Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu Akcijskog plana za 2019. i 2020. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Gong | Integritet unutar političkog sustava i uprave, Jačanje integriteta i odgovornosti nositelja javnih funkcija u svim granama vlasti | Predsjedništvo Hrvatskog sabora još je u srpnju 2017. uputilo na razmatranje Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav prijedlog da se prije početka jesenskog zasjedanja Sabora održi sjednica Odbora na kojoj bi se utvrdio Prijedlog kodeksa o etičkom postupanju zastupnika u Hrvatskom saboru i uputio Hrvatskom saboru na donošenje. Na sjednici Predsjedništva, održanoj 7. rujna 2017. godine, Predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav izvijestio je da će se o predmetnom Nacrtu raspravljati zajedno s Prijedlogom izmjena i dopuna Poslovnika HS-a. Izmjene i dopune poslovnika donesene su u ožujku prošle godine, Nacrt prijedloga kodeksa očigledno postoji pa nije jasno zašto bi se na njegovo donošenje trebalo čekati 2020. godinu. | Nije prihvaćen | Rok za provedbu navedene aktivnosti određen je od strane nadležnog nositelja, a sukladno određenom planu rada. |
| 2 | Gong | Integritet unutar političkog sustava i uprave, Jačanje transparentnosti izbornih kampanja i regulacija financiranja referendumskih kampanja | Sustav informatičkog nadzora financiranja redovnih političkih aktivnosti i predizborne promidžbe već postoji, Zakon koji njegovu uporabu čini obveznom za sve dionike nad kojima DIP provodi nadzor sutra će vjerojatno biti izglasan u Saboru, a ove godine održat će se izbori za Europski parlament i predsjednički izbori pa nije jasno zašto bi se s objavom financijskih izvješća čekalo do II. kvartala 2020., posebno kad Zakon koji je u završnoj proceduri propisuje objavu svih izvješća u roku 24 sata nakon zaprimanja, odnosno prvi radni dan nakon zaprimanja izvješća. | Primljeno na znanje | Člankom 97. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“ br. 29/19) (dalje: novi Zakon o financiranju) predviđeno je da se godišnji financijski izvještaji političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih vijećnika za 2018. godinu, zajedno s prilozima, sastavljaju i dostavljaju Državnom uredu za reviziju i Državnom izbornom povjerenstvu i objavljuju u skladu s odredbama Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (»Narodne novine«, br. 24/11., 61/11., 27/13., 48/13. – pročišćeni tekst, 2/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 96/16. i 70/17.) (dalje stari Zakon o financiranju). Prvi godišnji financijski izvještaji, zajedno s prilozima, koji se sastavljaju i dostavljaju Državnom uredu za reviziju i Državnom izbornom povjerenstvu u skladu s odredbama novog Zakona o financiranju odnose se na izvještajno razdoblje od 1. siječnja 2019. Godišnji financijski izvještaji za 2019. godinu podnose se sukladno čl. 52. novog Zakona o financiranju u roku od 60 dana od dana isteka izvještajnog razdoblja tj. najkasnije do 1. ožujka 2020. te će do pune primjene aplikacije za godišnja financijska izvješća doći u drugom kvartalu 2020. godine kao što je navedeno u Nacrtu Akcijskog plana. Članak 101. novog Zakona o financiranju navodi da stupanjem na snagu istog prestaje važiti stari Zakon o financiranju. Iz navedenog proizlazi da se novi Zakon o financiranju primjenjuje na nadzor financiranja izborne promidžbe na svim izborima koji su raspisani nakon stupanja na snagu novog Zakona o financiranju. Stoga će do objave financijskih izvještaja subjekata nad kojima Državno izborno povjerenstvo provodi nadzor financiranja izborne promidžbe doći u skladu s novim Zakonom o financiranju (u strojno čitljivom i otvorenom obliku na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva) i prije isteka roka predviđenog u Nacrtu akcijskog plana. Slijedom iznijetog, Državno izborno povjerenstvo smatra da naznačeni rok kao krajnji trenutak ispunjenja Aktivnosti iz Nacrta akcijskog plana ne treba mijenjati jer Državno izborno povjerenstvo postupa na način i u rokovima propisanim mjerodavnim propisima te se navedeni rok iz Nacrta akcijskog plana zasigurno neće prekoračiti. |
| 3 | Gong | Integritet unutar političkog sustava i uprave, Regulacija lobiranja u Republici Hrvatskoj | Još u prosincu 2017. na okruglom stolu održanom u Ministarstvu pravosuđa zaključeno je kako postoji potreba zakonskog normiranja lobiranja u cilju jačanja transparentnosti u procesu formiranja javnih politika te odgovornosti u donošenju političkih odluka, a što bi osnažilo povjerenje građana u rad javnih tijela. Nije jasno zašto bi se na nacrt normativnog okvira moralo čekati do kraja sljedeće godine. | Primljeno na znanje | Rok za provedbu navedene aktivnosti određen je sukladno mogućnostima djelovanja postojećih administrativnih kapaciteta u odnosu na potrebu intenziviranja kadrovskih i organizacijskih priprema u kontekstu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije. |
| 4 | HP-Hrvatska pošta d.d. | Javna nabava, Jačanje i unapređenje antikorupcijske i etičke edukacije stručnih osoba naručitelja i ponuditelja | U odnosu na navedeni cilj jačanja administrativnih kapaciteta i odgovornosti kod stvaranja obveza u javnoj nabavi i kod financijskih obveza, predlažemo da se uzme u obzir dodavanje mjere koja se odnosi na obvezu stručnog usavršavanja ponuditelja te propisivanje obveze da isti ima zaposlenu minimalno jednu osobu koja ima važeći certifikat iz javne nabave. | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog nije prihvatljiv jer bi se njegovom implementacijom nametnuo dodatan administrativni teret gospodarskim subjektima (ponuditeljima) u postupcima javne nabave. Osim toga, obveza primjene Zakona o javnoj nabavi tj. provođenja postupaka javne nabave je na naručiteljima (a ne na gospodarskim subjektima) pa shodno tome samo oni imaju obvezu certificirati službenike koji obavljaju poslove javne nabave. |
| 5 | Gong | Uloga organizacija civilnog društva, građana i medija u suzbijanju korupcije, Jačanjesposobnosti organizacija civilnog društva za aktivan doprinos provedbi antikorupcijskih mjera | Gong je zatražio od Vladina Ureda za udruge da povuče i promijeni uvjete 85 milijuna kuna vrijednog antikorupcijskog natječaja Europskog socijalnog fonda (ESF) u sklopu kojeg se udrugama provedba projekata uvjetuje partnerstvom sa čelnicima gradova, općina ili županija u kojima žele raditi protiv korupcije. Gong je upozorio da se radi o problematičnom uvjetu jer udruge stavlja u sukob interesa, koji je time institucionaliziran i onemogućava ostvarivanje svrhe natječaja. Od Ureda za udruge tražili smo da u raspodjelu europskog novca krene tek nakon e-savjetovanja, koje je u ovom slučaju zaobiđeno bez ikakvog objašnjenja. Ovdje se zapravo radi o objedinjena dva najavljena natječaja: suradnja NGO i JL(R)S za participativno upravljanje proračunskim procesima i praćenje postupaka javne nabave te drugog natječaja koji se odnosi na suzbijanje korupcije i sprječavanja sukoba interesa i u kojem suradnja s JL(R)S uopće nije bila predviđena. | Primljeno na znanje | Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske objavio je 7. prosinca 2018. godine Poziv „Suradnja organizacija civilnoga društva i lokalnih vlasti na prevenciji korupcije i sukoba interesa u provedbi javnih politika“. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, konkretnije provođenje e-Savjetovanja, sukladno Smjernicama za ESF 2014. – 2020., nije obavezan postupak tijekom pripreme Poziva na dostavu projektnih prijedloga. Prema dostupnim informacijama, od 25 Poziva raspisanih tijekom 2017. i 2018. godine, e-Savjetovanje je provedeno tek za njih 11, odnosno nije provedeno za ukupno 14 Poziva. Napominjemo kako su Ured za udruge i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva tijekom siječnja 2019. organizirali radionice podrške prijaviteljima na Poziv u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci, s dodatnom mogućnosti praćenja radionice i postavljanja pitanja putem prijenosa uživo. Na radionicama su pojašnjena svrha i uvjeti prijave na Poziv. Između ostalog, Pozivom je definirano da ukoliko lokalna organizacija civilnoga društva procjeni da nema dovoljno kapaciteta i stručnog znanja, omogućeno je angažiranje pridruženog partnera odnosno organizacije civilnoga društva s većim iskustvom u borbi protiv korupcije, a koja ne mora nužno biti iz mjesta u kojem se projekt provodi. U natječaju „Suradnja organizacija civilnoga društva i lokalnih vlasti na prevenciji korupcije i sukoba interesa u provedbi javnih politika“ je, između ostalog, naglašeno kako je borba protiv korupcije osnovni preduvjet za razvoj otvorenog i demokratskog društva. Jedno od horizontalnih ciljeva strateških područja borbe protiv korupcije, u skladu sa Strategijom suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine (NN 26/15), je područje lokalne i područne (regionalne) samouprave. Strategijom je također naglašeno jačanje uloge i suradnje s civilnim društvom u području suzbijanja korupcije. Civilno društvo ima važnu ulogu u kontroli i prevenciji korupcije. Poticanje uključivanja građana, medija i civilnoga društva u prepoznavanju i praćenju koruptivnih rizika javnih politika ujedno pomažu tijelima javne vlasti da djeluju odgovornije, transparentnije te, u konačnici, utječu na smanjenje korupcije. Resursi kojima raspolažu organizacije civilnoga društva komplementarne su resursima i mehanizmima koje su na raspolaganju tijelima javne vlasti, a ovim Pozivom želi se učvrstiti suradnja ova dva sektora u izgradnji učinkovitih mehanizama borbe protiv korupcije. Slijedom gore navedenog obvezno partnerstvo je nužno kako bi jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave učinkovito krenule u borbu protiv korupcije. Iz analize europske prakse, objavljenoj u dokumentu „Anti-Corruption report“, vidljivo je kako su obvezno partnerstvo u prevenciji korupcije uvele i najrazvijenije zemlje članice EU, kao jednu vrstu integrity pacta. Postavljanje organizacija civilnoga društva u ulogu isključivo vanjskog promatrača, dovelo bi do zatvaranja lokalnih institucija prema organizacijama civilnoga društva, kao i stvaranje međusobnog animoziteta. Također ukoliko lokalna organizacija civilnog društva smatra da nema dovoljno stručnog znanja , omogućeno je angažiranje pridruženog partnera tj. organizacije civilnog društva koja posjeduje veće iskustvo u borbi protiv korupcije , a ne mora nužno biti sa područja na kojem se provodi projekt. Bez partnerskih odnosa nema uspješnog i održivog razvoja društva i zajednice. |
| 6 | Gong | Uloga organizacija civilnog društva, građana i medija u suzbijanju korupcije, Unaprjeđivanje transparentnosti financiranja medija (posebice u odnosu na Agenciju za elektroničke medije tijela lokalne i područne (regionalne)samouprave) | Pored navedenog, u cilju jačanja transparentnosti financiranja medija iz lokalnih, ali i državnog proračuna, podatke o proračunskim sredstvima koja mediji primaju trebalo bi objaviti u zajedničkom registru tako da budu lako pretraživi i u otvorenom formatu prikladnom za ponovnu uporabu. | Primljeno na znanje | U izradi je novi prijedlog Zakona o elektroničkim medijima te će se prilikom izrade voditi računa i o predmetnom prijedlogu, a u cilju jačanja transparentnosti financiranja medija. |
| 7 | Gong | Pravosuđe, Unaprjeđenje sustava provjere imovinskih kartica pravosudnih dužnosnika | Kada će imovinske kartice pravosudnih dužnosnika biti objavljene na način da budu dostupne javnosti, koji će podaci biti dostupni i u kojem formatu? | Primljeno na znanje | Mrežna aplikacija za podnošenje imovinskih kartica pravosudnih dužnosnika je u punoj uporabi te je trenutno u procesu postupak podnošenja imovinskih kartica elektroničkom putem. Imovinske kartice pravosudnih dužnosnika bit će javno dostupne nakon dovršetka postupka podnošenja putem aplikacije. Podaci o imovini pravosudnih dužnosnika te njihovih bračnih, izvanbračnih drugova odnosno životnih partnera i maloljetne djece, izuzev podataka zaštićenih propisima o zaštiti osobnih podataka, objavit će se putem mrežne aplikacije za podnošenje imovinskih kartica. |
| 8 | Ured pučke pravobraniteljice | Pravosuđe, Jačanje sustava prijave koruptivnog ponašanja i uređenje zakonskog okvira za zaštitu zviždača | Donošenjem Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti („Narodne novine“ broj 17/19; dalje: Zakon) trebala bi biti ostvarena jedna od mjera predviđenih Strategijom suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine u prioritetnom području pravosuđa. Međutim, osim što je, sukladno planiranom, u formalnom smislu uređen zakonski okvir za zaštitu zviždača, nisu stvoreni preduvjeti za njegovu implementaciju u praksi i to usprkos činjenici da se radi o Zakonu koji je od iznimne važnosti, kako za zaštitu prava pojedinaca koji se odvaže na prijavu koruptivnih radnji i drugh nepravilnosti, tako i za borbu protiv korupcije u cjelini. Naime, predmetnim je Zakonom instituciji Pučkog pravobranitelja povjeren novi mandat nadležnog tijela za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti čija će provedba zahtijevati posebna znanja i vještine te specifičan pristup i način rada koji će posljedično, uz već postojeće mandate, zahtijevati i dodatne materijalne i ljudske resurse. Međutim, kao što smo već nebrojeno puta do sada ukazivali, za provedbu Zakona predviđeno je tek 200.000,00 kn za 2019. godinu, i to isključivo i samo za edukaciju i promociju Zakona, kao da su to jedine ovlasti koje institucija njime dobiva. Isti iznos predviđen je i za 2020. i 2021. godinu. Sasvim je jasno kako su navedena financijska sredstva apsolutno nedostatna za obavljanje nove zadaće institucije te šalju poruku kako se zaštiti prijavitelja nepravilnosti, ali i općenito borbi protiv korupcije, u stvarnosti neće posvetiti ozbiljna pažnja te da je donošenje Zakona samo formalnost koju neće biti moguće provesti u praksi. Nadalje, iako pozdravljamo planirane aktivnosti provedbe edukacije sudaca na temu učinkovite zaštite prijavitelja nepravilnosti kao i senzibilizacije javnosti na prijavljivanje koruptivnog ponašanja od strane Ministarstva unutarnjih poslova, iste su predviđene tek za IV. kvartal 2020. godine, dok Zakon stupa na snagu već u srpnju ove godine. Osim toga, te aktivnosti nisu dostatne za ostvarenje cilja jačanja sustava prijave koruptivnog ponašanja i uređenja zakonskog okvira za zaštitu zviždača, jer istima nisu obuhvaćene sve interesne skupine. Stoga je u cilju osiguranja učinkovite i sveobuhvatne zaštite zviždača aktivnostima iz Akcijskog plana potrebno obuhvatiti i edukacije sljedećih dionika: 1. povjerljivih osoba (odgovornih za provedbu postupka prilikom unutarnje prijave nepravilnosti), 2. poslodavaca iz članka 3. Zakona, koji imaju obveze iz članka 17. istog Zakona, 3. radnika, kako onih zaposlenih kod poslodavaca iz članka 3. Zakona, tako i ostalih radnika, 4. ovlaštenih tužitelja za podnošenje optužnog prijedloga za prekršaje iz članaka 31. do 34. Zakona. Povjerljive osobe Adekvatna i kontinuirana edukacija povjerljivih osoba i njihovih zamjenika je iznimno bitna za učinkovito funkcioniranje postupka unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti kako bi isti mogli pravovremeno, ispravno i učinkovito postupati prilikom unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, zaštititi prijavitelje nepravilnosti, ali i sebe, od nezakonitih (pokušaja) utjecaja poslodavca na svoj rad. Nažalost, praksa nerijetko ukazuje na neučinkovito postupanje povjerenika za zaštitu dostojanstva radnika, zbog njihovog nedostatnog stručnog znanja kao i zbog njihove ovisnosti i podložnosti utjecajima poslodavaca, što bi nam trebalo poslužiti kao primjer kako u samome početku primjene Zakona maksimalno moguće prevenirati takve situacije i kod postupanja povjerljivih osoba. Poslodavci Potrebno je provoditi kontinuirane edukacije poslodavaca o zakonskom okviru zaštite prijavitelja nepravilnosti, kako bi ih se upoznalo s njihovim obvezama iz članka 17. Zakona, ali i preveniralo slučajeve opstruiranja rada povjerljivih osoba i počinjenja prekršaja iz članka 31. i 32. Zakona. Dosadašnja praksa postupanja pučkog pravobranitelja u suzbijanju diskriminacije pokazala je da dio poslodavaca nije bio svjestan zakonskih odredbi koje se odnose na zabranu diskriminacije, što je rezultiralo njihovom povredom. Neznanje o pravima i obvezama koje proizlaze iz Zakona zasigurno će kod dijela poslodavaca dovesti do nezakonitog postupanja, što se može barem djelomično prevenirati njihovom pravovremenom edukacijom. Radnici Treća ciljana skupina u odnosu na koju bi trebalo jačati sustav prijave koruptivnog ponašanja jesu radnici koje bi kroz edukacije trebalo upoznati s njihovim pravima iz Zakona te im ujedno podići svijest o nužnosti prijavljivanja nepravilnosti. Obzirom na brojnost radnika kojima bi trebalo osigurati takvu edukaciju, ista se može provoditi u kombinaciji on-line priručnika i/ili godišnjih edukacija/seminara organiziranih od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava (i eventualno Ministarstva uprave te Ministarstva pravosuđa) i/ili relevantnih organizacija civilnog društva/sindikata, a koja edukacija se nakon osposobljavanja povjerljivih osoba eventualno može djelomično prenijeti i na njih. Dakle, kao što je aktivnostima pod točkama 98.-101. predviđeno poduzimanje niza radnji radi podizanja razine svijesti među mladima o nužnosti preveniranja i suzbijanja korupcije, čiji su nositelji Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Povjerenik za informiranje i Ministarstvo pravosuđa, jednako tako bi trebalo poduzeti edukativne aktivnosti u odnosu na radnike, koje bi bile proširene i na odredbe Zakona. Promotivni materijal i medijska kampanja jesu pozitivne aktivnosti za senzibilizaciju javnosti na prijavljivanje koruptivnog ponašanja, ali nisu dostatni za bolje upoznavanje radnika o njihovim pravima, kao i povjerenika te poslodavaca o njihovim obvezama prilikom provedbe Zakona. Ovlašteni tužitelji Osim pučkog pravobranitelja, koji je kao ovlašteni tužitelj istaknut u članku 36. Zakona, nužno je i ostale ovlaštene tužitelje (članak 109. Prekršajnog zakona) educirati o učinkovitoj zaštiti prijavitelja nepravilnosti, kao što je to točkom 64. aktivnosti Akcijskog plana predviđeno u odnosu na sudce. U protivnome je upitna učinkovita primjena prekršajnih odredbi Zakona obzirom se pokretanje prekršajnih postupaka ne može u cijelosti prebaciti na instituciju Pučkog pravobranitelja. Člankom 35. Zakona podnošenje optužnog prijedloga od strane pučkog pravobranitelja regulirano je kao mogućnost, a ne i obveza, što znači da optužne prijedloge trebaju podnositi (i) ostali ovlašteni tužitelji, naročito obzirom na kapacitete pučkog pravobranitelja kojem nisu dodijeljena financijska sredstva povodom proširenja mandata kao vanjskog tijela nadležnog za zaštitu prava prijavitelja nepravilnosti. Stoga je upitna mogućnost pučkog pravobranitelja da uopće učinkovito provodi postupak vanjskog prijavljivanja nepravilnosti, a kamoli još i podnosi optužne prijedloge, što je dodatno podložno kriterijima strateške litigacije, formiranim od strane pučkog pravobranitelja. Slijedom navedenoga, edukacija isključivo sudaca nije dovoljna za učinkovito uređenje okvira za zaštitu prijavitelja nepravilnosti i jačanje sustava prijave koruptivnog ponašanja, obzirom je time obuhvaćen samo jedan segment Zakona, a to je sankcioniranje počinitelja te pružanje sudske zaštite i satisfakcije radniku nakon što su mu već povrijeđena prava, i to kroz prekršajni, građanski ili drugi sudski postupak. Bez provedbe aktivnosti namijenjenih edukaciji ostalih navedenih dionika, izostaje učinkovita primjena Zakona i ispunjenje preventivne uloge akcijskog plana. Jednako tako bez osiguranja dostatnih materijalnih i ljudskih kapaciteta instituciji pučkog pravobranitelja, ozbiljno se dovodi u pitanje mogućnost njezinog postupanja po novome mandatu. | Nije prihvaćen | Zakon o prijaviteljima nepravilnosti donesen u veljači 2019. godine predviđa kanale za prijavljianje nepravilnosti te uspostavlja sustav zaštite zviždača. Kao što je i predlagatelj komentara istaknuo za provedbu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti predviđeno je 200.000,00 kn za 2019., 2020. i 2021. godinu, a ista sredstva kao što je i navedeno, među ostalim odnose se na edukaciju i promociju Zakona. Ističemo da institucija pučkog pravobranitelja u okviru djelokruga svojih poslova organizira javne tribine, okrugle stolove, rasprave i savjetovanja vezano uz promicanje ljudskih prava te surađujem sa širokim krugom dionika od drugih tijela javne vlasti, organizacija civilnog društva, akademske zajednice, medija itd. (Poslovnik pučkog pravobranitelja, čl. 11. (NN 99/13, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_99_2250.html)). S obzirom da je zadaća Pučkog pravobranitelja promicanje ljudskih prava ovdje ističemo da su u Ustavu Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) sadržane odredbe za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao što su pravo na pristup informacijama, sloboda mišljenja i izražavanja misli te vladavina prava, a pravo na prijavljivanje nepravilnosti odnosno „zviždanje“ proizlazi upravo iz tih prava. Stoga je razvidno da pučki pravobranitelj u okviru svojih već postojećih poslova te surađujući s relevantnim dionicima može raditi na promicanju Zakona, edukaciji navedenih dionika (1. povjerljivih osoba tj. odgovornih za provedbu postupka prilikom unutarnje prijave nepravilnosti, 2. poslodavaca iz članka 3. Zakona, koji imaju obveze iz članka 17. istog Zakona, 3. radnika, kako onih zaposlenih kod poslodavaca iz članka 3. Zakona, tako i ostalih radnika, te 4. ovlaštenih tužitelja za podnošenje optužnog prijedloga za prekršaje iz članaka 31. do 34. Zakona) te stoga nije potrebno u Akcijskom planu navoditi još dodatne aktivnosti. Ujedno ističemo da će već predložene aktivnosti provedbe edukacije sudaca na temu učinkovite zaštite prijavitelja nepravilnosti kao i senzibilizacije javnosti na prijavljivanje koruptivnog ponašanja od strane Ministarstva unutarnjih poslova, također pridonijeti edukaciji svih relevantnih dionika kako bi zaštita prijavitelja nepravilnosti tj. „zviždača“ bila što učinkovitija. Vezano uz predviđene rokove za provedbu istih (IV. kvartal 2020. godine) ističemo da će se navedene aktivnosti vjerojatno početi provoditi i prije predviđenog roka, kako bi s obzirom na pokazatelje provedbe bile uspješno provedene u navedenom roku. Ističemo da je i samim Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti predviđena mogućnosti da prijavitelj nepravilnosti podnese prijavu i izravno tijelima ovlaštenim na postupanje prema sadržaju prijave sukladno posebnim zakonima i uspostavljenim sustavima otkrivanja i postupanja po nepravilnostima. Ta tijela kao npr. Inspektorat rada ili Ministarstvo financija već imaju osposobljene kadrove koji će ujedno moći i učinkovito zviždačima pružiti zaštitu. Ako prijavitelji nepravilnosti odnosno zviždači ne budu na odgovarajući način zaštićeni u postupcima unutarnjeg ili vanjskog prijavljivanja mogu podnijeti nadležnim sudovima tužbe za naknadu pretrpljene štete koji će onda i meritorno odlučiti o njihovoj pravnoj stvari. S obzirom da se radi o novom zakonodavnom uređenju zaštite „zviždača“ koje stupa na snagu 1. srpnja 2019. godine, u ovom trenutku nije bilo mogućei definirati točan broj poslodavaca kao i povjerljivih osoba na koje bi se Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti primjenjivao pa stoga nije bilo moguće niti predvidjeti točan iznos financijskih sredstava koja bi bila potrebna za provedbu ovog Zakona. Nastavno na navedeno, a uzimajući u obzir metodologiju izrade Akcijskog plana, zaključno se ističe da prijedlogom nisu dovoljno razrađene predložene aktivnosti u smislu da nije razvidno tko bi bili nositelji i sunositelji istih, u kojem razdoblju bi se provodile iste aktivnosti te koji bi bili indikatori za provedbu navedenih aktivnosti. |
| 9 | Gong | Javne financije, Uspostava automatizirane obrade transakcija i osoba radi ubrzanja poslovnih procesa Ureda za sprječavanje pranja novca | Registre stvarnih vlasnika tvrtki sve zemlje članice EU trebale bi objaviti do kraja 2019. godine, kako stoji u revidiranoj Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća o prevenciji korištenja financijskih sustava za pranje novca i financiranje terorizma. | Primljeno na znanje | Rok za provedbu aktivnosti Registra stvarnih vlasnika tvrtki uskladit će se s odredbama Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji se nalazi u zakonodavnoj proceduri u Hrvatskom saboru, a kojim je između ostaloga propisano i uvođenje javnog pristupa podacima iz Registra stvarnih vlasnika od 1. siječnja 2020. Sukladno tome, izmjenjen je rok provedbe navedene aktivnosti u Nacrtu Akcijskog plana. |
| 10 | Kristijan Grđan | Posebni ciljevi za prioritetna (sektorska) područja, Zdravstvo | Predlažem dodati mjere namijenjene suzbijanju korupcije u sustavu zdravstva, naročito primanja mita te jasnog razgraničenja javnih i privatnih usluga. Korupcija u zdravstvu je i dalje visoko prisutna, zdravstveni radnici i otvoreno traže od pacijenata mito, a dvostruki položaj liječnika u privatnom i javnom zdr. sektoru omogućava prelijevanje pacijenata u privatne zdravstvene ustanove. Svi ovi modaliteti nisu nepoznati, a opet, mjere za suzbijanje korupcije u ovakvim oblicima se uopće ne navode u ovom dokumentu! | Nije prihvaćen | Aktualni strateški okvir u području borbe protiv korupcije fokusiran je na jačanje kapaciteta antikorupcijskog mehanizma u Republici Hrvatskoj te upravljanje korupcijskim rizicima u identificiranim kritičnim područjima. U okviru njegove provedbe nastavlja se davati puna važnost represivnom djelovanju na kaznena djela korupcije i dodatnom snaženju zakonskih regulacija, ali i nameće imperativ daljnjeg jačanja i nastavak primjene preventivnih antikoruptivnih mehanizama kroz neophodna jačanja učinkovitosti, transparentnosti i stručnosti u radu odgovornih javnih institucija, snažnije koordinacije antikorupcijskih napora te izgradnje integriteta i odgovornosti osoba na javnim funkcijama. U skladu s tim, sve određene mjere i planirane aktivnosti ovog Akcijskog plana u strateškom sektorskom području zdravstva usmjerene su na sprječavanje korupcije u području javnog zdravstva. |
| 11 | Kristijan Grđan | Zdravstvo, Jačanje kontrolnih mehanizama na svim razinama unutar zdravstvenog sustava | U cilju provedbe mjere pod toč. 93. smatram da bi HZZO trebao poraditi na transparentnosti u svezi pokrivanja troškova specijalističkih pregleda te poraditi na informiranju javnosti, naročito pacijenata, o ugovornim uslugama koje se mogu pokrivati na teret sredstava HZZO-a. Naime, u pojedinim zdravstvenim ustanovama prevladava praksa da zbog nedostatka liječnika specijalista ili njihove spriječenosti da pregledavaju naručene pacijente, usluge specijalističkih pregleda obavljaju liječnici specijalizanti. Na taj način, zdravstvene ustanove pribavljaju sredstva koja bi inače mogla pribaviti samo pružanjem specijalističke zdravstvene zaštite, a posljedično trpe i pacijenti jer ne primaju odgovarajuće zdravstvene usluge. Takva praksa zdravstvenih ustanova vidljiva je u granama sa deficitom liječnika specijalista, kao npr. u neurokirurgiji. | Primljeno na znanje | Hrvatski zavod za zdravstveno redovno provodi kontrole prema ugovornim zdravstvenim ustanovama, a u provedbi rečenih kontrola obuhvaćena je kontrola svih troškova namijenjenih za plaćanje ugovorene zdravstvene zaštite namijenjene osiguranim osobama Zavoda. Nadalje navodimo da su liste čekanja objavljene na mrežnim stranicama zdravstvenih ustanova radi transparentnosti i lakšeg snalaženja za pacijente. |
| 12 | Kristijan Grđan | Zdravstvo, Transparentno i učinkovito upravljanje listama čekanja | Predlažem dodati novu toćku sa mjerom izrade normativnog okvira za sankcioniranje pacijenata koji ne otkažu zakazani pregled, pretragu ili zahvat. Raširena je praksa da se pacijenti naručuju na više mjesta radi primanja iste zdravstvene usluge, ali da ne otkazuju te termine ukoliko negdje drugdje prime zdr. uslugu ili od nje odustanu. Sankcioniranje bi se moglo urediti na način da se pacijentu uvjetuje da ukoliko u predviđenom roku ne otkaže zakazani termin za medicinsku uslugu, mora platiti određeni paušalni iznos kao naknadu za izgubljeni termin. | Nije prihvaćen | Predloženi provedbeni dokument izrađen je na temelju prijedloga antikoruptivnih aktivnosti s ciljem upravljanja korupcijskim rizicima i jačanja preventivnih antikoruptivnih mehanizama u prioritetnim područjima definiranim Strategijom suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine („Narodne novine“, broj 26/2015). U predloženoj mjeri nije razvidan direktan antikorupcijski učinak te se sukladno tome ne nalazi u relevantnom području intervencije predloženog provedbenog dokumenta. |