Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Claudia Mašinović | PRIJEDLOG | Mislim da bi se trebalo jako paziti kome se daju ti stanovi... npr. ljudi znaju imati tvrtke sa milijunskom dobiti, kupuju se na ime tvrtke luskuzni auti, a npr. supruge dobivaju stanove kao socijalni slučajevi (u najam) jer su nezaposlene ili negdje druge prijavljene na minimalcu.... | Nije prihvaćen | Važećim Zakonom je isto regulirano na način da uvjete, mjerila i postupak za određivanje reda prvenstva za kupnju stana propisuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ovisno o lokalnim potrebama i prilikama. |
2 | Tin Klanjscek | PRIJEDLOG | Subvencioniranjem kamata za stanove na slobodnom tržištu dokazano se samo dižu cijene stanova na tržištu i otežava se rješavanje stambenog pitanja svih koji nisu u sustavu POSa, a bogate se banke i prodavači precijenjenih stanova. Jedino izgradnja novih stanova snižava cijenu stanova na tržištu - to je poznato ne samo iz dosadašnjih iskustava sa subvencioniranim kreditima, već i iz osnova tržišne ekonomije. Dakle, ako se želi pomoći stanovništvu a ne mešetarima i bankama, sva javna sredstva se trebaju usmjeriti u izgradnju novih stanova pristupačne cijene, a ne u subvencioniranje prodaje precijenjenih nekretnina. Ako država ima višak sredstava koji može uložiti u subvenciju kredita, neka radije to učini dodatnim snižavanjem cijene POSovih stanova pa da sredstva završe u džepu kupca, a ne banke. Sukladno tome, predlažem da se makne mogućnost korištenja javnih sredstava za kupnju stanova van sustava POSa (tj da se onemogući subvencioniranje kredita za kupnju stanova na otvorenom tržištu), te da se uvedu mjere koje bi intenzivirale aktivnosti izgradnje stanova u sustavu POSa (na primjer, da se onemogući sadašnja situacija u kojoj godinama u Zagrebu nije ništa izgrađeno, čime se stvara deficit POSovih stanova, čime se onda opravdava trošenje javnih sredstava za poticaj prodaje precijenjenih nekretnina). | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne propisuje se subvencioniranje kamata već se javnim sredstvima omogućava pomoć pri kupnji stana na slobodnom tržištu na način da se za taj iznos smanjuje dio kredita koje građani uzimaju od poslovne banke |
3 | BRANIMIR JURKOVIĆ | PRIJEDLOG | Izmjene zakona u dobroj vjeri žele spriječiti zlouporabe, ali će onemogućiti mobilnost radnika. Bolje rješenje bi bilo da se razlika koja bi se vraćala APN-u stavlja na zaseban račun sa kojeg bi se moglo povući natrag sredstva u slučaju kupovanja druge nekretnine uz zadržavanje postojeće klauzule na drugoj nekretnini. U konkretnom primjeru osoba A koja živi u Splitu nakon 10 od 30 godina želi prodati stan koji je sufinanciran može navedeni prodati s time da će se ostatak subvencije postaviti na skrbnički račun. Ukoliko u roku od 2 godine osoba želi kupiti drugu nekretninu veće kvadrature (zbog proširenja obitelji) ili u drugom mjestu (prihvatila je posao u Zadru), ima se pravo koristiti tim sredstvima ali i dalje vrijede pravila da se nova nekretnina ne može otuđiti niti iznjamiti pod istim ograničenjimakoja su vrijedila za prvu nekretninu. | Prihvaćen | Omogućit će se prodaja stana u slučaju preseljenja kupca u drugo mjesto stanovanja. |
4 | Agencija za društveno poticanu stanogradnju Grada Rijeke | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRUŠTVENO POTICANOJ STANOGRADNJI, Članak 4. | 1. Prijedlog zakonodavca: izmjena Članka 4., novi Stavak 2 - Stavak ne rješava potencijalnu situaciju da vlasnik stana refinancira svoj kredit u nekoj kreditnoj instituciji i time otplati ukupni preostali iznos dugovanja s kamatom na javna sredstva, čime se oslobađa zabrane davanja u najam stana ili prodaje stana. - Također se postavlja pitanje: da li su kupci koji kupe stan u gotovini u povoljnijem ili povlaštenom položaju s obzirom da oni ne spadaju u kategoriju stanara koji otplaćuju kredit, a na njih se referira ovaj Stavak? 2. Prijedlog zakonodavca: izmjena Članka 4., novi Stavak 3 - Stavak ne rješava pitanje tko je ovlašten i na koji način vršiti kontrolu korištenja stanova, da bi se utvrdilo eventualno korištenje stana suprotno Zakonu. Pitanje je: kako će se u praksi provoditi kontrola? - Da li obveza plaćanja razlike između ugovorene kupoprodajne cijene i utvrđene tržišne vrijednosti nekretnine uspostavlja obvezu prodavatelja da svaki stan u trenutku prodaje da na procjenu tržišne vrijednosti ovlaštenom procjenitelju? Ako je tome tako, nije definirano kojim sredstvima se izrađuje procjena tržišne vrijednosti nekretnine. 3. Prijedlog zakonodavca: izmjena Članka 4. U predloženim novim stavcima 2., 3. i 4 Članka 4 spominje se APN kao subjekt. Pitanje je: što je s ostalim agencijama, primjerice s Agencijom za društveno poticanju stanogradnju Grada Rijeke? | Prihvaćen | Zabrana će se odnositi na stanove kupljenje u Programu POS-a bez obzira na način plaćanja, od APN-a i javnih ustanova. |