Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o doznaci stabala, obilježbi šumskih proizvoda, teretnom listu (popratnici) i šumskom redu
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Heba d.o.o. | PRAVILNIK | Sljedivost drvnih sortimenata Članak 30. Definirati na koji način da licencirani izvođač utvrdi da je drvo prerađeno tj. da mu je promijenjen oblik(ako je trupac okoran da li je njegov oblik promijenjen)? Tko je licencirani izvođač i tko ga je ovlastio za kontrolu sljedivosti? Da li je licencirani izvođač NADZORNA ORGANIZACIJA za kontrolu sljedivosti?Gospodarski subjekti i trgovci drvom moraju ustrojiti SUSTAV DUŽNE PAŽNJE kod trgovanja drvom i kod prerade drva do krajnjeg proizvoda, SUSTAVE DUŽNE PAŽNJE po članku 8. Uredbe- održavaju, ocjenjuju, verificiraju, odobravaju njihovo korištenje…NADZORNE ORGANIZACIJE koje za to ispunjavanju uvjete i koje priznaje KOMISIJA. Nadalje njihov popis objavljuje u Službenom listu EU, serija C. Uredba propisuje da odgovornost za sljedivost snose gospodarski subjekti tj. prerađivači drveta i trgovci. Iz ovoga je jasno vidljivo da nema nikakve potrebe za ponovnim izdavanjem teretnog lista(popratnice) od strane licenciranih izvođača, koji su već taj posao odradili izdavanjem prve popratnice. Ponovno obilježavanje, mjerenje i izdavanje teretnog lista stvara gospodarskim subjektima novi trošak a licenciranim izvođačima se nameće da kontroliraju nešto za što nisu nadležni. Prijedlog: Ponovno stavljanje u promet drveta treba izvršiti njegov vlasnik(pilana, trgovac…) svojim internim teretnim listovima tj.otpremnicama uz mogućnost u uvid izvorišnog dokumenta. | Prihvaćen | Članak 30. se briše. Ponovno stavljanje u promet obavlja gospodarski subjekt (vlasnik drva) svojom internom otpremnicom, uz prilaganje preslike ishodišnog dokumenta (teretnog lista (popratnice) koju je izdao LI). U slučaju provjere gospodarski subjekt mora nadležnim tijelima dokazati sljedivost i provođenje sustava dužne pažnje. |
| 2 | Heba d.o.o. | PRAVILNIK | Uređivanje sljedivosti drvnih sortimenata sukladano Uredbi Europske unije o drvu, čl.30-vidljivo je da predlagatelj Zakona očito ne poznaje prirodu poslovanja u praksi i način poslovanja kojim rade ostale članice EU. Prema prijedlogu Zakona smatramo da su nepotrebne točke 1-7 čl.30. jer vlasnik šume ima doznačenu knjižicu-dokument na kojem piše koja je količina, vrsta, kakvoća doznačena. Uredba ne propisuje popratnicu po drugi put. Mišljenja smo da je doznačeni čekić sa dokumentacijom izdan šumoposjedniku jedini i prvi važan dokument za koji se veže trgovac, krajnji proizvođač bez dodatnih troškova-time je režijski čekić nepotreban. Dokumentima trgovca slijedi se daljnji put robe, dakle ako se pozivate na EU, provjerite koji je prvi , ishodišni dokument koji daje porijeklo i legalitet drvu u nama susjednim zemljama. Po većini stavka spominje se -popratnica, licencirani izvođač, iz toga proizlazi da je netko da bi opravdao svoje radno mjesto stavio u isti kontekst HŠ i odnos šumoposjednik i kupac. HŠ vlasnici su robe, vrše otpremu i izdaju popratnice, te mogu biti cijeli dan na stovarištu i otpremati kamione te raditi koordinaciju između kupca i kamiona i to nekoliko puta dnevno. U privatnim šumama vjerujem da se 90% šuma proda kod same doznake, čak avansirano djelomično ili u cijelosti, ne postoji cjenik, slobodno je tržište, vlasnik ne pita u kojem sam stupnju finalizacije da bi mi odobrio rabat ili odgodio rok plaćanja, u praksi uvijek licitiram i riskiram. Drvo je doznačeno, dokumentaciju ima, mogu ga voziti na svoje skladište-ali ne mogu, iako je plaćeno, jer imam na pet mjesta po 4 m3 i na sva pet mjesta mora doći netko licenciran kome će se još jednom platiti(što nema logike), koji će utvrditi klasu(razred), količinu po razredima-koja je to treća strana koja može diktirati cijenu odnosno razred kakvoće između prodavatelja i kupca, tj. mog dobitka ili gubitka? Predlagatelj Zakona predlaže da licencirani izvođač piše redni broj ili udara pločice-ako netko treba da označava trupce to je krajnji vlasnik robe, njemu treba radi evidencije zaliha, niti licenciranog izvođača niti prodavatelja ne zanima pod kojim je rednim brojem roba otišla. Što je to promijenjen oblik? Trgovac i krajnji proizvođač na pomoćnom stovarištu neminovno prekraja trupce, malo će koji trupac zadržati isti oblik. Tržište određuje da li se pojedinom poduzeću, trgovačkom ili prerađivačkom, isplati prekrojiti robu i prodati je u promijenjenom ili nepromijenjenom obliku. Stajalište sam da je posao licenciranih izvođača doznaka i prvi dokument doznake, a sve ostalo da je odnos kupac-prodavatelj. Pritiskom i nabijanjem troškova šumoposjednicima i trgovcima, prerađivačima koji žele legalno raditi neće se spriječiti siva ekonomija ,šumske krađe i gospodarske prijevare. Predlažem predlagatelju Zakona da vidi kako je to riješeno u susjednim zemljama (Sloveniji ili Mađarskoj). | Djelomično prihvaćen | Članak 30. se briše. Ponovno stavljanje u promet obavlja gospodarski subjekt (vlasnik drva) svojom internom otpremnicom, uz prilaganje preslike ishodišnog dokumenta (teretnog lista (popratnice) koju je izdao LI). U slučaju provjere gospodarski subjekt mora nadležnim tijelima dokazati sljedivost i provođenje sustava dužne pažnje. Pločice se uvode radi lakše kontrole i uvođenja reda u šume privatnih šumoposjednika. |
| 3 | Darko Posarić | PRAVILNIK | Slažem se s g. Jankovom da samo čl. 1. spada u Zajedničke odredbe, a čl. 2. - 17. u cjelinu Doznaka stabala. | Prihvaćen | Hvala na dostavljenom prijedlogu. |
| 4 | MARICA BELJO-REČIĆ | PRAVILNIK | U čl. 7. treba opisati sve vrste čekića, doznačni, režijski, šumokvarni i kontrolni. Također sam mišljenja da treba točno definirati tko koji čekić može posjedovati. U čl. 8. se definiraju osobe koje mogu izvoditi, ja bi rekla izvršiti doznaku. Osim samog termina, koji je manje važan, potrebno je obratiti pažnju da Pravilnik i ZOŠ nisu u koliziji. ZOŠ u čl. 36. stav. 2 se kaže: Doznaku stabala u šumama i šumskom zemljištu obavlja izvoditelj šumarskih radova koji posjeduje odgovarajuću licencu Komore. U čl. 33. se definira uspostava šumskog reda, smatram da bi se trebalo precizno odrediti i vrijeme izvršenja sječe sa ciljem njege pomlatka i mladika. Općenito smatram da bi svi prilozi trebali biti vidljivi. | Djelomično prihvaćen | Čl.7. st.4 definira tko može posjedovati koji čekić (vrste licencije, veza Pravilnik o vrsti šum.radova). Čl. 8.st. 1 – definira koje osobe mogu izvoditi doznaku i nije u koliziji s čl. 36 ZOŠ-a, jer ovdje (uz pravilnik o vrsti šum.radova) pojašnjava osobu koja mora biti zaposlena da bi izvođač dobio licenciju za doznaku. Vrijeme sječe propisuje ŠGOP i ŠGP. Svi obrasci su bili dostupni na “Preuzmi word document” ili “Ostali dokumenti”. |
| 5 | Dubrava Šume | PRAVILNIK | Prvo i osnovno, trebalo je razdvojiti posebnim pravilnicima privatne i državne šume. Drugo, u prilozima se ne vide svi obrasci. Barem je tako kod mene. Bilo bi zgodno vidjeti sve obrasce prije kraja esavjetovanja. | Nije prihvaćen | Svi obrasci su bili dostupni na “Preuzmi word document” ili “Ostali dokumenti”. |
| 6 | ŽELJKO MARMAN | PRAVILNIK | U nazivu Pravilnika i članku 1. iza riječi proizvoda, treba dodati "(osim divljači)" jer definicija šumskih proizvoda iz Zakona o šumama, čl 8., obuhvaća i divljač, a divljač nije predmet ovog Pravilnika. Isto treba ugraditi i u članak 23. Također podržavam primjedbu Željke Šikić na članak 23. | Djelomično prihvaćen | Propisano ZOŠ – om članak 37. stavak 7 . |
| 7 | Maja Bukovac | PRAVILNIK | Predlažem da se u članku 12., nadopuni. A) Radove doznake u šumama šumoposjednika, a prema zaprimljenom zahtjevu za doznaku, licencirani izvođači trebaju izvršiti prema ugovornom roku, a najkasnije do kraja tekuće godine. Iznimno, za zahtjeve za doznaku zaprimljene iza 1.studenog, rok se može produžiti do 30.travnja naredne godine. Ukoliko se radovi doznake ne izvrše u propisanom roku, zahtjev za doznaku se obustavlja elaboratom (doznaka sa programom ) ili rješenjem (doznaka bez programa ) po službenoj dužnosti. Zahtjev za doznaku može se obustaviti elaboratom ( doznaka sa programom) ili rješenjem (doznaka bez programa) na traženje podnositelja zahtjeva, na osnovu pisane izjave ili usmene izjave na zapisnik. U članku 15. st 1. naglasiti: Zahtjev za doznaku, podnosi ..... Predlažem preformulirati st 4.istog članka : U slučaju suvlasništva i/ ili suposjedništva, podnositelj Zahtjeva mora priložiti izjave svih suvlasnika i /ili suposjednika o suglasnosti izvođenja radova na predmetnim česticama, ovjerene kod javnog bilježnika, osim u slučaju ako su prisutni svi suvlasnici i / ili suposjednici. Isto primjeniti i na čl 26. st 3. Predlažem članak 26. nadopuniti s tekstom. Zahtjev za izdavanje teretnog lista (popratnice) vrijedi do kraja tekuće godine, bez obzira na to kad je podnesen. Trenutno ne postoji obrazac popratnice za nedrvne proizvode u privatnim šumama, pa predlažem da se na postojeći obrazac, doda izbornik - drvni - ne drvni proizvodi, slično kako je na zahtjevu za doznaku, mogućnost odabira, sa programom - bez programa. | Nije prihvaćen | Rokovi izvršenja doznake uređuju se Ugovorom s LI, a postupanja u vezi obustavljanja postupaka su propisani ZUP – om. Ovjera kod javnog bilježnika je propisana dalje u istom članku. Propisana je popratnica za nedrvne šumske proizvode. Ograničenje roka važenja zahtjeva za doznaku i otpremu nije moguće zbog ZUP-a i ništa ne donosi. |
| 8 | Damir Dramalija | PRAVILNIK | Možda bi bilo dobro preformulirati rečenicu kako bi se pratio propisani slijed postupaka : Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i način doznake stabala, obilježbe šumskih proizvoda, sadržaj teretnog lista (popratnice) za potrebe njihove otpreme, prijevoza i pohrane, kao i vrijeme sječe i šumski red. | Nije prihvaćen | Formulacija je iz ZOŠ-a. |
| 9 | Darko Posarić | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Čl. 2., predlažem dodati 7. stavak koji bi regulirao obilježavanje za sječu stabala ispod taksacijske granice, koje se događa u svim mladim sastojinama 2. dobnog razreda. Naime, zbog niskoga srednjeg promjera sastojine postoje brojna stabla promjera 10 cm i manjih koja smetaju najboljim stablima i potrebno ih je ukloniti. Budući da ta stabla nisu predmet doznake netko bi mogao pomisliti da ih se niti ne obilježava za sječu, što bi bilo pogrešno i za razvoj sastojine štetno. Takva stabla potrebno je obilježiti na jednak način kao stabla u koljiku, samo sprejom te ih ukloniti iz sastojine. Predlažem stoga dodavanje 7. stavka kako slijedi: (7) Ako u mladim sastojinama prema šumskouzgojnim načelima postoji potreba za uklanjanjem stabla promjera 10 cm ili tanjeg, takvo stablo obilježava se za sječu točkama spreja u prsnoj visini bez udaranja otiska doznačnoga čekića i bez njegova evidentiranja u obrascu doznake. | Nije prihvaćen | O takvoj obilježbi odlučuje vlasnik šume odnosno onaj koji provodi radove i nije zabranjena. Nije tema ovoga Pravilnika. |
| 10 | VLASTA RANOGAJEC | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Prijedlog u odnosu na odredbe članka 3. točke. 3. i članak 6. st. 1. vezano uz potrebu definiranja opasnog stabla podnosi Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba putem Vlaste Ranogajec, dipl. ing., voditeljice Odjela za razvoj i unapređivanje poljoprivrede i šumarstva u Gradskom uredu za poljoprivredu i šumarstvo : Definirati pojam opasno stablo u pojmovniku ( gdje podržavamo definiciju gospodina Dramalije "Opasno stablo je svako stablo ( bez obzira na vrstu, dob i dimenzije ) koje je u takvom fizičkom stanju i/ili položaju u prostoru da predstavlja opasnost po ljude i imovinu koja se ne može ublažiti ili otkloniti nikakvim arborikulturnim zahvatima (kao npr. orezivanje krošnje , sidrenje i sl.) i zato ga treba žurno ukloniti" ili dopuniti čl. 3. st. 3. točkom 3. "opasna stabla" i u nastavku napisati definiciju. Osim toga u čl. 6. dodati novi stavak koji glasi: "Doznaka opasnih stabala u urbanim šumama obavlja se tijekom cijele godine ." Podržavamo prijedloge gospodina Dramalije vezano uz potrebu definicije opasnog stabla unošenjem u pojmovnik ili dopunom čl. 3. st. 3. točkom 3. koja definira opasno stablo kao i uz čl. 6. st. 1. kojim se rok za doznaku stabala u urbanim šumama ( kakve su Park šume Grada Zagreba) produljuje na cijelu godinu. | Djelomično prihvaćen | Dodano je: “Doznačiti se mogu i opasna stabla kod kojih je zbog narušenih fizičkih karakteristika izražena mogućnost loma i/ili izvaljivanja.“ |
| 11 | Zdravko Brekalo | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Članak 2. - prijedlog izmjene članka 2. (1) Doznaka podrazumijeva odabir, obilježbu, izmjeru i ubilježbu doznačenih stabala za sječu te obračun doznačenog drvnog obujma. Obrazloženje: - doznaka podrazumijeva (obuhvaća) više radnji…, - doznaka osim navedenih radnji u prijedlogu Pravilnika podrazumijeva i ubilježbu doznačenih stabala, - „obračun doznačenog drvnog obujma“ - usklađeno s nazivom priloga 2. obrasca D - 1. (2) Minimalni prsni promjer stabala odabranih za sječu koja podliježu doznaci je 10 cm. Obrazloženje: - doznakom su obuhvaćena stabla prsnog promjera i 10 cm (ne samo prsnog promjera većeg od 10 cm). (3) Prsni promjer je promjer stabla u tzv. „prsnoj visini“ (približno 1,30 m od površine tla) i predstavlja mjesto izmjere stabla odabranog za sječu. Obrazloženje: - obzirom da govorimo o prsnom promjeru predlažem da ga se definira i navede kao mjesto izmjere stabala u doznaci. (4) Izmjeru stabala na nagnutom terenu obavljamo s gornje strane stabla. (5) Stablo odabrano za sječu obilježava se oznakama u prsnoj visini i otiskom žiga doznačnog čekića na zatesu žilišta. Obrazloženje: - ovdje bih naveo „stablo odabrano za sječu“ - jednina. (doznačeno stablo je stablo koje je odabrano, obilježeno, izmjereno i ubilježeno u obrazac za upis doznačenih stabala). - smatram da se stablo odabrano za sječu obilježava otiskom žiga doznačnog čekića na zatesu žilišta, a ne zatesom na žilištu s otiskom žiga doznačnog čekića (kako je to navedeno u stavku 3. prijedloga Pravilnika). (6) Oznake u prsnoj visini moraju biti vidljive sa svih strana stabla. Obrazloženje: - govorimo o oznakama u prsnoj visini stabla… (7) Otisak žiga doznačnog čekića na zatesu žilišta mora ostati vidljiv i poslije sječe doznačenog stabla. Obrazloženje: - ponovo govorimo o otisku žiga doznačnog čekića na zatesu žilišta, a ne o zatesu na žilištu s otiskom žiga doznačnog čekića… Članak 7. - prijedlog izmjene stavaka (1) i (2). (1) Žig doznačnog čekića kružnog je oblika (krug promjera 35 mm) i koristi se za obilježbu stabala za sječu. Obrazloženje: - žig je okruglog oblika - ????? ….lopta je okrugla, - žig ima oblik kruga, - krug je dio ravnine omeđen kružnicom (uključujući i kružnicu), - kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta) - kružnica je „crta“. (2) Žig režijskog čekića ima oblik istostraničnog trokuta sa zaobljenim vrhovima i stranicama od 35 mm i koristi se za obilježbu drvnih sortimenata pri njihovom zaprimanju i iznimno za obilježavanje stabala iz članka 5. stavak 1. te članka 25. stavaka 2. i 4. ovoga Pravilnika. Obrazloženje: - zaprimanje drvnih sortimenata obavlja se prije stavljanja u promet, - obilježavanjem drvnih sortimenata pri njihovom zaprimanju izbjeći ćemo: o obilježavanje drvnih sortimenata za vrijeme utovara istih na prijevozno sredstvo, o obilježavanje drvnih sortimenata nakon utovara istih (penjanje po prijevoznom sredstvu), o držim da se stavci 2. i 4. u prijedlogu Pravilnika odnose na članak 25. a ne na članak 26.. Članak 8. - prijedlog izmjene stavaka (1) i (4). (1) Odabir, ubilježbu stabala za sječu te izračun doznačenog drvnog obujma obavlja osoba sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem šumarstva. Obrazloženje: - odabir, ubilježbu stabala za sječu te izračun doznačenog drvnog obujma obavljaju spomenute stručne osobe, - obilježbu i izmjeru odabranih stabala za sječu pod paskom spomenute stručne osobe obavljaju neki drugi tzv. „pomoćni radnici“ (radnici niže stručne spreme: šumarski tehničari, uzgojni radnici, radnici agencije i sl.). (4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučajevima kad se ne obavlja odabir već samo obilježba, izmjera i ubilježba stabala za sječu, navedene radnje doznake mogu obavljati i šumarski tehničari. Obrazloženje: - preformulirano Članak 10. - prijedlog izmjene stavka (4). (4) Doznačna knjižica s prilozima (obrazac za upis doznačenih stabala i obrazac obračuna doznačenog drvnog obujma) tiskana je na obrascu D-1 u Prilogu 2. ovoga Pravilnika. Obrazloženje: umjesto manual upotrijebio bih riječ „obrazac“ kao što je navedeno u naslovu - „Obrasci za upisivanje doznačenih stabala“ | Djelomično prihvaćen | Definicija doznake stabala je definirana ZOŠ – om. Način izmjere prsnih promjera je osnova šumarske struke i nepotrebno je detaljnije obrazlagati pojedine stručne pojmove. |
| 12 | HODI | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Članak 11. govori o očevidnicima doznačnih knjižica i obrazaca DBP stavci 1,2 i 4, a stavak 3. o rokovima čuvanja evidentiranih podataka o doznaci stabala. Ne vidi se poveznica s očevidnicima, odnosno nejasno je tko čuva i koje evidentirane podatke. Ukoliko se to odnosi na obvezu čuvanja očevidnika, onda bi to tako trebalo i napisati. Skrećem pažnju da licencirani izvođači nisu upoznati s datumima donošenja, odnosno revizije šumskogospodarskih planova za šume u kojima su vršili doznaku. | Primljeno na znanje | Licencirani izvođači se trebaju interesirati o važenjima PGŠ, osim toga to su javni podaci dostupni na Geoportalu HŠ-a. Također, potrebno je konzumirati PGŠ radi smjernica gospodarenja. |
| 13 | Darko Posarić | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Čl. 11., st. 3.: Nakon riječi "plana" dodati: "za naredno razdoblje", i to na oba mjesta u tekstu gdje se pojavljuje ta riječ. Time se izbjegavaju nedoumice i moguća iskrivljena tumačenja. | Nije prihvaćen | Revizija ili obnova rade se svakih 10 godina. |
| 14 | Darko Posarić | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Obzirom da čl. 1. navodi da se ovim pravilnikom propisuje i način doznake stabala, a o tome je vrlo malo govora, predlažem dodati članak o tome, najbolje nakon 3. članka kao novi 4. članak, a ostali bi se pomaknuli za jedno mjesto. Time bi se način odabiranja doznačivačima pojednostavnio i ujednačio, što smatram vrlo značajnim. Predlažem ovako: (1) Doznačivač pri radu u pravilu pogledom obuhvaća desetak stabala u najbližoj okolici, odabire najbolja stabla i doznačuje ona koja odabranim najboljim stablima smetaju u razvoju. (2) Najbolja stabla u pravilu su najbolje razvijena stabla, najvećih visina i najvećih prsnih promjera i pravilnoga habitusa s normalno razvijenim krošnjama, dok stabla malih promjera i uskih krošanja nisu perspektivna. (3) Nakon doznake smetajućih stabala u obuhvaćenoj skupini ukloniti i ostala stabla prema šumskouzgojnim načelima ako postoji potreba (prekobrojna u gustim skupinama, oštećena, potištena itd.) te prijeći na iduću skupinu. | Nije prihvaćen | Pravilnik nije priručnik o doznaci. |
| 15 | Darko Posarić | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Čl. 6., st 1.: Predlažem ovako: "Doznaka stabala obavlja se za vrijeme vegetacijskog razdoblja u sastojinama bjelogorice." Čl. 6., st. 2.: Predlažem ovako: "Doznaka stabala obavlja se tijekom cijele godine u crnogoričnim sastojinama, mladim sastojinama starosti II dobnog razreda, raznodobnim i prebornim sastojinama, pripremnim i dovršnim sjekovima, krčenju te u slučaju kalamiteta u bilo kojim sastojinama." Pojašnjenje: Samo prorede i naplodni sjekovi u bjelogorici rade se u vegetaciji, sve ostalo može tijekom cijele godine pa tako treba i razdvojiti, jednostavnije je i pamtljivije. | Nije prihvaćen | Članak predložen Pravilnikom je sasvim jasan. |
| 16 | Darko Posarić | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Čl. 5., st. 1.: Predlažem promjenu teksta stavka da glasi: "Stabla koja nisu doznačena, a oštećena su i izvaljena prilikom sječe (Add stabla) potrebno je izmjeriti, obilježiti otiskom žiga režijskoga čekića na presjeku panja, otisak zaokružiti sprejom za doznaku, pokraj njega upisati redni broj i podatke unijeti u novu doznačnu knjižicu po rednome broju." Predlažem dodati još jedan stavak: "Izmjeru promjera Add stabala, obilježbu panjeva i unos podataka u doznačnu knjižicu provodi poslovođa sječine". Pojašnjenje: U praksi je praktično jedino moguće da Add stabla obilježava poslovođa sječine. Ako za taj posao bude zadužen revirnik, on bi morao svaki dan prolaziti sve sjekačke linije i to raditi, što mu uza sve druge poslove koje radi nije moguće (a i preskup je da to radi). Predlažem izbaciti obvezu da revirnik traži panjeve Add stabala i na njih udara otisak doznačnoga čekića, jer to je neprovedivo (to su najčešće stabla malih promjera koja je vrlo teško pronaći, bilo tijekom sječe, bilo po završenome privlačenju). Također je i inspekciji traženje ovih panjeva jednako traženju igle u plastu sijena. Treba ovim pravilnikom omogućiti obilježbu panjeva Add stabala samo režijskim čekićem i rednim brojem, tako će kontrola jedino biti moguća. Naknadna traženja panjeva samo da bi se na njih udario otisak doznačnoga čekića kojega nitko kasnije neće tražiti, a kamoli pronaći čista je birokratska mjera koja će bespotrebno poskupjeti cjelokupni proizvodni proces i dodatno opteretiti revirnike te se čvrsto zalažem za njezino izbacivanje. | Nije prihvaćen | Propis članka 36. stavak 1. ZOŠ – a je jasan. Revirnik/dipl.ing. to ne treba raditi svaki dan. Odradit će to prilikom obilaska sječine. |
| 17 | Darko Posarić | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Čl. 4., st. 1: Slažem se sa ŠF da bi u dovršnome sijeku trebalo udariti čekić na svako žilište i da se ovo obriše iz ovoga stavka. | Nije prihvaćen | Šumarski inženjer je preskup za ovaj posao koji se svodi na “popis” svih stabala. |
| 18 | Darko Posarić | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Čl 3., st 3., pod a): umjesto 80 % upisati 60 %. Pojašnjenje: Niti jedno stablo osutosti preko 60 % nije se u praksi oporavilo, samo je pitanje vremena za koje će potpuno odumrijeti (najčešće vrlo brzo). Čl 3., st 3., pod c): umjesto "na ili ispod kore" upisati "na kori ili ispod nje" Čl. 3., st. 3., predlažem dodati d): udarena gromom, ona kojima je vjetar jako oštetio krošnju, stabla s golemim mehaničkim oštećenjima i sl. Čl 3., st. 4.: izbaciti "olujnim vjetrom" (jer takva oštećenja najčešće su prevelika da bi se stablo ostavilo nedoznačenim, tim više što odmah u st. 5. piše da poslije sječe ne smiju ostati ni oštećena stabla, a ona kojima je olujni vjetar polomio dvije od četiri glavne grane u najmanju ruku su oštećena). Čl 3., st 6.: umjesto "u visini panja" upisati "u prsnoj visini". Pojašnjenje: Jednostavnije je obilježiti u prsnoj visini, a i lakše se opaža. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 19 | Darko Posarić | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Čl. 3., st 2.: Održivo gospodarenje tek je jedan od ciljeva doznake. Predlažem preformulirati st. 2. da glasi: "Doznaka stabala je stručni šumarski posao kojemu je cilj kroz pomaganje fenotipski najkvalitetnijim stablima formirati stabilne i produktivne sastojine optimalne strukture i maksimalnoga prirasta kvalitetnoga drva uz uvažavanje načela održivosti." | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 20 | Darko Posarić | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Čl. 3., st. 1.: Nakon riječi "prema" umetnuti: "šumskouzgojnim načelima,"; nakon riječi "skladu" obrisati "s", a umetnuti "sa šumskouzgojnim načelima i" Pojašnjenje: Odabiranje stabala za doznaku radi se prema šumskouzgojnim načelima (bolji ostaje, lošiji se doznačuje), ona su temeljna i moraju biti navedena. Načelo održivoga gospodarenja više je vezano uz količinu (ukupna doznaka manje od prirasta), a ništa ne govori o stablima koje treba odabrati. | Djelomično prihvaćen | Čl. 3 stavak 3. d) je ponavljanje već postojećih odredbi. |
| 21 | Šumarski fakultet | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Predlaže se izmjena Članka 8. stavka 1. tako da isti glasi: „(1) Doznaku stabala obavlja osoba sa završenim dodiplomskim, preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem šumarstva.“ Predlaže se dopuna Članka 8. stavkom 2. tako da isti glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zaštićenim šumama i u urbanim šumama doznaku stabala iz članka 3. stavka 3. može izvršiti osoba sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša.“ Obrazloženje: Prijedlog se upućuje na temelju izvedbenog programa, ishoda učenja i kompetencija koje studeti stječu završetkom navedenih sveučilišnih studija. Predlaže se brisanje stavka 4. Članka 8. Obrazloženje: Doznaku stabala obavlja osoba sa završenim odgovarajućim sveučilišnim studijem. | Djelomično prihvaćen | Šumarski tehničari rade obilježevanje, izmjeru i evidentiranje što je jasno u stavku 4. opisano i propisano. |
| 22 | Šumarski fakultet | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | U članku 7. stavku 2. predlaže se riječi „članka 26. “ zamijeniti riječima „članka 25.“. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 23 | Šumarski fakultet | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Predlaže se izmjena Članka 6. stavka 1. tako da isti glasi: „(1) U jednodobnim sastojinama bjelogorice, raznodobnim i prebornim sastojinama te u plantažama listača doznaka se vrši za vrijeme vegetacije, osim u slučaju posljedica elementarnih nepogoda kada se obavlja cijele godine.“ Predlaže se izmjena Članka 6. stavka 2. tako da isti glasi: „(2) U šumskim kulturama četinjača, jednodobnim sastojinama četinjača i u II dobnom razredu jednodobnih šuma doznaka se može obavljati tijekom cijele godine.“ | Nije prihvaćen | Većina šuma privatnih šumoposjednika su raznodobne i nema velikog razloga zbog kojega se doznaka ne bi obavljala cijele godine. |
| 24 | Šumarski fakultet | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Predlaže se brisanje stavka 1. članka 4. Obrazloženje: Odredba se odnosi na obilježavanje definirano stavkom 3. članka 2. ovog prijedloga Pravilnika, a ne stavkom 2. članka 2. ovog prijedloga Pravilnika. Evidentna je namjera Pravilnika (NN 42/85), u članku 4. i Pravilnika (17/2015 i 57/2017) u članku 4. stavku 3. dopustiti iznimke pri obilježavanju doznačenih stabala u slučaju sječe svih stabala, ali samo kada se siječe velik broj stabala relativno malenih dimenzija što u dovršnom sijeku nije slučaj. Iako u članku 4. stavku 3. Pravilnika (NN 116/2006) uopće nije navedeno u kojim se sastojinama iznimka dopušta, isti se nikada nije primjenjivao u dovršnom sijeku. Štoviše u sva tri navedena Pravilnika postojala je i odredba o mogućnosti dodatnog obilježavanja rednim brojem koja se tradicionalno koristila prilikom stablimične procjene stabala tijekom doznake i to prvenstveno u oplodnim sječinama. Osim navedenog, predložena odredba nije provediva kada se dovršni sijek provodi prema odredbi stavka 5. članka 40. Pravilnika o uređivanju šuma (NN 97/2018), odnosno prilikom obnove šuma oplodnim sječama na malim površinama. | Nije prihvaćen | Šumarski inžinjer je preskup za ovaj posao koji se svodi na “popis” svih stabala. |
| 25 | Šumarski fakultet | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Predlaže se izmjena Članka 3. stavka 1. tako da isti glasi: „Doznakom stabala provode se radovi njege i obnove šuma propisani šumskogospodarskim planovima, a u šumama za koje nije izrađen šumsko gospodarski plan prema propisanim uvjetima i mjerililima obrasca DBP koji je izradio inženjer šumarstva ili ovlašteni inženjer šumarstva.“ U članku 3. predlaže se brisanje stavka 2. Obrazloženje: Članak 3. stavak 2. je preopćenit. U članku 3. stavku 3. predlaže se riječi „suha i stabla u stanju propadanja“ zamijeniti riječima „odumrla stabla i stabla smanjene vitalnosti“. Obrazloženje: Stabla mogu biti vitalna, smanjene vitalnosti, oštećena i odumrla. Predlaže se izmjena Članka 3. stavka 3. podstavka c) tako da isti glasi: „c) na kojima se pojavljuju karakteristični simptomi bolesti i štetnika na ili ispod kore (npr. karakteristične tekline na kori debla, plodišta gljiva, piljevina i izlazni otvori kukaca). Obrazloženje: Tamne pjege nisu karakteristika bolesti, micelij nije vidljiv na kori debla već plodna tijela gljiva. Predlaže se dopuna Članka 3. stavka 3. podstavkom d): „d) opasna stabla koja zbog narušenih fizičkih karakteristika (izražena mogućnost loma i/ili izvale), veličine i položaja predstavljaju povećanu opasnost za ljude i imovinu u njihovoj blizini“ Obrazloženje: Definicija opasnih stabala nužna je za provedbu odredbe navedene u podstavku g) Članka 33. ovog prijedloga Pravilnika. U članku 3. stavku 4. predlaže se riječi „kojima je osutost krošnje izazvana“ zamijeniti riječju „oštećena“. Obrazloženje: Pojam „osutost krošnje“ ne odnosi se na uzroke navedene u članku 3. stavku 4. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. čl. 3 je djelomično uvažen od gosp. Posarića. Stavak 2. istoga članka je obrazloženje za sudove koji pod doznakom podrazumijevaju i geodetsku izmjeru granica površine. Hoće se istaknuti da je doznaka stručni šumarski posao bez obzira na površinu na kojoj se izvodi. |
| 26 | Šumarski fakultet | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | U članku 2. stavku 5. predlaže se riječ „oznake“ zamijeniti riječju „obilježbe“. Obrazloženje: U prethodnim stavcima se upotrebljava riječ „obilježavanje“, a ovdje se prvi put uvodi riječ „oznaka“ što zbunjuje. Možda bi bilo bolje umjesto „Oznake“ pisati „Obilježbe“. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 27 | Željka Šikić | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | U Čl.2. nejasno je kako postići da se stabla na nagnutim terenima obilježavaju samo s gornje strane, a da budu vidljiva sa svih strana ( sječa kreće na nagnutim terenima od podnožja prema gore te stabla moraju imati oznaku i s dolje strane) . Predlažem da se izbaci u čl.2. st.4. tekst " i obilježavaju" i da stavci glase: (4) Na nagnutim terenima stabla se mjere s gornje strane. (5) Oznake na stablu moraju biti vidljive sa svih strana stabla. U Čl. 4.st.1. - poziva se na st.2.članka 2., a trebalo bi na st.3. članka2. U Čl. 4. navodi se da se ne mora stavljati žig doznačnog čekića pri doznaci slučajnog prihoda na površinama većim od 1ha. Predlažem brisanje navoda "i slučajni prihod na površinama većim od 1ha". Obrazloženje: Na koji način će se moći nakon sječe utvrditi da li je stablo doznačeno prilikom redovnog gospodarenja ( kao Add stablo, sušac i sl. ) ili je predmet krađe koji nije evidentiran ili samovolje sjekača. Smatram da nakon sječe mora na panjevima biti otisak doznačnog čekića kod doznake slučajnog prihoda kako bi se znalo tko je izvršio doznaku tog stabla i zbog čega. U Čl. 4. stavak 2. " U sastojinama prvog dobnog razreda vrši se samo obilježavanje stabala za sječu u prsnoj visini. " predlažem nakon riječi "samo " dodati "izmjera i ". Obrazloženje: Nepremjereni drvni obujam se mora razdužiti u planovima gospodarenja, a kako to izvršiti ako ne izmjerimo stabla predviđena za sječu prsnog promjera većeg od 10 cmi upišemo ih u manual. Čl. 23. Kako smo zbog različitog tumačenja inspekcije oko termina "transporta" imali problema u radu, predlažem da se u tekst uvrsti i odredba " Za pomicanje drvnih sortimenata unutar šume nije potrebno izdavati teretni list." U Čl. 26. st. 4. uočena greška u riječi " isprva" . Treba "isprava". | Djelomično prihvaćen | Kretanje drvnih sortimenata unutar šume i šumskoga zemljišta ne smatra se transportom u smislu ovoga pravilnika te ZOŠ-a. Doznačivanje slučajnog prihoda preko 1 ha se odnosi na razna oblike slučajnog prihoda i ne može biti predmetom samovolje, primjerice sjekača. Pojedinačna stable slučajnog prihoda je doznačavaju. |
| 28 | DVOKUT-ECRO d. o. o. | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Članak 15., stavak (4) i - U praksi je ovo gotovo nemoguće, s obzirom na automatizam nasljeđivanja kada nisu provođene ostavinske rasprave - možda bolje tražiti izjavu podnositelja zahtjeva ovjerenu kod javnog bilježnika kojom pod krivičnom odgovornošću jamči da ima sva prava na predmetnoj čestici, inače će se vrlo malo doznaka moći provesti, što će voditi daljnjoj devastaciji privatnih šuma. U velikoj većini slučajeva doslovno je nemoguće naći sve suvlasnike. | Nije prihvaćen | Ovo je regulirano ZOŠ – om i Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnima pravima. |
| 29 | DVOKUT-ECRO d. o. o. | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Članak 11., stavak (2) - Nepotrebno je navoditi javnog šumoposjednika i ustanovu, a zatim ih ponovo navoditi ("... Pravna osoba iz članka 14. stavka 2. točaka a), b) i c) Zakona o šumama), budući da je javni šumoposjednik definiran točkom a) spomenutog članka/stavka, a Ustanova točkom b). Slijedom navedenog, predlažemo brisanje početka stavka, odnosno dijela "Javni šumoposjednik, Ustanova" ili dijela "točaka a), b)". | Nije prihvaćen | Formulacija je u skladu s čl. 14 ZOŠ-a i baš svjesno je naznačeno da nema nikakvih zabuna. |
| 30 | DVOKUT-ECRO d. o. o. | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Čl. 4, stavak (1): Čista sječa više nije definirana kao pojam novim ZOŠ-om (NN 68/18), već se su se pojmovi "čiste sječe" i "krčenja" objedinili u pojam "krčenje" (...krčenje šuma je sječa svih ili gotovo svih stabala i/ili njegovih grmolikih oblika u šumi radi provedbe prostornih planova ili izgradnje šumske infrastrukture", čl. 8., st. (1), točka 9.). Radi usklađenosti terminologije, predlažemo izraz "čista sječa" zamijeniti izrazom "krčenje". | Djelomično prihvaćen | Isto tako pojmovnikom nisu obrazložene primjerice preborna sječa i oplodna sječa pa tako postoje čista sječa bagrema, topole, johe, vrbe (članak 40. Pravilnika o uređivanju šuma). |
| 31 | Tihomir Pejnović | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Članak 8. (2) Nadzor izvršene doznake stabala provodi i potvrđuje ovlašteni inženjer šumarstva. Ovime je otvorena mogućnost manipulacije - ista osoba doznačuje i poslije zaprima iste sječine. | Nije prihvaćen | Kako riješiti slučaj kada u tvrtci postoji sami jedan inžinjer šumarstva i to ovlašteni, a da bude u skladu sa sadašnjim propisima. |
| 32 | Tihomir Pejnović | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Članak 7. (2) "Žig režijskog čekića ima oblik istostraničnog trokuta sa zaobljenim vrhovima i stranicama od 35 mm i koristi se za obilježbu drvnih sortimenata prije stavljanja u promet ......" Prijedlog: "Žig režijskog čekića ima oblik istostraničnog trokuta sa zaobljenim vrhovima i stranicama od 35 mm i koristi se za obilježbu drvnih sortimenata prilikom zaprimanja ......" Obrazloženje: žig režijskog čekića treba staviti prilikom zaprimanja drvnih sortimenata (ne prije stavljanja u promet - sortimenti mogu biti premjereni, stavljena pločica, ali bez žiga -zabrana penjanja po kamionima, u djelokrugu dizalice i sl.) | Nije prihvaćen | Propisano je da se žig režijskog čekića stavlja prije stavljanja u transport. U šumama malih privatnih šumoposjednika je udaranje čekića prilikom zaprimanja neprovedivo. |
| 33 | Tihomir Pejnović | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Članak 8. (4), Da li je šumarski tehničar potpisnik knjižice doznake? | Primljeno na znanje | Ne postoji prijedlog mogućeg rješenja. |
| 34 | Tihomir Pejnović | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Članak 3. (6) "Stabla ostavljena radi zaštite biološke raznolikosti iz stavka 5. ovog članka se mjere i obilježavaju crveno obojanim prstenom u visini panja ...." Ovo će biti vrlo teško izvedivo i slabo vidljivo u nizinskim šumama koje su često izložene poplavama, kao i tamo gdje su stabala u visini panja gusto obrasla mahovinom. Prijedlog: "Stabla ostavljena radi zaštite biološke raznolikosti iz stavka 5. ovog članka se mjere i obilježavaju crveno obojanim prstenom u prsnoj visini ...." | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 35 | Slađana Begić | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Članak 8. "(1) Doznaku stabala izvodi osoba sa završenim šumarskim fakultetom šumarskoga smjera (prvostupnik šumarstva, diplomirani inženjer šumarstva, magistar inženjer šumarstva) na način da osobno odabire stabla te provodi nadzor i kontrolu nad obilježavanjem, izmjerom i evidentiranjem." "(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka doznaku stabala u slučajevima kad se ne obavlja odabir stabala već samo obilježavanje, izmjera i evidentiranje, mogu izvoditi šumarski tehničari." Obzirom da naslov navodi "izvoditelja doznake stabala" riječ izvodi čini se prikladnija od riječi obavlja. Dopuna u st.1 vezana je na pojedine radnje u postupku doznake navedene u čl.2 st.1 te pojašnjava da neke radove neposredno obavlja stručna osoba, a neke može obavljati pomoćno osoblje (obilježavanje, mjerenje stabala...) uz nadzor i kontrolu stručne osobe. Uz ovu dopunu st.1 i st.4 su bolje usklađeni. Primjedbu kolege Dramalije na čl.8 prikladno bi bilo dodati kao st.5 npr. "(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka doznaku stabala u urbanim šumama može izvoditi prvostupnik urbanog šumarstva i magistar inženjer urbanog šumarstva". | Nije prihvaćen | Osobe koje izvode doznaku su usuglašene s primjedbama Šumarskog fakulteta. |
| 36 | Damir Dramalija | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Poželjno je u Članku 8. stavak 1 dopuniti rečenicu da glasi : "Doznaku stabala obavlja osoba sa završenim šumarskim fakultetom šumarskoga smjera (prvostupnik šumarstva, diplomirani inženjer šumarstva, magistar inženjer šumarstva ), a u urbanim šumama i prvostupnik urbanog šumarstva i magistar inženjer urbanog šumarstva )". Obrazloženje : Ovakvom formulacijom omogućava se da doznaku stabala u urbanim šumama , uz kolege sa šumarskog smjera mogu obavljati i kolege sa smjera urbano šumarstvo , zaštita prirode i okoliša , dok doznaka u gospodarskim šumama ostaje u nadležnosti samo šumara šumarskog smjera . | Nije prihvaćen | Osobe koje izvode doznaku su usuglašene s primjedbama Šumarskog fakulteta. |
| 37 | Damir Dramalija | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Slijedom navoda u Članku 33. pod g), da se sječa opasnih stabala u urbanim šumama može vršiti tijekom cijele godine , u članku 6. trebalo bi dodati novi stavak slijedećeg sadržaja: "Doznaka opasnih stabala u urbanim šumama obavlja se tijekom cijele godine ." Obrazloženje : Opasna stabla su po definiciji ona stabla koja treba žurno ukloniti i ona se doznačuju u trenutku kada se uoči da predstavljaju ugrozu za ljude i imovinu , neovisno o godišnjem dobu tj. stanju vegetacije . Nadalje , netko će na prvi pogled možda reći da je ovaj prijedlog suvišan i da je doznaka opasnih stabala riješena doznakom sanitara . Međutim , u urbanim šumama i svim ostalim šumama koje su opterećene većim brojem posjetitelja procjena opasnih stabala vrši se primjenom VTA metode prosudbe opasnih stabala ( od eng. Visual tree assesment ) , a po potrebi i uporabom različitih arborikulturnih instrumenata ( ultrazvučni tomograf , rezistograf , potezni test i dr. ) za razliku od gospodarskih šuma gdje je takav pristup nepotreban i previše skup , pa stabla po predloženoj definiciji opasnog stabla često budu neprimijećena . U urbanim šumama je, prvenstveno zbog sigurnosnih razloga, drugačiji pristup procjeni stanja stabala , kontrole se vrše barem na mjesečnoj razini , a na posebno osjetljivim lokacijama i češće i stoga je potrebno izdvojiti doznaku opasnih stabala iz ostalih kategorija odabira . | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 38 | Damir Dramalija | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Vezano uz prijedlog uvrštavanja definicije opasnog stabla u članku 3. stavak 3 ovog Pravilnika , spomenuo bih da pojam opasnog stabla postoji i u Šumsko gospodarskoj osnovi područja za razdoblje 2016-2025.g. (strana 708 i 710 ) i da bi ga zato trebalo pobliže definirati . Također je važno reći da je urbano šumarstvo, kao dio šumarske struke, cijenjena i visoko profitabilna grana šumarstva u svim razvijenim državama svijeta . Ono je prisutno i u Republici Hrvatskoj veći dugi niz godina , ali ne pod tim imenom pa je stoga manje prepoznatljivo . Primjera radi , u UŠP Zagreb ( RJ za urbano šumarstvo i hortikulturu ) , UŠP Buzet , UŠP Senj i UŠP Split imaju dugogodišnje pozitivno iskustvo i zadovoljne naručitelje radova iz te djelatnosti . Možda je manje poznato da su Hrvatske šume d.o.o. partner u provedbi Europskog projekta URBforDAN(Interreg) na temu upravljanja urbanim šumama u zemljama podunavskog sliva gdje se prezentira bogato iskustvo naše operative i znanosti na tom području . Zakon o šumama ( NN 68/18 ) po prvi puta prepoznao je termine urbanog šumarstva i urbanih šuma koji bi trebali predstavljati temelj za njihovo daljnje zakonsko pozicioniranje kroz različite podzakonske akte . Ukoliko to izostane , omogućiti će se da u ovo područje, koje po prirodi pokriva šumarska struka, ulaze pojedinci i druge struke bez odgovarajućeg znanja i iskustva . Zato je krajnji trenutak da se kroz sve Pravilnike koji na bilo koji način imaju veze sa urbanim šumarstvom uvode stručni termini i definicije, te odredi tko , gdje i na koji način može obavljati radove iz ove djelatnosti . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 39 | Damir Dramalija | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | U članku 3. stavak 3 , trebalo bi dodati točku 3. opasna stabla Ukoliko se ne prihvati prijedlog za izradom pojmovnika gdje bi se uvrstila definicija opasnog stabla , tada u nastavku ove točke treba definirati opasno stablo : "Opasno stablo je svako stablo ( bez obzira na vrstu, dob i dimenzije ) koje je u takvom fizičkom stanju i/ili položaju u prostoru da predstavlja opasnost po ljude i imovinu koja se ne može ublažiti ili otkloniti nikakvim arborikulturnim zahvatima (kao npr. orezivanje krošnje , sidrenje i sl.) i zato ga treba žurno ukloniti." | Djelomično prihvaćen | U Pravilnik je uveden pojam opasno stablo. |
| 40 | Goran Jankov | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | nisu dobro složene glave. Zajedničke odredbe se odnose samo na članak 1, sve ostalo je pod II DOZNAKA STABALA. U opće odredbe mora se uvrstiti pojmovnik, gjde bi se definirli stručni pojmovi (prostorno drvo , oblo drvo, tehničko drvo....idr) | Djelomično prihvaćen | Glave će biti posložene sukladno ovoj primjedbi. Pojmovnik nije obavezan, svi pojmovi su razjašnjani kroz članke Pravilnika. |
| 41 | Silvije Filipović | PRAVILNIK , ZAJEDNIČKE ODREDBE | Dopuna čl 2. ovog Pravilnika novim st 7, koji bi glasio : (7) Iznimno od odredbi st. 2. ovog članka, Doznakom se mogu obuhvati i stabla predviđena za sječu, prsnog promjera manjeg od 10 cm, ukoliko se sukladno Zakonu o drvenastim kulturama kratkih ophodnji (NN15/18, 111/18) i Pravilniku o popisu biljnih vrsta za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji te načinu i uvjetima pod kojima se mogu uzgajati (NN 16/2019), radi o kulturama koje u vegetacijskom ciklusu od dvije godine ne dostižu promjer od 10 cm. Obrazloženje : Gorespomenutim pravilnikom o kulturama kratkih ophodnji definirane su i vrste koje brzo rastu, ali se još brže i obaraju (onda kad je to ekonomski najviše isplativo), tako da neke od tih kultura možda nikad neće doseći prsnu debljinu debla od 10 cm...vidjeti Prilog I i Prilog II spomenutog pravilnika i Zakona. Iz pravilnika nije razvidno postoji li više ikakva ingerencija bivše Savjetodavne službe (sada Stručna Služba MPS...), koja je djelomično bila nadležna i za nadzor i za šumarstvo, a ne samo ostale sektore poljoprivrede. | Nije prihvaćen | Doznaka se ne radi u kulturama kratkih ophodnji, naime radi se o velikom broju tankih stabala po jedinici površine i o pretežito poljoprivrednim zemljištima. |
| 42 | VLASTA RANOGAJEC | PRAVILNIK , II. DOZNAKA STABALA | Prijedlog u odnosu na odredbe članaka 12.- 15. vezano uz obavezu za podnošenjem zahtjeva za doznaku i uvjetima za njeno podnošenje podnosi Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba putem Vlaste Ranogajec, dipl. ing., voditeljice Odjela za razvoj i unapređivanje poljoprivrede i šumarstva u Gradskom uredu za poljoprivredu i šumarstvo : "Doznaku stabala i doznaku stabala bez programa u građevinskom području naselja nije potrebno odobravati ako komunalni redar rješenjem naredi šumoposjedniku sječu stabla zbog opasnosti od rušenja stabla na javnu površinu i ozljeđivanja ljudi i/ili oštećenja imovine. U slučaju da se radi o šumi i šumskom zemljištu sa neriješenim imovinsko pravnim odnosima ili je šumoposjednik nepoznat/nedostupan, a potrebno je otkloniti neposrednu opasnost za život i zdravlje ljudi ili imovinu veće vrijednosti doznaku stabala provodi javni šumoposjednik.“ OBRAZLOŽENJE: Člankom 11. Odluke o komunalnom redu Grada Zagreba 3/14, 16/14, 22/14, 25/15, 6/17) propisano je: “Ako postoji opasnost od rušenja stabla na javnu površinu i ozljeđivanja ljudi i/ili oštećenja imovine, komunalni redar će uz prethodno mišljenje gradskoga upravnog tijela nadležnog za zelenilo, rješenjem narediti vlasniku, odnosno korisniku, zemljišta sječu stabla.“ Budući se radi o situacijama kada prijeti ugroza ljudi i imovine u građevinskom području naselja, predlažemo da se radi žurnosti u postupanju propiše izuzeće od odobravanja doznake prilikom žurnog uklanja opasnih stabla. Grad Zagreb u građevinskom području naselja ima značajne površine šuma kako državnih i privatnih šumoposjednika, tako i onih sa neriješenim imovinsko pravnim odnosima (u zemljišnim knjigama još uvijek je upisano društveno vlasništvo/općenarodna imovina i sl .), te se na znatnom dijelu šumama privatnih šumposjednika/šuma sa neriješenim imovinsko pravnim odnosima ne gospodari na propisan način što dovodi do lošeg stanja šuma, potencijalno vrlo opasnih kod sve učestalijih ekstremnih vremenskih nepogoda pri čemu dolaze u opasnost životi ljudi i njihova imovina koja često graniči sa šumama/šumskim zemljištem. U takvim situacijama ako se radi o česticama sa neriješenim imovinsko pravnim odnosima ne postoji šumoposjednik kojem bi se rješenjem naredilo uklanjanje stabala. Budući je člankom 6. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (NN 41/90 ) propisano je da sve šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike Hrvatske, koje su u tom trenutku bile u društvenom vlasništvu postaju vlasništvo države, čime je Republika Hrvatska stekla pravo vlasništva svih šuma i šumskog zemljišta koje je do tada bilo u društvenom vlasništvu, smatramo da za takve situacije treba propisati postupanje kao da se radi o šumama u vanknjižnom vlasništvu države, odnosno da doznaku zatraži javni šumoposjednik. | Nije prihvaćen | Ne može ovaj Pravilnik dezavuirati ZOŠ i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, JLS to mora urediti svojim propisima. Taj problem djelomično rješava čl. 17. ovoga Pravilnika. |
| 43 | Hrvatska udruga za arborikulturu | PRAVILNIK , II. DOZNAKA STABALA | Hrvatska udruga za arborikulturu podržava komentar Damira Dramalije od 3.5.2019. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 44 | Darko Posarić | PRAVILNIK , II. DOZNAKA STABALA | Čl. 14., st. 1.: Nakon riječi "prema" dodati: "odredbama ovoga Pravilnika te". | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 45 | Šumarski fakultet | PRAVILNIK , II. DOZNAKA STABALA | Predlaže se brisanje Članka 17. Obrazloženje: Prije provođenja doznake potrebno je izraditi program gospodarenja. | Nije prihvaćen | Postoji mnoštvo katastarskih čestica u vlasništvu RH koje nisu u niti jednom ŠGP. |
| 46 | Šumarski fakultet | PRAVILNIK , II. DOZNAKA STABALA | Predlaže se izmjena Članka 13. stavka 2. tako da isti glasi: „(2) Doznaka bez programa obavlja se u svrhu izvođenja radova gospodarenja šumama u smislu njege i obnove šuma. Doznaka bez programa gospodarenja može se provesti najviše jedanput.“ | Nije prihvaćen | Mali i srednji privatni šumoposjednici nemaju utjecaj na izradu PGŠ, osima ako traže formiranje nove g.j.. Uvijek postoji mogućnost za neizradu PGŠ, primjerice prestankom financiranja izrade PGŠ iz sredstava OKFŠ-a. |
| 47 | Damir Dramalija | PRAVILNIK , II. DOZNAKA STABALA | U Članku 12. trebalo bi dodati još jedan stavak koji bi glasio : "U slučaju izvanrednih događaja i pojava , kada su ugroženi ljudi ili imovina, moguća je žurna sječa opasnih stabala u urbanim šumama prema procjeni nadležnih šumarskih službi, a evidencija posječene drvne mase će se izvršiti naknadno (obvezno prije odvoženja drvnog materijala)." Obrazloženje : Na temelju brojnih iskustava iz svakodnevne prakse , smatram da izvanredne okolnosti kada su javne površine ugrožene opasnim stablima iz šuma privatnih šumoposjednika ne podnose proceduru podnošenja zahtjeva za doznaku već zahtijevaju žurne ( trenutačne ) reakcije. Poznato je da u mnogima od njih često imamo složenu imovinsko-pravnu situacija ( više suvlasnika od kojih su mnogi nedostupni iz različitih razloga ) koja dodatno usporava cijelu proceduru izdavanja Rješenja, a sigurnost građana i zaštita imovine trebali bi uvijek biti na prvom mjestu . Upravo zbog nedostatka zakonske regulative , jedinice lokalne samouprave ne mogu u svojim pravilnicima ili odlukama o komunalnom redu predvidjeti rješavanje takvih situacija , pa ne rijetko gledamo i čekamo da li će i kada neko stablo ili njegov dio pasti na javnu površinu i izazvati štetu bilo koje vrste . | Nije prihvaćen | Ne može ovaj Pravilnik dezavuirati ZOŠ i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, JLS to mora urediti svojim propisima. |
| 48 | Goran Jankov | PRAVILNIK , II. DOZNAKA STABALA | stavak 3 članak 13. protivan je članku 5 stavak 1 Zakona o šumama koji definira Šumu, te koji je kao specijalni zakon jači od općeg zakona jer se radi o dobrima od posebnog interesa za RH (članak 52. ustava rh). Pojednostavljeno, šuma je zakoski definirana kao šuma u naravi, bez obzira na katastarsku kulturu. | Primljeno na znanje | Radi se o k.č. koje nisu sadržane u niti jednom ŠGP i nisu šuma prema načinu uporabe u katastru. |
| 49 | BRANKO ĆURČIĆ | PRAVILNIK , II. DOZNAKA STABALA | Članak 15. (1) Zahtjev podnosi privatni šumoposjednik predmetne katastarske čestice, uz predočenje osobne iskaznice ili putovnice i Iskaznice privatnog šumoposjednika. Obrazloženje: građani koji su morali odjaviti prebivalište jer borave u inozemstvu nemaju osobnu iskaznicu | Prihvaćen | Prihvaća se. Dodano je: “ili putovnica”. |
| 50 | Zdravko Brekalo | PRAVILNIK , III . OBILJEŽAVANJE DRVNIH SORTIMENATA | Članak 18. - prijedlog izmjene stavaka (1) i (2). (1) Obilježavanje drvnih sortimenata obavlja se pri zaprimanju drvnih sortimenata na način da se na čelo sortimenta režijskim čekićem otisne žig. Obrazloženje: - zaprimanje drvnih sortimenata obavlja se prije stavljanja u transport, - obilježavanjem drvnih sortimenata pri njihovom zaprimanju izbjeći ćemo: o obilježavanje drvnih sortimenata za vrijeme utovara istih na prijevozno sredstvo, o obilježavanje drvnih sortimenata nakon utovara istih (penjanje po prijevoznom sredstvu). (2) Na otisku žiga režijskog čekića mora biti čitljiv sadržaj žiga. Obrazloženje: - držim da bi trebalo navesti kako se radi o otisku žiga režijskog čekića. Članak 21. - prijedlog izmjene stavaka (1), (6) i (7). (1) Drvni sortimenti oblog tehničkog drva nakon proizvodnje moraju se premjeriti i za njih utvrditi: vrsta drva, duljina i srednji promjer sortimenta, drvni obujam, podrijetlo sortimenta i osoba koja je izvršila obilježavanje. Obrazloženje: - zaprimanje sortimenata oblog tehničkog drva mora se obaviti nakon proizvodnje. Kako ćemo spomenutu robu staviti na tržište ako ne znamo što smo i koliko čega proizveli…? - formulacija: „Zaprimanje oblog tehničkog drva prije transporta“ u stavku (1) ostavlja mogućnost: o utvrđivanja kvalitete i obujma spomenutih sortimenata s vremenskim odmakom nakon proizvodnje (prvi put nakon npr. 6 mjeseci…), o neevidentiranja proizvodnje ako za iste npr. nije pronađen kupac. (6) Drvnim sortimentima višemetarskog prostornog drva nakon proizvodnje mora se utvrditi: vrsta drva, drvni obujam, podrijetlo sortimenta i osoba koja je izvršila obilježavanje. Drvni obujam višemetarskog prostornog drva određuje se ili mjerenjem dimenzija složaja (uz primjenu pretvorbenog faktora) ili na temelju obujma prosječnog komada i broja komada ili pojednačnim mjerenjem svih komada. Obrazloženje: - isto kao i za stavak (1)… (7) Drvnim sortimentima jednometarskog prostornog drva i prostornog drva dimenzija kraćih od 1 m nakon proizvodnje mora se utvrditi: vrsta drva, drvni obujam, podrijetlo sortimenta i osoba koja je izvršila obilježavanje. Drvni obujam prostornog drva određuje se mjerenjem dimenzija složaja uz primjenu pretvorbenog faktora. Obrazloženje: - isto kao i za stavak (1)… | Nije prihvaćen | Neizvedivo je u šumama malih privatnih šumoposjednika. |
| 51 | HODI | PRAVILNIK , III . OBILJEŽAVANJE DRVNIH SORTIMENATA | Čl. 21., stv. 2.3.4. i 5. – licencirane izvođače obvezuje se na zaduživanje i izdavanje identifikacijskih pločica za male i srednje šumoposjednike. Zbog čega bi neki licencirani izvođač, koji se ne bavi trgovinom drvnim proizvodima, morao imati identifikacijske pločice, iste stavljao na tuđu robu, te o njima vodio evidenciju i inventuru? Ne vidi se svrha ni korist od stavljanja pločica licenciranih izvođača, osobito jer se nigdje ne obvezuje kupca robe da zadrži pločice na drvnim proizvodima ili da njima dalje posluje, da ih evidentira, popisuje itd… Osim toga, licencirani izvođači ionako za drvni proizvod izdaju teretni list koji vrijedi samo 24 sata, odnosno za jedan prijevoz robe. Identifikacijske pločice imaju smisla i služe trgovcima drvom za ažurno i zakonito vođenje skladišta, tj. za praćenje ulaza i izlaza robe, te većina ozbiljnih trgovaca ili prerađivača drvnih proizvoda ima svoje pločice. Uz to, licencirani izvođači trebali bi se baviti prvenstveno stručnim poslovima (utvrđivanjem porijekla robe, vrstom, zakonitošću sječe, izmjerom i dr,), a nametanje dodatnog posla opremanjem oblog drva identifikacijskim pločicama, vođenja evidencija i tko zna čega sve ne poskupjet će uslugu i oduzimati vrijeme licenciranim izvođačima za obavljanje stručnih zadataka. Predlažem brisanje ovih stavaka, ili da ostane obveza obrojčavanja trupaca oblog drva prilikom transporta, što meože biti učinjeno kredom ili bojom u spreju. | Nije prihvaćen | Pločice se uvode radi lakše kontrole i uvođenja reda u šume privatnih šumoposjednika. Po navedenoj logici licencirani izvođač ne bi trebao zaduživati ni popratnice za drvo. |
| 52 | HODI | PRAVILNIK , III . OBILJEŽAVANJE DRVNIH SORTIMENATA | Čl. 21., stv.1.i stv. 6. propisuje što se sve mora utvrditi prije transporta drva. Međutim, u popratnici/teretnom listu nema mjesta predviđenog za upisivanje utvrđenih činjenica, već nešto drugo, što u praksi može izazvati nedoumice i različita tumačenja. Konkretno, u popratnici nema mjesta predviđenog za upis osobe koja je izvršila obilježavanje niti mjesto za upis podrijetla sortimenta. Stoga bi trebalo obrazac popratnice uskladiti s odredbama ovoga članka pravilnika, kako bi se znalo tko je utvrdio navedene osnovne elemente za izdavanje teretnog lista, odnosno prije otpreme, prijevoza i pohrane. | Nije prihvaćen | Postoji i jedno i drugo na obrascu popratnice (skladište, odjel, odsjek, k.č.) i potpis otpremnika. Osoba se legitimira kao onaj tko je robu otpremio, on ju je i deklarirao. |
| 53 | Dubrava Šume | PRAVILNIK , III . OBILJEŽAVANJE DRVNIH SORTIMENATA | Oblo tehničko drvo bi se trebalo i dalje obilježavati s oba čela, neovisno o promjeru. | Nije prihvaćen | Nepotrebna odgovornost ako se negdje zbog nedostupnosti ne uspije obilježiti sortiment. |
| 54 | Tihomir Pejnović | PRAVILNIK , III . OBILJEŽAVANJE DRVNIH SORTIMENATA | Članak 21. (6) Posječenim i izrađenim drvnim sortimentima višemetarskog prostornog drva prije transporta mora se utvrditi: vrsta drva, drvni obujam, podrijetlo sortimenta i osoba koja je izvršila obilježavanje. Drvni obujam višemetarskog prostornog drva određuje se ili mjerenjem dimenzija složaja (uz primjenu pretvorbenog faktora) ili na temelju obujma prosječnog komada i broja komada ili pojednačnim mjerenjem svih komada. Prijedlog: Posječenim i izrađenim drvnim sortimentima višemetarskog prostornog drva prije transporta mora se utvrditi: vrsta drva, drvni obujam, podrijetlo sortimenta i osoba koja je izvršila obilježavanje. Drvni obujam višemetarskog prostornog drva određuje se ili mjerenjem dimenzija složaja (uz primjenu pretvorbenog faktora) ili na temelju obujma prosječnog komada i broja komada ili pojednačnim mjerenjem ili vaganjem svih komada. Obrazloženje: Potrebno je omogućiti i utvrđivanje drvne mase odvagom. | Nije prihvaćen | Teško je osigurati toliki broj vaga. |
| 55 | Tihomir Pejnović | PRAVILNIK , III . OBILJEŽAVANJE DRVNIH SORTIMENATA | Članak 19. (2)"Višemetarsko prostorno drvo promjera 7cm i većeg obilježava se u složaju na 50 % komada s jedne strane složaja." Prijedlog: "Višemetarsko prostorno drvo promjera 7cm i većeg obilježava se na jednom čelu." | Nije prihvaćen | Radi se o istoj stvari, samo je izričaj drugačiji. |
| 56 | Slađana Begić | PRAVILNIK , III . OBILJEŽAVANJE DRVNIH SORTIMENATA | Članak 21 st.1 umjesto "premjeriti" upotrijebiti riječ "obilježiti" jer se taj termin koristi u nastavku tog stavka i narednih stavaka. Premjeravanje sa samo jedna od više radnji koje se obavljaju prilikom obilježavanja (utvrđuje se vrsta drva, porijeklo, izračunava se drvni obujam temeljem premjeravanja). Članak 21 st.8 ispraviti na kraju stavka "(npm)" u "nm" jer se ova skraćenica koristi u većini postojeće literature | Nije prihvaćen | Ovdje još nema riječi o obilježbi, ona je u st. 2. ovoga članka. |
| 57 | Udruga privatnih šumoposjednika VRBA | PRAVILNIK , IV. TERETNI LIST (POPRATNICA) | Članak 25., stv. 4. „Licencirani izvoditelj je dužan prije izdavanja teretnog lista na presjeku panjeva rubnih stabala otisnuti žig režijskog čekića kojim su drvni sortimenti obilježeni. Dodatni posao za LI a samim time i poskupljenje otpreme za privatnog šumoposjednika. Zašto da LI radi dodatni posao kad ionako odgovara za istinitost popratnice koju izdaje? Da li to znači da kad lupi žig režijskog čekića odgovara za istinitost popratnice još „jače“? U svrhu kasnije kontrole koga ili čega bi to LI radio ? A ako je razlog neka „posebna“ kontrola, što znače samo rubna stabla a ne sva stabla? | Nije prihvaćen | Licencirani izvođač mora paziti s koje površine otprema sortimente. U praksi se, nažalost, događa da pojedini LI otpremaju sortimente bez provjere površine s koje se otprema. |
| 58 | Darko Posarić | PRAVILNIK , IV. TERETNI LIST (POPRATNICA) | Drugi članak koji proizlazi iz sadašnjega čl. 29. zadržao bi sadašnju poziciju, a glasio bi ovako: "Evidencije o otpremljenim drvnim sortimentima u šumama privatnih šumoposjednika (1) Licencirani izvođači koji obavljaju otpremanje drvnih sortimenata u šumama malih i srednjih privatnih šumoposjednika dužni su podatke o otpremi drvnih sortimenata neposredno nakon otpreme unositi u Aplikaciju. (2) Licencirani izvođači koji obavljaju otpremanje drvnih sortimenata u šumama velikih privatnih šumoposjednika dužni su podatke o otpremljenim drvnim sortimentima unositi u Aplikaciju tromjesečno po gospodarskim jedinicama i vrstama drveća. (3) Nakon otpremanja drvnih sortimenata svaki teretni list (popratnica) unosi se pojedinačno sa sljedećim podatcima: broj teretnog lista (popratnice), vrsta drveća te drvni obujam oblog tehničkog drva, prostornog drva i drvne sječke, osim u šumama velikih privatnih šumoposjednika. (4) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, za šumske proizvode koji se evidentiraju po odvagama podatci iz teretnog lista (popratnice) trebaju se dostaviti Ministarstvu po primitku tih podataka." | Nije prihvaćen | Nema smisla dva puta ponavljati skoro potpuno iste stvari. |
| 59 | Darko Posarić | PRAVILNIK , IV. TERETNI LIST (POPRATNICA) | Sadašnji čl. 29. treba razdvojiti na dva članka. Prvi bi trebalo izmjestiti i postaviti nakon sadašnjega čl. 28., a koji treba postati čl. 13., dakle ovo bi postao čl. 14., a glasio bi ovako: "Evidencije o doznačenim stablima u šumama privatnih šumoposjednika (1) Licencirani izvođači koji obavljaju doznaku stabala u šumama malih i srednjih privatnih šumoposjednika dužni su podatke o doznaci stabala neposredno nakon doznake unositi u Aplikaciju za vođenje evidencija u šumama privatnih šumoposjednika (u daljnjem tekstu: Aplikacija). (2) Licencirani izvođači koji obavljaju doznaku stabala u šumama velikih privatnih šumoposjednika dužni su podatke o doznačenim stablima unositi u Aplikaciju tromjesečno po gospodarskim jedinicama i vrstama drveća. (3) U Aplikaciju se nakon doznake stabala unose slijedeći podaci: vrsta sastojine, vrsta prihoda, vrsta sječe, oznaka doznačnog čekića, provoditelj doznake, vrsta drveća te drvni obujam." | Nije prihvaćen | Nema smisla dva puta ponavljati skoro potpuno iste stvari. |
| 60 | Darko Posarić | PRAVILNIK , IV. TERETNI LIST (POPRATNICA) | Čl. 28. treba premjestiti nakon sadašnjega čl. 12., jer se izravno na nj nadovezuje. Time bi sadašnji čl. 28. postao čl. 13. | Nije prihvaćen | Čl. 28. i 29. postaju posebno poglavlje. |
| 61 | HODI | PRAVILNIK , IV. TERETNI LIST (POPRATNICA) | Članak 30. Molila bih pojašnjenje – što se smatra preradom, odnosno promjenom oblika drvnog sortimenta, tj. da li je skraćivanje (prekrajanje) trupca promjena njegovog oblika, da li je skraćivanje - prepiljivanje prostornog višemetarskog drva u metricu ili još kraće promjena oblika, te da li je cijepanje/kalanje metarskog drva promjena oblika odnosno prerada (a provodi se često još u šumi)? Isto tako – da li su trupci tanke oblovine kojima se skida kora (za stupove) prerađeni, tj. smatra li se i to preradom? Također može li se obrazložiti pozivanje na spomenutu Uredbu EU o sljedivosti, koja u članku 1. propisuje da se njome „…utvrđuju obveze gospodarskih subjekata koji prvi put stavljaju u promet drvo i proizvode od drva na unutarnje tržište, kao i obveze trgovaca.“ Nadalje, spomenuti gospodarski subjekti i trgovci drvom (a ne licencirani izvođači) moraju ustrojiti SUSTAV DUŽNE PAŽNJE kod trgovanja drvom i kod prerade drva do krajnjeg proizvoda, a te sustave, sukladno članku 8. Uredbe, održavaju, ocjenjuju, verificiraju, odobravaju njihovo korištenje, poduzimaju mjere itd. NADZORNE ORGANIZACIJE koje za to ispunjavanju uvjete i koje priznaje Komisija, a njihov popis objavljuje u Službenom listu EU, serija C. U Uredbi ne postoji poveznica s licenciranim izvođačima a ni potreba ponovnog izdavanjem teretnog lista. Uredba jasno propisuje da odgovornost za sljedivost snose gospodarski subjekti i trgovci, odnosno prerađivači drva, a nikako licencirani izvođači, na koje se stavcima 5. i 6. ovoga članka protuzakonito prebacuje ta odgovornost jer: „ (5) Licencirani izvođač potpisom teretnog lista (popratnice) iz stavka 3. ovoga članka potvrđuje da je osobnim uvidom u dokumentaciju iz stavka 4. ovoga članka i drvne sortimente te njihovim ponovnim premjeravanjem i obilježavanjem utvrdio sukladnost u odnosu na vrstu drveća, dužinu i srednji promjer sortimenta te drvni obujam čime JAMČI daljnju njihovu sljedivost. (6) Licencirani izvođač iz stavka 5. ovoga članka obvezuje se uz presliku teretnog lista (popratnice) koju je izdao posjedovati preslike cjelokupne dokumentacije temeljem koje JAMČI sljedivost prometovanja drvnim sortimentima.“. Cijeli članak 30. protivan Uredbi EU i Zakonu o šumama, jer licencirani izvođači, ponavljam, obavljaju stručne poslove ovlaštenih inženjera, a ovi svakako prelaze okvire šumarske struke. Ovlašteni inženjeri ne mogu (osobnim?) uvidom u dokumentaciju (koja se sastoji od često vrlo raznovrsne poslovne dokumentacije – računa, ugovora i sl.) istu „proglasiti“ relevantnom i potvrditi sljedivost, osobito kod ovako paušalnog opisa sortimenta za koje se utvrđuje sljedivost – „ukoliko nije promijenilo oblik“. Kako licencirani izvođač, uz ovakve formulacije uopće može odbiti izdavanje teretnog lista za drvne proizvode koji su prošli neki oblik tretmana (prekrajanje, skraćivanje, preklasiranje i sl.), a nije im promijenjen oblik? A i zašto? Koja su to mjerenja duljine i srednjeg promjera da se utvrdi da je to baš od nekog bivšeg trupca koji je bio dulji i deblji, odnosno tanji? Sve to dovodi do vrlo neugodnih situacija kad (osobama s kojima smo u ravnopravnom partnerskom poslovnom odnosu davanja usluga) moramo odbiti izdati dokument bez posebnog uporišta, ili ga izdati a opet uz sumnju da li smo ga baš trebali izdati. O utrošenom vremenu i cijeni koštanja te usluge koja bez potrebe opterećuje gospodarstvenike ne treba ni govoriti. Stoga predlažem da se članak 30. promijeni na način da ponovno stavljanje u promet vrši gospodarski subjekt – vlasnik drva svojim internim otpremnicama/teretnim listovima, uz presliku ishodišnog dokumenta – teretnog lista, a u slučaju provjere mora nadležnim tijelima dokazati sljedivost i provođenje sustava dužne pažnje – kao uostalom u cijeloj EU. Ponavljam, licencirani izvođači nisu nadzorno ni represivno tijelo, već osobe koje na tržištu zarađuju plaću pružanjem usluga, te su ovakvim odredba,a dovedeni u nezavidnu situaciju. | Prihvaćen | Članak 30. se briše. Ponovno stavljanje u promet obavlja gospodarski subjekt (vlasnik drva) svojom internom otpremnicom, uz prilaganje preslike ishodišnog dokumenta (teretnog lista (popratnice) koju je izdao LI). U slučaju provjere gospodarski subjekt mora nadležnim tijelima dokazati sljedivost i provođenje sustava dužne pažnje. |
| 62 | HODI | PRAVILNIK , IV. TERETNI LIST (POPRATNICA) | Članak 29., stv.1 i 2. trebali bi glasiti: (1) Licencirani izvođači koji obavljaju doznaku stabala i izdavanje teretnog lista/popratnice za drvne sortimente u šumama malih i srednjih privatnih šumoposjednika dužni su podatke o doznaci stabala i izdanim teretnim listovima/popratnicama neposredno nakon doznake/izdavanja unositi u Aplikaciju za vođenje evidencija u šumama privatnih šumoposjednika (u daljnjem tekstu: Aplikacija). (2) Licencirani izvođači koji obavljaju doznaku stabala i izdavanje teretnog lista/popratnice u šumama velikih privatnih šumoposjednika dužni su podatke o doznačenim stablima i izdanim teretnim listovima/popratnicama za drvne sortimente unositi u Aplikaciju tromjesečno po gospodarskim jedinicama i vrstama drveća. Obrazloženje: Licencirani izvođači nadležni su (sukladno Zakonu o šumama) za doznaku, obilježavanje drvnih sortimenata i izdavanje teretnih listova/popratnica, a ne za otpremanje drvnih sortimenata, koje je sastavni dio transporta. | Djelomično prihvaćen | Dodano je: nakon izdavanja teretnog lista (popratnice). |
| 63 | HODI | PRAVILNIK , IV. TERETNI LIST (POPRATNICA) | Naslov prije članka 29. trebao bi glasiti: Evidencije o doznačenim stablima i izdanim teretnim listovima za drvne sortimente iz šuma privatnih šumoposjednika Obrazloženje: Licencirani izvođači nadležni su (sukladno Zakonu o šumama) za doznaku, obilježavanje drvnih sortimenata i izdavanje teretnih listova/popratnica, a ne za otpremanje drvnih sortimenata, koje je sastavni dio transporta koji se može obaviti tek nakon što je teretni list izdan. | Djelomično prihvaćen | Dodano je: nakon izdavanja teretnog lista (popratnice). |
| 64 | HODI | PRAVILNIK , IV. TERETNI LIST (POPRATNICA) | Članak 25., stv. 4. – Predlažem promjenu izričaja ovog stavka: „Licencirani izvoditelj je dužan prije izdavanja teretnog lista na presjeku panjeva rubnih stabala otisnuti žig režijskog čekića kojim su drvni sortimenti obilježeni.“ Obrazloženje: Licencirani izvođači ne otpremaju, već izdaju teretni list (otprema je dio transporta, kad je teretni list već izdan), isto tako žigom režijskog čekića se ne otprema, već se njime obilježava drvni sortiment. Također skrećem pažnju donositelju ovog pravilnika, da će dodatni radovi (utiskivanja žiga na panjeve rubnih stabala), i to na površinama IZVAN ŠUME, poskupjeti uslugu izdavanja popratnice, što ne ide na ruku rasterećenju gospodarstva (u ovom slučaju najčešće poljoprivrednika). Ne postoji mogućnost utvrđivanja rubnih stabala, osim paušalnom procjenom, a ukoliko nismo egzaktni, čemu uopće raditi takav posao… | Djelomično prihvaćen | Dodano je: nakon ispisivanja teretnog lista (popratnice). Praksa je da dobar dio LI izdaje popratnicu bez provjere od kuda potječu sortimenti pa se pokušava izmijeniti tu lošu praksu, a i olakšati posao šumarskoj inspekciji. |
| 65 | HODI | PRAVILNIK , IV. TERETNI LIST (POPRATNICA) | Članak 29., stv.1 i 2. trebali bi glasiti: (1) Licencirani izvođači koji obavljaju doznaku stabala i izdavanje teretnog lista/popratnice za drvne sortimente u šumama malih i srednjih privatnih šumoposjednika dužni su podatke o doznaci stabala i izdanim teretnim listovima/popratnicama neposredno nakon doznake/izdavanja unositi u Aplikaciju za vođenje evidencija u šumama privatnih šumoposjednika (u daljnjem tekstu: Aplikacija). (2) Licencirani izvođači koji obavljaju doznaku stabala i izdavanje teretnog lista/popratnice u šumama velikih privatnih šumoposjednika dužni su podatke o doznačenim stablima i izdanim teretnim listovima/popratnicama za drvne sortimente unositi u Aplikaciju tromjesečno po gospodarskim jedinicama i vrstama drveća. Obrazloženje: Licencirani izvođači nadležni su (sukladno Zakonu o šumama) za doznaku, obilježavanje drvnih sortimenata i izdavanje teretnih listova/popratnica, a ne za otpremanje drvnih sortimenata, koje je sastavni dio transporta. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 66 | Dubrava Šume | PRAVILNIK , IV. TERETNI LIST (POPRATNICA) | Članak 25. stavak 4, molio bih definiciju rubnog stabla. | Nije prihvaćen | Podrazumijeva se da su to stabla koja omeđuju neku površinu. |
| 67 | Maja Pleše | PRAVILNIK , IV. TERETNI LIST (POPRATNICA) | Članak 25. stavak(4): Prema navedenom prijedlogu, licencirani izvođać bi svaki puta prilikom otpreme robe s pomoćnog stovarišta, prvo trebao ići u šumu iz koje roba dolazi, otisniti žig režijskog čekića pa tek onda se vratiti na pom. stovarište i izvršiti doznaku. To je nepotreban posao jer ionako već imamo dokument kojim LI svojim potpisom potvrđuje da je otpremljena roba iz navedene čestice. Na taj način se usporava ali i poskupljuje otprema jer će iziskivati više utrošenog vremena. Ako je potrebno da se na svaki teretni list potpiše i šumoposjednik, tada taj isti šumoposjednik treba biti prisutan kod svake otpreme, što je nemoguće u slučajevima kada ne stanuju na lokaciji koja je u blizini šume, a to je vrlo često. Što u slučajevima kada je šumoposjednik zaposlena osoba? Treba li tada uzeti godišnji da bi prisustvovao otpremi ili da svu otpremu vršimo nedjeljom i praznikom, kada je cijena rada dva puta skuplja? Predlažem da se ta rečenica izbriše jer neće biti provediva, a nema ni puno smisla. Ako šumoposjednik može i želi, on i sada prisustvuje otpremi, a ako ne, ugovori s licenciranim izvođaćem da taj posao izvrši bez njega. | Nije prihvaćen | Licencirani izvođač mora paziti s koje površine otprema sortimente. U praksi se, nažalost,događa da pojedini LI otpremaju sortimente bez provjere površine s koje se otprema. |
| 68 | DVOKUT-ECRO d. o. o. | PRAVILNIK , IV. TERETNI LIST (POPRATNICA) | Čl. 29., stavak (3) - riječ "slijedeći" zamijeniti riječju "sljedeći". | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 69 | Goran Jankov | PRAVILNIK , IV. TERETNI LIST (POPRATNICA) | Čankom 24 predviđena je mogućnost računalnog ispisa popratnice. Člankom 23. propisano je da popratnice izdaje Komora, pa je logično da Komora izdaje i nekakav programski paket za izdavanje popratnica. Ovako kako je sad napisano, svatko može složiti obrazac u tabličnom kalkulatoru (excel, open offiice.....) i štancati do mile volje. Popratnica mora biti jedinstven i numeriran dokument da bi se mogla kontrolirati, kako analogna tako i elektronska | Prihvaćen | Dodan je novi stavak u 24. članku. |
| 70 | Slađana Begić | PRAVILNIK , IV. TERETNI LIST (POPRATNICA) | U poglavlju IV. TERETNI LIST trebalo bi dodati da izdavanje teretnih listova po jednom zahtjevu mora obaviti isti licencirani izvođač ukoliko se radi o višekratnoj otpremi, a radi bolje transparentnosti i smanjivanja mogućnosti manipulacija (npr. kod označavanja rubnih panjeva režijskim čekićem dio robe će otpremiti osoba koja je označila panjeve, a ostalu robu tko drugi bez označavanja panjeva?). Prijedlog da se obaveže javni šumoposjednik na izdavanje teretnog lista u primjerenom roku je u redu, ali samo ukoliko se prihvati prijedlog da to bude jedini izdavatelj dokumentacije po jednom zahtjevu. | Nije prihvaćen | Radi se o odluci svakog šumoposjednika na koju utječe tržište, cijena, zadovoljstvo uslugom licenciraog izvoditeljem i sl. |
| 71 | Slađana Begić | PRAVILNIK , IV. TERETNI LIST (POPRATNICA) | U poglavlju IV. TERETNI LIST na nekoliko mjesta nedostaje slovo "t": u naslovu ispred čl.25, čl.27st.3, na kraju čl.29. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 72 | Goran Jankov | PRAVILNIK , IV. TERETNI LIST (POPRATNICA) | članak 28 i 29 bi trebali biti u poglavlju doznaka a ne u poglavlju teretni list. | Nije prihvaćen | Čl. 28. i 29. postaju posebno poglavlje. |
| 73 | Goran Jankov | PRAVILNIK , IV. TERETNI LIST (POPRATNICA) | u pravilniku nigdje nije definirana obeza izdavanja teretnog lista, odnosno popratnice, već samo obveza ishođenja. Dakle, ako nitko ne želi ili nemože izdati popratnicu, u šumama šumoposjednika, zakonodavac bi morao delegirati javnog šumoposjednika da to mora učiniti u primjerenom roku. | Nije prihvaćen | Kako nekoga obvezati na tako nešto i tko će to platiti? |
| 74 | Goran Jankov | PRAVILNIK , IV. TERETNI LIST (POPRATNICA) | člankom 27 treba definirati obveznu stručnu spremu otpremnika. | Prihvaćen | Prihvaća se. Dodano u čl. 23. |
| 75 | Goran Jankov | PRAVILNIK , IV. TERETNI LIST (POPRATNICA) | članak 25 stavak 2 (2) Javni šumoposjednik je dužan prije otpreme evidentirati bruto drvnu masu neposječenih stabala i evidentirati istu u doznačnoj knjižici ili neto drvnu masu stabala oborenih kraj panja i evidentirati istu u knjigu primanja. Na teretni list (popratnicu) se potpisuje otpremnik i ovlaštena osoba posjednika predmetne površine...... stavak 4 (4) Licencirani izvoditelj je dužan prije otpreme evidentirati bruto drvnu masu neposječenih stabala i evidentirati istu u doznačnoj knjižici ili neto drvnu masu stabala oborenih kraj panja i evidentirati istu u knjigu primanja. Na teretni list (popratnicu) se potpisuje otpremnik i ovlaštena osoba posjednika predmetne | Nije prihvaćen | Doznaka stabala se ne provodi na katastarskim česticama kojima način uporabe u katastru nije šuma i koje nisu u nekom ŠGP. Evidencija neposječenih stabala ne evidentira se u doznačnoj knjižici. Nepraktično je odrediti bruto drvnu masu neposječenih stabala za površine koje nisu šuma, nisu u ŠGP (nepostojanje tarifa…). |
| 76 | Goran Jankov | PRAVILNIK , IV. TERETNI LIST (POPRATNICA) | članak 25 stavak 1 je potuzakonit iz istog razloga kao članak 13 stavak 3. | Nije prihvaćen | Ne može ovaj Pravilnik dezavuirati ZOŠ i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. |
| 77 | BRANKO ĆURČIĆ | PRAVILNIK , IV. TERETNI LIST (POPRATNICA) | Članak 26. (1) Podnositelj Zahtjeva TL iz članka 25. stavka 2. ovoga Pravilnika dužan je predočiti osobnu iskaznicu ili putovnicu te uz Zahtjev TL priložiti dokaz o vlasništvu (vlasnički list) i posjedovni list za predmetnu katastarsku česticu. Obrazloženje: građani koji su morali odjaviti prebivalište jer borave u inozemstvu nemaju osobnu iskaznicu | Prihvaćen | Dodano je: “ili putovnica”. |
| 78 | VLASTA RANOGAJEC | PRAVILNIK , V. ŠUMSKI RED | Prijedlog u odnosu na odredbe članka 33. st. 1. vezano uz definiranje vremena za sječu podnosi Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba putem Vlaste Ranogajec, dipl. ing., voditeljice Odjela za razvoj i unapređivanje poljoprivrede i šumarstva u Gradskom uredu za poljoprivredu i šumarstvo : Iza točke f) potrebno je dodati točku g) koja glasi: U šumama unutar građevinskog područja ( urbanim šumama) naselja sječa opasnih stabala može se obavljati tijekom cijele godine. OBRAZLOŽENJE: U Park šumama Grada Zagreba koje se nalaze unutar GUP-a Grada Zagreba potreba za uklanjanjem opasnih stabala postoji cijele godine, pa ukoliko u dokument unesemo i definiramo pojam opasnog stabla, potrebno je i u ovom članku izvršiti dopunu. | Nije prihvaćen | Prihvaćen prijedlog gosp. Damira Dramalije. |
| 79 | Darko Posarić | PRAVILNIK , V. ŠUMSKI RED | Čl. 35. preopćenito je definiran, a djelomično i loše. Predlažem preformulirati ga da glasi: (1) Zaštitne ograde za sprečavanje šteta od divljači moraju se sanirati i privesti zaštitnoj funkciji najkasnije drugi dan od nastanka oštećenja, uz istjerivanje divljači ako je ušla na štićenu površinu. (2) Duboki kolotrazi na šumskome tlu nastali u zimskim sječinama moraju se sanirati najkasnije do 15. travnja, a oni nastali u drugo doba godine najkasnije mjesec dana po završetku privlačenja drva. (3) Odvodni kanali s pripadajućim cijevnim propustima moraju se sanirati, očistiti i privesti funkciji potpune protočnosti vode najkasnije dva mjeseca po otpremi drvnih sortimenata. (4) Šumske i protupožarne prometnice, mostovi i izvori pitke vode moraju se sanirati najkasnije tri mjeseca po završenome privlačenju drva. | Djelomično prihvaćen | Nema potrebe zadavati rokove koji se vjerojatno neće ispoštivati. Svatko tko gospodari šumom trebao bi navedene aktivnosti izvesti što prije. |
| 80 | Darko Posarić | PRAVILNIK , V. ŠUMSKI RED | Čl. 31. Definicija šumskoga reda toliko je općenita da istodobno i sve pokriva i ništa konkretno ne definira. Tko iz te rečenice može shvatiti na što se šumski red odnosi i kakvi su to postupci? Stoga predlažem dodati stavak 2. koji bi glasio: "Postupci uspostave i održavanja šumskoga reda odnose se na zaštitu tla, stabala i šumske infrastrukture tijekom radova gospodarenja šumama te na sanaciju nastalih oštećenja i popravak stanja po završetku ovih radova." Sadašnji stavak 2. postao bi st. 3. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 81 | Šumarski fakultet | PRAVILNIK , V. ŠUMSKI RED | U članku 36. predlaže se promjena stavka 2) tako da isti glasi: „(2) Grane, neiskorišteni dijelovi posječenih stabala i oguljena kora nastala od izrađenih drvnih sortimenata moraju se složiti tako da ne smetaju razvoju mladog naraštaja u prebornim sastojinama i jednodobnim sastojinama za vrijeme oplodnih sječa, te u raznodobnim sastojinama na pomladnim jezgrama.“ | Nije prihvaćen | Sadašnja formulacija jasnije i konkretnije i propisuje zaštitu pomlatka bez obzira na način gospodarenja. |
| 82 | Šumarski fakultet | PRAVILNIK , V. ŠUMSKI RED | U članku 34. predlaže se promjena stavka 1) tako da isti glasi: „(1) Pridobivanje drvnih sortimenata iz sječine obavlja se na način da se postigne maksimalna zaštita tla, mladog naraštaja svih razvojnih stadija, preostalih stabala, te šumske infrastrukture.“ Obrazloženje: Treba nabrojati sve, a početi s tlom koje je osnova šumske proizvodnje. Zašto ne samo pomlatka? Zato jer nije samo riječ o pomlatku. U oplodnim sječama štitimo ponik i pomladak mlađi, u prebornom i u raznodobnom gospodarenju štitimo mladi naraštaj kojeg čine ponik, pomladak, mlađi i stariji, mladik mlađi i stariji. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 83 | Šumarski fakultet | PRAVILNIK , V. ŠUMSKI RED | U članku 33. predlaže se izmjena podstvka c) tako da isti glasi: „c) u prebornim sastojinama sječa se može obavljati tijekom cijele godine ovisno o nadmorskoj visini i klimatskim prilikama dotične sastojine, a zabranjeno je obaranje stabala u prva dva mjeseca od početka vegetacije.“ U članku 33. predlaže se izmjena podstvka f) tako da isti glasi: „(f) u šumskim kulturama, intenzivnim šumskim kulturama i šumskim plantažama sječa se može obavljati tijekom cijele godine, a zabranjeno je obaranje stabala u prva dva mjeseca od početka vegetacije.“ | Nije prihvaćen | Za preborne sastojine je definicija dana maksimalno široko, a onda će uređivač u ŠGP još detaljnije propisati vrijeme sječe. Isto se odnosi i na točku f). |
| 84 | Šumarski fakultet | PRAVILNIK , V. ŠUMSKI RED | U članku 33. predlaže se riječi „po načelima oplodne sječe“ zamijeniti riječima „po načelima oplodnih sječa“. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 85 | Šumarski fakultet | PRAVILNIK , V. ŠUMSKI RED | U članku 32. stavku 1. predlaže se iza riječi „šumske“ dodati riječ „prometne“. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 86 | Šumarski fakultet | PRAVILNIK , V. ŠUMSKI RED | U članku 31. stavku 2. predlaže se brisanje riječi „i radnje“. | Nije prihvaćen | Nije naveden razlog. Nejasno je zašto se ovo traži. |
| 87 | Tihomir Pejnović | PRAVILNIK , V. ŠUMSKI RED | Prijedlog izmjene: Članak 33. (b) u raznodobnim sastojinama i jednodobnim sastojinama u kojima se obavlja sječa prethodnog prihoda, pripremni sijek te u panjačama pitomog kestena, zabranjeno je obaranje stabala u prva dva mjeseca od početka vegetacije d) u panjačama za koje se smjernicama gospodarenja i dalje određuje gospodarenje kao panjačama, osim u panjačama pitomog kestena sječa se obavlja isključivo za vrijeme mirovanja vegetacije Obrazloženje: mišljenje UŠP Sisak je da bi se u slučaju panjača pitomog kestena trebao napraviti izuzetak zbog stanja konstantnog sušenja i obnavljanja ovih sastojina iz panja, pri čemu se sječom u ovim sastojinama, osim u prva dva mjeseca od početka vegetacije, nebi naštetilo sastojini ni u kom pogledu, a omogućila bi se bolja protočnost gospodarskog procesa. | Nije prihvaćen | Ovaj članak ne propisuje vrijeme sječe po vrstama drveća. |
| 88 | Darko Posarić | PRAVILNIK , VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Većina priloga ovome pravilniku nije dana na uvid u ovome e-savjetovanju, što je loše. Izgled i sadržaj obrazaca mogao je komentarima biti popravljen, a ovako to neće biti slučaj. | Nije prihvaćen | Svi obrasci su bili dostupni ili na “Preuzmi word document” ili na “Ostali dokumenti”. |
| 89 | Darko Posarić | PRAVILNIK , VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Sa svakom izmjenom pravilnika izmijeni se i izgled očevidnika za ovo i ono. Pozivam zakonodavca da ne mijenja izglede očevidnika jer se redovito radi o sitnim i nevažnim izmjenama, a koje za sobom povlače nepotrebne troškove koji nisu mali (bacaju se neispisane knjige očevidnika koje su postale nevažeće zbog nevažnih detalja). | Nije prihvaćen | Očevidnici se mogu printati sa zanemarivim troškom. |
| 90 | Zdravko Brekalo | PRAVILNIK , Prilog 2. | DOZNAČNA KNJIŽICA Prilog: - manual za upis doznačenih stabala, stranica o izraz manual zamijenio bih riječju obrazac (u skladu s prijedlogom izmjene stavka (4) članka 10. i naslovom: „Obrasci za upisivanje doznačenih stabala“). MANUAL ZA UPIS DOZNAČENIH STABALA - u skladu s prethodno navedenim isti bih nazvao OBRAZAC ZA UPIS DOZNAČENIH STABALA. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 91 | Udruga privatnih šumoposjednika VRBA | PRAVILNIK , Prilog 4. | Zahtjev za doznaku stabala U dijelu zahtjeva: „Pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljujem da sam“, pod točkom 4. stoji: „upoznat da pravna i fizička osoba koja prodaje šumske proizvode, prema Zakonu o trgovini, mora biti upisana u Upisnik privatnih šumoposjednika.“ - Nije definirano prema kojim člancima Zakona o trgovina je privatni šumoposjednik dužan biti upisan u Upisnik privatnih šumoposjednika da bi prodavao šumske proizvode. Možda još ima smisla da je šumoposjednik upisan u Upisnik ako konstantno prodaje neke šumske proizvode (pitanje je koje?!), ali većina nas malih šumoposjednika prodaje šumski proizvod (pri tome mislimo na trupac ili ogrjevno drvo) samo jednom u životu ( nismo mi OPG koji svake godine u više navrata nešto proizvede i proda). I za taj trenutak …..prodaje tog trupca…. moramo se upisati u Upisnik šumoposjednika? Čista ludost. Danas se upišemo, prodamo trupac i sutra se ispišemo! Zašto? Pa zato jer ako šumoposjednik nije zaposlen ili je u invalidskoj mirovini postaje obveznik mirovinskog osiguranja. A samo smo prodali jedan trupac! | Primljeno na znanje | Propisano je Zakonom o trgovini. |
| 92 | HODI | PRAVILNIK , Prilog 4. | Prilog 4. U tablici „Pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljujem da sam“, točkom 4. stoji: „upoznat da pravna i fizička osoba koja prodaje šumske proizvode, prema Zakonu o trgovini, mora biti upisana u Upisnik privatnih šumoposjednika.“ Ovaj navod je s više aspekata netočan. 1. Kod pozivanja na zakonitost postupanja, trebalo bi pisati koji članak i stavak Zakona o trgovini propisuje obvezu upisivanja u Upisnik šumoposjednika svih pravnih i fizičkih osoba koje prodaju šumske proizvode 2. Pravne i fizičke osobe, ukoliko su trgovci, ne moraju biti upisane u Upisnik privatnih šumoposjednika da bi prodavale šumske proizvode 3. Ukoliko se misli na članke 5. i 10 Zakona o trgovini, istima se omogućuje prodaja šumskih proizvoda pravnim i fizičkim osobama koje nisu trgovci KAD PRODAJU ROBU na štandovima i klupama na i izvan tržnica na malo, pokretnom prodajom, u proizvodnim objektima OPG-ova, na dražbama, tržnicama na veliko ili ukoliko to organiziraju savjetodavne institucije i sl. Za sve ostale oblike prodaje pravna ili fizička osoba NE TREBA biti upisana u Upisnik privatnih šumoposjednika. (Na primjer mali i srednji šumoposjednici danas najčešće prodaju šumske proizvode „na panju“). Budući ova tvrdnja u obrascu već sada izaziva prijepore i razna tumačenja, Ministarstvo je prije objave ovakvog obrasca dužno zatražiti tumačenje ministarstva nadležnog za trgovinu oko ove problematike. 4. Konačno, što je s pravnim i fizičkim osobama koje žele prodati „šumske proizvode“ izvan šume – npr. registrirani poljoprivrednici, vlasnici poljoprivrednog ili građevinskog zemljišta kad posijeku „šumske proizvode“ i žele ih prodati – da li se, analogno vlasnicima šuma, i oni upisuju u Upisnik privatnih šumoposjednika, ili ih mogu prodavati slobodno? | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 93 | HODI | PRAVILNIK , Prilog 5. | Prilog 5. Fali naslov - II. Obračun doznačenog sječivog obujma na vrhu 2. stranice. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 94 | HODI | PRAVILNIK , Prilog 8. | Prilog 8. Na vrhu stranice, lijevo, umjesto Otpremio__________Treba staviti Teretni list izdao_____________, Na vrhu stranice, desno, umjesto Vrijeme otpreme ___________, treba staviti Vrijeme izdavanja teretnog lista______________, Ispod MJESTO UTOVARA umjesto skladište, treba staviti Podrijetlo drva Mjesto istovara Kupac_____________________ i uplatnica/nalog/dražba____________ treba brisati (jer nije razvidno tko ih je dužan upisati, odnosno temelje se samo na izjavi vlasnika drva koji u trenutku izdavanja teretnog lista najčešće više nije vlasnik zemljišta/šumoposjednik). Na potpisnom mjestu lijevo umjesto Potpis otpremnika treba stajati: Potpis osobe koja je izvršila obilježavanje (sukladno odredbi članka 21. Pravilnika) Na potpisnom mjestu najdonje, lijevo treba stajati: Potpis vlasnika/posjednika drva (jer je najčešće drvo već prodano na panju, te ga sam vlasnik i otprema). Na teretni list/popratnicu treba dodati rubriku "Teretni list/popratnicu preuzeo radi otpreme ___(ime i prezime, OIB, potpis). Obrazloženje: Navedenu rubriku potrebno je dodati da bi se napravila poveznica između licenciranog izvođača (koji izdaje teretni list) i osobe koja preuzima isti radi otpreme drva, tj. stavljanja u transport. Kod drva iz državnih šuma podrazumijeva se da teretni list/popratnicu izdaje ista osoba koja i otprema robu, dok kod drva iz privatnih šuma to ne mora biti slučaj. Općenito popratnica bi za drvo iz privatnih šuma trebala služiti kao ishodišni dokument koji jamči da je šumski proizvod zakonito i ne dirajući tuđa prava posječen, koji u daljnjem prometu osigurava sljedivost, a lišiti je ostalih nepotrebnih podataka koji se često ne mogu u vrijeme njenog izdavanja ni znati, a nije razvidno ni tko bi ih i da li bi ih morao upisivati na temelju nečije izjave. | Nije prihvaćen | Postoji i jedno i drugo na obrascu popratnice (skladište, odjel, odsjek, k.č.) i potpis otpremnika. Osoba se legitimira kao onaj tko je robu otpremio, on ju je i deklarirao. |
| 95 | HODI | PRAVILNIK , Prilog 11. | Kod podnošenja zahtjeva za izdavanje teretnog lista (popratnice) - dakle izvan šume, trebalo bi nositeljima OPG-a kojima su čestice upisane u OPG/Agronet, priznati kao dokaz gospodarenja istima ispis iz Agroneta, kako bi se olakšalo i ubrzalo gospodarenje poljoprivrednim zemljištem na kojem se u svrhe poljoprivrede uklanja drvna masa, a ne da isti opet moraju dkazivati svoje vlasništvo/posjedništvo a već im je zemljište u evidenciji kod istog ministarstva. | Nije prihvaćen | Agronetom se vlasništvo ne dokazuje. Isti funkcionira preko korisnika, a ZOŠ traži vlasništvo. Ne možemo dezavuirati ZOŠ i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. |