Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o nacrtu prijedloga Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | MIRNA MAZIJA | UREDBA O EKOLOŠKOJ MREŽI I NADLEŽNOSTIMA JAVNIH USTANOVA ZA UPRAVLJANJE PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE, Prilog III. Dio 4. - Posebna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (PPOVS) | Za područje HR5000020 Nacionalni park Plitvička jezera potrebno je kao ciljnu vrstu dodati vrstu Mannia triandra na temelju reference Alegro, A., Šegota, V., Rimac, A., Kiebacher, T., Prlić, D., Sedlar, Z., Vuković, N. & Papp, B. 2019. New and noteworthy bryophyte records from Croatia. Cryptogamie, Bryologie 40 (2): 5-13. (http://sciencepress.mnhn.fr/fr/periodiques/bryologie/40/2) | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća |
| 2 | Vida Zrnčić | UREDBA O EKOLOŠKOJ MREŽI I NADLEŽNOSTIMA JAVNIH USTANOVA ZA UPRAVLJANJE PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE, Prilog III. Dio 2. - Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) | U Prilogu III. Dio 2. POVS za područje HR3000001 Limski kanal potrebno je dodati vrste južni potkovnjak (Rhinolophus euryale) i riđi šišmiš (Myotis emarginatus), kao ciljne vrste s obzirom na rezultate istraživanja provedenog tijekom 2018. godine. Referenca: Zrnčić V., Malenica M., Tvrtković N. (2018): Monitoring šišmiša Roumualdove špilje tijekom 2018. godine. Društvo za zaštitu prirode Natura. Dokumentacija je poslana u MZOE . | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća |
| 3 | Udruga Biom | UREDBA O EKOLOŠKOJ MREŽI I NADLEŽNOSTIMA JAVNIH USTANOVA ZA UPRAVLJANJE PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE, Prilog III. Dio 1. Područja očuvanja značajna za ptice (POP) | Predlažemo da se u POP-ovima Gorski kotar i sjeverna Lika te Velebit doda bjeloglavi sup (Gyps fulvus) kao preletnička vrsta. Također predlažemo da se u POP Bilogora i Kalničko gorje (HR1000008) doda ušara kao gnjezdarica. Dokumentacija za obrazloženje dostavljena je MZOE a sastoji se od recentnih podataka o kretanjima bjeloglavih supova i Izvještaja o istraživanju ušare (Bubo bubo) unutar područja očuvanja značajnih za ptice Bilogora i Kalničko gorje (HR1000008). | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća |
| 4 | MIRNA MAZIJA | UREDBA O EKOLOŠKOJ MREŽI I NADLEŽNOSTIMA JAVNIH USTANOVA ZA UPRAVLJANJE PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE, Prilog III. Dio 4. - Posebna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (PPOVS) | Za područje HR2000586 Žumberak Samoborsko gorje potrebno je na listu dodati vrstu južni potkovnjak (Rhinolophus euryale), a temeljem rezultata istraživanja koji su navedeni u sklopu Završnog izvješća Udruge za zaštitu šišmiša Tragus - Mazija, M. i sur. (2017): Monitoring faune šišmiša na odabranim lokalitetima u Parku prirode Žumberak-Samoborsko gorje. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća |
| 5 | MIRNA MAZIJA | UREDBA O EKOLOŠKOJ MREŽI I NADLEŽNOSTIMA JAVNIH USTANOVA ZA UPRAVLJANJE PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE, Prilog II. | U Prilogu II. - Dio 2. potrebno je ispravno napisati latinski naziv vrste dugokrili pršnjak - Miniopterus schreibersii (nedostaje jedno slovo "i" na kraju imena u stupcu gdje se navodi naziv na Dodatku II Direktive o staništima) U Prilogu II. - Dio 2. potrebno je ispravno napisati latinski naziv vrste velikouhi šišmiš - Myotis bechsteinii (nedostaje jedno slovo "i" na kraju u oba stupca) | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća |
| 6 | Udruga Biom | UREDBA O EKOLOŠKOJ MREŽI I NADLEŽNOSTIMA JAVNIH USTANOVA ZA UPRAVLJANJE PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE, Prilog III. Dio 2. - Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) | U Prilogu III. Dio 2. - Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) kod područja Otok Pag II (HR2001098) potrebno je dodati kao ciljno stanište i istočno submediteranske suhe travnjake (Scorzoneretalia villosae), s obzirom da su na tom području vrijedni travnjaci koje je važno održavati, između ostalog, i pašarenjem. Izvori: Karta nešumskih staništa RH (2016) - vidi se da je na tom području stanišni tip NKS C.3.5.1. koji spada pod 62A0, te svi kopneni POVS-ovi na Pagu imaju taj ciljni stanišni tip. U Priručniku za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU (Topić, J., Vukelić, J., DZZP, 2009.) u opisu pojedinih zajednica koje čine stanišni tip 62A0 autori navode njihovu široku zastupljenost na otoku Pagu. Također, relevantan je rad Ljubičić, I. i sur.l (2012) Florni sastav ovčarskih pašnjaka otoka Paga, Mljekarstvo 62 (4), 269-277. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća |
| 7 | Javna ustanova "Priroda" | UREDBA O EKOLOŠKOJ MREŽI I NADLEŽNOSTIMA JAVNIH USTANOVA ZA UPRAVLJANJE PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE, Prilog III. Dio 2. - Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) | Prilog III. Dio 2. - Vezano uz područje HR2000200 Zagorska peć kod Novog Vinodola smatramo da bi se trebao poštivati lokalni naziv lokaliteta - Peć va Zagori kod Novog Vinodolskog, uz napomenu da je Vinodol dolina, a Novi Vinodolski naselje, pa prema tome treba korigirati naziv. Također, lokacija špilje koja je ucrtana u speleokatastru nalazi se izvan navedenog Natura područja. - Vezano uz područje HR2001150 Gerovčica - naziv bi trebao biti izvor Gerovčice (Potok Gerovčica kao POVS naveden je pod brojem HR2001227) - Vezano uz područje HR3000030 M. Draga-Žrnovnica smatramo da ovo ne odgovara navedenom staništu (velike plitke uvale i zaljevi) - riječ je o dubokim uvalama s velikim dotokom pitke vode. - Vezano uz područje HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika i nadležnosti upravljanja, zašto se JU NP Risnjak navodi kao upravljač samo za POP područje, no ne i POVS? Da li je moguće službeno naznačiti granice nadležnosti unutar velikih područja ekološke mreže? - Vezano uz natura vrstu cjelolatična žutilovka – vrsta je navedena unutar područja HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika, a ne u manjim područjima poput Gornjeg Jelenja prema Platku (HR2000707) i Obruča (HR2000643 ) kao što je JUP već sugerirala? Vrsta je prema našim saznanjima unutar ekološke mreže najzastupljenija na područjima Obruč, Gornje Jelenje prema Platku i Vela Pliš (unutar Gorski kotar i sjeverna Lika). Naš prijedlog je da se vrsta navede i u manjim područjima, poglavito zbog izrade studija utjecaja na okoliš i sl. Van EM vrsta je najzastupljenija u širem području Kamenjaka i na rubu Vinodola – čini nam se da je većina populacije izvan EM. Na Kamenjaku se osim cjelolatične žutilovke, također nalazi velika populacija sase (P. grandis), također Natura vrste. - U području EM HR2001430 „Golubinjak“ navedeno je ciljno stanište 8310-„Špilje i jame zatvorene za javnost“, kao stanište za ciljnu vrstu Leptodirus hochenwarti. Cijelo područje EM, ujedno je zaštićeno kao park –šuma, a špilja određena za zaštitu ciljne vrste Leptodirus je Ledena špilja, koja je oduvijek bila i ostala jedna od nezaobilaznih atrakcija park-šume, te se ne radi o špilji i jami zatvorenoj za javnost. Obzirom na redovno posjećivanje navedenog speleološkog objekta, molimo da se isti stanišni tip ukloni iz HR2001430 „Golubinjak“ jer ne odgovora tipu navedenog staništa. | Nije prihvaćen | Primjedba u odnosu na područje HR2000200 Zagorska peć prima se na znanje. Trenutno je u tijeku ažuriranje naziva speleoloških objekata u speleološkom katastru RH. Po utvrđivanju validnog naziva u katastru uskladit će se i naziv POVS područja. Vezano uz lokaciju špilje u speleokatastru i odstupanja od granice ekološke mreže, napominjemo da je ulaz, kao i cijeli objekt, pokriven područjem ekološke mreže, dok zaista postoji greška u odstupanju koordinate u speleokatstru. Ova greška bit će uklonjena u najkraćem mogućem roku. Primjedba vezana uz područja HR2001150 Gerovčica ne prihvaća se. Trenutno je u tijeku ažuriranje naziva speleoloških objekata u speleološkom katastru RH. Uzimajući u obzir da je naziv ovog speleološkog objekta u speleološkom katastru RH „Gerovčica“, usklađen je i naziv ovog POVS područja. Sukladno tome, ovaj dio primjedbe se ne prihvaća. Primjedba vezana uz područje uz područje HR3000030 M. Draga-Žrnovnica, prima se na znanje. Bez dodatne reference nije moguće ukloniti stanišni tip. MZOE trenutno provodi projekt kartiranja morskih staništa sufinanciran EU sredstvima (OPKK 2014.-2020.) te će se po završetku ovih kartiranja, sukladno rezultatima, revidirati morski dio ekološke mreže. Primjedba vezana uz područje HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika, prima se na znanje. POP Gorski kotar i sjeverna Lika prostorno se preklapa s granicama NP Risnjak te su u skladu s time definirane i nadležnosti. POVS Risnjak je zasebno područje ekološke mreže identično granicama NP Risnjak koje je prostorno isključeno iz POVS Gorski kotar i sjeverna Lika. Granice nadležnosti uvjetovane su granicama područja ekološke mreže. Primjedba vezana uz vrstu cjelolatična žutilovka, prima se na znanje. Cjelolatična žutilovka ciljna je vrsta POVS područja HR5000019 Gorski kotar koje se prostorno preklapa s područjima HR2000707 i HR2000643 te je, u skladu s time, ciljna i na tom prostoru preklapanja. Ekološka mreža Republike Hrvatske je za obje vrste (cjelolatična žutilovka i velika sasa) temeljem zaključaka Biogeografskog seminara ocijenjena kao dostatna (SUF – eng. sufficient) Primjedba vezana uz područje HR2001430 „Golubinjak“, ne prihvaća se. U trenutku proglašenja ekološke mreže RH, Ledena špilja nije bila na popisu turistički uređenih speleoloških objekata (interna baza MZOE). Napominjemo da termin „zatvorena za javnost“ ne znači da je u speleološki objekt zabranjen ulaz, već da ga nije dopušteno turistički/komercijalno iskorištavati niti uređivati. |
| 8 | HGK | UREDBA O EKOLOŠKOJ MREŽI I NADLEŽNOSTIMA JAVNIH USTANOVA ZA UPRAVLJANJE PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE, Članak 11. | Sekcija za toplovodni uzgoj HGK predlaže dopuniti stavke 1. i 2. tako da glase: „(1) Područjem ekološke mreže iz članka 5. ove Uredbe upravlja jedna ili više javnih ustanova na temelju plana upravljanja, koji se plan donosi u suradnji s predstavnicima proizvođača/posjednika/vlasnika zemljišta i uz prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša i energetike. (2) U slučaju kad je za donošenje plana upravljanja područjem ekološke mreže nadležno više javnih ustanova, upravna vijeća nadležnih javnih ustanova u suradnji s predstavnicima proizvođača/posjednika/vlasnika, donose cjeloviti plan upravljanja područjem ekološke mreže, ali svaka javna ustanova provodi plan u okviru svoje mjesne nadležnosti.". Obrazloženje: Kako poljoprivredno zemljište i ribnjaci u vlasništvu Republike Hrvatske čine veliki dio područja ekološke mreže, predlažemo da se kod donošenja plana upravljanja obvezno, uz upravna vijeća javnih ustanova, uključe i predstavnici proizvođača/posjednika/vlasnika itd. Za navedeno područje je osim samih proizvođača/posjednika/vlasnika odgovorno i Ministarstvo poljoprivrede, stoga Sekcija za toplovodni uzgoj HGK predlaže ugraditi obvezu ishođenja prethodne suglasnosti Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša i energetike na plan upravljanja područjem ekološke mreže. | Nije prihvaćen | Upravljanje područjima ekološke mreže uređeno je Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19) te nije predmet Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže. Zakonom je propisano da se planovi upravljanja donose uz suglasnost MZOE, a izrađuju se participativnim pristupom koji podrazumijeva uključivanje svih dionika, pa tako i proizvođača/posjednika/vlasnika zemljišta. |
| 9 | Grad Pazin | UREDBA O EKOLOŠKOJ MREŽI I NADLEŽNOSTIMA JAVNIH USTANOVA ZA UPRAVLJANJE PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE, Članak 9. | Prijedlog izmjena i dopuna čl. 9 Dodati novi stavak (1) koji glasi: “Ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu ne primjenjuje se na građevinska područja koja se nalaze unutar granice ekološke mreže, a utvrđena su prostornim planovima uređenja grada/općine (PPUO/G) prije stupanja na snagu Uredbe o ekološkoj mreži ”. Dosadašnji stavak (1) postaje stavak (2). Dosadašnji stavak (2) postaje stavak (3). | Nije prihvaćen | Postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu reguliran je člancima 24. do 51. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19) te nije predmet Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže. Nadalje, sukladno odredbama Direktive Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22. 7. 1992.) generalna izuzeća za OPEM postupak nisu dopuštena, već se svaki zahvat/plan sagledava zasebno, u kontekstu dosega njegovih predviđenih utjecaja. O ovome je svoje očitovanje dao i Europski sud (presude C-256/98, C-6/04, C-241/08, C-418/04, C-538/09). Detaljnije na poveznici (FAQ broj 37.): http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/faq_hr.htm |
| 10 | GRAD ROVINJ-ROVIGNO | UREDBA O EKOLOŠKOJ MREŽI I NADLEŽNOSTIMA JAVNIH USTANOVA ZA UPRAVLJANJE PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE, Članak 9. | Prijedlog izmjena i dopuna čl. 9 Dodati novi stavak (1) koji glasi: “Ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu ne primjenjuje se na građevinska područja koja se nalaze unutar granice ekološke mreže, a utvrđena su prostornim planovima uređenja grada/općine (PPUO/G) prije stupanja na snagu Uredbe o ekološkoj mreži ”. Dosadašnji stavak (1) postaje stavak (2). Dosadašnji stavak (2) postaje stavak (3). | Nije prihvaćen | Postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu reguliran je člancima 24. do 51. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19) te nije predmet Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže. Nadalje, sukladno odredbama Direktive Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22. 7. 1992.) generalna izuzeća za OPEM postupak nisu dopuštena, već se svaki zahvat/plan sagledava zasebno, u kontekstu dosega njegovih predviđenih utjecaja. O ovome je svoje očitovanje dao i Europski sud (presude C-256/98, C-6/04, C-241/08, C-418/04, C-538/09). Detaljnije na poveznici (FAQ broj 37.): http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/faq_hr.htm |
| 11 | Grad Pula-Pola | UREDBA O EKOLOŠKOJ MREŽI I NADLEŽNOSTIMA JAVNIH USTANOVA ZA UPRAVLJANJE PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE | Prijedlog izmjena i dopuna čl. 9 Dodati novi stavak (1) koji glasi: “Ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu ne primjenjuje se na građevinska područja koja se nalaze unutar granice ekološke mreže, a utvrđena su prostornim planovima uređenja grada/općine (PPUO/G) prije stupanja na snagu Uredbe o ekološkoj mreži ”. Dosadašnji stavak (1) postaje stavak (2). Dosadašnji stavak (2) postaje stavak (3). | Nije prihvaćen | Postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu reguliran je člancima 24. do 51. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19) te nije predmet Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže. Nadalje, sukladno odredbama Direktive Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22. 7. 1992.) generalna izuzeća za OPEM postupak nisu dopuštena, već se svaki zahvat/plan sagledava zasebno, u kontekstu dosega njegovih predviđenih utjecaja. O ovome je svoje očitovanje dao i Europski sud (presude C-256/98, C-6/04, C-241/08, C-418/04, C-538/09). Detaljnije na poveznici (FAQ broj 37.): http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/faq_hr.htm |
| 12 | MIRNA MAZIJA | UREDBA O EKOLOŠKOJ MREŽI I NADLEŽNOSTIMA JAVNIH USTANOVA ZA UPRAVLJANJE PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE, Prilog III. Dio 4. - Posebna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (PPOVS) | Na listu posebnih područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (PPOVS) potrebno je dodati područje prašume Prašnik koja se nalazi u Brodsko-posavskoj županiji. Prijedlog se donosi obzirom na značaj kao stanište važno za populacije šumskih vrsta šišmiša koje su ujedno na Prilogu II. Direktive o staništima. Temelj za donošenje ovog prijedloga navedeni su u sklopu Završnog izvješća - Mazija M. (2016): Istraživanje šišmiša u četiri zaštićena područja u Brodsko-posavskoj županiji. | Nije prihvaćen | Područje koje se predlaže za uvrštenje u ekološku mrežu već je zaštićeno u visokoj kategoriji (posebni rezervat) sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19). Napominjemo da se u ekološku mrežu ne izdvajaju sva područja na kojima je neka vrsta od interesa za Zajednicu utvrđena, već reprezentativna područja (ravnomjerno geografski distribuirana područja koja pokrivaju relevantan udio populacije). Temeljem zaključaka Biogeografskog seminara za RH ekološka mreža za šumske vrste šišmiša je dostatna (SUF – eng. sufficient). |
| 13 | Zavod za prostorno uređenje Istarske županije | UREDBA O EKOLOŠKOJ MREŽI I NADLEŽNOSTIMA JAVNIH USTANOVA ZA UPRAVLJANJE PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE, Članak 9. | Prijedlog izmjena i dopuna čl. 9 Dodati novi stavak (1) koji glasi: “Ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu ne primjenjuje se na građevinska područja koja se nalaze unutar granice ekološke mreže, a utvrđena su prostornim planovima uređenja grada/općine (PPUO/G) prije stupanja na snagu Uredbe o ekološkoj mreži ”. Dosadašnji stavak (1) postaje stavak (2). Dosadašnji stavak (2) postaje stavak (3). | Nije prihvaćen | Postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu reguliran je člancima 24. do 51. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19) te nije predmet Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže. Nadalje, sukladno odredbama Direktive Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22. 7. 1992.) generalna izuzeća za OPEM postupak nisu dopuštena, već se svaki zahvat/plan sagledava zasebno, u kontekstu dosega njegovih predviđenih utjecaja. O ovome je svoje očitovanje dao i Europski sud (presude C-256/98, C-6/04, C-241/08, C-418/04, C-538/09). Detaljnije na poveznici (FAQ broj 37.): http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/faq_hr.htm |
| 14 | Ivan Pervan | UREDBA O EKOLOŠKOJ MREŽI I NADLEŽNOSTIMA JAVNIH USTANOVA ZA UPRAVLJANJE PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE, Prilog III. Dio 4. - Posebna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (PPOVS) | Svakako treba napomenuti utjecaj populacije divokoza kod proglašenja Biokova prvim parkom prirode u RH. Translokacija na Dinaride i kasnije hibridizacija između jedinki iz različitih populacija, imali su značajan genetski utjecaj na alpske i balkanske divokoze na Dinaridima. Nažalost, rezultati studije (Šprem i Bužan, 2016) pokazuju da su translokacije jedinki iz geografsko udaljene populacije rezultirale hibridizacijom što može biti štetno za očuvanje vrste. Međutim, istraživanje pokazuje važnost genetskih analiza kako bi se razdvojili i interpretirali uzorci raznolikosti te definirali uvjeti koji su važni za očuvanje i upravljanje divokozom. U plan gospodarenja ovom vrstom na području Biokova, treba uzeti u obzir izoliranu vrlo malu populaciju na Masivima brda Šibenik, gdje se mala populacija uz prisutnost predatora (vuk) i lova, teško može očuvati bez dodatne razrade plana zaštite ove vrste. Budući da alpska divokoza (Rupicapra rupicapra rupicapra), i balkanska divokoza (R. rupicapra balcanica) hibridiziraju u kontaktnoj zoni na sj. Velebitu, populacije na Biokovu, Dinari i brdu Šibenik predstavljaju jedine predstavnike (R. rupicapra balcanica) podvrste. Naglašavam važnost očuvanja te uvrštavanje na PPOVS popis na području Biokova (HR5000030). | Nije prihvaćen | Balkanska divokoza introducirana je na područje Biokova 60-tih godina prošlog stoljeća. Za introducirane vrste ne izdvajaju se područja ekološke mreže. |
| 15 | Andrea Rezić | UREDBA O EKOLOŠKOJ MREŽI I NADLEŽNOSTIMA JAVNIH USTANOVA ZA UPRAVLJANJE PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE, Prilog III. Dio 4. - Posebna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (PPOVS) | Rezultati istraživanja mtDNA populacija balkanske divokoze koje se nalaze na Dinari i Biokovu (Šprem i Bužan, 2016) pokazali su da obje populacije dijele zajedničke haplotipove sa populacijom nastanjenom na planini Prenj (Bosna i Hercegovina). Ako je balkanska divokoza (Rupicapra rupicapra balcanica) uvrštena na popis vrsta na području Dinare (HR5000028) ne vidim razlog zašto se ne uvrsti i na područje Biokova (HR5000030) pogotovo jer, kao vrsta kojoj su strme stijene, pašnjaci i šume prirodna staništa, doprinosi održavanju i očuvanju zaštićenih biljnih vrsta i staništa (planinski travnjaci, dendroflora) a time i sveukupnom biodiverzitetu navedenog područja. | Nije prihvaćen | Balkanska divokoza introducirana je na područje Biokova 60-tih godina prošlog stoljeća. Za introducirane vrste ne izdvajaju se područja ekološke mreže. |
| 16 | Krešimir Kavčić | UREDBA O EKOLOŠKOJ MREŽI I NADLEŽNOSTIMA JAVNIH USTANOVA ZA UPRAVLJANJE PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE, Prilog III. Dio 4. - Posebna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (PPOVS) | Izolirana i ujedno najveća populacija balkanske divokoze (Rupicapra rupicapra balcanica) nalazi se na Biokovu (HR5000030). Radi se o populaciji za čiju su translokaciju korištene isključivo jedinke podvrste balkanske divokoze s planine Prenj (Šprem i Bužan, 2016) , što se jasno vidi u navedenom istraživanju, kroz postojanje zajedničkih mtDNA haplotipova. Treba uzeti u obzir brojno stanje druge populacije balkanske divokoze na Dinari (HR500028) koje je upitno, a zasigurno se radi o iznimno maloj populaciji (~ 50 jedinki) pod velikim negativnim utjecajem prirodnih i antropogenih čimbenika. S obzirom da su obje populacije u izrazito nepovoljnom položaju (balkanska divokoza se nalazi samo na Dinari), može se dogoditi da balkansku divokozu kao podvrstu zauvijek izgubimo u RH, ukoliko je se ne smjesti na popis PPOVS na područje Biokova (HR5000030). Važno je spomenuti da taj genetički materijal može poslužiti za buduće akcije translokacija balkanske divokoze, ukoliko budu potrebne. Isto tako, treba spomenuti da se mala populacija balkanske divokoze nalazi oko planinskog vrha Veliki Šibenik. | Nije prihvaćen | Balkanska divokoza introducirana je na područje Biokova 60-tih godina prošlog stoljeća. Za introducirane vrste ne izdvajaju se područja ekološke mreže. |
| 17 | Udruga Biom | UREDBA O EKOLOŠKOJ MREŽI I NADLEŽNOSTIMA JAVNIH USTANOVA ZA UPRAVLJANJE PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE, Prilog II. | Prilog II. Dio 1. - Predlažemo da se u prirodne stanišne tipove od interesa za EU koji su zastupljeni u RH i za koje treba izdvojiti područja ekološke mreže doda i stanišni tip 8240 Limestone pavements (prijedlog prijevoda - vapnenački pločnik). Dokumentaciju koja obrazlaže prijedlog smo poslali u MZOE. | Primljeno na znanje | Trenutno dostupni podaci nisu dovoljni za uključivanje ovog stanišnog tipa na referentnu listu, odnosno popis prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju zastupljenih na teritoriju Republike Hrvatske za koje su izdvojena područja ekološke mreže. Trenutno su ova staništa u RH interpretirana kao stanišni tip 8210 Karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom, koji je naveden i kao ciljni stanišni tip područja navedenih u dostavljenoj dokumentaciji. |