Izvješće o provedenom savjetovanju - SAVJETOVANJE O PLANU IMPLEMENTACIJE GARANCIJA ZA MLADE ZA RAZDOBLJE OD 2019. DO 2020. GODINE

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pragma PLAN IMPLEMENTACIJE GARANCIJA ZA MLADE ZA RAZDOBLJE OD 2019. DO 2020. GODINE Poštovani, budući od 2011. radimo u području ranog napuštanja školovanja i podršci osobama u NEET statusu koja obuhvaća i direktan rad s mladima u Pragminu Savjetovalištu za mlade, grupni rad s mladima, predavanja i radionice za mlade i stručnjake; u javnom (medijskom) zagovaranju, analizama, procjenama potreba i predlaganju novih mjera za mlade, kao i umrežavanju s obrazovnim i socijalnim sustavom, predlažemo nekoliko sadržajnih izmjena prijedloga Plana implementacije Garancije za mlade: - iako je ovim dokumentom definiran cilj da se uspostavom Garancije za mlade nastoji „spriječiti ulazak mlade osobe u NEET status“, većina mjera koje su predložene za provedbu i financiranje se odnose na NEET mlade osobe koji su prijavljeni u službenu evidenciju nezaposlenih osoba. Predlažemo izmjene, u području mjera, jasnijeg definiranja ciljanih skupina kod pojedine mjere (nezaposlene/neaktivne), više izvoditelja mjera i snažnije (mjerljivije) pokazatelje, te veća ulaganja u prevenciju i obuhvat mladih koji nisu evidentirani u sustavu zapošljavanja, budući je većina predloženog financiranja usmjerena npr. mjerama pripravništva, stručnog osposobljavanja, samozapošljavanja, javnih radova i zapošljavanja u CISOK-u (više od 300 milijuna kuna). - uvodna analiza je detaljna i izvrsno pokazuje položaj mladih na tržištu rada, no nedostaju podaci o uspješnosti pojedinih mjera - npr. projektu Ministarstva rada i mirovinskog sustava „Uspostava sustava praćenja NEET osoba“; evaluacija rada CISOK-a (temeljem koje bi se definiralo daljnje širenje), evaluacija projekata HZZ-a i partnerstava s organizacijama civilnog društva (kvaliteta partnerstava i dosezi te suradnje) ili evaluacija mjera fiskalnih olakšica za zapošljavanje mladih do 30 godina na neodređeno vrijeme (koji je doseg tih mjera - jesu li doprinijele povećanju broja ugovora na neodređeno vrijeme i u kojim sektorima?). - u tekstu se navodi da „zbog velike razlike u karakteristikama mladih koji se nalaze u riziku od socijalne isključenosti, potreban je angažman brojnih sustava potpore. Stoga je važno koordinirano djelovanje svih dionika na različitim razinama društva i u različitim područjima, a posebice u područjima zapošljavanja i obrazovanja, gdje se javljaju najveći rizici. Kao sve značajniji pružatelji preventivnih usluga i usluga potpore mladima u riziku od socijalne isključenosti javljaju se organizacije civilnog društva. Tu je prije svega važno prepoznati ulogu udruga mladih i za mlade te rad s mladima na lokalnoj razini koji značajno doprinosi razvoju vještina i povećanju zapošljivosti mladih, posebice onih koji su najudaljeniji od tržišta rada“. Nažalost, uloga civilnog društva u provedbi mjera Garancije za mlade u RH je nedovoljno prepoznata i iskorištena – osobito u pružanju preventivnih usluga te povezivanju socijalnih i obrazovnih usluga, sprječavanju socijalne izolacije mladih (osobito mladih s različitim teškićama) i koordiniranom djelovanju. Udruge su tek u pojedinim mjerama suradnici u provedbi mjera iako postoje jasni dokazi o tome da programi udruga nadopunjuju postojeću mrežu socijalnih i obrazovnih usluga, osobito u području dohvata mladih koji trenutno nisu motivirani za uključivanje na tržište rada zbog emocionalnih ili drugih teškoća (npr. obiteljskih ili zdravstvenih problema, neinformiranosti, neprihvatljiva ponašanja ili počinjenja kaznenih ili prekršajnih djela). - U mjerama za povratak u obrazovanje (A 2) potrebno je raditi i na aktivnostima Druge šanse i za mlade koji su odustali od srednjoškolskog obrazovanja te na D 1 - prevenciji preranog napuštanja školovanja kao dio aktivnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja. Navedena mjera bi se trebala provoditi uz podršku organizacija civilnog društva. - U mjerama aktivacije - C 1.3. reformske aktivnosti - navodi se „Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva“ od strane Ureda za udruge Vlade RH, no nejasno je na koji se planirani natječaj ta mjera odnosi i koji je sadržaj tog natječaja u odnosu na NEET skupinu? - predlažemo da se mjera „Obrazovanjem do veće zapošljivosti“ (mjera za A 2.2.) Ministarstva znanosti i obrazovanja redefinira (u kojoj je planirano utrošiti 29 milijuna kuna sufinanciranja autoškola i ustanova za obrazovanje odraslih za stjecanje vozačke dozvole za NEET skupinu; planirani iznos smanjiti na 4 milijuna te usko ciljano utrošiti sredstva za NEET skupinu koja je neaktivna te je potrebna dodatna motivacija za uključivanje u aktivnosti HZZ-a i drugih dionika). Predlažemo da se preostali dio navedenih sredstava prenamijeni u C 2 – inovacije u aktivaciji mladih (povećanje za 15 milijuna kuna) s ciljem povećanja broja projekata koji će doprinijeti većem osnaživanju mladih iz NEET skupine, te C 2.3. osnaživanje udruga mladih i za mlade (povećanje za 10 milijuna kuna) budući su trenutno planirana sredstva od 1,6 milijuna kuna nedovoljna za dugoročni održivi rad s NEET skupinom. Nije prihvaćen Krajnji cilj uspostave Garancije za mlade jest spriječiti ulazak u NEET status izradom tzv. Safety net sustava, odnosno sustava podrške kako se mladi niti u jednom trenutku svoga puta prema tržištu rada ne bi našli prepušteni sami sebi. Taj se sustav podrške polako izgrađuje te podrazumijeva provođenje dugoročnih strukturnih reformi, prvenstveno u sustavu obrazovanja. No, provedba Preporuke Vijeća EU o uspostavi Garancije za mlade, razlog koje je i donošenje ovog dokumenta, uključuje i provedbu brzih mjera kojima će se osobi u statusu NEET ponuditi mogućnost zaposlenja, nastavka obrazovanja ili osposobljavanje u idealnom roku od 4 mjeseca od trenutka izlaska/napuštanja obrazovanja ili prestanka radnog odnosa. Preporuka podrazumijeva registraciju mladih pri „pružatelju usluga Garancije za mlade“ iz razloga što se na tom mjestu mladima može pružiti čitav niz specijaliziranih usluga (tzv. „one-stop-shop“) te postoji izgrađen i uhodan sustav podrške, a za što je većina država članica EU odabrala postojeće javne zavode za zapošljavanje (tj. kod nas, Hrvatski zavod za zapošljavanje). Nadalje, Republika Hrvatska u odnosu na druge države članice ima ispodprosječan broj neaktivnih NEET osoba, odnosno mladi kojima je potrebna podrška većinom se prijavljuju u evidenciju Zavoda. Stoga je većina mjera i usmjerena na mlade koji su evidentirano nezaposleni. Sustav prepoznavanja neaktivnih mladih osoba uspostavljen je tek 2018. godine provedbom ESF projekta „Uspostava sustava praćenja NEET osoba“, temeljem koje je nastalo dokument naziva „Analiza stanja i preporuke za razvoj daljnjih aktivnosti za mlade u NEET statusu“, dostupan na poveznici: https://www.eizg.hr/userdocsimages//projekti/neet_studija.PDF). Navedena poveznica dostupna je u fusnoti na stranici 8. Plana implementacije, no istu na žalost nije bilo moguće prikazati na stranici e-Savjetovanja. Na temelju navedene analize, učinjena je još jedna, čiji su rezultati pristigli tek krajem veljače 2019. godine te stoga o istoj nije bilo moguće govoriti u okviru ovog Plana implementacije. Navedena analiza proučava dostupnost podrške upravo neaktivnim NEET osobama i poslužit će kao podloga za razvoj mjere C.2.2. Inovacije u aktivaciji mladih (stranica 29. Plana implementacije). Za provedbu mjere C.2.2. izdvojeno 30 milijuna kuna na razdoblje od dvije godine i to za podršku radu svih lokalnih dionika (uključujući organizacije civilnoga društva) za razvoj inovativnih pristupa u pružanju podrške neaktivnim mladima. Na taj način udruge civilnoga društva će se poticati upravo na preuzimanje uloge pružanja potpore mladima u riziku od socijalne isključenosti. Uspješnost mjera evaluira se periodično, tj. u ciklusima – u travnju ove godine bit će dovršena evaluacija mjera provedenih u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih (tzv. YEI sredstva) te ESF-a u okviru provedbe Garancije za mlade. Ista će biti objavljena na stranicama Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, kao i stranicama Garancije za mlade (www.gzm.hr). U odnosu na provedbu fiskalne olakšice, u 2018. godini po prvi je puta u dobnoj skupini mladih od 15-29 više bilo onih osoba koje su zaposlene na neodređeno. Navedeni podatak nije ušao u tekst Plana implementacije jer u trenutku izrade taj podatak nije bio dostupan te će biti iskazan u okviru Izvješća o provedbi Plana implementacije u 2018. godini, izrada kojeg se očekuje u svibnju 2019. Završno, napominjemo kako sredstva za ukupnu provedbu ovog Plana implementacije ne dolaze iz jednog izvora te stoga nije moguće vršiti prenamijene po projektima na način kako predlažete. Naime, svaki projekt odnosno mjeru, planira tijelo koje je nositelj te mjere, a u okviru zadanih limita državnog proračuna koji se odnosi na aktivnosti tog tijela i sukladno strateškom dokumentu temeljem kojeg je mjera ili projekt planiran (isto je obrazloženo u dijelu „O planu implementacije“). Slijedom navedenog, podsjećamo kako su u planu iskazani samo troškovi za provedbu pojedinog projekta ili mjere u dvogodišnjem razdoblju te će za pojedine mjere sredstva biti osigurana u sljedećem dvogodišnjem razdoblju provedbe Plana implementacije.
2 Antonijo Tišljar PLAN IMPLEMENTACIJE GARANCIJA ZA MLADE ZA RAZDOBLJE OD 2019. DO 2020. GODINE Ovo je hvale vrijedan plan za mlade. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Hvala!