove ali bez uporabne dozvole. Takvi pravni subjekti koji više ne postoje da ne mogu organizirati tehnički pregled i dobiti uporabnu dozvolu za objekte koje su izgradili, pa investitor iako je završio gradnju ne može dobiti uporabnu dozvolu jer mu nema tko izdati potrebna izvješća i organizirati tehnički pregled. Naime ako je neka tvrtka likvidirana nakon stečaja pravno nitko nije ovlašten išta napisati, potpisati niti ovjeriti potpisom i pečatom, čak i ako su svi živi i nisu pobjegli raditi izvan Hrvatske, a da ne govorim da su mnogi umrli ne mogavši preživjeti svoju propast. Usporedbe radi ukazujem na Zakon o ozakonjenju nezakonito izgrađen ih zgrada, koji je upravo u to vrijeme omogućio mnogim nelegalnim graditeljima legalizaciju svakojakih objekata. Ovdje se radi o legalnim objektima građenim u skladu s pravomoćnom građevnom dozvolom, ali jednostavno nema ovlaštene osobe koja može organizirati tehnički pregled i ishođenje uporabne dozvole. Obzirom na protek više od 10 godina od roka 1.10.2007. godine do kad se po važećem Zakon može dobiti Uporabna dozvola za građevine izgrađene na temelju građevne dozvole izdane prije 1.10.2007. godine, a upravo u tom proteklom razdoblju se dogodila velika građevinska kriza, nakon koje su samo malobrojni opstali, smatram da bi taj rok trebalo produžiti za sve one koji su se našli u takvoj situaciji ne svojom voljom nego višom silom. Nadam se da ćete usvojiti moj prijedlog, jer zakone bi trebalo pisati po mjeri i potrebama građana, kako im pomoći a ne odmoći. Ovaj prijedlog je svakako u trendu propisa o legalizaciji nezakonito izgrađenih objekata, pa mislim da nitko ne bi trebao imati ništa protiv ovakve izmjene Zakona o gradnji. Hvala. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
267 Maja Žuvanić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA 1. Glavni projekti svih struka za najmanje zgrade 3.skupine su nerentabilna procedura kako za investitora tako i za projektante, jer su dovoljno detaljni da njihova izrada traje preduga, a nedovoljno detaljni za izvođenje građevine. U slučaju ne potvrđivanja jednog od projekata od strane nekog javnopravnog tijela, može doći do izmjene i ostalih projekata što je investitoru dodatni trošak. - predlaže se uvođenje idejnog projekta kojim se definiraju opći i posebni uvketi, te uvjeti priključenja, a posebno se definiraju lokacijski uvjeti. Projektant je dužan idejni projekt izraditi tako da može doći do odstupanja u vanjskim gabaritima, i to tako da se ne ugrožava udaljenost od regulacije i medje, da se ostale mjere mogu povećati do maximalno 0.3m u odnosu na svaki dio pročelja i po visini (do maksimalne granice određene prostornim planom); odstuapanja u ostalim tehničkim rješenjima mogu biti isključivo u granicama tehnički opravdanih rješenja, te bez ugrožavanja bitnih zahtjeva za građevinu 2. Građenju građevine može se pristupiti na osnovu izvedbenog projekta koji se satoji iz potrebnog broja projekata odgovarajućih struka. Izvedbenim projektom se može mijenjati idejni samo u granicama koje su ranije navedene 3. Sastavni dio idejnog projekta je prikaz obuhvata zahvata (granica parcele) sa prikazom lomnih točaka u gml formatu, dok se uvođenje lomnih točaka građevine obvezuje u izvedbenom projektu 4. Prebacivanje ishođenja posebnih uvketa/uvjeta priključenja od strane nadležnog upravnog tijela, a na zahtjeva projektanta nije smanjivanje procedura nego samo njihovo preslagivanje. Također, nije dopustivo da javnopravno tijelo u slučaju izdavanja uvjeta priključenja ne izda iste (da se podrazumijeva da su izdani) jer neki uvjeti jednostavno moraju biti dostupni projektantu za projektiranje 5. Uvesti obvezu izdavanja mišljenja nadležnog upravnog odjela na osnovu idejnog rješenja je li zahvat u suglasnosti sa nadležnim planom; do izdavanja akta za građenje projektant nema nedvosmislen odgovor radi li sve po planu; ili lokacijsku informaciju uvesti u formi nekadašnjih urbanističkih uvjeta Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer bi uvođenje dodatnog projekta (dva umjesto jednog) bilo protivno cilju Zakona. Za ostale, pak, prijedloge se cijeni da ne pridonose ostvarenju cilja Zakona.
268 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 55. Predlažem sljedeću izmjenu: Ovaj Zakon stupa na snagu 1.1.2020. godine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se na taj način ne bi ispunio njegov cilj.
269 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 50. Točka 10. PREKRŠAJNE ODREDBE: Ne postoje prekršaji vlasnika, a s druge strane, inspekcijska rješenja mogu se donijeti i vlasniku pa kako pomiriti tu činjenicu s obavezom građevinskog inspektora da podnese optužni prijedlog ? Čl. 183. točka 1….da li utvrđenje da je građevina u pogledu namjene, mjera, oblika i veličine čestice i smještaja na istoj u skladu s dozvolom znači da treba tu usklađenost i numerički izraziti (pisati dimenzije, etažnost, namjenu) ili je dosta navesti da je usklađena s dozvolom pa citirati frazu iz Zakona ? Ovo iz razloga jer kod uporabne dozvole za građevinu izgrađenu do 15. 02. 1968. godine Zakon jasno navodi da treba pisati vanjsku veličinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine ( visina, dužina i širina). Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnja nije točna, jer su Zakonom o gradnji popisane prekršajne i kaznene odredbe za vlasnike u slučajevima u kojima je ocijenjeno da je to potrebno.
270 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 47. Predlažem sljedeću izmjenu: Članak 148. mijenja se i glasi: (1) građevinu za koju je propisano evidentiranje u katastru, odnosno katastru vodava, katasrski ured evidentira u katastru, odnosno katastru vodova (infrastruktura) po službenoj dužnosti na temelju geodetskog elaborata koji je sastavni dio zahtjeva za uporabnu dozvolu. (2) Tijelo graditeljstva po službenoj dužnosti dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat iz stavka 1. ovog članka. (3) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je evidentiranje po službenoj dužnosti brisano na zahtjev Državne geodetske uprave.
271 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 45. Čl. 144. st. 1. točka 3: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne ili druge infrastrukture određene građevinskom dozvolom Prema čl. 146. st. 4. točka 2. Zakona o prostornom uređenju (ZPU), građevinska dozvola za zgradu može se izdati ako je za pristupnu prometnicu tek izdana građevinska dozvola (izvršna, pravomoćna ?). Što čl. 144. st. 1. točka 3. , odnosno pojam priključenja na prometnu površinu, znači za uporabnu dozvolu zgrade ? Da je prometnica izvedena u naravi ili više od toga : da je za istu prometnicu izdana uporabna dozvola ? Čl. 144. st. 2. točka 2, a odnosi se na građevine iz 3a i 3b skupine: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom Iz ovog članka koji nosi „visoki“ broj 144., prvi put u Zakonu postaje jasno da za stambene /poljoprivredne zgrade do 400 m2 (600 m2) BRP, ukoliko nemaju posebnih uvjeta, nije potrebna građevinska dozvola već samo glavni projekt ??? Ili je to neka zabuna ? Dakle, neupravni postupak umjesto upravnog ? Tko će kontrolirati da li je koji poseban uvjet ipak „promaknuo“ ? Odgovornost projektanta ? Mogućnost kontrole dana je jedino kroz uporabnu dozvolu ? Zar nije bolje ići principom prevencije ? Nadalje, sudska praksa je zauzela stav da građevinski inspektor nema ovlasti komentirati i tumačiti prostorni plan. U slučaju masovnih gradnji stambenih zgrada do 400 m2 BRP bez građevinske dozvole, tko će preuzeti odgovornost ? Predlažem sljedeću izmjenu: Članak 144. mijenja se i glasi: Uporabna dozvola za građevine odnosno zgrade izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenog tehničkog pregleda ako se utvrdi da je: 1. uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija 2. sastavljen zapisnik o obavljenom tehničkom pregledu kojim se potvrđuje da na izvedenoj građevini odnosno izvedenim radovima nema nedostataka. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
272 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 42. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. Da li se to mora primijeniti i kod uporabnih dozvola za određene građevine ( do 15. 02. 1968. i do 01. 10. 2007.) ili isključivo za najnovije uporabne dozvole (nakon „novih“ građevinskih dozvola) ? Ovo iz razloga jer se nametnulo pitanje pravnog interesa podnositelja zahtjeva kod uporabnih dozvola za određene građevine. Predlažem sljedeću izmjenu: Članak 137. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. (2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže: 1. Fotokopiju građevinske dozvole osim za građevine i radove iz 3. skupine. 2. Izvedbeni projekt s dokazima ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu. 3. Suglasnosti za priključenje, odnosno suglasnosti za upotrebu ishođene od javnopravnih tijela koja su u građevinskoj dozvoli izdali svoje uvjete. 4. Podatke o sudionicima u gradnji 5. Pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine 6. Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine 7. Izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s gedetskim elaboratom i elaboratom iskločenja, ako je za građevinu ili zgradu isti bilo potrebno izraditi. 8. Geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, odnosno geodetski elaborat vodova (infrastrukture), koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina, odnosno geodetske poslove u jedinici lokalne samouprave, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru, odnosno katastru vodova. 9. Energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu za koju mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe.
273 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 41. Predlažem sljedeću izmjenu: Članak 135. mijenja se i glasi: (1) Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati: 1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu 2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača 3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova 4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera 5. građevinsku dozvolu, izvedbeni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona 6. izvješće o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano 7. građevinski dnevnik 8. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 9. elaborat iskočlenja građevine 10. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koj uređuju gospodarenje otpadom. (2) Dokumentacija iz stavka 1. ovog članka mora biti napisana na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom. (3) Dokumentacija iz stavka 1., podstavak 5., 6., 7., 8. ovog članka nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer nisu vidljivi razlozi prijedloga.
274 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 40. Predlažem sljedeću izmjenu: Članak 131. mijenja se i glasi: (1) Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije tri dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja. (2) Početak građenja ne može početi ranije od osam dana nakon ishođenja pravomoćne građevinske dozvole. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od izdavanja pravomoćne građevinske dozvole o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, idejni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (4) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od jedan dan od prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe.
275 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 39. Čl. 124. … Rok za dovršenje zgrade … ne postoji veza niti sa jednom prekršajnom odredbom, ukoliko se taj rok ne poštuje ? Čemu onda taj rok ? Predlažem sljedeću izmjenu: Članak 124. mijenja se i glasi: (1) Građevina, odnosno zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice biti dovršena u sljedećem roku: 1. Iz 1. skupine u roku 5 godina 2. Iz 2. skupine u roku 3 godina 3. Iz 3. skupine u roku 2 godine (2) Rok iz stavka 1. ovog članka počinje teći od dana pravomoćne građevinske dozvole. (3) Rokovi iz stavka 1. ovog članka mogu se produžiti, za što investitora mora dostaviti opravdani razlog. Opravdani razlozi su proplemi uočeni tijekom građenja, a koji utječu na temeljne zahtjeve za građenje, zbog kojih se mora pristupiti izmjeni ili dopuni projektiranih tehničkih rješenja, tehnologije građenja i sl. (4) Produljenje iz stavka 3. ovog članka odobrava upravno tijelo, odnosno Ministarstvo do najviše dvostrukog roka propisanog stavkom 1. ovog članka. (5) Izmjenom i/ili dopunom građevinske dozvole počinju teći novi rokovi iz stakva 1. ovog članka. DODATNO: posebnim stavkom ovog Zakona definirati kaznane i prekršajne odredbe za nepoštovianje ovog članka. KOMENTAR: Čl. 127. Promjena investitora Čl. 127. st. 4. : Rješenje o promjeni imena ….dostavlja se prijašnjem i novom investitoru te građevinskoj inspekciji. Da li je to potrebno kad se građevinska dozvola ionako ne šalje građevinskoj inspekciji (čl. 120. st. 3. ) , zašto bi se onda slalo rješenje o promjeni njenog imena (investitora) ? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je pitanje nadzora provedbom ove odredbe uređeno Zakonom o građevinskoj inspekciji.
276 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 38. Čl. 123. st. 1. Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole. Čl. 123. st. 2. Smatra se da je investitor pristupio građenju u smislu st. 1. ovog članka od dana prijave početka građenja. Smatram da se građenju treba i faktički pristupiti u roku važenja akta jer u protivnom čl. 123. st. 1. gubi smisao. Upravo obrnuto, veću važnost dati dokazivanju stvarno započetih radova u zakonskom roku, a možebitno propuštanje formalne prijave početka građenja, započetog u zakonski ostavljenom roku, značilo bi samo prekršajnu prijavu, ne i prestanak važenja akta kojim se dopušta gradnja. Čemu onda uopće postoji obaveza početka građenja u ostavljenom roku, ako je svatko može ostvariti pukim pisanim podneskom , a stvarno započeti građenje npr. tek nakon 5-6 godina? Kako time postižemo svrhu Zakona ( zaštita roka važenja akta kojim se dopušta građenje), odnosno kako štitimo prostor i provodimo planske odredbe ? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
277 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 37. Čl. 122. Zašto je prekrižen ? Kad se plaća komunalni i vodni doprinos ? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je to propisano posebnim propisima koji uređuju komunalno gospodarstvo i financiranje vodnog gospodarstva.
278 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 33. Predlažem sljedeću izmjenu: Članak 111. briše se. Čl. 114. Da li nakon izgradnje zgrade do stupnja potpune dovršenosti, temeljem samo glavnog projekta prema st. 2. istog članka, nakon građevinske dozvole do određenog stupnja dovršenosti i (prve) uporabne dozvole po građevinskoj treba još jedna uporabna nakon glavnog projekta ? Da li odgovor stoji u relaciji sa Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ( čl. 6. )? Ukoliko da, dodati slijedeći stavak, kao poveznicu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer prijedlog nije jasan.
279 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 31. Predlažem sljedeću izmjenu: U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta 4. je glavni idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je glavni idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je glavni idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., 4., 5. briše se. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. Čl. 110. Odnos st. 1. točka 7. i st. 2. točka 3 ? Nepotrebno ako se zna da poseban propis (ZPU) definira gdje je potrebno donijeti UPU ( za neizgrađeno i neuređeno područje, i urbanu sanaciju ). Ako se pogleda u čl. 79. st. 4. točka 3. konačnog prijedloga Zakona o prostornom uređenju (ZPU) isti je u suprotnosti sa stavkom 1. tog članka i ta suprotnost i nelogičnost je jednostavno prenijeta i u Zakon o gradnji . Zašto ? Zato jer je čestica po pojmovniku istog ZPU-a (točka 23. i 24. - pojam neuređenog zemljišta i osnovne infrastrukture ) definirana kao uređena ako ima osiguran pristup i odvodnju otpadnih voda pa za istu onda niti ne treba UPU dok čl. 79. st. 4. navodi iznimke moguće gradnje tamo gdje je potreban UPU. Dodaje se stavak (3) koji glasi: (3) Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
280 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 30. Predlažem sljedeću izmjenu: Članak 108. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investior. (2) Zahtjevu za izdavanje građeivnske dozvole investitor prilaže: 1. Idejni projekt u elektroničkom obliku 2. Geodetski elaborat s potvrdom katastra o formiranju građevinske čestice, odnosno trase koridora ili površine katastarskih čestica ili njihovih dijelova. 3. Ispis idejnog projekta ovjeren od projektanta i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjlelovalo više projektanta 4. Potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. Dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
281 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 29. Predlažem sljedeću izmjenu: U članku 106.a. brišu se stavci 2. i 3. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer to nije predmet ovoga Zakona.
282 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 24. Predlažem sljedeću izmjenu: (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se odredba odnosi na postupke određivanja uvjeta priključenja.
283 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 23. Čl. 81, 83., 85, 89.: U svim gore navedenim člancima u kojima se spominju javnopravna tijela koja izdaju posebne uvjete, uvjete priključenja i potvrde navodi se rješenje o obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda . Zar ne bi trebalo stajati Rješenje o odbijanju, a ne obustavi izdavanja posebnih uvjeta/potvrda ? Tim više što naslov ispred čl. 88. u sebi sadrži žalbu, odnosno tužbu protiv Rješenja o odbijanju…, a onda se u st. 1. istog čl. 88. opet spominje obustava ??? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se postupak pokreće po službenoj dužnosti a ne po zahtjevu stranke.
284 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 21. Predlažem sljedeću izmjenu: Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". Prihvaćen Prihvaća se na drugi način.
285 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 19. Predlažem sljedeću izmjenu: Članak 85. mijenja se i glasi: (1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer prijedlog nije jasan.
286 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 18. Predlažem sljedeću izmjenu: Članak 84. mijenja se i glasi: (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, projektant i/ili investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
287 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. Predlažem sljedeću izmjenu: Članak 83. mijenja se i glasi: (1) Javnopravno tijelo koje je izdalo posebne uvjete, dužno je na zahtjev investitora i/ili projektanta izdati suglasnost za priključenje odnosno suglasnost za upotrebu u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva ili izdati rješenje kojim se zahtjev odbija. (2) Uz zahtjev za suglasnost, investitor i/ili projektant prilaže projekte, elaborate, grafičke prikaze, proračune i sl. propisane posebnim uvjetima. Obrazloženje: Usklađenost s posebnim uvjetima utvrđuje se nakon ishođenja građevinske dozvole, a do tehničkog pregleda. Na ovaj način osigurava se dovoljno vremena za sva usklađenja na pojedinim dijelovima radova definiranih specifičnim posebnim uvjetima Sastavni dio dokumentacije za tehnički pregled su i suglasnosti za upotrebu javnopravnih tijela. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer predloženo nije predmet Zakona o gradnji, već posebnih zakona.
288 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 16. Predlažem sljedeću izmjenu: Članak 82. mijenja se i glasi: (1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana uredno predanog zahtjeva za građevinsku dozvolu. (2) Ishođenje uvjeta javnopravnih tijela može zatražiti i investitor o čemu se kod tijela za graditeljstvo sastavlja službena zabilježba. (3) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. Obrazloženje: Upravno tijelo ima 8 dana da pregleda idejni projekt i očituje se o njegovoj usklađenosti s lokacijskim uvjetima. Ukoliko utvrdi odstupanje, dužno je zatražiti izmjenu i dopunu te se vrijeme potrebno za ishođenje građevinske dozvole i uvjeta javnopravnih tijela produžuje. Prihvaćen Prihvaća se na drugi način.
289 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 14. Predlažem sljedeću izmjenu: Članak 81. mijenja se i glasi: (1) U svrhu ishođenja građevinske dozvole za građenje građevine odnosno zgrade, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po zahtjevu upravnog tijela odnosno Ministarstva utvrđuje posebne uvjete u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravnoj tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. (3) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka investitoru i/ili projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja. (4) U rješenju o uvjetima javnopravnog tijela, javnopravno tijelo mora navesti koji projekti, elaborati, grafički prilozi, proračuni i sl. su potrebni za ishođenje suglasnosti za upotrebu građevine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer navedeno nije predmet tog članka.
290 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 13. Predlažem sljedeću izmjenu: Članak 74. mijenja se i glasi: (1) Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata na temelju kojeg se zgrada, odnosno građevina gradi. Izvedenim projektom razrađuje se idejni projekt i daju dokazi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine te druge propisane i određene zahtjeve i uvjete javnopravnih tijela. (2) Izvedbeni projekt može biti: 1. Arhitektonski izvedbeni projekt 2. Građevinski izvedbeni projekt 3. Elektrotehnički izvedbeni projekt 4. Strojarski izvedbeni projekt (3) Sastavni dio izvedbenog projekta je i elaborat iskolčenja građevine odnosno zgrade. (4) Sastavnio dio izvedbenog projekta je troškovnik po kojem se ugovaraju radovi na građevini, odnosno zgradi i provode postupci definirani Zakonom o javnoj nabavi (5) Sadržaj i razina razrade izvedbenog projekta propisuje se posebnim propisom donesog na temelju ovog Zakona. Izvedbeni projekt mora biti izrađen da se na temelju njega u potpunosti može izgraditi zgrada, odnosno građevina. Obrazloženje: Glavni projekt kako je sada propisan preopsežan je za ishođenje građevinske dozvole, a nedovoljno razrađen za izvođenje. Na ovaj način rasterećuje se investitora u fazi ishođenja građevinske dozvole, a u fazi izvedbe osigurava mu se potpuna projektna dokumentacija potrebna za točno izvođenje. Javnopravna tijela kod izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja propisuju koje elemente izvedbenog projekta je potrebno izraditi za ishođenje suglasnosti za uporabu građevine. Elaborate, proračune, grafičke prikaze i sl. na temelju kojih daju suglasnost za uporabu građevine. Članak 75. mijenja se i glasi: Autorska prava na zgradi odnosno zgradi projektiranoj idejnim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu. Projektant idejnog projekta može se posebnim ugovorom o izradi projekta određi autorskog prava na projekt i građenje u skladu s tim projektom. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
291 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. KOMENTAR Čl. 72. U prekriženom st. 1. tog članka također je stajala rječica „ i/ili “koja dosad nije izazvala tako mnogo uzbuđenja kao u novom čl. 72 iako ni tada , za građevine 3. skupine (Pravilnik), nije imala smisla. Kako se igdje glavni projekt može sastojati od samo jedne knjige ( jedne strukovne odrednice ), osim možda za prometnicu bez infrastrukture ? Koliko knjiga glavnog projekta treba imati npr. bazen ? U kojoj je on skupini ? Ako nije u 3b (a sigurno nije jer nije zgrada !) znači da mora imati više od dviju knjiga ? Minimum od dviju knjiga glavnog projekta je „privilegij“ koji pripada samo 3b skupini ( arhitektonska i građevinska) ? Prema dosadašnjem Zakonu mogao je imati samo jednu knjigu ( 3. skupina – Pravilnik – i/ili ) što je također bilo loše. Rezultat za bazen iz primjera je : s dosadašnje jedne knjige na barem tri knjige glavnog projekta. Ovaj slikoviti primjer pokazuje kako navedena kategorizacija nije u duhu intencija izmjena da se nešto smanji, skrati, ubrza… Ne želim reći da je svako ubrzanje nužno i dobro, ali primjer pokazuje nekonzistentnost namjere. Predlažem sljedeću izmjenu: Članak 72. mijenja se i glasi: (1) Iznimno od članka 69. stavka 1. ovog Zakona, za radove i građevine iz 3. skupine građevina može se izraditi samo izvedbeni projekt. Prihvaćen Prihvaća se.
292 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. Predlažem sljedeću izmjenu: Članak 71. mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta građevine je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezini dijelova. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje trase, koridora, odnosno površine katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova za gradnju građevine u katastru. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
293 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 10. Predlažem sljedeću izmjenu: Članak 70. stavak (1) mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta zgrade je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje građevna čestica odnosno obuhvat zahvata u prostoru. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
294 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 9. Predlažem sljedeću izmjenu: Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti u smislu ovog Zakona razvrstavaju se prema namjeni i razini razrade na: 1. Idejni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Tipski projekt 4. Projekt uklanjanja građevine Iza članka 67. dodaje se naslova Idejni projekt. Članak 68. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt u smislu ovog Zakona je idejni arhitektonski projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole zgrada, te idejni projekt odgovarajuće tehničke struke koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole drugih građevina. (2) Idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ovim Zakonom, tehničkim propisma i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, te pravilima struke. Članak 69. mijenja se i glasi: (1) Izrad idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. Geomehaničkog elaborata 2. Konzervatorskog elaborata 3. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (2) Na temelju idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno za razradu izvedbenog projekta, slijedi izrada: 1. Krajobraznog elaborata 2. Prometnog elaborata 3. Elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 4. Elaborata zaštite od požara 5. Elaborata zaštite na radu 6. Elaborata zaštite od buke 7. Projekt racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite 8. Elaborata alternativnih sustava energije 9. Drugog potrebnog elaborata zatraženog od javnopravnog tijela Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
295 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 7. KOMENTAR Čl. 59. st. 2. : iza riječi građenja dodati građevine ( gramatički ), iako je stav o detaljiranju skupina 3a i 3b već izrečen. Dosad se obaveza stručnog nadzora glede SAMO mehaničke otpornosti i stabilnosti odnosila samo na građevine 3. skupine (iz Pravilnika) ? Sada je taj „blaži“ kriterij ugrozio struku. Kako to pojednostavljuje proceduru ishođenja građevinske dozvole ? Ali zasigurno preskače kontrolu kvalitete gradnje glede drugih temeljnih svojstava građevine iz navedenih kategorija ? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
296 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 6. Predlažem sljedeću izmjenu: U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propisane ovim Zakonom i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće tehničke struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu." Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer predložena odredba nije razumljiva.
297 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Čl. 19 st. 2.….Što znači iznimno kad ni dosadašnja sintagma iz st. 1. istog članka „u skladu s pravilima struke“ nije bila jasna i izazivala je mnoga pitanja ? Znači li to da dopuštenih 0,30 m mijenjaju temeljne zahtjeve za građevinu i/ili lokacijske uvjete ? Predlažem sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
298 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažem da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
299 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe, obzirom da je u tijeku izrada pravilnika kojim se uređuje ovo pitanje.
300 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. Čl. 3. točka 21. (nekad 19. ) pojam Rekonstrukcije u svojoj definiciji bi trebao umjesto rječice „ili“ imati rječicu „i/ili“ jer je moguće da se zahvatom rekonstrukcije utječe na temeljna svojstva građevine , ali i na promjenu lokacijskih uvjeta. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe s obzirom da se radi o rekonstrukciji čime je ispunjen jedan od dva propisana uvjeta.
301 Maja Tutavac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA !! NE SLAŽEM SE SA PREDLOŽENIM IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI !! Građevinska dozvola bi se trebala ishoditi idejnim projektom, a glavni i izvedbeni projekt bi trebala biti obavezna dokumentacija na gradilištu. Trajanje dobivanja dozvole se sastoji od vremena koje je potrebno za izradu projekta i vremena potrebnog za čekanje obavijesti o posebnim uvjetima, posebnih uvjeta, potvrda glavnog projekta, dozvole i sl. Dakle skratiti proceduru, a ne ukidati projekte!!! S obzirom da je većina građevinskog fonda u RH sastavljena od stambenih zgrada do 400m2, izbacivanjem svih projekata osim arhitekture i konstrukcije još više će se degradirati kvaliteta izgrađenog, a nije jasno čime će se postići i dokazati energetska potrošnja tih zgrada. Tko će projektirati sustave grijanja, hlađenja i ventilacije? I dosta više sa učestalim izmjenama zakona i pravilnika!!! Čemu to??? Trebaju nam zakoni, pravilnici i općenito propisi koji će biti dugotrajni a ne da imaju rok trajanja kao jogurti. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se u dijelu koji se odnosi na neslaganje, a u ostalom dijelu se prihvaća.
302 Linear d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 54. Poučeni dosadašnjom praksom oko donošenja Pravilnika zbog čega on već nije pripremljen i stavljen na uvid i tko odgovara za svu štetu i pravni vakum koji će nastati u tih 90 dana? Da li će možda ministarstvo pokriti trošak radnih sati u naknadnim izmjnama i prilagodbama Pravilnicima? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se ne radi o prijedlogu.
303 Linear d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 48. Kako kolegica navodi potrebno je uvesti jasne kazne za sve sudionike u procesu. Ovako su propisane samo jasne kazene za investitore, izvođače i projektante, a svi znamo da oni nisu ti koji koče proces. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer nije jasno na koga se misli.
304 Linear d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 44. Izbacivanjem sudionika u gradnji, projektanata i nadzora, inženjera gradilišta i voditelja radova otvara se nova siva zona raznih tumačenja, pogodovanja i odstupanja od projektne dokumentacije. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe.
305 Linear d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 43. Projektant ukoliko nije vršio projektantski nadzor ne može dati izjavu o usklađenosti građevine sa glavnim projektom. Kako da investitor osigura prisustvo svih sudionika u gradnji? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnja nije točna.
306 Linear d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 41. Brisanjem podstavka 10. iz 1. stavka članka 135. prestaje obaveza izvođača da na gradilištu ima elaborat iskolčenja građevine, međutim ostaje stavak 4. članka 131. kojim je investitor dužan osigurati provedbu iskolčenja građevine. Također ne mijenja se stavak 3. članka 58. kojim nadzorni inženjer utvrđuje da li je iskolčenje obavila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu. Nakon svega navedenog nije jasno zašto prestaje obaveza izvođača da na gradilištu ima elaborat iskolčenja, također ne postoji uopće obaveza izrade navedenog elaborata, nego samo obaveza iskolčenja. Kako će onda nadzorni inženjer utvrditi da li je izvršeno iskolčenje i tko ga je izvršio? S obzirom da je nacrt iskolčenja do sada bio sastavni dio geodetskog projekta, odnosno izrađivao se zasebno ako nije bila obveza izrade geodetskog projekta, a kao takav je geodetima na gradilištu neophodan, posebno na većim infrastrukturnim projektima, predlažem da se ne briše podstavak 10. stavka 1. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to ne postoji potreba nakon što je iskolčenje provedeno i nakon što je to nadzorni inženjer utvrdio.
307 Linear d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 39. Tko kontrolira rok? Koje su sankcije za kršenje? Što ako se kuća zavrpi nakon 6 godina? Da li će moći dobiti uporabnu? I po kojem zakonu jer će se ZOG promjeniti jedno 4 puta u tih 6 godina? Primljeno na znanje Komunalni redar po Zakonu o građevinskoj inspekciji.
308 Linear d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 37. Čime će biti propisano kada se plaćaju komunalni i vodni doprinos? Osim toga Pravilnikom o izračuno obujma za komunalni doprinos komplicira se obračun a sve sa ciljem minimalnog smanjenja volumena zgrada (zgrada prime 2 mjeseca i danas očito nema isti vlumen). Umjesto ovakvih doskočica natjerajte jedinice lokalne samouprave da smanje iznose. Ali lakse zezat struku nego političare =) Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je to propisano posebnim propisima koji uređuju komunalno gospodarstvo i financiranje vodnog gospodarstva.
309 Linear d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 34. Članak 116 ukinuti u cijelosti! Ako je građevina izgrađena u skladu s planom i pravilima struke, nijedan susjed ne može ništa učiniti da spriječi gradnju, jer nema zakonsko uporište. Zbog nesređenog vlasništava na jednoj čestivi zana biti po 20 vlasnika i to je jedan od bitnih faktora koji određuju rokove izdavanja dozvole. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
310 Linear d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 22. U stavku 1 umjesto „projektant“ treba pisati „Investitor ili njegov opunomoćenik“ U stavku 2 nakon „investitor“ dodati „ili njegov opunomoćenik“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
311 Linear d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 18. Što ako Upravno tjelo ne napravi svoj posao u roku od 8 dana? Tko snosi štetu? Primljeno na znanje Onaj tko ju je uzrokovao.
312 Linear d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. Dobra ideja ali relizacija vrlo upitna. Što kada npr MUP ne izda potvrdu na zaštitu od požara i objekt se izgradi prema projektu koji je manjkav? Manji je problem tehnički pregled, veći je problem ako se dogodi tragedija zbog manjkavog projekta kojeg MUP nije pregledao. Tko je odgovoran, MUP koji nije pregledao ili projektant koji je pogriješio? Ako Je sva odgovornost na projektantu čemu uopće potvrda glavnog projekta? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se smatra da nije manjkav.
313 Linear d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 16. Prema stavku 2 - slijedi li iz toga - ukoliko Upravno tjelo pošalje zahtjev JP tjelima za utvrđivanje posebnih uvjeta, da je time zaključilo da je građevina planirana u skladu s prostornim planom? Predstavnici ministarstva kažu da to ne znači to (još jedno tumačenje). Zašto se ne uvede i definira idejni projekt na osnovu kojeg bi se obavljao ovaj postupak? Obrazloženje predstavnika ministarstva je: "nemamo pravilnik o sadržaju idejnog projekta". Problem je napraviti pravilnik ali možemo mjenjati zakon? Prihvaćen Prihvaća se na drugi način.
314 Linear d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 15. Što se dešava ako JPT ne izda posebne uvjete / uvjete priključenja u predviđenom roku od 15 dana ? Koje su sankcije za JPT koja ne obavljaju svoj posao. Jer glavna kočnica su zapravo JPT a ne kličina projektne dokumentacije. Što ako npr HEP ne izda uvjete priključenja, izda se dozvola, izgradi se zgrada i ispostavi se da infastrukture na lokaciji nema? Tko snosi sankcije i trošak? Pitanje je kako će funkcionirati e-konferencija i ishođenje posebnih uvjeta/potvrda glavnog projekta za zgrade za koje se ne mora ishoditi građevinska dozvola, ali je svejedno potrebno za njih ishoditi uvjete i potvrde? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer postoji odgovornost za štetu ako do iste dođe.
315 Linear d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 14. Članak 80. / stavak 2. Zašto se produljuje rok za izdavanje obavijesti o uvjetima izrade glavnog projekta na 15 dana? (U aktualnom Zakonu, isti rok iznosi 8 dana) Općenito u važećem ZOG-u kvalitetnije rješenje od predloženih izmjena jer preciznije definiraju postupak određivanja od kojih JPT treba pribaviti uvjete, način traženja uvjeta, potvrda i postupke u slučaju potrebe usklađenja glavnog projekta s uvjetima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da je rok od 8 dana prekratak.
316 Linear d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA NE SLAŽEM SE SA PREDLOŽENIM IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI Zakon na površan i manjkav način "preskače" korake u procesu gradnje i stvarne probleme jednostavno zaobilazi kako bi se fiktivno smnjio broj koraka i administrativni proces. Građevinska dozvola bi se trebala ishoditi idejnim projektom, izvedbeni projekt bi trebala biti obavezna dokumentacija na gradilištu. Izbacivanjem svih projekata osim arhitekture i statike postiže se minimalna ušteda u projektonoj dokumentaciji i nesaglediva šteta u gradnji, kavaliteti gradnje, a otvara se i niz pitanja. Npr nije jasno čime će se postići i dokazati energetska potrošnja tih zgrada. Što u slučaju da javno pravno tjelo ne dostavi uvjete priključenja, izda se dozvola i izgradi zgrada i tek se tada ispostavi da se, gle čuda, zgrada uopće ne može spojiti na infrastrukturu? Tko je odgovoran. Najveći trošak u dozvola je komunalni i vodni doprinos, pa se tome "doskočilo" novim, komliciranim pravilnikom o obračuno obujma. Izmjene zakona očito nisu usuglašene sa strukom, strukovnim komorama, javno pravnim tjelima i Državnom geodetskom upravo. Uopće pustiti ovakav zakon u raspravu je dokaz kako zakonodavac nema nikakvo poimanje stvarnih problema u gradnji. Predlažemo da se ovaj prijedlog zakona odbaci i da se u dogovoru sa strukovnim komorama i zainteresiranim stranama pristupi izradi novog zakona kojim će se riješiti realni problemi. Svaki arhitekt bi napisao bolji prijedlog zakona u 2 dana. Molim dajte otkaz autorima i uputite ih na godinu-dvije dana u realni sektor. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer su primjedbe općenite i paušalne, te ne razumiju proces izdavanja dozvola od procesa građenja.
317 Linear d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Mišljenja smo kako je prijedlog ovog članka neprihvatljiv. Količina projekata ne produžuje proceduru izdavanja, a trošak za investitora je beznačajan. Šteta koja će natati provedbom ovo članka je ogromna. Cilj ovog članka je "preskakanje" javno pravnih tijela koja ne rade svoj posao. Čime će se osigurati poštivanje ostalih temeljnih zahtjeva za građevinu bez projekata svih struka. Svi projekti građevina iz skupina 1, 2A, 2B i 3A (uz uvjet da se izmjeni članak 4, stavka 1. predmetnog prijedloga zakon na način da su zgrade skupine 3A – zgrade stambene namjene čija GBP ne prelazi 400m2) nužno MORAJU imati, uz arhitektonski i građevinski projekt, i projekte svih ostalih struka. Eventualno se može ostaviti da poljoprivredne građevine sa GBP-om manjim od 600 m2 koje mogu imati samo arhitektonski i građevinski projekt. Prihvaćen Prihvaća se.
318 Linear d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 10. Još jedno ad hoc rješenje kojim se želi fiktivno smanjiti procedura i umjesto rješevanja stanja i sistematizacije u katastarskim uredima jednostavno preskočiti korak. Izbacivanje geodetskog projekta ne znači ujedno pojednostavljenje procedure za investitora. Investitor i dalje mora obaviti sve korake koji su do sada obavljani geodetskim projektom. Ispis točaka u građevinski ili arhitektonski projekt je besmisleno ponavljanje podataka s obzirom da će geodetski elaborat biti neophodan kao ulazni podatak (GSN - snimak stanja) i kao izlazni podatak (GSG - situacija građevine usklađena sa DOF-om i digitalnim katastrom) u kojem se svakako daju sve GML točke. Uz to zašto arhitekt stavlja potpis na GML-točke. Posao zakonodavca je da se dogovori sa strukom, u ovom slučaju Državnom geodetskom upravom, a ne da je "preskoči" jer je nesposoban. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
319 Linear d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 7. PRIJEDLOG: Predlaže se brisanje stavka 2. OBRAZLOŽENJE uvođenjem skupine 3.a i 3. b i ukidanjem nadzora i projektne dokumentacije za pojedine radove i skupine ostvaruje se minimalna ušteda za investitora uz nesagledivu štetu za prostor i struku. Mehanička otpornost i stabilnost samo je jedan od 7 temeljnih zahtjeva za građevinu te nije jasno zbog čega bi isti bio posebno istaknut i izdvojen u odnosu na sve ostale temeljne zahtjeve. Obrazloženje kako bi investitor dokumentaciju i nadzor trebao angažirati na gradilištu samo su ljepe želje. I ovaj zakon je trebao biti usklađena sa strukom pa vidimo kako ljepe želje završe. Prihvaćen Prihvaća se.
320 Linear d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 6. Iz reakcija kolega vidljivo je da je članak dosta nejasan. Potrebno je bolje formulirati članak poglavito konstrukcije "cijeli glavni projetk" i "svoje potrebe" i izbaciti oznaku "3.b". Što su to svoje potrebe, da li su 3 stana u 400 m2 vlastite potrebe i da li ih se može prodati/iznajmiti i čime je to regulirano. Ne vidim zašto arhitekt ne bi sam sebi mogao projektirati zgradu od 1000 m2 ako se odluči investirati nego bi trebao angažirati kolegu. Predlažu se sljedeće izmjene: U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propisane ovim Zakonom i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće tehničke struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu." Obrazloženje: Dopušta se investitorima da kao ovlašteni inženjeri sami projektiraju vlastite građevine ukoliko zadovoljavaju posebne propise. Prihvaćen Prihvaća se.
321 Linear d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Prijedlog: -članak 19. se briše. Obrazloženje: U postojećem stavku 1. članka 19. pojam "sukladno pravilima struke" je vrlo nejasan i podložan različitim tumačenjima od strane svih sudionika u gradnji. Novi stavak 2. ne definira u kojim sve prostornim osima se mije odstupiti za 30 cm, i ostavlja vrlo nejasnim što je to "iznimno". Svaki glavni projekt je dovoljno jasno definiran i odstupanje od 30 cm u bilo kojoj osi je nedopustivo. Jedini razlog odstupanja od 30 cm može biti namjeran zloupotreba zakonski dane mogućnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
322 Linear d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predloženi članak će stvoriti niz nejasnoća i različitih tumačenja. Skupina 3b. kojoj je cilj ukidanje djela projektne dokumentacije nema nikakvo tržišno uporište pošto je cijena projektne dokumentacije u odnosu na investiciju beznačajna, a proces traženja posebih uvjeta i uvjeta priključenja je i onako prebačen na referente koji će to obavljati klikom miša, brzo i efikasno. Predlažem zadržavanje dosadašnje, jasne definicije: Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima mogu graditi bez građevinske dozvole.". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
323 Leo Penović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 14. Smatram da članak 80 i članke s njim u vezi ne treba mijenjati. Naime uvođenjem ovakvog rješenja Upravno tijelo dobiva dodatnu obvezu u odnosu na važeće zakonsko riješenje. Smatram da upravna tijela ne raspolažu kapacitetima potrebnim za provođenje ovakvog rješenja, ada problem koji zaista postoji leži u Javno pravnim tijelima koja su spora i neučinkovita. Ovim rješenjem neće postati učinkovitija već će se odgovornost prebaciti na službenike u upravnim tijelima. Efikasno rješenje bi bilo izbaciti u potpunosti posebne uvjete iz postupka izdavanja akata za građenje, te javno pravna tijela obvezati da posebne uvjete moraju propisati u prostornim planovima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je izmjena nužna obzirom da se posebni uvjeti više ne utvrđuju po zahtjevu stranke već po službenoj dužnosti.
324 Land Mapping d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 10. Bilo bi jednostavnije vratiti stari Zakon o prostornom uređenju i gradnji, jer, kao i uvijek, korak naprijed, natrag dva. Geodetski projekt je bio jedna od rijetkih dobrih stvari koji se desio u geodeziji od izuma GPS-a.... Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
325 Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu - nZEB.hr KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Članci Zakona o gradnji 20. do 47. ne spadaju u osnovni Zakon o gradnji. Ovo su članci koji razrađuju Energetsko svojstvo zgrade i potrebno ih je definirati drugim Zakonima, Tehničkim propisima i Pravilnicima. Obzirom na važnost Energetskog svojstva zgrade, na sve strože kriterije koje je potrebno zadovoljiti obzirom na temeljnni zahtjev gospodarenja energijom i očuvanja topline kao i kontrole usklađenosti projekata arhitektonske/građevinske, strojarske i elektro struke predlaže su ponovno uvođenje Kontrole projekta iz područja toplinske zaštite i uštede energije. Prihvaćen Prihvaća se na način da će navedene odredbe biti izdvojene u prvim slijedećim izmjenama i dopunama Zakona o gradnji koje će biti istovremeno s novim zakonom koji će uređivati pitanje energetske učinkovitosti zgrade
326 Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu - nZEB.hr KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 43. Potrebno je uvesti projektantski nadzor. Projektant je obavezan prema Pravilniku o tehničkom pregledu dostaviti mišljenje o usklađenosti izgrađene građevine ili njezinog dijela s glavnim projektom. To znači preuzimanje odgovornosti bez mogućnosti uvida u izvedbu građevine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za time nema potrebe.
327 Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu - nZEB.hr KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 13. Briše se stavak 2 koji obavezuje da izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom. Znači li to da izvedena zgrada ne treba odgovarati temeljnoj dokumentaciji i temeljnim zahtjevima propisanim glavnim projektom i prema kojem je izdana građevinska dozvola? Izvedbeni projekt mora postati obavezan dio projektne dokumentacije. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnja nije točna stavak 2. se ne briše.
328 Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu - nZEB.hr KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Bez arhitektonskog, strojarskog i elektrotehničkog projekta nije moguće dokazati ispunjavanje minimalnih zahtjeva na energetska svojstva zgrada od čega nisu izuzete zgrade iz skupine 3.b. Tehnički propis o izmjenama i dopunama tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 70/18, 73/18 i 86/18). propisuje da Glavni projekt za sve zgrade koji prileži zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole mora biti izrađen u skladu s odredbama za zgrade gotovo nulte energije ako je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnesen nakon 31. prosinca 2019. godine (za zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti isto je propisano još od 31. prosinca 2017. godine). Ako se za zgradu ne izdaje građevinska dozvola zgrada ne bi imala obvezu biti izgrađena prema standardu gotovo nulte energije što prema Direktivi nije moguće jer nema nikakvih izuzeća za primjenu odredbi zgrada gotovo nulte energije za sve nove zgrade od navedenih datuma (ni za zgrade manje od 400/600m2, niti za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti kao što je navedeno za skupine 3a i 3b). Također ispunjavanje minimalnih zahtjeva na energetska svojstva zgrada koje zahtjeva Direktiva, a koje uključuju i standard zgrada gotovo nulte energije nije moguće dokazati bez minimalno arhitektonskog, strojarskog i elektrotehničkog glavnog projekta. Prihvaćen Prihvaća se.
329 Katarina Božiković KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 15. Na žalost , odredbe stavka 4. ovoga članka će se u praksi zloupotrijebiti, što će rezultirati građenjem protivno posebnim uvjetima i uvjetima priključenja, i to zakonito ?! Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer prijedlog nije jasan.
330 Katarina Božiković KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Ovim člankom se poništava i degradira cjelokupna praksa i pravila struke u arhitekturi i graditeljstvu općenito. Stambene zgrade do 400 m2 i njihove rekonstrukcije (bez posebnih uvjeta) predstavljaju veliki dio poslova u graditeljstvu za sve sudionike u gradnji. U ime pojednostavljenja ishođenja građevinske dozvole i loših rezultata "doing buisniss", stvara se presedan i ponižavajući pravni (i poslovni) okvir za skoro sve projektante, posebno arhitekte. Posljedice ove odredbe i veznika "i/ili ", ukoliko se usvoje, bit će vidljive u prostoru u narednom razdoblju kao dodatna degradacija prostora. Prihvaćen Prihvaća se.
331 Katarina Božiković KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. Prijedlog će dodatno iskomplicirati i usporiti izdavanje dozvola sve dok se ne okonča homogenizacija katastarskih planova. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer to nije točno.
332 Katarina Božiković KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 9. Svi glavni projekte, uključujući i glavne projekte na temelju kojih se može započeti s građenjem, trebali bi imati potvrdu/izjavu upravnog tijela na čijem se području namjerava graditi da su izrađeni u skladu s prostornim planom. Na taj način se pridonosi pravnoj sigurnosti i legitimnim očekivanjima investitora. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
333 Katarina Božiković KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 6. Potrebno uskladiti odredbe Zakona o gradnji s odredbama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje u svezi "samogradnje" ovlaštenih projektanata. Osim navedenog, mišljenja sam da niti ovlašteni arhitekt niti ovl. "građevinac" ne mogu izraditi cijeli glavni projekt, posebno ne strojarski te projekt jake i slabe struje. Prihvaćen Prihvaća se.
334 Katarina Božiković KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Zahtjevnost postupaka u svezi s gradnjom građevina se ne može mjeriti samo posebnim uvjetima ili uvjetima priključenja. Na primjer, može se u praksi dogoditi da je pomoćnu građevinu do 50 m2 potrebno razvrstati u 3a skupinu, a stambenu zgradu od 390 m2 u 3b skupinu. To konkretno znači prema predloženom zakonu, da za stambenu zgradu s 4-6 stanova nije potreban arhitektonski projekt, niti projekt elektroinstalacija, niti strojarski....Poseban problem u tom slučaju je na temelju kojih podloga će se izraditi građevinski projekt ?! Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
335 Josip Zrilić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Prijedlog Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o gradnji neće dovesti do bolje kotiranosti Hrvatske na "doing business" ljestvici već jedino na "DOING FUŠ" ljestvici. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se ne radi o prijedlogu, a tvrdnja se cijeni neosnovano.
336 Josip Zrilić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. 1. Struja može ubiti i / ili nanijeti teže tjelesne ozljede i u manjim građevinama pa čak i kod građevina koje se svrstavaju u skupinu 3a i / ili 3b skupinu. Ukoliko elektrotehnički projekt nije sastavni dio građevinske dozvole zasigurno nema sigurnih elektrotehničkih instalacija. 2. Elektrotehnički projekt nisu samo „utičnice, prekidači i rasvjeta“ već i instalacija „slabe struje“, instalacija zaštita od munje i instalacija izjednačenja potencijala. 3. Građevine koje se svrstavaju u skupinu 3a i / ili 3b mogu imati složenije termotehničke sustave. Troškove i složenost elektrotehničkog projekta ne mogu odrediti kvadrati građevine. Ukupnu investiciju lakše je planirati uz obaveznu izradu elektrotehničkog i strojarskog projekta. Iz STROJARSKOG projekta TERMO TEH.SUSTAVA moguće je napraviti korektan i ispravan ELEKTROTEHNIČKI projekt i realniju procjenu priključne snage za EES. 4. Elektrotehničko i strojarsko projektiranje za građevine koje se svrstavaju u skupinu 3a i / ili 3b može biti jako složeno, primjerice kod rekonstrukcija u starim primorskim gradovima i selima, gdje su zgrade međusobno spojene, vrlo blizu jedna druge, ulice uske, česte su krovne terase i sl. Vrlo česta majstorska, instalaterska rješenja koja su odrađena željom investitora i savjetom majstora bez sudjelovanja ovlaštenog projektanata ugrožavaju živote i / ili imovinu investitora i susjeda. 5. Ukidanjem elektrotehničkog i strojarskog projekta za građevine koje se svrstavaju u skupinu 3a i / ili 3b omogućuje nazadovanje struke i pretvaranje ovlaštenih inženjera u takozvane crtače izvedenih stanja i / ili šminkanje majstorskih rješenja budući da će te takvi projekti biti traženi tek pred tehnički pregled. Izvedene instalacije zasigurno neće biti izvedene kako bi ih ovlašteni inženjer projektirao i nadzirao. 6. Ako se ukinu elektrotehnički i strojarski projekt za građevine koje se svrstavaju u skupinu 3a i / ili 3b, temeljem čega će se onda utvrđivati zadovoljenje temeljnih svojstava za građevinu, tražiti i ishoditi suglasnosti, definirati energetski razred zgrade, zadovoljenje nZEB kriterija, ako nema definirane strojarske i elektro opreme u glavnom projektu? Prihvaćen Prihvaća se.
337 Josip Miklec KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Mislim da su kolege već uputili na glavne stvari vezane uz ove izmjene zakona, no htio bih naglasiti problem sa usklađenosti zakona sa drugim pravilnicima kao npr pravilnika o jednostavnim radovima, i međuovisnost zakona i tog pravilnika. postoje pravilnici (Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina) koji su i nakon izmjena i dopuna ostali neusklađeni sa osnovnim zakonom(članak 14 u pogledu skupine građevina). molim vas za pažljivo usklađivanje zakona i pravilnika. te bržu reakciju na tumačenja istih. isto tako smatram da ukoliko se mijenja zakon o kojem su ovisni drugi pravilnici da je od krucijalne važnosti da se istovremeno mijenja i zakon i svi pravilnici jer u suprotnom (u ovom roku od 90dana za promjenu pravilnika) nije moguće funkcionirati ni raditi. to nije uredu. također upucujem primjedbu na spori odgovor na moju molbu za tumačenje zakona i pravilnika. čekam tumačenje više od mjesec dana (prije će se promijeniti zakon i pravilnik nego ja dobijem tumačenje). molim da se uvede obaveza tumačenja pravilnika i zakona u roku od 15 dana kako je uveden i rok za potvrdu projekta. ne vidim razlog zašto ne bi mogli imati i obavezu za tumačenje pravilnika od pravne službe ministarstva. napominjem da je pravna služba ministarstva nedostupna na telefon a komunikaciju mailom ne poznaje. dok s jedne strane uvodite digitalno potpisivanje i predaju projekata digitalno, s druge strane mi službenik u ministarstvu kaže da pravna služba nema mail. molim za određivanje roka za službeno tumačenje zakona. jedino na taj način projektanti mogu osigurati sigurnost i doslijednost u projektiranju i izvođenju. također, molim da se razmotri rješavanje dokumentacije na gradilištu te obaveza printanja dokumenata. ukoliko se projekti predaju isključivo digitalno, da se razmotri kako riješiti gradilište i potrebnu dokumentaciju in situ. također za izdavanje uporabne za zgrade izgrađene prije 1968. bi se trebala uvesti obaveza navođenja određenih lokacijskih parametara građevine poput broja stambenih jedinica, katnosti, određenih oblikovnih karakteristika i elemenata,broja garaža, visine i svega ostaloga što može biti naknadno dvojbeno tumačeno u daljnim postupcima rekonstrukcije i dozvola. napominjem da bi zakon o gradnji trebao imati bolji pojmovnik sa bolje objašnjenim određenim kolokvijalnim nazivima određenih stučnih termina koji se koriste u zakonu kako bi se osiguralo jednoznačno shvaćanje i tumačenje. hvala! Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se Zakon ne može usklađivati s pravilnicima, obzirom da su pravilnici propisi manje pravne snage od zakona. Donošenje pravilnika usklađenih s izmijenjenim zakonom nije moguće dok izmjene i dopune zakona ne stupe na snagu.
338 Josip Miklec KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. pitanje je koji je to IZNIMAN slučaj i što je u tom slučaju sa usklađenosti sa prostornim planom, odnosno lokacijskim uvjetima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer su dozvoljena odstupanja za lokacijske uvjete beznačajna.
339 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 55. Zbog činjenice da bi ovakva drastična izmjena utjecala i na mnoge druge Zakone i podzakonske akte, a koji nisu posebno razmatrani zbog prevelike složenosti cijelog sustava, predlaže se da donošenje novog Zakona bude prolongirano na 1.1.2020. do kada bi se sustavnim radom sve moglo uskladiti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se na taj način ne bi ispunio njegov cilj.
340 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 50. Točka 10. PREKRŠAJNE ODREDBE: Ne postoje prekršaji vlasnika, a s druge strane, inspekcijska rješenja mogu se donijeti i vlasniku pa kako pomiriti tu činjenicu s obavezom građevinskog inspektora da podnese optužni prijedlog ? Čl. 183. točka 1….da li utvrđenje da je građevina u pogledu namjene, mjera, oblika i veličine čestice i smještaja na istoj u skladu s dozvolom znači da treba tu usklađenost i numerički izraziti (pisati dimenzije, etažnost, namjenu) ili je dosta navesti da je usklađena s dozvolom pa citirati frazu iz Zakona ? Ovo iz razloga jer kod uporabne dozvole za građevinu izgrađenu do 15. 02. 1968. godine Zakon jasno navodi da treba pisati vanjsku veličinu svih nadzemnih i podzemnih dijelova građevine ( visina, dužina i širina). Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer tvrdnja nije točna, jer su Zakonom o gradnji popisane prekršajne i kaznene odredbe za vlasnike u slučajevima u kojima je ocijenjeno da je to potrebno.
341 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 47. Članak 148. mijenja se i glasi: (1) građevinu za koju je propisano evidentiranje u katastru, odnosno katastru vodava, katasrski ured evidentira u katastru, odnosno katastru vodova (infrastruktura) po službenoj dužnosti na temelju geodetskog elaborata koji je sastavni dio zahtjeva za uporabnu dozvolu. (2) Tijelo graditeljstva po službenoj dužnosti dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat iz stavka 1. ovog članka. (3) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je evidentiranje po službenoj dužnosti brisano na zahtjev Državne geodetske uprave.
342 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 45. KOMENTAR: Čl. 144. st. 1. točka 3: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne ili druge infrastrukture određene građevinskom dozvolom Prema čl. 146. st. 4. točka 2. Zakona o prostornom uređenju (ZPU), građevinska dozvola za zgradu može se izdati ako je za pristupnu prometnicu tek izdana građevinska dozvola (izvršna, pravomoćna ?). Što čl. 144. st. 1. točka 3. , odnosno pojam priključenja na prometnu površinu, znači za uporabnu dozvolu zgrade ? Da je prometnica izvedena u naravi ili više od toga : da je za istu prometnicu izdana uporabna dozvola ? Čl. 144. st. 2. točka 2, a odnosi se na građevine iz 3a i 3b skupine: …uporabna se izdaje, ako je, između ostalog: - građevina izgrađena u skladu s glavnim projektom Iz ovog članka koji nosi „visoki“ broj 144., prvi put u Zakonu postaje jasno da za stambene /poljoprivredne zgrade do 400 m2 (600 m2) BRP, ukoliko nemaju posebnih uvjeta, nije potrebna građevinska dozvola već samo glavni projekt ??? Ili je to neka zabuna ? Dakle, neupravni postupak umjesto upravnog ? Tko će kontrolirati da li je koji poseban uvjet ipak „promaknuo“ ? Odgovornost projektanta ? Mogućnost kontrole dana je jedino kroz uporabnu dozvolu ? Zar nije bolje ići principom prevencije ? Nadalje, sudska praksa je zauzela stav da građevinski inspektor nema ovlasti komentirati i tumačiti prostorni plan. U slučaju masovnih gradnji stambenih zgrada do 400 m2 BRP bez građevinske dozvole, tko će preuzeti odgovornost ? Članak 144. mijenja se i glasi: Uporabna dozvola za građevine odnosno zgrade izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenog tehničkog pregleda ako se utvrdi da je: 1. uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija 2. sastavljen zapisnik o obavljenom tehničkom pregledu kojim se potvrđuje da na izvedenoj građevini odnosno izvedenim radovima nema nedostataka. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer prijedlog nije razumljiv.
343 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 42. KOMENTAR: Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. Da li se to mora primijeniti i kod uporabnih dozvola za određene građevine ( do 15. 02. 1968. i do 01. 10. 2007.) ili isključivo za najnovije uporabne dozvole (nakon „novih“ građevinskih dozvola) ? Ovo iz razloga jer se nametnulo pitanje pravnog interesa podnositelja zahtjeva kod uporabnih dozvola za određene građevine. Članak 137. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. (2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže: 1. Fotokopiju građevinske dozvole osim za građevine i radove iz 3. skupine. 2. Izvedbeni projekt s dokazima ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu. 3. Suglasnosti za priključenje, odnosno suglasnosti za upotrebu ishođene od javnopravnih tijela koja su u građevinskoj dozvoli izdali svoje uvjete. 4. Podatke o sudionicima u gradnji 5. Pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine 6. Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine 7. Izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s gedetskim elaboratom i elaboratom iskločenja, ako je za građevinu ili zgradu isti bilo potrebno izraditi. 8. Geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, odnosno geodetski elaborat vodova (infrastrukture), koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina, odnosno geodetske poslove u jedinici lokalne samouprave, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru, odnosno katastru vodova. 9. Energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu za koju mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se ne mora primijeniti jer to nije propisano u odnosu na uporabne dozvole. Ne prihvaća se u odnosu na članak 137. jer nisu vidljivi razlozi takvog prijedloga.
344 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 41. Članak 135. mijenja se i glasi: (1) Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati: 1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu 2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača 3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova 4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera 5. građevinsku dozvolu, izvedbeni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona 6. izvješće o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano 7. građevinski dnevnik 8. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 9. elaborat iskočlenja građevine 10. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koj uređuju gospodarenje otpadom. (2) Dokumentacija iz stavka 1. ovog članka mora biti napisana na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom. (3) Dokumentacija iz stavka 1., podstavak 5., 6., 7., 8. ovog članka nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer nisu vidljivi razlozi prijedloga.
345 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 40. Članak 131. mijenja se i glasi: (1) Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije tri dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja. (2) Početak građenja ne može početi ranije od osam dana nakon ishođenja pravomoćne građevinske dozvole. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od izdavanja pravomoćne građevinske dozvole o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, idejni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (4) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od jedan dan od prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe.
346 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 39. KOMENTAR: Čl. 124. … Rok za dovršenje zgrade … ne postoji veza niti sa jednom prekršajnom odredbom, ukoliko se taj rok ne poštuje ? Čemu onda taj rok ? Članak 124. mijenja se i glasi: (1) Građevina, odnosno zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice biti dovršena u sljedećem roku: 1. Iz 1. skupine u roku 5 godina 2. Iz 2. skupine u roku 3 godina 3. Iz 3. skupine u roku 2 godine (2) Rok iz stavka 1. ovog članka počinje teći od dana pravomoćne građevinske dozvole. (3) Rokovi iz stavka 1. ovog članka mogu se produžiti, za što investitora mora dostaviti opravdani razlog. Opravdani razlozi su proplemi uočeni tijekom građenja, a koji utječu na temeljne zahtjeve za građenje, zbog kojih se mora pristupiti izmjeni ili dopuni projektiranih tehničkih rješenja, tehnologije građenja i sl. (4) Produljenje iz stavka 3. ovog članka odobrava upravno tijelo, odnosno Ministarstvo do najviše dvostrukog roka propisanog stavkom 1. ovog članka. (5) Izmjenom i/ili dopunom građevinske dozvole počinju teći novi rokovi iz stakva 1. ovog članka. DODATNO: posebnim stavkom ovog Zakona definirati kaznane i prekršajne odredbe za nepoštovianje ovog članka. KOMENTAR: Čl. 127. Promjena investitora Čl. 127. st. 4. : Rješenje o promjeni imena ….dostavlja se prijašnjem i novom investitoru te građevinskoj inspekciji. Da li je to potrebno kad se građevinska dozvola ionako ne šalje građevinskoj inspekciji (čl. 120. st. 3. ) , zašto bi se onda slalo rješenje o promjeni njenog imena (investitora) ? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se u tom članku ne mogu propisivati prekršajne sankcije, ne prihvaća se jer je pitanje nadzora nad provedbom ove odredbe određeno Zakonom o građevinskoj inspekciji te se ne prihvaća jer tvrdnja nije točna, građevinska dozvola se dostavlja građevinskoj inspekciji.
347 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 38. KOMENTAR: Čl. 123. st. 1. Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole. Čl. 123. st. 2. Smatra se da je investitor pristupio građenju u smislu st. 1. ovog članka od dana prijave početka građenja. Smatram da se građenju treba i faktički pristupiti u roku važenja akta jer u protivnom čl. 123. st. 1. gubi smisao. Upravo obrnuto, veću važnost dati dokazivanju stvarno započetih radova u zakonskom roku, a možebitno propuštanje formalne prijave početka građenja, započetog u zakonski ostavljenom roku, značilo bi samo prekršajnu prijavu, ne i prestanak važenja akta kojim se dopušta gradnja. Čemu onda uopće postoji obaveza početka građenja u ostavljenom roku, ako je svatko može ostvariti pukim pisanim podneskom , a stvarno započeti građenje npr. tek nakon 5-6 godina? Kako time postižemo svrhu Zakona ( zaštita roka važenja akta kojim se dopušta građenje), odnosno kako štitimo prostor i provodimo planske odredbe ? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
348 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 37. KOMENTAR: Čl. 122. Zašto je prekrižen ? Kad se plaća komunalni i vodni doprinos ? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je to propisano posebnim propisima koji uređuju komunalno gospodarstvo i financiranje vodnog gospodarstva.
349 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 33. Čl. 114. Da li nakon izgradnje zgrade do stupnja potpune dovršenosti, temeljem samo glavnog projekta prema st. 2. istog članka, nakon građevinske dozvole do određenog stupnja dovršenosti i (prve) uporabne dozvole po građevinskoj treba još jedna uporabna nakon glavnog projekta ? Da li odgovor stoji u relaciji sa Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ( čl. 6. )? Ukoliko da, dodati slijedeći stavak, kao poveznicu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer nije jasan razlog.
350 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 30. Članak 108. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investior. (2) Zahtjevu za izdavanje građeivnske dozvole investitor prilaže: 1. Idejni projekt u elektroničkom obliku 2. Geodetski elaborat s potvrdom katastra o formiranju građevinske čestice, odnosno trase koridora ili površine katastarskih čestica ili njihovih dijelova. 3. Ispis idejnog projekta ovjeren od projektanta i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjlelovalo više projektanta 4. Potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. Dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je potrebno poštivati Uredbu o uredskom poslovanju.
351 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 23. PREDLAŽEMO Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. (3) Na izdavanje potvrda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 85., 86., 88., 89. i 90. ovoga Zakona". Prihvaćen Prihvaća se na drugi način.
352 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 19. Članak 85. mijenja se i glasi: (1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer prijedlog nije jasan.
353 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 18. Članak 84. mijenja se i glasi: (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, projektant i/ili investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
354 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. Članak 83. mijenja se i glasi: (1) Javnopravno tijelo koje je izdalo posebne uvjete, dužno je na zahtjev investitora i/ili projektanta izdati suglasnost za priključenje odnosno suglasnost za upotrebu u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva ili izdati rješenje kojim se zahtjev odbija. (2) Uz zahtjev za suglasnost, investitor i/ili projektant prilaže projekte, elaborate, grafičke prikaze, proračune i sl. propisane posebnim uvjetima. Obrazloženje: Usklađenost s posebnim uvjetima utvrđuje se nakon ishođenja građevinske dozvole, a do tehničkog pregleda. Na ovaj način osigurava se dovoljno vremena za sva usklađenja na pojedinim dijelovima radova definiranih specifičnim posebnim uvjetima Sastavni dio dokumentacije za tehnički pregled su i suglasnosti za upotrebu javnopravnih tijela. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je usklađenost s posebnim uvjetima uvjet za izdavanje građevinske dozvole.
355 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 16. Članak 82. mijenja se i glasi: (1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana uredno predanog zahtjeva za građevinsku dozvolu. (2) Ishođenje uvjeta javnopravnih tijela može zatražiti i investitor o čemu se kod tijela za graditeljstvo sastavlja službena zabilježba. (3) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. Obrazloženje: Upravno tijelo ima 8 dana da pregleda idejni projekt i očituje se o njegovoj usklađenosti s lokacijskim uvjetima. Ukoliko utvrdi odstupanje, dužno je zatražiti izmjenu i dopunu te se vrijeme potrebno za ishođenje građevinske dozvole i uvjeta javnopravnih tijela produžuje. Prihvaćen Prihvaća se, ali na drugi način.
356 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 15. Članak 81. mijenja se i glasi: (1) U svrhu ishođenja građevinske dozvole za građenje građevine odnosno zgrade, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po zahtjevu upravnog tijela odnosno Ministarstva utvrđuje posebne uvjete u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravnoj tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. (3) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka investitoru i/ili projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja. (4) U rješenju o uvjetima javnopravnog tijela, javnopravno tijelo mora navesti koji projekti, elaborati, grafički prilozi, proračuni i sl. su potrebni za ishođenje suglasnosti za upotrebu građevine. Obrazloženje: Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Ukoliko javnopravno tijelo ne izda uvjete neće sudjelovati niti u tehničkom pregledu i ishođenju uporabne dozvole. Prihvaćen Prihvaća se, jer javnopravno tijelo koje ne utvrdi posebne uvjete odnosno uvjete priključenja ne sudjeluje na tehničkom pregledu.
357 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 13. Članak 74. mijenja se i glasi: (1) Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata na temelju kojeg se zgrada, odnosno građevina gradi. Izvedenim projektom razrađuje se idejni projekt i daju dokazi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine te druge propisane i određene zahtjeve i uvjete javnopravnih tijela. (2) Izvedbeni projekt može biti: 1. Arhitektonski izvedbeni projekt 2. Građevinski izvedbeni projekt 3. Elektrotehnički izvedbeni projekt 4. Strojarski izvedbeni projekt (3) Sastavni dio izvedbenog projekta je i elaborat iskolčenja građevine odnosno zgrade. (4) Sastavnio dio izvedbenog projekta je troškovnik po kojem se ugovaraju radovi na građevini, odnosno zgradi i provode postupci definirani Zakonom o javnoj nabavi (5) Sadržaj i razina razrade izvedbenog projekta propisuje se posebnim propisom donesog na temelju ovog Zakona. Izvedbeni projekt mora biti izrađen da se na temelju njega u potpunosti može izgraditi zgrada, odnosno građevina. Obrazloženje: Glavni projekt kako je sada propisan preopsežan je za ishođenje građevinske dozvole, a nedovoljno razrađen za izvođenje. Na ovaj način rasterećuje se investitora u fazi ishođenja građevinske dozvole, a u fazi izvedbe osigurava mu se potpuna projektna dokumentacija potrebna za točno izvođenje. Javnopravna tijela kod izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja propisuju koje elemente izvedbenog projekta je potrebno izraditi za ishođenje suglasnosti za uporabu građevine. Elaborate, proračune, grafičke prikaze i sl. na temelju kojih daju suglasnost za uporabu građevine. Članak 75. mijenja se i glasi: Autorska prava na zgradi odnosno zgradi projektiranoj idejnim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu. Projektant idejnog projekta može se posebnim ugovorom o izradi projekta određi autorskog prava na projekt i građenje u skladu s tim projektom. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
358 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. KOMENTAR Čl. 72. U prekriženom st. 1. tog članka također je stajala rječica „ i/ili “koja dosad nije izazvala tako mnogo uzbuđenja kao u novom čl. 72 iako ni tada , za građevine 3. skupine (Pravilnik), nije imala smisla. Kako se igdje glavni projekt može sastojati od samo jedne knjige ( jedne strukovne odrednice ), osim možda za prometnicu bez infrastrukture ? Koliko knjiga glavnog projekta treba imati npr. bazen ? U kojoj je on skupini ? Ako nije u 3b (a sigurno nije jer nije zgrada !) znači da mora imati više od dviju knjiga ? Minimum od dviju knjiga glavnog projekta je „privilegij“ koji pripada samo 3b skupini ( arhitektonska i građevinska) ? Prema dosadašnjem Zakonu mogao je imati samo jednu knjigu ( 3. skupina – Pravilnik – i/ili ) što je također bilo loše. Rezultat za bazen iz primjera je : s dosadašnje jedne knjige na barem tri knjige glavnog projekta. Ovaj slikoviti primjer pokazuje kako navedena kategorizacija nije u duhu intencija izmjena da se nešto smanji, skrati, ubrza… Ne želim reći da je svako ubrzanje nužno i dobro, ali primjer pokazuje nekonzistentnost namjere. Članak 72. mijenja se i glasi: (1) Iznimno od članka 69. stavka 1. ovog Zakona, za radove i građevine iz 3. skupine građevina može se izraditi samo izvedbeni projekt. Obrazloženje: Za jednostavne radove i građevine puno je bitniji izvedbeni projekt jer su to svi radovi i građevine koje se odmah izvode po tom projektu. To se pokazalo posebno osjetljivim kod energetskih obnova koje su provođene na temelju glavnih projekata. Još problematičnije je što su troškovnici rađeni na temlju glavnog projekta. Prihvaćen Prihvaća se.
359 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. Članak 71. mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta građevine je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezini dijelova. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje trase, koridora, odnosno površine katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova za gradnju građevine u katastru. Obrazloženje: U idejnom projektu i fazi građevinske dozvole potrebno je utvrditi isključivo točne međe čestice i po potrebi formirati česticu. Upisom GML točaka kako je predloženo izmjenama i dopunama u sustav, prikazuje se građevina koja u naravi još nije izvedena. Upis u katastar i unošenje GML datoteke u sustav predviđa se nakon izgradnje građevine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
360 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 10. Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 70. stavak (1) mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta zgrade je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje građevna čestica odnosno obuhvat zahvata u prostoru. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
361 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 9. Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti u smislu ovog Zakona razvrstavaju se prema namjeni i razini razrade na: 1. Idejni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Tipski projekt 4. Projekt uklanjanja građevine Iza članka 67. dodaje se naslova Idejni projekt. Članak 68. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt u smislu ovog Zakona je idejni arhitektonski projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole zgrada, te idejni projekt odgovarajuće tehničke struke koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole drugih građevina. (2) Idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ovim Zakonom, tehničkim propisma i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, te pravilima struke. Članak 69. mijenja se i glasi: (1) Izrad idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. Geomehaničkog elaborata 2. Konzervatorskog elaborata 3. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (2) Na temelju idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno za razradu izvedbenog projekta, slijedi izrada: 1. Krajobraznog elaborata 2. Prometnog elaborata 3. Elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 4. Elaborata zaštite od požara 5. Elaborata zaštite na radu 6. Elaborata zaštite od buke 7. Projekt racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite 8. Elaborata alternativnih sustava energije 9. Drugog potrebnog elaborata zatraženog od javnopravnog tijela Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
362 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 7. KOMENTAR Čl. 59. st. 2. : iza riječi građenja dodati građevine ( gramatički ), iako je stav o detaljiranju skupina 3a i 3b već rečen. Dosad se obaveza stručnog nadzora glede SAMO mehaničke otpornosti i stabilnosti odnosila samo na građevine 3. skupine (iz Pravilnika) ? Sada je taj „blaži“ kriterij ugrozio struku. Kako to pojednostavljuje proceduru ishođenja građevinske dozvole ? Ali zasigurno preskače kontrolu kvalitete gradnje glede drugih temeljnih svojstava građevine iz navedenih kategorija ? Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
363 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 6. Predlažemo sljedeću izmjenu: U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propisane ovim Zakonom i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće tehničke struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu." Obrazloženje: Dopušta se investitorima da kao ovlašteni inženjeri sami projektiraju vlastite građevine ukoliko zadovoljavaju posebne propise. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer predložena odredba nije razumljiva.
364 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 3. KOMENTAR Čl. 19 st. 2.….Što znači iznimno kad ni dosadašnja sintagma iz st. 1. istog članka „u skladu s pravilima struke“ nije bila jasna i izazivala je mnoga pitanja ? Znači li to da dopuštenih 0,30 m mijenjaju temeljne zahtjeve za građevinu i/ili lokacijske uvjete ? Predlažemo sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
365 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. KOMENTAR NA PREDLOŽENO: Na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom ili na zahtjevnost postupaka u vezi ishođenja građevinske dozvole ? To ne mora biti uvijek proporcionalno, odnosno gradnja jednostavnije građevine ( po skupinama ) ne znači i manji broj procesnih radnji u postupku ishođenja dozvole. Nadalje, u pojmovniku su se jasno razdvojili posebni uvjeti od uvjeta priključenja, a onda se kod razvrstavanja građevina iste građevine nigdje ne vežu i uz kriterij uvjeta priključenja ? Znači li to da se smatra kako uz postupak traženih posebnih uvjeta nužno idu i traženi uvjeti priključenja i obrnuto: ako nema posebnih uvjeta, nema ni uvjeta priključenja ? Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Gdje su nestale građevine definirane Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima? Primjer odnosa gore navedenog pod točkom 2. i spomenutog Pravilnika: Ako se npr. nad postojećom zgradom izvode radovi za koje je prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dostatan (samo) glavni projekt, a koja zgrada se nalazi unutar konzervatorske jezgre, tada su za istu potrebni posebni (konzervatorski) uvjeti, ali ne i uvjeti priključenja jer je zgrada postojeća pa time moguće i priključena. Prema tome, ona bi se trebala svrstati u kategoriju 2b, a prema dosadašnjem Zakonu bila je na dnu kategorizacije ??? Da li je to intencija zakonodavca s obzirom da se govori o pojednostavljenju ? Nadalje, svaka zgrada je građevina , ali svaka građevina nije zgrada pa je kategorija 3b zapravo podskup kategorije 3a. Nepotrebno detaljiranje kategorija, o čemu svjedoče i slijedeći članci izmjena koji ponovno često spajaju kategorije (čl. 59., čl. 101., čl. 124., čl. 140., čl. 144., čl. 162. ) Zatim, s obzirom na razdvajanje posebnih uvjeta od uvjeta priključenja, kako tumačiti tražene potvrde na glavni projekt za građevine iz čl. 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ? Da li su to potvrde glede posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja ? Ili jednog i drugog ? Ukoliko je točno ovo zadnje, uskladiti i u tom dijelu Pravilnik s novim Zakonom. U koju skupinu spadaju građevine iz navedenog Pravilnika ? Ovaj članak definitivno nije dobar !!! Što bi se kvalitativno i sadržajno promijenilo da njega uopće nema ? Kako on utječe na daljnju proceduru u postupku ishođenja građevinske dozvole ? Gdje se to vidi da je zbog različitih kategorija skraćena procedura ? Ona je ista, samo je sadržaj unutar procedure manji ili veći. S obzirom na novost „ e konferencije“, svejedno je da li se traži 3 ili 7 posebnih uvjeta; jedno, nijedno ili više uvjeta priključenja. Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Predlažemo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se u dijelu koji se odnosi na razvrstavanje, a u preostalom dijelu se ne prihvaća jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
366 JELENA DUPLANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. KOMENTAR Čl. 3. točka 21. (nekad 19. ) pojam Rekonstrukcije u svojoj definiciji bi trebao umjesto rječice „ili“ imati rječicu „i/ili“ jer je moguće da se zahvatom rekonstrukcije utječe na temeljna svojstva građevine , ali i na promjenu lokacijskih uvjeta. Predlažemo sljedeću izmjenu: U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira. Obrazloženje: Većinu pojmova u smislu ovog Zakona, propisa i akata donesenih na temelju ovog Zakona, moguće je definirati na općoj razini kako bi vrijedili kao jedinstveni s jasnim tumačenjem (opisnim i grafičkim) za područje cijele RH. U praksi se pokazalo kako je različito tumačenje pojedinih osnovnih pojmova kao što je definicija visine zgrade, udaljenost od međe, koeficijenti izgrađenosti, etaže, broje etaža, građevina, zgrada, javnopravna tijela i sl. često podložno različitim tumačenjima te ravnopravnost investitora nije postignuta. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe s obzirom da se radi o rekonstrukciji čime je ispunjen jedan od dva propisana uvjeta.Također ne prihvaća se jer je isto predmet Pravilnika o sadržaju prostornih planova koji je u izradi.
367 Jasenko Kosorčić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažem da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Obrazloženje: Predložena izmjena razvrstavanja građevina u skupine nažalost izazvati će opći kaos a većina građevina u Republici Hrvatskoj biti će svrstana u skupinu 3b. tj biti će izrađene bez projekata strojarskih i elektrotehničkih instalacija, što će onemogućiti provedbu Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama a sa time će Republika Hrvatska prekršiti svoje obveze prema direktivi EU. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
368 Jasenko Kosorčić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. Kako sam već komentirao ispod članka 15. ove izmjene zakona tj izmjenu članaka 81. Zakona o gradnji tako i kod ovoga članak 83. potrebno je dodati stavak 6. koji glasi. 6. Za instalacije za koje javnopravno tijelo nije izdalo posebne uvjete i/ili uvjete priključenja u zakonskom roku definiranom u članku 81. ovoga Zakona nije potrebno priložiti potvrdu glavnog projekta izdanu od javnopravnog tijela koje nije poštivalo zakonski rok izdavanja posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
369 Jasenko Kosorčić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 15. Izmjenom ovoga članka 81. Ministarstvo graditeljstva je pokazalo da je prepoznalo jedne od najvećih uzročnika dugo trajnosti procesa izdavanja građevinske dozvole a to su javnopravna tijela. No predloženi stavak 4: (4) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja.". neće riješiti probleme. Jer će se u praksi često dešavati da javno pravno tijelo neće izdati uvjete priključenja u roku od 15 dana. a potom će to isto javno pravno tijelo odbiti izdati potvrdu da je glavni projekt sukladan njegovom zahtjevu ako projektant izradi glavni projekt bez uvjeta priključenja. a uz to odbiti će izdavanje uporabne dozvole na tehničkom pregledu. Da bi se to izbjeglo ovdje je potrebno dodati još tri stavka: 5. Za instalacije za koje javnopravno tijelo nije izdalo posebne uvjete i/ili uvjete priključenja u zakonskom roku nije potrebno priložiti potvrdu glavnog projekta od javnopravnog tijela koje nije poštivalo zakonski rok izdavanja posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja. 6. Javnopravno tijelo koje nije izdalo posebne uvjete i/ili uvjete priključenja u zakonskom roku ne sudjeluje kod tehničkog pregleda građevine. 7. Ako u zakonskom roku upravno tijelo, odnosno Ministarstvo ne dobije od javnopravnog tijela posebne uvjete odnosno uvjete priključenja upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je o tome izdati potvrdu investitoru. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
370 Jasenko Kosorčić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 16. Umjesto stavaka 4. (4) Opis i sadrži, odnosno prikazuje podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja, a izrađuje ga projektant u elektroničkom obliku i potpisuje elektroničkim potpisom.". bilo bi bolje ovaj opis i grafički prikaz građevine nazvati idejni projekt i propisati detaljno što on sadrži pod zakonskim aktom tj. pravilnikom. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se ne radi o idejnom projektu.
371 Jasenko Kosorčić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ovom izmjenom Zakona o gradnji omogućiti će se da skoro 90% građevina u Republici Hrvatskoj bude izgrađeno bez strojarskog i elektro projekta jer će biti svrstane u skupinu građevina 3b. Obrazloženje: Uvjeti priključenja više nisu posebni uvjeti : "28. uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu". a skupinu građevina 3b čine : 3.b skupina – zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti. A za skupinu građevina 3b ne trebaju strojarski i elektro projekt: Članak 72. mijenja se i glasi: "Iznimno od članka 69. stavka 1. ovoga Zakona, glavni projekt za zgradu razvrstanu u 3.b skupinu građevina može sadržavati samo arhitektonski projekt i/ili građevinski projekt.". Djelomično prihvaćen Prihvaća se u dijelu koji se odnosi na strojarski i elektro projekt, u preostalom dijelu se ne prihvaća, jer je predmetna podjela nužna za sustav eDozvola
372 Jana Proso KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Navedenom izmjenom članka 72. osim što predlažete gradnju građevine do 400 m2 bez zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevinu nimalo ne olakšavate investitoru (što je bila vaša namjera), ni u financijskom smislu kao ni u ubrzavanju postupaka. Svjedoci smo svakodnevnih zastoja na gradilištu već sad, zbog ne postojanja obveze izrade izvedbenih projekata, što investitoru donosi sve samo ne profit i brz završetak gradnje. Dio koji se odnosi na "arhitektonski projekt I/ILI građevinski projekt" je stvarno van svake pameti. Molim Vas da zakon koji pišete, pišete sukladno svim drugim zakonima gdje je naglašeno koja struka je ovlaštena za koje poslove i sukladno tome ima svoja prava i obveze. Ovakvom formulacijom članka zakona dovodite u zabludu investitora da stambenu građevinu (sigurnu za korištnje) može sagraditi na temelju jedne mape glavnog projekta.Većina građevina do 400m2 u RH nisu samo obiteljske kuće kako ste ih "klasificirali" na prezentaciji. Također velika većina investitora neće zatražiti projekt ako ga zakon na to ne obvezuje, graditi će se "u hodu" upitne kvalitete i sigurnosti. Vaša će se ocijena na "doing business-u" možda poboljšati, no smatram da donošenjem Zakona u RH trebate prvenstveno štititi građane ove države. Prihvaćen Prihvaća se.
373 IVVE d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA CITAT: Protivim se ovakvim naprasnim izmjenama Zakona, po hitnoj proceduri i bez konzultiranja i uvažavanja struke. Ovakav Zakon je u suprotnosti sa trenutno važećim Tehničkim propisima i smišljen je sa samo jednom svrhom - postizanjem boljeg rejtinga na Doing Bussiness ljestvici. Takvo zakonodavstvo nema smisla i direktno narušava kredibilitet struka koje rade po tom zakonu. Poštovani, Nominalna je intencija izmjena Zakona ubrzavanje procedure ishođenja dozvola za građenje. Smatram da je osnovni problem tog pitanja nepoštivanje zakonskih rokova javnopravnih tijela, te bi prvenstveno njih trebalo natjerati da iste i poštuju. Također, različita tumačenja pojmova te nejasni i/ili nedorečeni planovi daju uredima prostornog uređenja previše slobode u tumačenju istih, dok arhitekti, s druge strane, moraju "pogađati" njihovo mišljenje, najčešće na svoju (i materijalnu) štetu. Osobno mi se dogodilo da sam, o svom trošku, morao prepravljati glavni projekt (dakle, sve strukovne mape) jer je referent nešto što je meni izgledalo jasno kao dan protumačio potpuno drukčije. U tom smislu, podržavam usklađivanje i jasno tumačenje pojmova i propisa na državnoj razini, a koje bi onda lokalne jedinice imale obvezu preuzeti i provoditi. Što se tiče građevne procedure, GLAVNI PROJEKT je u dosadašnjoj formi POTPUNO PROMAŠEN - preopširan je za samo ishođenje osnovnog upravnog akta, a prenedorečen za gradilište i izradu troškovnika. Smatram da bi vraćanje IDEJNOG PROJEKTA kao baze za ishođenje lokacijske dozvole bio korak u pravom smjeru. Time bismo već na razini idejnog projekta i u razumnom roku dobili potvrdu lokacijskih uvjeta. Također bismo na temelju istog bili u mogućnosti ishoditi sve potrebne suglasnosti, posebne uvjete i uvjete priključenja. Sastavni dio idejnog projekta trebao bi biti i GEODETSKI ELABORAT, na temelju kojeg bi se utvrdila čestica i zahvat u prostoru. Idejnim projektom bi se ishodila GRAĐEVINSKA DOZVOLA kao upravni akt za građenje. Smatram da bi ovakvom postavkom dio obveza i odgovornosti ovako preuzele i uredi prostornog uređenja, koje, ponavljam, treba obvezati na poštivanje jednoznačnog tumačenja pojmova i poštivanje zakonskih rokova. Projektanti su trenutno ostavljeni isključivo s obvezama, bez prava. Ovakav prijedlog Zakona će stvar dodatno pogoršati. Na temelju građevinske dozvole izradio bi se IZVEDBENI PROJEKT u suradnji sa svim ostalim strukama, koji bi bio obavezna dokumentacija na gradilištu, i a kao temelj za izradu preciznog TROŠKOVNIKA, što je jedino i moguće na temelju izvedbenog projekta. Ovako bismo u startu znali dovoljno precizno procijeniti vrijeme potrebno za čitavu proceduru, uz osiguranje kvalitete. ZAKLJUČAK: Smatram da je ovakav prijedlog izmjena Zakona kojim pokušavate riješiti (već ionako predugo goruće) probleme RH graditeljstva potpuno deplasiran. Umjesto sistematskog savjetovanja sa svim strukama, poglavito arhitektonskom, dobivamo nešto što će donijeti još veći kaos u graditeljstvo. Prijedlog izmjena zakona da se gradnja objekata do 400 m2 na temelju samo arhitektonskog i građevinskog projekta je degradacija ne samo svih ostalih struka, nego i arhitektonske i građevinske, jer se od nas traži pretpostavljanje infrastrukture o kojoj ne znamo dovoljno. U današnje vrijeme s tendencijama ekološke gradnje i uštede energije izostavljanje projekata struje i/ili strojarstva iz procedure donosi samo dodatne naknadne troškove svim sudionicima, poglavito investitoru. Također, pravilnici koji lutaju i mijenjaju se na polugodišnjoj bazi unose dodatnu zbrku u sustav i proceduru. Događa se da praktično iz mjeseca u mjesec moramo iščitavati Narodne novine za svaki novi projekt da se ne nađemo iznenađeni te ispadnemo neprofesionalni pred investitorima i referentima. Općenito, smatram da je vrijeme potrebno za izradu kvalitetnog Zakona nedovoljno, te da ga treba prolongirati da ga se stigne iskomunicirati s puno širom bazom struke. Prekinimo dosadašnju (dokazano lošu) metodu pokušaja i pogrešaka, inače ćemo za godinu-dvije opet voditi istu raspravu. Ovim se načinom samo pro-forma smanjuju koraci ishođenja dozvola, a stvarno se nauštrb kvalitete unosi novi kaos i nedoumice. Prolongirajmo roka za Zakon i postignimo širi konsenzus! APELIRAM NA ZDRAV RAZUM!!! Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se iznesene tvrdnje cijene netočne.
374 Ivona Gašparović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ne slažem se s predloženim izmjenama i dopunama Zakona o gradnji!! Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se ništa ne predlaže.
375 Ivanka Čorak Bakarić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Martin Zarožinski, slažem se za sve za što ste nabrojali, ali za apatmane i obiteljske kuće sigurno NE! A ovaj članak i to dozvoljava! Prihvaćen Prihvaća se.
376 Ivanka Čorak Bakarić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Slažem se Radel d.o.o. Pojednostavite oznake: 1,2,3,4,5 Ne postoji odgovor
377 Ivanka Čorak Bakarić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Slažem se s Mateja Mikulić i Roman Vukoja ! Zgrada razvrstana u 3.b skupinu svakako mora sadržavati ARHITEKTONSKI PROJEKT I GRAĐEVINSKI PROJEKT. Veznik ili se može tumačiti da da zgrade do 400 m2 bruto + natkriveni prostori koji se ne računaju u bruto može projektirati bilo tko i napraviti građevinski projekt za dozvolu? Legalizacijom smo dosta devastirali prostor sad samo da izbacimo i arhitekte??? Projekt elektroinstalacija i geodetski obavezno staviti u ovu skupinu! Prihvaćen Prihvaća se.
378 Ivana Lončarević KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predlažem sljedeće izmjene: U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propisane ovim Zakonom i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće tehničke struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu." Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti u smislu ovog Zakona razvrstavaju se prema namjeni i razini razrade na: 1. Idejni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Tipski projekt 4. Projekt uklanjanja građevine Iza članka 67. dodaje se naslova Idejni projekt. Članak 68. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt u smislu ovog Zakona je idejni arhitektonski projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole zgrada, te idejni projekt odgovarajuće tehničke struke koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole drugih građevina. (2) Idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ovim Zakonom, tehničkim propisma i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, te pravilima struke. Članak 69. mijenja se i glasi: (1) Izrad idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. Geomehaničkog elaborata 2. Konzervatorskog elaborata 3. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (2) Na temelju idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno za razradu izvedbenog projekta, slijedi izrada: 1. Krajobraznog elaborata 2. Prometnog elaborata 3. Elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 4. Elaborata zaštite od požara 5. Elaborata zaštite na radu 6. Elaborata zaštite od buke 7. Projekt racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite 8. Elaborata alternativnih sustava energije 9. Drugog potrebnog elaborata zatraženog od javnopravnog tijela Članak 70. stavak (1) mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta zgrade je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje građevna čestica odnosno obuhvat zahvata u prostoru. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru. Članak 71. mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta građevine je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezini dijelova. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje trase, koridora, odnosno površine katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova za gradnju građevine u katastru. Članak 72. mijenja se i glasi: (1) Iznimno od članka 69. stavka 1. ovog Zakona, za radove i građevine iz 3. skupine građevina može se izraditi samo izvedbeni projekt. Članak 74. mijenja se i glasi: (1) Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata na temelju kojeg se zgrada, odnosno građevina gradi. Izvedenim projektom razrađuje se idejni projekt i daju dokazi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine te druge propisane i određene zahtjeve i uvjete javnopravnih tijela. (2) Izvedbeni projekt može biti: 1. Arhitektonski izvedbeni projekt 2. Građevinski izvedbeni projekt 3. Elektrotehnički izvedbeni projekt 4. Strojarski izvedbeni projekt (3) Sastavni dio izvedbenog projekta je i elaborat iskolčenja građevine odnosno zgrade. (4) Sastavnio dio izvedbenog projekta je troškovnik po kojem se ugovaraju radovi na građevini, odnosno zgradi i provode postupci definirani Zakonom o javnoj nabavi (5) Sadržaj i razina razrade izvedbenog projekta propisuje se posebnim propisom donesog na temelju ovog Zakona. Izvedbeni projekt mora biti izrađen da se na temelju njega u potpunosti može izgraditi zgrada, odnosno građevina. Obrazloženje: Glavni projekt kako je sada propisan preopsežan je za ishođenje građevinske dozvole, a nedovoljno razrađen za izvođenje. Na ovaj način rasterećuje se investitora u fazi ishođenja građevinske dozvole, a u fazi izvedbe osigurava mu se potpuna projektna dokumentacija potrebna za točno izvođenje. Javnopravna tijela kod izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja propisuju koje elemente izvedbenog projekta je potrebno izraditi za ishođenje suglasnosti za uporabu građevine. Elaborate, proračune, grafičke prikaze i sl. na temelju kojih daju suglasnost za uporabu građevine. Članak 75. mijenja se i glasi: Autorska prava na zgradi odnosno zgradi projektiranoj idejnim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu. Projektant idejnog projekta može se posebnim ugovoromo izradi projekta određi autorskog prava na projekt i građenje u skladu s tim projektom Članak 81 (1) U svrhu ishođenja građevinske dozvole za građenje građevine odnosno zgrade, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po zahtjevu upravnog tijela odnosno Ministarstva utvrđuje posebne uvjete u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravnoj tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. (3) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka investitoru i/ili projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja. (4) U rješenju o uvjetima javnopravnog tijela, javnopravno tijelo mora navesti koji projekti, elaborati, grafički prilozi, proračuni i sl. su potrebni za ishođenje suglasnosti za upotrebu građevine. Članak 82. mijenja se i glasi: (1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana uredno predanog zahtjeva za građevinsku dozvolu. (2) Ishođenje uvjeta javnopravnih tijela može zatražiti i investitor o čemu se kod tijela za graditeljstvo sastavlja službena zabilježba. (3) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. Članak 83. mijenja se i glasi: (1) Javnopravno tijelo koje je izdalo posebne uvjete, dužno je na zahtjev investitora i/ili projektanta izdati suglasnost za priključenje odnosno suglasnost za upotrebu u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva ili izdati rješenje kojim se zahtjev odbija. (2) Uz zahtjev za suglasnost, investitor i/ili projektant prilaže projekte, elaborate, grafičke prikaze, proračune i sl. propisane posebnim uvjetima. Članak 84. mijenja se i glasi: (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, projektant i/ili investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Članak 85. mijenja se i glasi: (1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". Članak 108. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investior. (2) Zahtjevu za izdavanje građeivnske dozvole investitor prilaže: 1. Idejni projekt u elektroničkom obliku 2. Geodetski elaborat s potvrdom katastra o formiranju građevinske čestice, odnosno trase koridora ili površine katastarskih čestica ili njihovih dijelova. 3. Ispis idejnog projekta ovjeren od projektanta i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjlelovalo više projektanta 4. Potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. Dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. Članak 131. mijenja se i glasi: (1) Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije tri dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja. (2) Početak građenja ne može početi ranije od osam dana nakon ishođenja pravomoćne građevinske dozvole. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od izdavanja pravomoćne građevinske dozvole o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, idejni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (4) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od jedan dan od prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada. Članak 135. mijenja se i glasi: (1) Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati: 1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu 2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača 3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova 4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera 5. građevinsku dozvolu, izvedbeni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona 6. izvješće o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano 7. građevinski dnevnik 8. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 9. elaborat iskočlenja građevine 10. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koj uređuju gospodarenje otpadom. (2) Dokumentacija iz stavka 1. ovog članka mora biti napisana na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom. (3) Dokumentacija iz stavka 1., podstavak 5., 6., 7., 8. ovog članka nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine. Članak 137. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. (2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže: 1. Fotokopiju građevinske dozvole osim za građevine i radove iz 3. skupine. 2. Izvedbeni projekt s dokazima ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu. 3. Suglasnosti za priključenje, odnosno suglasnosti za upotrebu ishođene od javnopravnih tijela koja su u građevinskoj dozvoli izdali svoje uvjete. 4. Podatke o sudionicima u gradnji 5. Pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine 6. Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine 7. Izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s gedetskim elaboratom i elaboratom iskločenja, ako je za građevinu ili zgradu isti bilo potrebno izraditi. 8. Geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, odnosno geodetski elaborat vodova (infrastrukture), koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina, odnosno geodetske poslove u jedinici lokalne samouprave, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru, odnosno katastru vodova. 9. Energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu za koju mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti. Članak 144. mijenja se i glasi: Uporabna dozvola za građevine odnosno zgrade izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenog tehničkog pregleda ako se utvrdi da je: 1. uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija 2. sastavljen zapisnik o obavljenom tehničkom pregledu kojim se potvrđuje da na izvedenoj građevini odnosno izvedenim radovima nema nedostataka. Članak 148. mijenja se i glasi: (1) građevinu za koju je propisano evidentiranje u katastru, odnosno katastru vodava, katasrski ured evidentira u katastru, odnosno katastru vodova (infrastruktura) po službenoj dužnosti na temelju geodetskog elaborata koji je sastavni dio zahtjeva za uporabnu dozvolu. (2) Tijelo graditeljstva po službenoj dužnosti dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat iz stavka 1. ovog članka. (3) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
379 IVAN ZLOUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Prijedlozi: Definiranje detaljnijeg i jedinstvenog pojmovnika, kako bi se izbjegla mogućnost subjektivnog tumačenja od strane nas arhitekata, ali prvenstveno od strane lokalnih nadležnih tijela. Za potrebe ishođenja građevinske dozvole uvesti potreban idejni projekt kojim se utvrđuje ispunjenje lokacijskih uvjeta ili mogućnost prethodne suglasnosti na temelju idejnog projekta. Na temelju idejnog projekta, tijelo graditeljstva bi od svih javnopravnih tijela zatražilo posebne uvjete, koji bi na taj način postali sastavni dio građevinske dozvole. Za potrebe gradnje i izvođenja radova propisuje se izvedbeni projekt kojeg investitor i izvođač moraju osigurati na gradilištu tijekom izvođenja pojedinih radova. Predlažem da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Površina nikako ne bi smjela biti jedino mjerilo kompleksnosti građevine. Lijep pozdrav, Ivan Zloušić Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se pojmovi definiraju Pravilnikom o sadržaju prostornih planova koji je u izradi, uvođenje drugog (idejnog) projekta bilo bi protivno cilju Zakona a razvrstavanje građevina je nužno radi sustava eDozvole.
380 Ivan Škeva KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 10. Na područjima gdje nije nova izmjera i gdje međe nisu utvrđene 99 % geodeta (među njima i ja) savjetovati će da se izradi geodetski elaborat evidentiranja stvarnog položaja već evidentiranih čestica čija izrada i ovjera traje cca 3 mjeseca (ovisi od ureda do ureda). Tek nakon provedbe geodetskog elaborata će se raditi podloga s GML točkama koja će biti usklađena s stvarnim stanjem na terenu. Moram priznati da mi nije jasno kako će se onda ubrzati izrada projekata i izdavanje građevinskih dozvola? Ako želimo da nam podaci budu točni to će potrajati punu duže nego s izradom i ovjerom geodetskog projekta a ako ne želimo da nam podaci budu točni onda ne moramo ništa ni raditi. Prihvaćen Prihvaća se.
381 Ivan Peršić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 55. Donošenje novog Zakona sigurno treba odgoditi, te prilagoditi u komentarima već iznesenim prijedlozima drugih kolega, s konceptom Zakona koji se bazira na ideji da je za potrebe ishođenje građevinske dozvole potreban: 1. idejni projekt kojim se utvrđuje ispunjenje lokacijskih uvjeta, 2. elaborat za utvrđivanje građevinske čestice, koridora, trase ili površine katastarskih čestica ili dijela katastarske čestice kao obuhvata zahvata u prostoru. Na temelju idejnog projekta, tijelo graditeljstva bi od svih javnopravnih tijela zatražilo posebne uvjete, koji bi na taj način postali sastavni dio građevinske dozvole. Idejni projekt osnovni je dokument koji daje kvalitetu svakoj zgradi i građevini u smislu njenog izgleda, funkcionalnosti, i ono najbitnije, uklopljenosti u prostor. Sve građevine, od zgrada, pa do specifičnih građevina kao što su prometnice, i druga infrastruktura, grade su u fizičkom prostoru te čak i kod generičkih rješenja nužna je njihova prilagodba specifičnoj lokaciji i specifičnim uvjetima. Sve to najbolje se ocrtava kroz idejni projekt. Za potrebe gradnje i izvođenja radova propisuje se izvedbeni projekt kojeg investitor i izvođač moraju osigurati na gradilištu tijekom izvođenja pojedinih radova. Dokaz za ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevine koji su sadržani u izvedbenom projektu i suglasnosti javnopravnih tijela za uporabu odnosno suglasnosti za priključenje potrebno je ishoditi do tehničkog pregleda i podnošenje zahtjeva za uporabnu dozvolu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se na taj način ne bi ispunio njegov cilj.
382 Ivan Markić 84 KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Molim vas da razmislite o objavi pročišćenog teksta. Moje mišljenje je da nema smisla da nas cca 1000 koji koristimo ovaj zakon u svakodnevnom poslu radimo svaki za sebe pročišćeni tekst a vi vjerojatno imate radnu verziju. Mislim da bi to bilo korektno prema vašim suradnicima/korisnicima s druge strane. Nadam se da ćete to usvojiti i za ostale zakone i pravilnike. Prihvaćen Prihvaća se.
383 Ivan Markić 84 KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 16. Slažem se s kolegama. Trebalo bi uvesti nekakvu potvrdu arhitektonskog projekta u odnosu na prostorni plan jer naknadne izmjene dugo traju i svima stvaraju probleme. Investitori žele da im se izvuče maksimum (m2 ako se govori o stanogradnji) a nitko nije sugiran da li će referent to odobriti. Mi privatnici nemamo opciju da uzmemo najgori slučaj za investitora (koji je najsigurniji da će proći kod referenta) jer inače nećemo imati klijente. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer to može biti samo predmet izdavanja lokacijske, odnosno građevinske dozvole.
384 Ivan Markić 84 KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 6. Poštovani, Prema ovome ispada da osoba koja nije član Komore može raditi projekt. Da li je to tako? Ispada da i arhitekt koji nije ovlašteni arhitekt može napraviti projekt statike za svoju kuću koju kasnije može prodati. Netko će reći da on to radi sebi, ali time se ugrođavaju i drugi ljudi koji će borviti u toj kući ili oni koji kupe tu kuću nakon što se ta osoba odluči iseliti se. Možda do sada nije bilo problema ali nije bilo ni značajnih potresa. Aritekti baš ne vole zidove. :-D Mislim da bi ovo trebalo bolje definirati za ubuduće tj. ograničiti da može sebi napraviti u okvirima svoje struke i ovlaštenja. Mislim da se ovo više odnosi na to da ukoliko ta osoba radi u nekom poduzeću, da ne treba tražiti direktora dopuštenje jer je to prije bilo ograničeno i na žigu je pisalo gdje radite. Ne možete izdati projekt na memorandumu poduzeća bez potpisa direktora. To bi trebalo tako i pojasniti. Djelomično prihvaćen Prihvaća se osim u dijelu koji se odnosi na članstvo u komori, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
385 Ivan Markić 84 KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Moje mišljenje je da ukoliko se posebnim uvjetima za objekt do 400m2 uvjetuje samo projektiranje sabirne jame da nije potebno da se dodatno radi projekt elektroinstalacija i strojarstva već samo odvodnje da se predvidi sabirna jama jer u njoj nema ni strojarskih ni elektro instalacija. Molim vas da nekako to razlučite. Napominjem ovaj primjer jer mnogi prostori nemaju javnu kanalizaciju pa ima Hrvatske vode propisuju ove posebne uvjete. Tako da ispadne da ista kuća u Zagrebu ne treba projekt i nadzor elektroinstalacija i strojarstva a na otoku gdje nema kanalizacije treba sve to. Dobit će se 50% onoga što se želi postići ovom izmjenom ukoliko to ne riješite. Nadam se da će odgovorni investitori raditi te projekte i osigurati nadzor radi svoje sigurnosti i kvalitete, a HEP i Plinara ionako uvjetuju projekt za prključenje. Ovime se samo želi ubrzati izdavanje građevinske i uporabne dozvole. Prihvaćen Prihvaća se, jer uvjeti priključenja na sabirno (septičku jamu) nisu posebni uvjeti već uvjeti priključenja.
386 Ivan Kovačić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 37. Članak 122. je glasio: "Investitor je po pravomoćnosti građevinske dozvole dužan platiti komunalni doprinos i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima" Postaje li ova odredba dijelom posebnog zakona? Mijenja li se vrijeme kada se plaćaju doprinosi? Obzirom da su doprinosi poprilična novčana stavka, pogotovo u prvim zonama gradova, kada i gdje možemo očekivati informaciju o tome, jer ovo definitivno pridonosi misteriji i nesigurnosti investiranja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je to propisano posebnim propisima koji uređuju komunalno gospodarstvo i financiranje vodnog gospodarstva.
387 Ivan Harhaj KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Poštovani zakonodavci, Slažem se s kolegama, ova izmjena članka uvodi još veći nered u već i ovako nesređene procese projektiranja, ishođenja dozvola, i same gradnje. Ovakvim i sličnim političkim potezima smanjenja regulative, na mjestima gdje je ista baš potrebna, tjerate mlade ljude iz Lijepe naše.Jer raditi nešto bez plana (strojarskog i elektrotehničkog projekta) put je u propast. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
388 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 55. Zbog činjenice da bi ovakva drastična izmjena utjecala i na mnoge druge Zakone i podzakonske akte, a koji nisu posebno razmatrani zbog prevelike složenosti cijelog sustava, predlaže se da donošenje novog Zakona bude prolongirano na 1.1.2020. do kada bi se sustavnim radom sve moglo uskladiti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se na taj način ne bi ispunio njegov cilj.
389 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 47. Članak 148. mijenja se i glasi: (1) građevinu za koju je propisano evidentiranje u katastru, odnosno katastru vodava, katasrski ured evidentira u katastru, odnosno katastru vodova (infrastruktura) po službenoj dužnosti na temelju geodetskog elaborata koji je sastavni dio zahtjeva za uporabnu dozvolu. (2) Tijelo graditeljstva po službenoj dužnosti dostavlja katastarskom uredu izvršnu uporabnu dozvolu te geodetski elaborat iz stavka 1. ovog članka. (3) Katastarski ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom sudu obavijest da je za evidentiranje građevine u katastru priložena uporabna dozvola te navodi tijelo graditeljstva koje je dozvolu izdalo te njezinu klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je evidentiranje po službenoj dužnosti brisano na zahtjev Državne geodetske uprave.
390 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 45. Članak 144. mijenja se i glasi: Uporabna dozvola za građevine odnosno zgrade izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenog tehničkog pregleda ako se utvrdi da je: 1. uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija 2. sastavljen zapisnik o obavljenom tehničkom pregledu kojim se potvrđuje da na izvedenoj građevini odnosno izvedenim radovima nema nedostataka. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se u zapisniku ništa ne utvrđuje, nego se zapisuju činjenice koje su utvrđene
391 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 42. Članak 137. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. (2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže: 1. Fotokopiju građevinske dozvole osim za građevine i radove iz 3. skupine. 2. Izvedbeni projekt s dokazima ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu. 3. Suglasnosti za priključenje, odnosno suglasnosti za upotrebu ishođene od javnopravnih tijela koja su u građevinskoj dozvoli izdali svoje uvjete. 4. Podatke o sudionicima u gradnji 5. Pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine 6. Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine 7. Izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s gedetskim elaboratom i elaboratom iskločenja, ako je za građevinu ili zgradu isti bilo potrebno izraditi. 8. Geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, odnosno geodetski elaborat vodova (infrastrukture), koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina, odnosno geodetske poslove u jedinici lokalne samouprave, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru, odnosno katastru vodova. 9. Energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu za koju mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer nisu vidljivi razlozi takvog prijedloga.
392 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 41. Članak 135. mijenja se i glasi: (1) Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati: 1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu 2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača 3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova 4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera 5. građevinsku dozvolu, izvedbeni projekt, tipski projekt, odnosno drugi propisani akt za građevine i radove određene pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona 6. izvješće o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano 7. građevinski dnevnik 8. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 9. elaborat iskočlenja građevine 10. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koj uređuju gospodarenje otpadom. (2) Dokumentacija iz stavka 1. ovog članka mora biti napisana na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom. (3) Dokumentacija iz stavka 1., podstavak 5., 6., 7., 8. ovog članka nakon završetka građenja dužan je trajno čuvati investitor, odnosno vlasnik građevine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer nisu vidljivi razlozi prijedloga.
393 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 40. Članak 131. mijenja se i glasi: (1) Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije tri dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja. (2) Početak građenja ne može početi ranije od osam dana nakon ishođenja pravomoćne građevinske dozvole. (3) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od pet dana od izdavanja pravomoćne građevinske dozvole o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada te im tim putem omogućiti uvid u građevinsku dozvolu, idejni projekt i dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. (4) Tijelo graditeljstva dužno je u roku od jedan dan od prijave početka građenja o tome putem elektroničke oglasne ploče obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju i inspekciju rada. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer za to nema potrebe.
394 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 39. Članak 124. mijenja se i glasi: (1) Građevina, odnosno zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice biti dovršena u sljedećem roku: 1. Iz 1. skupine u roku 5 godina 2. Iz 2. skupine u roku 3 godina 3. Iz 3. skupine u roku 2 godine (2) Rok iz stavka 1. ovog članka počinje teći od dana pravomoćne građevinske dozvole. (3) Rokovi iz stavka 1. ovog članka mogu se produžiti, za što investitora mora dostaviti opravdani razlog. Opravdani razlozi su proplemi uočeni tijekom građenja, a koji utječu na temeljne zahtjeve za građenje, zbog kojih se mora pristupiti izmjeni ili dopuni projektiranih tehničkih rješenja, tehnologije građenja i sl. (4) Produljenje iz stavka 3. ovog članka odobrava upravno tijelo, odnosno Ministarstvo do najviše dvostrukog roka propisanog stavkom 1. ovog članka. (5) Izmjenom i/ili dopunom građevinske dozvole počinju teći novi rokovi iz stakva 1. ovog članka. DODATNO: posebnim stavkom ovog Zakona definirati kaznane i prekršajne odredbe za nepoštovianje ovog članka. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se u tom članku ne mogu propisivati prekršajne sankcije.
395 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 32. U članku 110. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Tijelo graditeljstva dužno je izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti 2. su utvrđeni svi propisani posebni uvjeti i uvjeti priključenja 3. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta 4. je glavni idejni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom 5. je glavni idejni projekt izradila ovlaštena osoba 6. je glavni idejni projekt propisno označen i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. (2) Stavak 1. podstavak 7. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje građevinske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu, te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom.". Stavak 3., 4., 5. briše se. Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer ne postoji glavni idejni projekt.
396 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 30. Članak 108. mijenja se i glasi: (1) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investior. (2) Zahtjevu za izdavanje građeivnske dozvole investitor prilaže: 1. Idejni projekt u elektroničkom obliku 2. Geodetski elaborat s potvrdom katastra o formiranju građevinske čestice, odnosno trase koridora ili površine katastarskih čestica ili njihovih dijelova. 3. Ispis idejnog projekta ovjeren od projektanta i glavnog projektanta ako je u njegovoj izradi sudjlelovalo više projektanta 4. Potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. Dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole 6. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor i 7. dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisane posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je potrebno poštivati Uredbu o uredskom poslovanju.
397 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 24. PREDLAŽEM (1) Upravno tijelo, Ministarstvo, javnopravno tijelo i projektant u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta međusobno komuniciraju elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa »e-dozvola« dostupnog na internetskoj adresi Ministarstva: »https://dozvola.mgipu.hr:9443« (u daljnjem tekstu: e-dozvola). (2) Posebni uvjeti, uvjeti priključenja, suglasnosti za priključenje i suglasnosti za upotrebu i potvrda glavnog projekta utvrđuju, odnosno izdaju se kao elektroničke isprave.". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se odredba odnosi na postupke određivanja uvjeta priključenja.
398 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 21. Članak 87. mijenja se i glasi: "(1) U svrhu utvrđivanja usklađenosti glavnog projekta s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje izdaje potvrdu glavnog projekta. suglasnost za upotrebu. (2) U svrhu utvrđivanja usklađenosti građevine odnosno zgrade glavnog projekta s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina javnopravno tijelo nadležno za poslove državne izmjere i katastra nekretnina izdaje potvrdu da su lomne točke građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u geodetskom elaborate glavnom projektu u GML formatu određene u skladu s navedenim propisima te da je u tom projektu u skladu s tim propisima izvršen uklop katastarske podloge u DOF5/2011 i određen broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice. Prihvaćen Prihvaća se na drugi način.
399 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 19. Članak 85. mijenja se i glasi: (1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta investitor je u roku od 15 dana od dana primitka rješenja dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja građevinske dozvole prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi. (2) Ako investitor ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole se odbija. (3) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta.". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer prijedlog nije jasan.
400 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 18. Članak 84. mijenja se i glasi: (1) Na rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, projektant i/ili investitor ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rješenje donijelo središnje tijelo državne uprave. (3) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela. (4) Rješenje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je donijeti u roku od trideset dana od dana predaje žalbe.". Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
401 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 17. Članak 83. mijenja se i glasi: (1) Javnopravno tijelo koje je izdalo posebne uvjete, dužno je na zahtjev investitora i/ili projektanta izdati suglasnost za priključenje odnosno suglasnost za upotrebu u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva ili izdati rješenje kojim se zahtjev odbija. (2) Uz zahtjev za suglasnost, investitor i/ili projektant prilaže projekte, elaborate, grafičke prikaze, proračune i sl. propisane posebnim uvjetima. Obrazloženje: Usklađenost s posebnim uvjetima utvrđuje se nakon ishođenja građevinske dozvole, a do tehničkog pregleda. Na ovaj način osigurava se dovoljno vremena za sva usklađenja na pojedinim dijelovima radova definiranih specifičnim posebnim uvjetima Sastavni dio dokumentacije za tehnički pregled su i suglasnosti za upotrebu javnopravnih tijela. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je usklađenost s posebnim uvjetima uvjet za izdavanje građevinske dozvole.
402 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 16. Članak 82. mijenja se i glasi: (1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je od javnopravnog tijela utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje je u skladu s prostornim planom u roku od osam dana od dana uredno predanog zahtjeva za građevinsku dozvolu. (2) Ishođenje uvjeta javnopravnih tijela može zatražiti i investitor o čemu se kod tijela za graditeljstvo sastavlja službena zabilježba. (3) Ako je zatraženo utvrđivanje posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja za građenje građevine koje nije u skladu s prostornim planom upravno tijelo, odnosno Ministarstvo o tome obavještava projektanta u roku iz stavka 1. ovoga članka. Obrazloženje: Upravno tijelo ima 8 dana da pregleda idejni projekt i očituje se o njegovoj usklađenosti s lokacijskim uvjetima. Ukoliko utvrdi odstupanje, dužno je zatražiti izmjenu i dopunu te se vrijeme potrebno za ishođenje građevinske dozvole i uvjeta javnopravnih tijela produžuje. Prihvaćen Prihvaća se, ali na drugi način.
403 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 15. Članak 81. mijenja se i glasi: (1) U svrhu ishođenja građevinske dozvole za građenje građevine odnosno zgrade, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po zahtjevu upravnog tijela odnosno Ministarstva utvrđuje posebne uvjete u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom. (2) Javnopravnoj tijelo dužno je utvrditi posebne uvjete ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva. (3) Smatra se da posebnih uvjeta nema, odnosno da se građevina može priključiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku iz stavka 3. ovoga članka investitoru i/ili projektantu ne dostavi posebne uvjete, odnosno uvjete priključenja ili rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja. (4) U rješenju o uvjetima javnopravnog tijela, javnopravno tijelo mora navesti koji projekti, elaborati, grafički prilozi, proračuni i sl. su potrebni za ishođenje suglasnosti za upotrebu građevine. Obrazloženje: Sastavni dio građevinske dozvole su uvjeti javnopravnih tijela. Ukoliko javnopravno tijelo ne izda uvjete neće sudjelovati niti u tehničkom pregledu i ishođenju uporabne dozvole. Prihvaćen Prihvaća se, jer javnopravno tijelo koje ne utvrdi posebne uvjete odnosno uvjete priključenja ne sudjeluje na tehničkom pregledu.
404 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 13. Članak 74. mijenja se i glasi: (1) Izvedbeni projekt je skup međusobno usklađenih projekata na temelju kojeg se zgrada, odnosno građevina gradi. Izvedenim projektom razrađuje se idejni projekt i daju dokazi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine te druge propisane i određene zahtjeve i uvjete javnopravnih tijela. (2) Izvedbeni projekt može biti: 1. Arhitektonski izvedbeni projekt 2. Građevinski izvedbeni projekt 3. Elektrotehnički izvedbeni projekt 4. Strojarski izvedbeni projekt (3) Sastavni dio izvedbenog projekta je i elaborat iskolčenja građevine odnosno zgrade. (4) Sastavnio dio izvedbenog projekta je troškovnik po kojem se ugovaraju radovi na građevini, odnosno zgradi i provode postupci definirani Zakonom o javnoj nabavi (5) Sadržaj i razina razrade izvedbenog projekta propisuje se posebnim propisom donesog na temelju ovog Zakona. Izvedbeni projekt mora biti izrađen da se na temelju njega u potpunosti može izgraditi zgrada, odnosno građevina. Obrazloženje: Glavni projekt kako je sada propisan preopsežan je za ishođenje građevinske dozvole, a nedovoljno razrađen za izvođenje. Na ovaj način rasterećuje se investitora u fazi ishođenja građevinske dozvole, a u fazi izvedbe osigurava mu se potpuna projektna dokumentacija potrebna za točno izvođenje. Javnopravna tijela kod izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja propisuju koje elemente izvedbenog projekta je potrebno izraditi za ishođenje suglasnosti za uporabu građevine. Elaborate, proračune, grafičke prikaze i sl. na temelju kojih daju suglasnost za uporabu građevine. Članak 75. mijenja se i glasi: Autorska prava na zgradi odnosno zgradi projektiranoj idejnim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu. Projektant idejnog projekta može se posebnim ugovorom o izradi projekta određi autorskog prava na projekt i građenje u skladu s tim projektom. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
405 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Članak 72. mijenja se i glasi: (1) Iznimno od članka 69. stavka 1. ovog Zakona, za radove i građevine iz 3. skupine građevina može se izraditi samo izvedbeni projekt. Obrazloženje: Za jednostavne radove i građevine puno je bitniji izvedbeni projekt jer su to svi radovi i građevine koje se odmah izvode po tom projektu. To se pokazalo posebno osjetljivim kod energetskih obnova koje su provođene na temelju glavnih projekata. Još problematičnije je što su troškovnici rađeni na temlju glavnog projekta. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se gradi u skladu s glavnim projektom.
406 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. Članak 71. mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta građevine je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezini dijelova. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje trase, koridora, odnosno površine katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova za gradnju građevine u katastru. Obrazloženje: U idejnom projektu i fazi građevinske dozvole potrebno je utvrditi isključivo točne međe čestice i po potrebi formirati česticu. Upisom GML točaka kako je predloženo izmjenama i dopunama u sustav, prikazuje se građevina koja u naravi još nije izvedena. Upis u katastar i unošenje GML datoteke u sustav predviđa se nakon izgradnje građevine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
407 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 10. Članak 70. stavak (1) mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta zgrade je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje građevna čestica odnosno obuhvat zahvata u prostoru. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
408 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 9. Predlažem sljedeću izmjenu: Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti u smislu ovog Zakona razvrstavaju se prema namjeni i razini razrade na: 1. Idejni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Tipski projekt 4. Projekt uklanjanja građevine Iza članka 67. dodaje se naslova Idejni projekt. Članak 68. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt u smislu ovog Zakona je idejni arhitektonski projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole zgrada, te idejni projekt odgovarajuće tehničke struke koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole drugih građevina. (2) Idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ovim Zakonom, tehničkim propisma i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, te pravilima struke. Članak 69. mijenja se i glasi: (1) Izrad idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. Geomehaničkog elaborata 2. Konzervatorskog elaborata 3. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (2) Na temelju idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno za razradu izvedbenog projekta, slijedi izrada: 1. Krajobraznog elaborata 2. Prometnog elaborata 3. Elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 4. Elaborata zaštite od požara 5. Elaborata zaštite na radu 6. Elaborata zaštite od buke 7. Projekt racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite 8. Elaborata alternativnih sustava energije 9. Drugog potrebnog elaborata zatraženog od javnopravnog tijela Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
409 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 6. Predlažemo sljedeću izmjenu: U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propisane ovim Zakonom i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće tehničke struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu." Obrazloženje: Dopušta se investitorima da kao ovlašteni inženjeri sami projektiraju vlastite građevine ukoliko zadovoljavaju posebne propise. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer predložena odredba nije razumljiva.
410 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Predlažem sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
411 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažem da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je takvo razvrstavanje potrebno za sustave eDozvole.
412 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 1. Predlažem sljedeću izmjenu: U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira. Obrazloženje: Većinu pojmova u smislu ovog Zakona, propisa i akata donesenih na temelju ovog Zakona, moguće je definirati na općoj razini kako bi vrijedili kao jedinstveni s jasnim tumačenjem (opisnim i grafičkim) za područje cijele RH. U praksi se pokazalo kako je različito tumačenje pojedinih osnovnih pojmova kao što je definicija visine zgrade, udaljenost od međe, koeficijenti izgrađenosti, etaže, broje etaža, građevina, zgrada, javnopravna tijela i sl. često podložno različitim tumačenjima te ravnopravnost investitora nije postignuta. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer je isto predmet Pravilnika o sadržaju prostornih planova koji je u izradi.
413 IVAN BARUŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Zakon o gradnji uvelike otežava procese u području gradnje, koji se direktno odražava na mogućnost poslovanja u RH. To je prepoznala i svjetska banka u Doing Bussiness ocjeni. Hrvatska s 22 procedure za investitora svrstana je pri samom dnu liste za područje ishođenja dozvola za gradnju. Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona, broj procedura za investitora smanjen je s 22 na 12 na način da su formalno izbačene dvije procedure, a ostalih 8 prebačeno na tijelo graditeljstva, odnosno Ministarstvo. Doing bussines ocjena u svojoj analizi ne uzima u obzir stvarno trajanje procedura, nego u obzir uzima zakonski propisane rokove. Na taj način ne prepoznaje da je stvarno trajanje procedura za ishođenje samo građevinske dozvole minimalno 180 dana za najjednostavnije zgrade iz 2. skupne građevina. Prema Doing Bussiness ocjeni taj period je 100 dana. Dugotrajnost i broj procedura direktna je posljedica Zakona o gradnji koji je od svog donošenja pokazivao nedostatke, a naknadnim izmjenama i dopunama nije predloženo rješenje kojima bi se nedostaci otklonili. U nastavku biti će argumentiran jedan novi koncept svih procedura u području graditeljstva kojim bi se značajno smanjio broj procedura i njihovo trajanje za investitora. Taj koncept bazira se na ideji da je za potrebe ishođenje građevinske dozvole potreban: 1. idejni projekt kojim se utvrđuje ispunjenje lokacijskih uvjeta, 2. elaborat za utvrđivanje građevinske čestice, koridora, trase ili površine katastarskih čestica ili dijela katastarske čestice kao obuhvata zahvata u prostoru. Na temelju idejnog projekta, tijelo graditeljstva bi od svih javnopravnih tijela zatražilo posebne uvjete, koji bi na taj način postali sastavni dio građevinske dozvole. Idejni projekt osnovni je dokument koji daje kvalitetu svakoj zgradi i građevini u smislu njenog izgleda, funkcionalnosti, i ono najbitnije, uklopljenosti u prostor. Sve građevine, od zgrada, pa do specifičnih građevina kao što su prometnice, i druga infrastruktura, grade su u fizičkom prostoru te čak i kod generičkih i repitivnih rješenja nužna je njihova prilagodba specifičnoj lokaciji i specifičnim uvjetima. Sve to najbolje se ocrtava kroz idejni projekt. Za potrebe gradnje i izvođenja radova propisuje se izvedbeni projekt kojeg investitor i izvođač moraju osigurati na gradilištu tijekom izvođenja pojedinih radova. Pogotovo u današnje vrijeme sveopće digitalizacije, a uskoro i obveznih korištenja BIM sustava u projektiranju, razlika između idjenog i izvedbenog projekta, u samoj formi i sadržaju, udaljena je nekoliko operacija u softwarskom alatu. Dalje u tekstu kod objašnjavanja izvedbenog projekta, jasno se naglašava da se razrađuje do razine prema kojoj je određene radove moguće izvesti. Za neke radove će ta razina izvedbenog biti na razini današnjih glavnih projekata, a za druge nužno će biti rjševati specifične detalje na razini 1:1 mjerila. Sve to definirano je pravilima struke i dogovoru samog izvođača i projektanta. Dokaz za ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevine koji su sadržani u izvedbenom projektu i suglasnosti javnopravnih tijela za uporabu odnosno suglasnosti za priključenje potrebno je ishoditi do tehničkog pregleda i podnošenje zahtjeva za uporabnu dozvolu. Na ovaj način investitor bi imao najviše 8 procedura u procesu ishođenja svih dozvola u gradnji, koje bi se dodatno mogle skratiti na 5. sustavnijim korištenjem e-dozvola i konačnim sređivanjem zemljišnih knjiga i katastra. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da predloženi koncept ne bi pridonio ostvarenju cilja Zakona već bi, upravo suprotno zbog povećanja procedure i projekata imao suprotno djelovanje.
414 Iva Pavlović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 12. Članak 72. mijenja se i glasi: (1) Iznimno od članka 69. stavka 1. ovog Zakona, za radove i građevine iz 3. skupine građevina može se izraditi samo izvedbeni projekt. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se gradi u skladu s glavnim projektom.
415 Iva Pavlović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 9. Predlažem slijedeću izmjenu: Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti u smislu ovog Zakona razvrstavaju se prema namjeni i razini razrade na: 1. Idejni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Tipski projekt 4. Projekt uklanjanja građevine Iza članka 67. dodaje se naslova Idejni projekt. Članak 68. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt u smislu ovog Zakona je idejni arhitektonski projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole zgrada, te idejni projekt odgovarajuće tehničke struke koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole drugih građevina. (2) Idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ovim Zakonom, tehničkim propisma i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, te pravilima struke. Članak 69. mijenja se i glasi: (1) Izrada idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. Geomehaničkog elaborata 2. Konzervatorskog elaborata 3. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (2) Na temelju idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno za razradu izvedbenog projekta, slijedi izrada: 1. Krajobraznog elaborata 2. Prometnog elaborata 3. Elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 4. Elaborata zaštite od požara 5. Elaborata zaštite na radu 6. Elaborata zaštite od buke 7. Projekt racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite 8. Elaborata alternativnih sustava energije 9. Drugog potrebnog elaborata zatraženog od javnopravnog tijela Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer se cijeni da prihvaćanje primjedbi ne bi doprinijelo ostvarenju cilja Zakona.
416 Iva Pavlović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 2. Predlažem da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, jer takvo razvrstavanje je potrebno za sustav e Dozvole.
417 IVA KLEPO LEPUR KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRIJEDLOG REAKCIJE NA IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O GRADNJI Dokument u nastavku nastao je kao reakcija na predložene izmjene i dopune Zakona o gradnji. Postojeći Zakon o gradnji uvelike otežava procese u području gradnje, koji se direktno odražava na mogućnost poslovanja u RH. To je prepoznala i svjetska banka u Doing Bussiness ocjeni. Hrvatska s 22 procedure za investitora svrstana je pri samom dnu liste za područje ishođenja dozvola za gradnju. Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona, broj procedura za investitora smanjen je s 22 na 12 na način da su formalno izbačene dvije procedure, a ostalih 8 prebačeno na tijelo graditeljstva, odnosno Ministarstvo. Doing bussines ocjena u svojoj analizi ne uzima u obzir stvarno trajanje procedura, nego u obzir uzima zakonski propisane rokove. Na taj način ne prepoznaje da je stvarno trajanje procedure za ishođenje samo građevinske dozvole minimalno 180 dana za najjednostavnije zgrade iz 2. skupne građevina. Prema Doing Bussiness ocjeni taj period je 100 dana. Dugotrajnost i broj procedura direktna je posljedica Zakona o gradnji koji je od svog donošenja pokazivao nedostatke, a naknadnim izmjenama i dopunama nije predloženo rješenje kojima bi se nedostaci otklonili. Dokument u nastavku pokušava argumentirati jedan novi koncept svih procedura u području graditeljstva kojim bi se značajno smanjio broj procedura i njihovo trajanje za investitora. Taj koncept bazira se na ideji da je za potrebe ishođenje građevinske dozvole potreban: 1. idejni projekt kojim se utvrđuje ispunjenje lokacijskih uvjeta, 2. elaborat za utvrđivanje građevinske čestice, koridora, trase ili površine katastarskih čestica ili dijela katastarske čestice kao obuhvata zahvata u prostoru. Na temelju idejnog projekta, tijelo graditeljstva bi od svih javnopravnih tijela zatražilo posebne uvjete, koji bi na taj način postali sastavni dio građevinske dozvole. Idejni projekt osnovni je dokument koji daje kvalitetu svakoj zgradi i građevini u smislu njenog izgleda, funkcionalnosti, i ono najbitnije, uklopljenosti u prostor. Sve građevine, od zgrada, pa do specifičnih građevina kao što su prometnice, i druga infrastruktura, grade su u fizičkom prostoru te čak i kod generičkih i repitivnih rješenja nužna je njihova prilagodba specifičnoj lokaciji i specifičnim uvjetima. Sve to najbolje se ocrtava kroz idejni projekt. Za potrebe gradnje i izvođenja radova propisuje se izvedbeni projekt kojeg investitor i izvođač moraju osigurati na gradilištu tijekom izvođenja pojedinih radova. Pogotovo u današnje vrijeme sveopće digitalizacije, a uskoro i obveznih korištenja BIM sustava u projektiranju, razlika između idjenog i izvedbenog projekta, u samoj formi i sadržaju, udaljena je nekoliko operacija u softwarskom alatu. Dalje u tekstu kod objašnjavanja izvedbenog projekta, jasno se naglašava da se razrađuje do razine prema kojoj je određene radove moguće izvesti. Za neke radove će ta razina izvedbenog biti na razini današnjih glavnih projekata, a za druge nužno će biti rjševati specifične detalje na razini 1:1 mjerila. Sve to definirano je pravilima struke i dogovoru samog izvođača i projektanta. Dokaz za ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevine koji su sadržani u izvedbenom projektu i suglasnosti javnopravnih tijela za uporabu odnosno suglasnosti za priključenje potrebno je ishoditi do tehničkog pregleda i podnošenje zahtjeva za uporabnu dozvolu. Na ovaj način investitor bi imao najviše 8 procedura u procesu ishođenja svih dozvola u gradnji, koje bi se dodatno mogle skratiti na 5. sustavnijim korištenjem e-dozvola i konačnim sređivanjem zemljišnih knjiga i katastra. Cilj ovog dokumenta je pokazati da i unutar loše strukture i preopširnost postojećeg zakona takav koncept je moguće opravdati. Zbog činjenice da bi ovakva drastična izmjena utjecala i na mnoge druge Zakone i podzakonske akte, a koji nisu posebno razmatrani zbog prevelike složenosti cijelog sustava, predlaže se da donošenje novog Zakona bude prolongirano na 1.1.2020. do kada bi se sustavnim radom sve moglo uskladiti.   KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GRADNJI ___________________________________________________________________ CRNO PISANO – prijedlog izmjena i dopuna PLAVO PISANO – dobri komentari na postojeći zakon i predložene izmjene i dopune CRVENO PISANO – prijedlozi članaka zakona koji obrazlažu u uvodu predloženi koncept ZELENO PISANO- obrazloženje ___________________________________________________________________ Članak 1. U Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13 i 20/17) u članku 3. stavku 1. dodaje se novi podstavak 1. koji glasi: "1. elektronička oglasna ploča je internetska stranica za prikaz podataka koju uspostavlja Ministarstvo, a koja je stranica integrirana u internetske stranice županija i jedinica lokalne samouprave čija upravna tijela izdaju građevinske dozvole i druge akte na temelju ovoga Zakona te lokacijske dozvole i druge akte na temelju zakona kojim se uređuje prostorno uređenje". Iza dosadašnjeg podstavka 1. koji postaje podstavak 2. dodaje se novi podstavak 3. koji glasi: "3. GML format je standardni otvoreni elektronički format zapisa za dostavu i razmjenu prostornih podataka unutar informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula.". Dosadašnji podstavci 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9. 10. 11. 12. 13. i 14. postaju podstavci 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 16. U podstavku 15. koji postaje podstavak 17. iza riječi: "osim" dodaju se riječi: „ uvjeta priključenja i". Dosadašnji podstavci 16., 17., 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24. i 25. postaju podstavci 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24., 25., 26. i 27. Podstavak 26. koji postaje podstavak 28. mijenja se i glasi: "28. uvjeti priključenja su uvjeti za građenje koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, odnosno zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja građevine za njezine potrebe na niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu". Dosadašnji podstavci 27. i 28. postaju podstavci 29. i 30. KOMENTAR Čl. 3. točka 21. (nekad 19. ) pojam Rekonstrukcije u svojoj definiciji bi trebao umjesto rječice „ili“ imati rječicu „i/ili“ jer je moguće da se zahvatom rekonstrukcije utječe na temeljna svojstva građevine , ali i na promjenu lokacijskih uvjeta. Predlažemo sljedeću izmjenu: U Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) članak 3. mijenja se i glasi: (1)Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona definirani su jedinstvenim Pojmovnikom kojeg donosi Ministar graditeljstva i prostornog uređenja. (2) Pojmovnik iz stavka 1. donijet će se do dana stupanja na snagu ovog Zakona te će prestati vrijediti sve odredbe i tumačenja pojedinih pojmova različito definiranih u Zakonu i propisima donesenim na temelju Zakona. (3) Pojmovnik iz stavka 1. objavljuje se u elektronskom obliku na stranicama Ministarstva te se po potrebi jednom godišnje nadopunjuje i revidira. Obrazloženje: Većinu pojmova u smislu ovog Zakona, propisa i akata donesenih na temelju ovog Zakona, moguće je definirati na općoj razini kako bi vrijedili kao jedinstveni s jasnim tumačenjem (opisnim i grafičkim) za područje cijele RH. U praksi se pokazalo kako je različito tumačenje pojedinih osnovnih pojmova kao što je definicija visine zgrade, udaljenost od međe, koeficijenti izgrađenosti, etaže, broje etaža, građevina, zgrada, javnopravna tijela i sl. često podložno različitim tumačenjima te ravnopravnost investitora nije postignuta. Članak 2. Članak 4. mijenja se i glasi: " (1) Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ovome Zakonu razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2.a skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti i provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 2.b skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti, a ne provodi postupak donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš 3.a skupina – građevine za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti 3.b skupina – zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m², za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti. (2) U slučaju ispunjavanja više uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ili sumnje, pri utvrđivanju skupine za određenu građevinu primjenjuje se zahtjevnija skupina.". KOMENTAR NA PREDLOŽENO: Na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom ili na zahtjevnost postupaka u vezi ishođenja građevinske dozvole ? To ne mora biti uvijek proporcionalno, odnosno gradnja jednostavnije građevine ( po skupinama ) ne znači i manji broj procesnih radnji u postupku ishođenja dozvole. Nadalje, u pojmovniku su se jasno razdvojili posebni uvjeti od uvjeta priključenja, a onda se kod razvrstavanja građevina iste građevine nigdje ne vežu i uz kriterij uvjeta priključenja ? Znači li to da se smatra kako uz postupak traženih posebnih uvjeta nužno idu i traženi uvjeti priključenja i obrnuto: ako nema posebnih uvjeta, nema ni uvjeta priključenja ? Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Gdje su nestale građevine definirane Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima? Primjer odnosa gore navedenog pod točkom 2. i spomenutog Pravilnika: Ako se npr. nad postojećom zgradom izvode radovi za koje je prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima dostatan (samo) glavni projekt, a koja zgrada se nalazi unutar konzervatorske jezgre, tada su za istu potrebni posebni (konzervatorski) uvjeti, ali ne i uvjeti priključenja jer je zgrada postojeća pa time moguće i priključena. Prema tome, ona bi se trebala svrstati u kategoriju 2b, a prema dosadašnjem Zakonu bila je na dnu kategorizacije ??? Da li je to intencija zakonodavca s obzirom da se govori o pojednostavljenju ? Nadalje, svaka zgrada je građevina , ali svaka građevina nije zgrada pa je kategorija 3b zapravo podskup kategorije 3a. Nepotrebno detaljiranje kategorija, o čemu svjedoče i slijedeći članci izmjena koji ponovno često spajaju kategorije (čl. 59., čl. 101., čl. 124., čl. 140., čl. 144., čl. 162. ) Zatim, s obzirom na razdvajanje posebnih uvjeta od uvjeta priključenja, kako tumačiti tražene potvrde na glavni projekt za građevine iz čl. 6. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ? Da li su to potvrde glede posebnih uvjeta ili uvjeta priključenja ? Ili jednog i drugog ? Ukoliko je točno ovo zadnje, uskladiti i u tom dijelu Pravilnik s novim Zakonom. U koju skupinu spadaju građevine iz navedenog Pravilnika ? Ovaj članak definitivno nije dobar !!! Što bi se kvalitativno i sadržajno promijenilo da njega uopće nema ? Kako on utječe na daljnju proceduru u postupku ishođenja građevinske dozvole ? Gdje se to vidi da je zbog različitih kategorija skraćena procedura ? Ona je ista, samo je sadržaj unutar procedure manji ili veći. S obzirom na novost „ e konferencije“, svejedno je da li se traži 3 ili 7 posebnih uvjeta; jedno, nijedno ili više uvjeta priključenja. Mogu li u praksi biti sve ove kombinacije : 1. Ima posebnih uvjeta i ima uvjeta priključenja ( 2b skupina ako nema procjene utjecaja na okoliš ? ) 2. Ima posebnih uvjeta nema uvjeta priključenja ( opet 2b skupina ? ) 3. Nema posebnih uvjeta, ali ima uvjeta priključenja ( 3a ili 3 b ? ) 4. Nema posebnih uvjeta niti uvjeta priključenja ( koja je to skupina ? ) Predlažemo da razvrstavanje građevina ostane kao što je definirano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji NN20/17. Članak 4. mijenja se i glasi: "Građevine i radovi na građevinama se s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi: 1. skupina – građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine 3. skupina – građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.". Obrazloženje: Razvrstavanje po skupinama na ovaj način je jasno i nije podložno manipulacijama i slobodnom tumačenju. Na ovaj način su sve građevine osim građevina planiranih Državnim planom prostornog razvoja i građevine i radovi koji se izvode prema Pravilniko o jednostavnim i drugim radovima i građevinama, svrstane u jedinstvenu skupinu i prolaze jedinstvenu proceduru ishođenja akata za gradnju i uporabu. Članak 3. U članku 6. iza riječi: "tijelima," dodaju se riječi: " drugim javnopravnim tijelima". Članak 4. U članku 16. stavku 3. riječi: "odnosno od ministarstva nadležnog za socijalnu skrb za građevinu iz stavka 2. ovoga članka," brišu se. Članak 5. U članku 19. na početku stavka 1. stavlja se oznaka stavka: "(1)". Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: "(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na glavni projekt u pogledu vanjske mjere građevine do 0,30 metra, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. KOMENTAR Čl. 19 st. 2.….Što znači iznimno kad ni dosadašnja sintagma iz st. 1. istog članka „u skladu s pravilima struke“ nije bila jasna i izazivala je mnoga pitanja ? Znači li to da dopuštenih 0,30 m mijenjaju temeljne zahtjeve za građevinu i/ili lokacijske uvjete ? Predlažemo sljedeću izmjenu: (1) U članku 19. riječi glavni projekt mijenjaju se u „idejni projekt“. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: (2) Prilikom građenja građevine dopušteno je odstupanje u odnosu na idejni projekt u pogledu vanjske mjere građevine, ukoliko je potreba za tim utvrđena razradom idejnog projekta u pogledu potreba za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, osim u pogledu odstupanja od obveznog građevinskog pravca i najmanje udaljenosti od međe. (3) Odstupanja iz stavka 2. ne mogu biti veća od minimalno potrebnih zbog razlike u odabiru konstruktivnog sustava i sustava toplinske zaštite zgrade. Obrazloženje: Dopušteno odstupanje od glavnog projekta nije opravdano jer glavni projekt po svom sadržaju i obimu bi trebao imati točno definirane sve gabarite, a i dokaze ispunjenja temeljnih zahtjeva i posebnih uvjeta javnopravnih tijela, te nema opravdanog razloga propisivita neargumentirana maksimalna odstupanja. Drugi problem je što se gabarit građevine kao GML datoteka unosi u jedinstveni sustav, a nije propisan ispravak dopušten ovim odstupanjem. S druge strane propisati dopuštena odstupanja od idejnog projekta u pogledu potreba zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevine, prvenstveno debljine toplinske izolacije i debljine konstruktivnog sustava je prihvatljiva, jer se idejnim projektom navedeno ne razrađuje. Članak 6. U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: "(2) Fizička osoba koja je investitor građevine iz 3.b skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.". Stavak 3. briše se. Predlažemo sljedeću izmjenu: U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Fizička osoba koja je investitor građevine za svoje potrebe može sama izraditi projekte potrebne za ishođenje akata propisane ovim Zakonom i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij odgovarajuće tehničke struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu." Obrazloženje: Dopušta se investitorima da kao ovlašteni inženjeri sami projektiraju vlastite građevine ukoliko zadovoljavaju posebne propise. Članak 7. U članku 59. stavku 2. riječi: "zgrada 3. skupine" zamjenjuje se riječima: "3.a i 3.b skupine". KOMENTAR Čl. 59. st. 2. : iza riječi građenja dodati građevine ( gramatički ), iako je stav o detaljiranju skupina 3a i 3b već rečen. Dosad se obaveza stručnog nadzora glede SAMO mehaničke otpornosti i stabilnosti odnosila samo na građevine 3. skupine (iz Pravilnika) ? Sada je taj „blaži“ kriterij ugrozio struku. Kako to pojednostavljuje proceduru ishođenja građevinske dozvole ? Ali zasigurno preskače kontrolu kvalitete gradnje glede drugih temeljnih svojstava građevine iz navedenih kategorija ? Članak 8. Članak 66. mijenja se i glasi: "(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se kao elektronički zapis i potpisuju elektroničkim potpisom. (2) Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv građevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.). (3) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrađuju se tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja, odnosno zamjena njihovih dijelova, osim u propisanom slučaju. (4) Obvezni sadržaj i elemente projekta, način opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, te pravila za ispis projekata i ovjeru ispisa projekata, propisuje ministar pravilnikom.". Članak 9. U članku 68. stavcima 2. i 3. iza riječi: "posebnim uvjetima" stavljaju se zarezi i dodaju se riječi: "uvjetima priključenja". Iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase: "(4) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 2. ovoga članka. (5) Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola sadrži izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu prostornim planom i drugim propisima, uvjetima i pravilima iz stavka 3. ovoga članka.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 67. mijenja se i glasi: Projekti u smislu ovog Zakona razvrstavaju se prema namjeni i razini razrade na: 1. Idejni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Tipski projekt 4. Projekt uklanjanja građevine Iza članka 67. dodaje se naslova Idejni projekt. Članak 68. mijenja se i glasi: (1) Idejni projekt u smislu ovog Zakona je idejni arhitektonski projekt koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole zgrada, te idejni projekt odgovarajuće tehničke struke koji se izrađuje za ishođenje građevinske dozvole drugih građevina. (2) Idejni projekt za ishođenje građevinske dozvole izrađuje se u skladu s uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom, ovim Zakonom, tehničkim propisma i drugim propisima donesenim na temelju ovog Zakona, te pravilima struke. Članak 69. mijenja se i glasi: (1) Izrad idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno, prethodi izrada: 1. Geomehaničkog elaborata 2. Konzervatorskog elaborata 3. Elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (2) Na temelju idejnog projekta, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno za razradu izvedbenog projekta, slijedi izrada: 1. Krajobraznog elaborata 2. Prometnog elaborata 3. Elaborata tehničko-tehnološkog rješenja 4. Elaborata zaštite od požara 5. Elaborata zaštite na radu 6. Elaborata zaštite od buke 7. Projekt racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite 8. Elaborata alternativnih sustava energije 9. Drugog potrebnog elaborata zatraženog od javnopravnog tijela Članak 10. Članak 70. mijenja se i glasi: "(1) Oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata u prostoru prikazuju se u arhitektonskom, odnosno građevinskom projektu određivanjem njihovih lomnih točaka prikazanih u GML formatu na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011) u koju je uklopljena katastarska podloga. (2) Ako se građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola određuje formiranje građevne čestice u prikazu iz stavka 1. ovoga članka mora se navesti broj katastarske čestice koji će dobiti građevna čestica prilikom evidentiranja u katastru. (3) Određivanje lomnih točaka i njihov prikaz u GML formatu, uklop katastarske podloge iz stavka 1. ovoga članka te određivanje broja katastarske čestice iz stavka 2. ovoga članka obavlja ovlašteni inženjer geodezije.". Predlažemo sljedeću izmjenu: Članak 70. stavak (1) mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta zgrade je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje građevna čestica odnosno obuhvat zahvata u prostoru. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru. Članak 11. Članak 71. mijenja se i glasi: "(1) Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina, ovisno o vrsti građevine, određuje se kao trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova određen lomnim točkama prikazanim u GML formatu . (2) Trasa je prostor određen građevinskom dozvolom unutar kojega se smješta linijska građevina. (3) Građevinskom dozvolom za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola trasom se određuje smještaj građevine unutar koridora određenog lokacijskom dozvolom. (4) Građevine za koje se građevinskom dozvolom određuje građevna čestica i obuhvat zahvata u prostoru te način određivanja obuhvata zahvata u prostoru za određene vrste građevina propisuje ministar pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona.". Članak 71. mijenja se i glasi: (1) Sastavni dio idejnog projekta građevine je i geodetski elaborat kojim se utvrđuje trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezini dijelova. (2) Geodetski elaborat izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (3) Na temelju geodetskog elaborata međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje trase, koridora, odnosno površine katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova za gradnju građevine u katastru. Obrazloženje: U idejnom projektu i fazi građevinske dozvole potrebno je utvrditi isključivo točne međe čestice i po potrebi formirati česticu. Upisom GML točaka kako je predloženo izmjenama i dopunama u sustav, prikazuje se građevina koja u naravi još nije izvedena. Upis u katastar i unošenje GML datoteke u sustav predviđa se nakon izgradnje građevine. Članak 12. Članak 72. mijenja se i glasi: "Iznimno od članka 69. stavka 1. ovoga Zakona, glavni projekt za zgradu razvrstanu u 3.b skupinu građevina može sadržavati samo arhitektonski projekt i/ili građevinski projekt.". KOMENTAR Čl. 72. U prekriženom st. 1. tog članka također je stajala rječica „ i/ili “koja dosad nije izazvala tako mnogo uzbuđenja kao u novom čl. 72 iako ni tada , za građevine 3. skupine (Pravilnik), nije imala smisla. Kako se igdje glavni projekt može sastojati od samo jedne knjige ( jedne strukovne odrednice ), osim možda za prometnicu bez infrastrukture ? Koliko knjiga glavnog projekta treba imati npr. bazen ? U kojoj je on skupini ? Ako nije u 3b (a sigurno nije jer nije zgrada !) znači da mora imati više od dviju knjiga ? Minimum od dviju knjiga glavnog projekta je „privilegij“ koji pripada samo 3b skupini ( arhitektonska i građevinska) ? Prema dosadašnjem Zakonu mogao je imati samo jednu knjigu ( 3. skupina – Pravilnik – i/ili ) što je također bilo loše. Rezultat za bazen iz primjera je : s dosadašnje jedne knjige na barem tri knjige glavnog projekta. Ovaj sl