Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju nastavnog plana za osnovnu školu u Republici Hrvatskoj
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Danijela Mihić | ODLUKU | Poštovani, smatram da bi učenje talijanskog jezika trebalo biti omogućeno na području cijele Istarske županije od 1.razreda osnovne škole. Predlažem da se navedeno uvede u gore navedeni Nacrt. U nadi da će komentar biti uzet u obzir, srdačno pozdravljam, Danijela Mihić, prof. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine u skladu s Ustavom i Ustavnim zakonom. Prema članku 6. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (N.N., 51/00 i 56/00)., nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži dio čiji je sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine (materinski jezik, književnost povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine). Dakle, izrada nastavnoga plana i programa odgoja i obrazovanja o kojima je riječ u Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme. |
| 2 | Sabina Poropat | ODLUKU | Poštovani, Budući da je u Istarskoj županiji talijanski jezik jezik sredine, kao profesor talijanskog jezika naglašavam važnost učenja istog od 1. razreda osnovne škole (u hrvatskim osnovnim školama). Sve drugo za jezik takvog statusa ne dolazi u obzir. On se može na kontinentalnom dijelu Hrvatske učiti od 4. razreda, ali ako ga u Istarskoj županiji također stavljate od 4. r. osnovne škole, onda ga ne priznajete jezikom sredine, a to svakako nije činjenično stanje. Lp. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine u skladu s Ustavom i Ustavnim zakonom. Prema članku 6. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (N.N., 51/00 i 56/00)., nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži dio čiji je sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine (materinski jezik, književnost povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine). Dakle, izrada nastavnoga plana i programa odgoja i obrazovanja o kojima je riječ u Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme. |
| 3 | Grad Umag-Umago | ODLUKU | Poštovani! Naša se primjedba odnosi na učenje talijanskog jezika kao jezika društvene sredine, s obzirom da je na području Grada Umaga te drugih jedinica lokalne samouprave u Istarskoj županiji statutima propisana ravnopravna uporaba hrvatskog i talijanskog jezika. Tekst nastavnog plana koji je sastavni dio odluke nismo pronašli ili nije još dostupan. U Narodnim novinama broj 7/2019. objavljena je Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predme Talijanski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, u kojem stoji, među ostalim i sljedeće: "Mjesto nastavnoga predmeta u cjelokupnome kurikulumu Talijanski jezik, koji pripada jezično-komunikacijskomu području kurikuluma, uči se kao strani jezik. Poučava se u svim razredima i vrstama odgoja i obrazovanja kao redovni, izborni ili fakultativni predmet. Broj nastavnih sati ovisi o razredima i vrsti programa. Talijanski jezik je i materinski jezik pripadnika talijanske nacionalne manjine i jezik društvene sredine koji omogućuje asimilaciju i interkulturaciju u dvojezičnim područjima Republike Hrvatske." U Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu pripadnika nacionalnih manjina (NN broj 51/00. i 56/00.), člankom 9. propisano je da se: Na području na kojem je statutom općine ili grada utvrđena ravnopravna službena uporaba jezika i pisma nacionalne manjine, učenicima školske ustanove s nastavom na hrvatskom jeziku i pismu omogućit će se učenje jezika i pisma nacionalne manjine. Na temelju navedenog, treba istaknuti da je u Nastavnom planu i programu za oš iz 2006. godine za Talijanski jezik navedeno sljedeće: (UVOD) U osnovnim školama u Republici Hrvatskoj talijansk jezik je zastupljen je kao prvi strani jezik (od 1. do 8.razreda), kao drugi strani jezik (od 4. do 8. razreda), kao materinski jezik pripadnika talijanske nacionalne manjine, i kao jezik društvene sredine u dvojezičnim područjima RH. Stoljetna povezanost Hrvatske i Italije, uvjetovana zemljopisnom blizinom, dovela je do mnogostrukih dodira na društveno-kulturološkom, umjetničkom, povijesnom, gospodarstvenom i političkom planu. Upravo su zato u hrvatskom književnom jeziku, a i nekim hrvatskim narječjima, prisutni utjecaji talijanskoga jezika na leksičkom i morfosintaktičkom planu. U nastavi talijanskoga kao stranoga jezika u osnovnim školama učitelji će poticati učenike da sami pronađu međukulturalne i međujezične utjecaje.Odgojni i obrazovni ciljevi nastave talijanskoga jezika iopis razina obrazovnih postignuća prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike... Pošto nemamo uvid novi nastavni plan i program u kojem bi trebalo i navesti maksimalno tjedno opterećenje nastave po razredima, vrijedilo bi svakako ukazati na uporabu talijanskog jezika kao jezika društvene sredine (kako talijanskog tako i drugih jezika u drugim područjima Republike Hrvatske), s obzirom da na temelju dostupnih podataka nije moguće utvrditi kako će se nastavnim planom navedeno pitanje riješiti. Grad Umag-Umago Upravni odjel za opće poslove i društvene djelatnosti | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine u skladu s Ustavom i Ustavnim zakonom. Prema članku 6. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (N.N., 51/00 i 56/00)., nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži dio čiji je sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine (materinski jezik, književnost povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine). Dakle, izrada nastavnoga plana i programa odgoja i obrazovanja o kojima je riječ u Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme. |
| 4 | Marina Jurišević | ODLUKU | Poštovani, Prilikom proučavanja Nacrta odluke o donošenju nastavnog plana za osnovnu školu u Republici Hrvatskoj, primjećujem da isti ne obuhvaća sve mogućnosti učenja talijanskog jezika u Republici Hrvatskoj. Naime, u našoj školi kao i u drugim školama našega područja, sukladno Statutu Grada Umaga temeljem međunarodnih sporazuma od 1973. godine, talijanski jezik nije strani jezik, već jezik društvene sredine, te ima status obveznog predmeta od 2. razreda sa satnicom od 70 sati nastave godišnje. Od mišljenja sam da u Nastavnom planu, kao glavnom dokumentu koji određuje organizaciju i izvođenje nastave u osnovnim školama, trebaju biti navedene sve mogućnosti učenja stranog jezika i jezika društvene sredine. Stoga, predlažem da se u gore navedeni dokument uvede i talijanski jezik kao obvezni jezik društvene sredine od 1. razreda osnovne škole i tako obuhvate sve osnovne škole u Istarskoj županiji. S poštovanjem Marina Jurišević, prof. OŠ Marije i Line Umag | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine u skladu s Ustavom i Ustavnim zakonom. Prema članku 6. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (N.N., 51/00 i 56/00)., nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži dio čiji je sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine (materinski jezik, književnost povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine). Dakle, izrada nastavnoga plana i programa odgoja i obrazovanja o kojima je riječ u Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme. |
| 5 | Elena Brnjac | ODLUKU | Poštovani, kako talijanski jezik ima status jezika društvene sredine ovdje u Istri mišljenja sam kako ovaj novi nastavni plan za osnovne škole mora predvidjeti učenje talijanskog jezika od 1. razreda i treba dobiti status obveznog predmeta. S poštovanjem, Elena Brnjac, prof OŠ Ivo Lola Ribar, Labin | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine u skladu s Ustavom i Ustavnim zakonom. Prema članku 6. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (N.N., 51/00 i 56/00)., nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži dio čiji je sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine (materinski jezik, književnost povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine). Dakle, izrada nastavnoga plana i programa odgoja i obrazovanja o kojima je riječ u Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme. |
| 6 | Jasenka Ružić | ODLUKU | Poštovani, Prilikom pregleda Nacrta odluke o donošenju nastavnog plana za osnovnu školu u Republici Hrvatskoj, primjećujem da isti ne obuhvaća sve mogućnosti učenja talijanskog jezika u Republici Hrvatskoj. Naime u našoj školi kao i u drugim školama našega područja, sukladno Statutu Grada Umaga temeljem međunarodnih sporazuma od 1973. godine, talijanski jezik nije strani jezik, već jezik društvene sredina, te ima status obveznog predmeta od 2. razreda sa satnicom od 70 sati nastave godišnje. Mislim da u Nastavnom planu kao glavnom dokumentu koji određuje organizaciju i izvođene nastave u osnovnim školama na području cijele Republike Hrvatske trebaju biti navedene sve mogućnosti učenja stranog jezika i jezika društvene sredine. Stoga predlažem da se u gore navedeni Nacrt ubaci i talijanski jezik kao obvezni jezik društvene sredine od 1. razreda osnovne škole i tako obuhvate sve osnovne škole u Istarskoj županiji. S poštovanjem Jasenka Ružić, prof. OŠ Marije i Line Umag | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine u skladu s Ustavom i Ustavnim zakonom. Prema članku 6. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (N.N., 51/00 i 56/00)., nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži dio čiji je sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine (materinski jezik, književnost povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine). Dakle, izrada nastavnoga plana i programa odgoja i obrazovanja o kojima je riječ u Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme. |
| 7 | Srna Jenko Miholić | ODLUKU | Poštovani, ovo je savršeni trenutak za pokazati koliko doista želimo nešto promijeniti na bolje ili ćemo ostati i dalje na deklarativnim izjavama kako to samo želimo napraviti. Više i "ptice na grani" znaju sve o tome koliko suvremeno društvo podupire sedentarni način života. Učinjena su brojna istraživanja i napisana djela o tome koliko nam takav životni stil, suvremenica negativno djeluje na javnozdravstveni status mladih. Napisano je mnogo o tome koliko nam je nacija pretila. Eto i kolega Maršić je u prethodnom komentaru naveo velike svjetske organizacije sa svojim preporukama. I doista zar nam treba nešto više da razumijemo koliko je esencijalno da se mladi organizirano bave tjelesnom aktivnošću, a najsustavniji način jest upravo provoditi je kroz svakodnevnih 45 minuta organizirane nastave tjelesne i zdravstvene kulture u školi, odnosno pet nastavnih sati tjedno. Lako je govoriti, idemo napraviti doista i pomak i dokazati kako doista želimo i nešto promijeniti. A možemo! Isprike se uvijek lako nađu, financije su idealno rješenje za sve. Ulaganje u mlade, u njihovo zdravlje, u njihovu naviku svakodnevnog vježbanja koja se mora stjecati od najranijeg djetinjstva košta svaku državu puno manje od ukupne cijene narušenog zdravlja i količine dana bolovanja kroz život. Nemojmo okretati glavu i jednom zauvijek shvatimo što doista znači - U zdravom tijelu zdravi duh! S poštovanjem, Srna Jenko Miholić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Budući da Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.) u ovoj fazi nije predvidjela izmjenu nastavnoga plana odnosno satnice, Nastavni plan za osnovnu školu izrađen je u skladu s kurikulumima koji su u prvom tromjesječju 2019. objavljeni u Narodnim novinama. Izmjena Nastavnoga plana predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme. |
| 8 | Marijana Hraski | ODLUKU | Poštovani, krajnji je čas da naše društvo shvati kako je suvremeni sedentarni način života (digitalno doba, brza hrana, socioekonomski status...) doveo do toga da je sve više prekomjerno teške i pretile djece, djece sa posturalnim smetnjama, dijabetesom...Dužnost je države i osnovnog obrazovanja da osigura svoj djeci svakodnevnu organiziranu tjelesnu aktivnost u minimalnom trajanju od 45 min kako bi se preventivno djelovalo i kako bi imali zdravo društvo. Također, tjelesna aktivnost je usko povezana, izmeđuostalog, i sa kognitivnim sposobnostima, naravno pozitivno, tako da nema bojazni o preopterećenosti djece i umoru. Nedopustivo je oslanjati se na izvanškolske aktivnosti djece u sportskim klubovima jer nemaju sva djeca i njihovi roditelji za to jednake mogućnosti, financijska sredstva, vrijeme, logistiku... Predmet TZK nužno je uvrstiti u Nastavni plan svaki dan tijekom čitavog osnovnog obrazovanja. Molim da se kao protuargument ne spominje državni proračun i preopterećenost djece i učitelja jer cilj reforme je nešto promijeniti na bolje... S poštovanjem, Marijana Hraski | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Budući da Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.) u ovoj fazi nije predvidjela izmjenu nastavnoga plana odnosno satnice, Nastavni plan za osnovnu školu izrađen je u skladu s kurikulumima koji su u prvom tromjesječju 2019. objavljeni u Narodnim novinama. Izmjena Nastavnoga plana predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme. |
| 9 | Sanja Bićanić | ODLUKU | Kako zamišljate izvođenje izborne nastave informatike od 1. do 4. razreda u područnim razrednim odjeljenjima u kojima učionice imaju jedno staro računalo? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Predviđeno je opremanje škola iz ESF-a u okviru projekata CKR i e-škole te prema potrebi iz državnog proračuna. |
| 10 | Tošo Maršić | ODLUKU | "Vrijedi li to toga novca"? Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u svojim globalnim preporukama za tjelesnu aktivnost iz 2010. (https://www.who.int/dietphysicalactivity/factsheet_young_people/en/) i svom globalnom akcijskom planu za tjelesnu aktivnost 2018-2030, navodi kao neophodnost najmanje 60 minuta dnevno tjelesne aktivnosti za zdravlje djece i mladih do 17 godina. (https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/272722/9789241514187-eng.pdf) WHO u svojim preporukama naglašava da je svakodnevna 60 minutna primjerena tjelesna aktivnost, pored brojnih zdravstvenih efekata (npr. na srčano žilni sustav, mišićno koštani, metaboličke poremećaje, prevencija pretilosti), povezana i s psihološkim benefitima kod učenika budući mu poboljšava kontrolu simptoma anksioznosti i depresije. Djeluje blagotvorno i na sociološki razvoj (samopouzdanje, socijalna interakcija i integracija). Služi kao korzet od usvajanja nezdravih navika (pušenje, alkohol i druge droge). Te da poboljšava ukupni akademski uspjeh u školi budući dovodi do bolje koncentracije i poboljšava kognitivne funkcije! Također, američki nacionalni Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) potiče škole da osiguraju dnevno jedan sat Tjelesne i zdravstvene kulture (TZK)! https://www.cdc.gov/healthyschools/physicalactivity/physical-education.htm Argumentirajući taj poticaj ne samo s brojnim bitnim zdravstvenim efektima redovite tjelesne aktivnosti učenika, nego i istovremenim poboljšanjem ocjena i rezultata u standardiziranim testovima. Navodeći kako istraživanja pokazuju da povećanje broja sati TZK ne utječe negativno na opći školski uspjeh učenika! I WHO i CDC svoje iznad navedene preporuke baziraju na znanstvenim spoznajama i analizama i istih od strane najboljih svjetskih znanstvenika iz ovih područja. Tako da je danas nepobitno znanstveno dokazana potreba učenika za jednim satom TZK svaki dan. Posebno u onim državama kao što je RH gdje ogroman % djece ali i odraslih je nedovoljno tjelesno aktivan. Naravno, kod nas se odmah reagira odgovorom kako je ukupna školska satnica i opterećenje učenika i onako preveliko. Te pitanjem kako dodati još 3 sata TZK i dodatno preopteretiti učenike ili kom predmetu oduzeti? TZK nije učenicima dodatno opterećenje nego rasterećenje i ne mora ići na uštrb smanjenja satnice drugih školskih predmeta. Učenici će time u tri dodatna dana samo ostati 45 minuta duže u školi. Jedino opterećenje će biti na troškovima plaćanja profesora TZK za te dodatne sate, pa je pitanje vrijedi li to toga novca? „Zdravlje nije sve … “ rekao je još prije okvirno 200 godina Arthur Schopenhauer, ali i završio je započetu misao „ … ali bez zdravlja sve je ništa“! Vrijedi li to toga novca??? dr. sc. Tošo Maršić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Budući da Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.) u ovoj fazi nije predvidjela izmjenu nastavnoga plana odnosno satnice, Nastavni plan za osnovnu školu izrađen je u skladu s kurikulumima koji su u prvom tromjesječju 2019. objavljeni u Narodnim novinama. Izmjena Nastavnoga plana predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme. |
| 11 | PATRIZIA PITACCO | ODLUKU, MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA | Prema članku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, u Republici Hrvatskoj nacionalne manjine ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu u skladu sa Ustavom i Ustavnim zakonima koji jamče to pravo. Za osiguranje tog ustavnog prava, u Republici Hrvatskoj ustrojena su tri modela obrazovanja za potrebe pripadnika nacionalnih manjina: Model A, B i C. U slučaju obrazovnih ustanova prema Modelu A, potrebno je uvesti u nastavni plan predmet: jezik manjine na razinu materinjeg. U slučaju nacionale manjine kojoj pripadam i čiji sustav pratim kao viša savjetnica za talijansku nacionalnu manjinu pri Agenciji za odgoj i obrazovanje, predlažem: - da se u navedeni nastavni plan doda predmet: Talijanski jezik – materinski jezik ili - da se izradi i objavi poseban Nastavni plan za osnovne škole na jeziku i pismu nacionalnih manjina koii će sadržati pored svih predmeta koji su zajednički sa svim osnovnim školama u Republici Hrvatskoj i naziv predmeta koji se odnosi na o materinski jezik – jezik nacionalne manjine Time će biti jasan status jezika u nastavnom planu - materinski jezik - jezik nacionalne manjine - domovinski jezik – Hrvatski jezik - strani jezici (po slobodnom izboru osnovnih škola) Potrebno je napomenuti da se ne predlaže novina već da se zakonski prati već postojeći ustroj i stanje koje je godinama uhodano. Za predmet Talijanski jezik - materinski jezik postoji Nastavni plan i program po kojem se trenutno izvodi nastava i izrada Kurikuluma za Talijanski jezik / Talijanski jezik i književnost - materinski jezik i u završnoj fazi izrade. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine u skladu s Ustavom i Ustavnim zakonom. Prema članku 6. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (N.N., 51/00 i 56/00)., nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži dio čiji je sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine (materinski jezik, književnost povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine). Dakle, izrada nastavnoga plana i programa odgoja i obrazovanja o kojima je riječ u Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme. Do tada na snazi su postojeći nastavni planovi i programi. |
| 12 | Vijeće talijanske autohtone nacionalne manjine Istarske županije - Consiglio della minoranza nazionale italiana autoctona della Regione Istriana | ODLUKU, MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA | Uzimajući u obzir povijesnu činjenicu da talijanska komponenta istarskog društva ima kao svoj temeljni konotat autohtonost i da se dvojezičnost na području Istarske županije provodi u skladu sa njezinim Statutom, te sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, smatramo da novi Nastavni plan za osnovnu školu u Republici Hrvatskoj mora predvidjeti: • izvođenje predmeta Talijanskog jezika-Materinji kao jezik talijanske nacionalne manjine prema postojećem modelu A obrazovanja u školskim ustanovama s nastavom na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine • učenje Talijanskog jezika kao obvezni jezik društvene sredine u Istarskoj županiji i to od 1. razreda osnovne škole u školskim ustanovama s nastavom na hrvatskom jeziku i pismu sa satnicom od 70 sati godišnje (temeljem Članka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina). Vezano za istu problematiku, predlaže se također da se izradi zaseban dokument Nastavnog plana za škole manjina po modelu A koji će biti sukladan hrvatskim propisima i kurikulumima za pojedine nastavne predmete, ali koji će istovremeno voditi računa o činjenici da Nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži i dio čiji je sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine (materinski jezik, književnost, povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine) (Članak 6. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine u skladu s Ustavom i Ustavnim zakonom. Prema članku 6. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (N.N., 51/00 i 56/00)., nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži dio čiji je sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine (materinski jezik, književnost povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine). Dakle, izrada nastavnoga plana i programa odgoja i obrazovanja o kojima je riječ u Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme. |
| 13 | Unione Italiana | ODLUKU, MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA | Smatramo neophodnim integrirati u prijedlog Nastavnog plana i sate nastave materinjeg (manjinskog) jezika za škole u kojima se provodi nastava po modelu A, što bi značilo integraciju sadržaja i broja sati nastave za djecu pripadnike manjina, vodeći pri tome računa da se ne prijeđe maksimalan broj sati kojim se, zakonski, može opteretiti učenike. Vezano za istu problematiku, drugi prijedlog je da se izradi zaseban dokument Nastavnog plana za škole manjina po modelu A u kojem će se, vodeći računa da se ne prijeđe maksimalan broj sati kojim se, zakonski, može opteretiti učenike, izraditi dokument (nastavni plan) koji će biti sukladan hrvatskim propisima i kurikulumima za pojedine nastavne predmete, ali koji će istovremeno voditi računa o činjenici da Nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži i dio čiji je sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine (materinski jezik, književnost, povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine). Isto tako je potrebno kako sadržajem, tako i brojem sati nastave razlikovati izvođenje nastave jezika na tri različita nivoa: materinji jezik manjine, domovinski jezik – hrvatski jezik i strani jezik/jezici. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine u skladu s Ustavom i Ustavnim zakonom. Prema članku 6. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (N.N., 51/00 i 56/00)., nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži dio čiji je sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine (materinski jezik, književnost povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine). Dakle, izrada nastavnoga plana i programa odgoja i obrazovanja o kojima je riječ u Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme. |
| 14 | Paola Delton | ODLUKU, MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA | Poštovani, predlažem da se u gore navedeni Nacrt ubaci i Talijanski jezik kao obvezni jezik društvene sredine od 1. razreda OŠ, sa satnicom od 70 sati godišnje, i to u Istarskoj Županiji. Paola Delton, prof. OŠ Vodnjan-SE Dignano | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine u skladu s Ustavom i Ustavnim zakonom. Prema članku 6. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (N.N., 51/00 i 56/00)., nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži dio čiji je sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine (materinski jezik, književnost povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine). Dakle, izrada nastavnoga plana i programa odgoja i obrazovanja o kojima je riječ u Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme. |
| 15 | Luciana Malusà Tuntar | ODLUKU, MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA | Poštovani, smatram da u novom nastavnom planu za osnovne škole niste predvidjeli učenje talijanskog jezika od 1. razreda kao jezika društvene sredine. Mišljenja sam da se talijanski jezik ne bi trebao smatrati stranim jezikom u sredinama gdje je on dio tamošnje kulture. Luciana Malusa' Tuntar, prof. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine u skladu s Ustavom i Ustavnim zakonom. Prema članku 6. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (N.N., 51/00 i 56/00)., nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži dio čiji je sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine (materinski jezik, književnost povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine). Dakle, izrada nastavnoga plana i programa odgoja i obrazovanja o kojima je riječ u Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme. |
| 16 | Jasenka Ružić | ODLUKU, MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA | Poštovani, Prilikom pregleda Nacrta odluke o donošenju nastavnog plana za osnovnu školu u Republici Hrvatskoj, primjećujem da isti ne obuhvaća sve mogućnosti učenja talijanskog jezika u Republici Hrvatskoj. Naime u našoj školi kao i u drugim školama našega područja, sukladno Statutu Grada Umaga temeljem međunarodnih sporazuma od 1973. godine, talijanski jezik nije strani jezik, već jezik društvene sredina, te ima status obveznog predmeta od 2. razreda sa satnicom od 70 sati nastave godišnje. Mislim da u Nastavnom planu kao glavnom dokumentu koji određuje organizaciju i izvođene nastave u osnovnim školama na području cijele Republike Hrvatske trebaju biti navedene sve mogućnosti učenja stranog jezika i jezika društvene sredine. Stoga predlažem da se u gore navedeni Nacrt ubaci i talijanski jezik kao obvezni jezik društvene sredine od 1. razreda osnovne škole i tako obuhvate sve osnovne škole u Istarskoj županiji. S poštovanjem Jasenka Ružić, prof. OŠ Marije i Line Umag | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine u skladu s Ustavom i Ustavnim zakonom. Prema članku 6. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (N.N., 51/00 i 56/00)., nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži dio čiji je sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine (materinski jezik, književnost povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine). Dakle, izrada nastavnoga plana i programa odgoja i obrazovanja o kojima je riječ u Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme. |
| 17 | Kristina Matika Ferrara | ODLUKU, MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA | Smatramo da novi nastavni plan za OŠ mora predvidjeti i učenje talijanskog jezika od 1. razreda kao jezika društvene sredine, Članak 9. "Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina" u Istarskoj županiji među obveznim predmetima. Kristina Matika Ferrara, prof. Voditeljica aktiva Talijanskog jezika za osnovne škole u Istarskoj županiji | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine u skladu s Ustavom i Ustavnim zakonom. Prema članku 6. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (N.N., 51/00 i 56/00)., nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži dio čiji je sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine (materinski jezik, književnost povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine). Dakle, izrada nastavnoga plana i programa odgoja i obrazovanja o kojima je riječ u Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme. |
| 18 | Sandra Sloković | ODLUKU, MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA | Poštovani, smatram da bi se posebno trebalo razmotriti stavku učenja drugog stranog jezika u OŠ. Znanje stranih jezika, kako je i naglašeno u ciljevima Jezične politike Vijeća Europe vrlo je bitno. Jedan od glavnih ciljeva jezične politike Europske unije jest taj da svi građani Europe, osim materinskim , vladaju još dvama jezicima. Ovom Odlukom o donošenju nastavnog plana za OŠ taj je cilj u potpunosti marginaliziran i zanemaren budući da je u istoj Odluci prijedlog da se drugi strani jezik uči tek od 4. razreda OŠ. Prijedlog da se informatika uvede kao izborni predmet od 1. razreda OŠ, ne umanjujući nimalo informatičku pismenost koja je također u današnjem svijetu i vremenu neophodna, mišljenja sam da u toj dobi (1. r.) to nije nimalo prikladno. U toj bi dobi učenici trebali i dalje razvijati svoju grafomotoriku. Osvrnula bih se i na položaj talijanskog jezika u Istrakoj županiji. Mišljenja sam kako bi se talijanski jezik, posebice u Istrskoj županiji, trebao svrstati u skupinu obvezatnog 2. stranog jezika i to od najranije dobi tj. od 1. razreda OŠ, nadovezujući se ponovno na Jezičnu politiku EU, kao i na položaj tog jezika u Istarskoj županiji. U velikom se broju škola Istarske županije talijanski jezik podučava od 1. ili od 2. razreda OŠ i to sa satnicom od 70 sati godišnje pa stoga smatram da treba uvrstiti i te mogućnosti u službene dokumente. Zahvaljujem uz srdačan pozdrav, Sandra Sloković, prof. Voditeljica aktiva Talijanskog jezika za srednje škole u Istarskoj županiji | Primljeno na znanje | Zahvaljuejmo na komentaru. Izmjena Nastavnoga plana predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme. Informatika se uvodi kao izborni predmet u cilju razvoja digitalnih kompetencija za stvaralaštvo, ali i odgovornog i primjerenog korištenja tehnologije te prevencije elektroničkog nasilja. Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu u skladu s Ustavom i Ustavnim zakonom. Prema članku 6. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (N.N., 51/00 i 56/00)., nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži dio čiji je sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine (materinski jezik, književnost povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine). Dakle, izrada nastavnoga plana i programa odgoja i obrazovanja o kojima je riječ u Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme. |
| 19 | Martina Baljak | ODLUKU, MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA | Poštovani, Prilikom pregleda Nacrta odluke o donošenju nastavnog plana za osnovnu školu u Republici Hrvatskoj, primjećujem da isti ne obuhvaća sve mogućnosti učenja talijanskoga jezika u Republici Hrvatskoj. Naime u našoj školi (kao i u drugim školama našega područja) sukladno Statutu Grada Umaga temeljem međunarodnih sporazuma od 1973. godine, talijanski jezik nije strani jezik, već jezik društvene sredine te ima status obveznog predmeta od 2. razreda osnovne škole sa satnicom od 70 sati nastave godišnje. Mislim da u Nastavnom planu kao glavnom dokumentu koji određuje organizaciju i izvođene nastave u osnovnim školama na području cijele Republike Hrvatske trebaju biti navedene sve mogućnosti učenja stranog jezika i jezika društvene sredine. Stoga predlažem da se u gore navedeni Nacrt ubaci i talijanski jezik kao obvezni jezik društvene sredine od 1. razreda osnovne škole i tako obuhvate sve osnovne škole u Istarskoj županiji. S poštovanjem Martina Baljak, prof. OŠ Marije i Line Umag | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu u skladu s Ustavom i Ustavnim zakonom. Prema članku 6. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (N.N., 51/00 i 56/00)., nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži dio čiji je sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine (materinski jezik, književnost povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine). Dakle, izrada nastavnoga plana i programa odgoja i obrazovanja o kojima je riječ u Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme. |
| 20 | SUSANNA CERLON | ODLUKU, MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA | Sastavni dio Nastavnog plana i programa trebao bi sadržavati i plan za škole u kojima se nastava provodi po modelu A, B i C za obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine uzimajući u obzir članak 51. Zakona o odgoju i obrazovanje ( NN broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 136/14 - RUSRH, 152/14, 7/17 i 68/18) u kojem se utvrđuje maksimalan broj sati razredne i predmetne nastave dnevno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine u skladu s Ustavom i Ustavnim zakonom. Prema članku 6. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (N.N., 51/00 i 56/00)., nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži dio čiji je sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine (materinski jezik, književnost povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine). Dakle, izrada nastavnoga plana i programa odgoja i obrazovanja o kojima je riječ u Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme. |
| 21 | VLATKA ZAHIROVIĆ | ODLUKU, MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA | Sastavni dio Nastavnog plana i programa trebao bi sadržavati i sljedeće programe: - posebni program uz individualizirane postupke koji se realizira dijelom u redovitom, a dijelom u posebnom razrednom odjelu (djelomična integracija) -posebni program uz individualizirane postupke koji se realizira u posebnom razrednom odjelu -posebni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada uz individualizirane postupke koji se realizira u odgojno obrazovnoj skupini (za učenike od 7. do 21. godine života). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Izradi novih Nastavnih planova posebnih kurikuluma, kao i posebnih kurikuluma za osnovnu i srednju školu pristupit će se u sljedećoj fazi reforme. |
| 22 | Iva Palčić Strčić | ODLUKU, MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA | 1) Pod IZBORNI PREDMETI, iza Drugi strani jezik, nadodati: Ostali izborni predmeti. Nadodati broj sati za ostale izborne predmete: 70 sati u predmetnoj nastavi Obrazloženje: neke škole imaju izborne predmete specifične za te škole, a ti izborni predmeti odobreni su od strane MZO. 2) Drugi oblici nastave zamijeniti s Ostali oblici neposrednoga odgojno-obrazovnog rada. 3) Pod Ostali oblici neposrednoga odgojno-obrazovnog rada nadodati: Izvannastavne aktivnosti | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Budući da Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.) u ovoj fazi nije predvidjela izmjenu nastavnoga plana odnosno satnice, Nastavni plan za osnovnu školu izrađen je u skladu s kurikulumima koji su u prvom tromjesječju 2019. objavljeni u Narodnim novinama. Izmjena Nastavnoga plana predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme. Nastavni plan se odnosi na obvezne i izborne predmete. Ostali poslovi, poput izvannastavnih aktivnosti nisu dio neposrednog odgojno-obrazovnog rada. |
| 23 | Srpsko narodno vijeće | ODLUKU, MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA | I za međupredmetne teme trebalo bi odrediti očekivani broj sati unutar satnice nastavnih predmeta i sata razrednika kako se ne bi marginalizirale u nastavi u odnosu na predmetne sadržaje. Radi se o temama koje, unatoč njihovome međupredmetnome statusu, imaju izravan utjecaj na boljitak djeteta i društvo u cjelini te, slijedom toga, treba osigurati prostor za njihovu adekvatnu obradu. Broj sati posvećen nekoj temi mjerljiva je varijabla koja kazuje nekim dijelom o tome koliko se do važnosti te teme drži, a omogućuje i sustavniji i transparentniji pristup međupredmetnoj povezanosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Prema Nacionalnom okvirnom kurikulumu (2011.) međupredmetne se teme protežu kroz „sve predmete jezgrovnoga i razlikovnoga kurikuluma te kroz školske kurikulume“. Prema odredbama članka 27. stavka 2. Zakona o odgoju i obrazovanju kurikulumi međupredmetnih tema izvode se u nastavnim predmetima i programima kao dio odgojno-obrazovnog standarda i programa u koje je učenik uključen. To znači da su međupredmetne teme obvezene u svim nastavnim predmetima i svi su ih nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti obvezni ostvarivati. U planrianju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih očekivanja međupredmetnih tema, odgojno-obrazovni djelatnici imaju poptpunu autonomiju. Uz to, svaka škola u sklopu školskog kurikuluma ima mogućnost i autonomiju razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na koje će ih i ostvariti. |
| 24 | Srpsko narodno vijeće | ODLUKU, MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA | Potrebno je sagledati satnicu nastave prema modelima A, B i C za manjinsko obrazovanje i vidjeti kako kvalitetno posložiti broj sati da bi se što bolje organizirao obrazovni sadržaj relevantan za obrazovanje djece pripadnika manjina, omogućila što veća kvaliteta nastave i smanjila opterećenost djece brojem sati provedenih u školi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Izrada nastavnoga plana i programa odgoja i obrazovanja o kojima je riječ u Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme. |