Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o lovostaju
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Lovački savez Bjelovarsko-bilogorske županije | PRAVILNIK O LOVOSTAJU | Veliki broj lovišta u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji su nizinska i poljska lovišta, što znači da gospodare sa vrlo malo krupne divljači ali zato su im glavne vrste, sitna divljač. Stoga nije potrebno ništa mijenjati u Pravilniku o lovostaju po pitanju lovidbe prepelica pućpure (Coturnix coturnix L.) i virdžinijske (Coturnix virginiana L.) Prepelica pućpura je vrsta koja se je lovila do 10% od utvrđenog brojnog stanja ili deset kljunova po lovcu na dan što je sasvim korektno u smislu očuvanja populacije te vrste. Predsjednik Lovačkog saveza BBŽ: Mato Kovačević | Nije prihvaćen | Ovo Ministarstvo zaprimilo je dopis Europske Komisije, DG za okoliš, u kojemu se navodi da bi lovostaj za prepelicu pućpuru u Republici Hrvatskoj, prema dokumentu „Key Concepts document on Period of Reproduction and prenuptial Migration of huntable bird Species in the EU“ trebalo produljiti do kraja razdoblja razmnožavanja (prema istom dokumentu to bi bilo s 1. rujna), kako bi bio sukladan zahtjevima članka 7(4) Direktive o pticama. U svezi s time ovo je Ministarstvo Europskoj Komisiji, DG za okoliš, dostavilo odgovor kojim, na temelju dostupnih znanstvenih i tehničkih podataka koji su relevantni za svaki pojedinačni slučaj, dokazuje da se ovakvim prijedlogom lovostaja na prepelicu pućpuru ne ometa potpuna zaštita. |
| 2 | ŽELJKO BUŠIĆ | PRAVILNIK O LOVOSTAJU | Smatram kako predloženi Pravilnik o lovostaji prepelice pućpure nije u skladu s tradicijom u prvom redu dalmatinskih lovaca, a isti direktno utječe na održivost i razvoj lovnog turizama na području Dalmacije i Like. S gore predloženim lovostajom direktnu korist bi imali lovoovlaštenici iz susjednih država. Također populacija prepelice je stabilna i lov ne predstavlja ugrozu za njeno brojno stanje. Puno veći problem predstavlja prevelika uporaba kemijskih sredstava koju je potrebno ograničiti ili zabraniti. Jedini ispravan način promjene lovostaja bio bi da se lov prepelice pućpure dozvoli od početka kolovoza do kraja listopada. | Nije prihvaćen | Ovo Ministarstvo zaprimilo je dopis Europske Komisije, DG za okoliš, u kojemu se navodi da bi lovostaj za prepelicu pućpuru u Republici Hrvatskoj, prema dokumentu „Key Concepts document on Period of Reproduction and prenuptial Migration of huntable bird Species in the EU“ trebalo produljiti do kraja razdoblja razmnožavanja (prema istom dokumentu to bi bilo s 1. rujna), kako bi bio sukladan zahtjevima članka 7(4) Direktive o pticama. U svezi s time ovo je Ministarstvo Europskoj Komisiji, DG za okoliš, dostavilo odgovor kojim, na temelju dostupnih znanstvenih i tehničkih podataka koji su relevantni za svaki pojedinačni slučaj, dokazuje da se ovakvim prijedlogom lovostaja na prepelicu pućpuru ne ometa potpuna zaštita. |
| 3 | Lovački savez Županije splitsko-dalmatinske | PRAVILNIK O LOVOSTAJU | Lovački savez Županije splitsko-dalmatinske krovna je organizacija svih lovaca naše županije te okuplja 62 lovačke udruge i preko 5500 članova. Aktivni smo u raznim područjima djelovanja, a sve s ciljem i željom da se lov i lovstvo promoviraju i unaprijede na dobrobit lovaca, ali i svih građana, a najviše u svrhu zaštite prirode i okoliša. Izražavamo svoje nezadovoljstvo novim prijedlogom Pravilnika o lovostaju kojim je predloženo da lov prepelice pućpure (Coturnix coturnix L.) počinje tek 16. kolovoza. Lov prepelice pućpure na području Splitsko-dalmatinske županije već dugi niz godina tradicionalno počinje 01. kolovoza pa se novim prijedlogom nepotrebno narušava vrijedna tradicija dalmatinskih lovaca. Osim tradicije, lov prepelice počinjao je 01. kolovoza, jer tada već prepelice sele prema jugu i do kraja mjeseca velika većina njih napusti Hrvatsku. Eventualna odluka o kasnijem početku lova bila bi ravna zabrani lova, jer svakim danom količina prepelica se zbog seobe znatno smanjuje i nije dovoljna da bi se odvijale bilo kakve lovne aktivnost. Osim lova na ovaj način dodatno bi se otežao i unazadio uzgoj lovačkih pasa ptičara, jer su prepelice izuzetno važne radi njihove obuke. Lov nikako ne ugrožava prepelicu i nema razloga da ga se zabranjuje, a da je tome tako najbolje govori činjenica da u našim lovištima i dalje obitava vrlo brojna populacija ove najmanje poljske koke. Treba naglasiti kako Hrvatska ima očuvane populacije i ostalih ptičjih vrsta uključujući i brojne grabljivice i već je to samo po sebi najbolji pokazatelj da lov ni u kojem slučaju nije i ne može biti ograničavajući faktor u budućoj zaštiti ptica. Jedini pravi problem i ugroza ptica je uništavanje njihovih staništa bilo da se radi o intenzivnoj poljoprivredi ili melioraciji močvarnih područja, kao i zarastanju planinskih pašnjaka u degradacijske stadije šume (šikara i makija). Zaštita prepelica moguća je jedino zaštitom njenog staništa i to na način da se ograniči ili potpuno zabrani upotreba kemijskih sredstava (pesticidi, herbicidi itd) te regulira upotreba poljoprivredne mehanizacije posebno u proljeće, kada se prepelice gnijezde. Skraćivanje lovostaja prihvatljivo je jedino na način da se lov umjesto do polovice studenoga dozvoli do polovice listopada. Ovakva odluka prouzročila bi negativne posljedice i za lovni turizam u RH i očekujemo najmanje nekoliko tisuća lovnih dana i noćenja manje, jer naši gosti-lovci upravo u prvom dijelu kolovoza dolaze u Hrvatsku. Nejasno je kako razne državne institucije (županije i ministarstva) afirmativno rade s ciljem razvoja lovnog turizma pa čak i financijski potiču isti, a s druge strane se predlažu ovakve odluke koje će imati izrazito negativne efekte na sve uključene u ovu važnu gospodarsku djelatnost. Od eventualne zabrane i najavljenog pomicanja perioda lova koristi neće imati niti prepelice, niti hrvatski lovci, nego jedino lovozakupnici lovišta u susjednim nam zemljama, jer će gosti umjesto u Hrvatsku otići kod njih. Radi zaštite hrvatskog lovstva i prirodnih bogatstava tražimo da se uvaže naše primjedbe. | Nije prihvaćen | Ovo Ministarstvo zaprimilo je dopis Europske Komisije, DG za okoliš, u kojemu se navodi da bi lovostaj za prepelicu pućpuru u Republici Hrvatskoj, prema dokumentu „Key Concepts document on Period of Reproduction and prenuptial Migration of huntable bird Species in the EU“ trebalo produljiti do kraja razdoblja razmnožavanja (prema istom dokumentu to bi bilo s 1. rujna), kako bi bio sukladan zahtjevima članka 7(4) Direktive o pticama. U svezi s time ovo je Ministarstvo Europskoj Komisiji, DG za okoliš, dostavilo odgovor kojim, na temelju dostupnih znanstvenih i tehničkih podataka koji su relevantni za svaki pojedinačni slučaj, dokazuje da se ovakvim prijedlogom lovostaja na prepelicu pućpuru ne ometa potpuna zaštita. |
| 4 | Prijatelji životinja | PRAVILNIK O LOVOSTAJU, Članak 2. | Slažemo se s komentarom Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode da definiranje bioloških svojstava divljači u smislu ovoga Pravilnika ne može zanemariti činjenicu da biološka svojstva podrazumijevaju značajke kojima se odlikuju živi organizmi, a ne dodane karakteristike koje su uvrštene u ovu definiciju zbog ljudskih antropocentričnih interesa, no nemaju nikakve osnove u biologiji. To se, prije svega, odnosi na „uzgojnu vrijednost” i „dinamiku rasta trofeja divljači”. Predlažemo da se definicija izmijeni sukladno tome. | Nije prihvaćen | Ovaj Pravilnik donosi se na temelju Zakona o lovstvu te se sukladno tome određuju biološka svojstva divljači potrebna za provedbu istog Zakona i ovog Pravilnika i nije im svrha predstavljati opću definiciju pojma bioloških svojstava. |
| 5 | WWF Adria | PRAVILNIK O LOVOSTAJU, Članak 2. | Čl.2. je vrlo nespretno formuliram, čak i uz refrenciranje na čl.1. predlažemo da se iz čl. 2 makne opis biološkig svojstava i napiše ono što zakonodavac misli pod svojstvima dibljači a vezano za lov/lovostaj. | Nije prihvaćen | u članku 2. baš se i navodi ono što zakonodavac smatra biološkim svojstvima divljači vezanima uz ovaj Pravilnik |
| 6 | Tibor Mikuska | PRAVILNIK O LOVOSTAJU, Članak 2. | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeći komentar: Uzgojna vrijednost i dinamika rasta trofeja divljači nema nikakve veze sa biološkim svojstvima životinja već predstavlja antropocentrični pogled na prirodu gdje čovjek klasificira određene karakteristike drugih organizama prema svojim interesima i željama. Biološka svojstva organizma prvenstveno definira njegova biologija (npr. genotip, fenotip, uvjetovano i naučeno ponašanje, vrijeme i način razmnožavanja, prilagođenost na vanjske uvjete i sl.). Stoga predlažemo da se lovci malo educiraju kako ne bi u zakonskim prijedlozima (i izvan toga) pisali ovakve gluposti. | Nije prihvaćen | Ovaj Pravilnik donosi se na temelju Zakona o lovstvu te se sukladno tome određuju biološka svojstva divljači potrebna za provedbu istog Zakona i ovog Pravilnika i nije im svrha predstavljati opću definiciju pojma bioloških svojstava. |
| 7 | Darko Prokeš | PRAVILNIK O LOVOSTAJU, Članak 3. | Osim geografskih raznolikosti koje utiču na staništa određene vrste divljači , neophodno je respektirati i klimatsku zonu , te klimatske faktore, koji su bitni za divljač. Nije ista flora ni fauna u Iklimatskoj zoni Hrvatske i III , gdje je razlika samo u sunčanim satima više od 1000, a temperaturne razlike su do 17 C | Primljeno na znanje | Klimatski uvjeti uzimaju se u obzir prilikom izrade lovnogospodarslog plana. Nadalje, lovostaj određuje vrijeme kad je divljač zabranjeno loviti, ali to ne znači da sva lovišta u Republici Hrvatskoj moraju započeti lov na isti dan. Lovoovlaštenik sam, u okviru dopuštenog razdoblja lova, odlučuje ovisno i o vremenskim prilikama tijekom cijelog razdoblja godine, a uvažavajući i mnoge druge relevantne parametre, kad će započeti, a kada završiti s lovom na pojedine vrste divljači. |
| 8 | Boris Katić | PRAVILNIK O LOVOSTAJU, Članak 3. | Zašto nije klima jedan od uvjeta? Imamo tri klime i jednu podklimu u Hrvatskoj. Dakle nije ista ishrana,zaklon ni mjesto za razmnožavanje u Kontinentalnoj klimi,Planinskoj ili Mediteranskoj. Lika kasni za Slavonijom mjesec dana u vegetaciji, šumi,hrani,minimalno npr. Gorski Kotar kasni za Dalmacijom i Istrom barem 40 dana. Zašto lovostaj za cijelu zemlju jedinstven,takva nije praksa u starim članicama Europske Unije. Tamo regije odlučuju o lovidbi kad i šta. Ne lovi Veneto i Sicilija npr. šljuku ni druge preletnice,močvarice u istom periodu. | Primljeno na znanje | Klimatski uvjeti uzimaju se u obzir prilikom izrade lovnogospodarslog plana. Nadalje, lovostaj određuje vrijeme kad je divljač zabranjeno loviti, ali to ne znači da sva lovišta u Republici Hrvatskoj moraju započeti lov na isti dan. Lovoovlaštenik sam, u okviru dopuštenog razdoblja lova, odlučuje ovisno i o vremenskim prilikama tijekom cijelog razdoblja godine, a uvažavajući i mnoge druge relevantne parametre, kad će započeti, a kada završiti s lovom na pojedine vrste divljači. |
| 9 | Tibor Mikuska | PRAVILNIK O LOVOSTAJU, Članak 4. | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeći komentar: U Članku 4. predloženog Pravilnika o lovostaju koriste se zastarjeli hrvatski nazivi životinjskih svojti te su pojedini latinski nazivi krivo navedeni. Stoga je potrebno cijeli popis uskladiti s najnovijom nomenklaturom koja je objavljena u Crvenoj knjizi ptica Hrvatske (Tutiš i sur. 2013), odnosno u Crvenoj knjizi sisavaca Hrvatske (Tvrtković 2006). | Nije prihvaćen | Nazivi koji se koriste u predmetnom Pravilniku oni su nazivi koji se koriste i u važećem Zakonu o lovstvu. |
| 10 | Hrvatski lovački savez | PRAVILNIK O LOVOSTAJU, Članak 4. | Prijedlog: B. SITNA DIVLJAČ 16) prepelice: a) pućpura ( Coturnix coturnix L.) – od 1. prosinca do 31 srpnja Obrazloženje Predlažemo da se lovostaja na prepelicu pućpuru ne mijenja s obzirom da je u pristupnim pregovorima kod ulaska u EU prihvaćen ovaj datum lovostaje. Prepelica pućpura u Hrvatskoj ima dugu tradiciju lova u područjima gdje nije zastupljena krupna divljač te je prvenstveno selica. Uz ograničenje odstrjela do 10 kljunova/lovac/dan, odnosno do 10% utvrđenog brojnog stanja koji pristigne na područje lovištu nije potrebno mijenjati lovostaj već bi on trebao ostati kao do sada, odnosno onakav kakav je dogovoren na pristupnim pregovorima s EU. | Nije prihvaćen | Ovo Ministarstvo zaprimilo je dopis Europske Komisije, DG za okoliš, u kojemu se navodi da bi lovostaj za prepelicu pućpuru u Republici Hrvatskoj, prema dokumentu „Key Concepts document on Period of Reproduction and prenuptial Migration of huntable bird Species in the EU“ trebalo produljiti do kraja razdoblja razmnožavanja (prema istom dokumentu to bi bilo s 1. rujna), kako bi bio sukladan zahtjevima članka 7(4) Direktive o pticama. U svezi s time ovo je Ministarstvo Europskoj Komisiji, DG za okoliš, dostavilo odgovor kojim, na temelju dostupnih znanstvenih i tehničkih podataka koji su relevantni za svaki pojedinačni slučaj, dokazuje da se ovakvim prijedlogom lovostaja na prepelicu pućpuru ne ometa potpuna zaštita. |
| 11 | Boris Katić | PRAVILNIK O LOVOSTAJU, Članak 4. | Gospođo Tomić Vi znate da ja ne podržavam da za divlju svinju, odnosno krmaču divlje svinje nema fikse lovostaje,bilo je sve do zadnje hitne intervencije,navodno radi ugroze od Afričke svinjske kuge, ali vjerujem da je i radi šteta na usjevima, šteta u prometu ista je izgubila status zaštite dobrim djelom,nadam se da će isti biti vraćen krmači, iako sam i prije par mjeseci rekao da južno od Save gdje imamo sve velike predatore i svinje nisu znatno iznad biološkog minimuma i spašavaju drugu plemenitu divljač koje je sve manje,od predatora. Primarni su plijen vuka. Medvjed ih rado ima na meniju, ris također. Prasad dokači i čagalj, pa i lisica ponekad. Južno od rijeke Save imamo čisti genom divlje svinje još u dosta prostora,dok na istoku i sjeveru imamo jako puno mješane sa domaćom,a ista ima i po dva okota i broj prasadi je često preko 10 po svakom okotu. Nemaju na sjeveru i istoku veliki trio (medvjed,vuk i ris) pa je koncentracija po hektaru puno veća i rade veće štete. Dakle podržavam lovostaju na krmaču odmah u planinskoj i mediteranskoj klimi,kontinentalna i podklima panonska mogu trpjeti ne poštedu krmače. No po završetku ASK nadam se da će joj na području cijele države biti vraćen lovostajni period kao prije par mjeseci. | Nije prihvaćen | Predmetno nije pitanje već predstavlja osobni stav |
| 12 | Petra Tomić | PRAVILNIK O LOVOSTAJU, Članak 4. | Podržavam stav gospodina Željka Marmana glede laneta i pućpure prepelice, te stav gospodina Borisa Katića glede zeca. Smatram da je za divlju svinju ženku, trebalo definirati točan period lovostaja, te da je termin dok vodi mladunčad vrlo upitan budući da se mladunče (prase) smatra od datuma prašenja do 01.04. iduće lovne godine što bi značilo da se krmaču ne bi smjelo loviti gotovo cijele godine jer je prasad s njom sve do idućeg prašenja. | Nije prihvaćen | Ovo Ministarstvo zaprimilo je dopis Europske Komisije, DG za okoliš, u kojemu se navodi da bi lovostaj za prepelicu pućpuru u Republici Hrvatskoj, prema dokumentu „Key Concepts document on Period of Reproduction and prenuptial Migration of huntable bird Species in the EU“ trebalo produljiti do kraja razdoblja razmnožavanja (prema istom dokumentu to bi bilo s 1. rujna), kako bi bio sukladan zahtjevima članka 7(4) Direktive o pticama. U svezi s time ovo je Ministarstvo Europskoj Komisiji, DG za okoliš, dostavilo odgovor kojim, na temelju dostupnih znanstvenih i tehničkih podataka koji su relevantni za svaki pojedinačni slučaj, dokazuje da se ovakvim prijedlogom lovostaja na prepelicu pućpuru ne ometa potpuna zaštita. Što se ostalih navoda tiče, lovoovlaštenik sam, u okviru dopuštenog razdoblja lova, odlučuje ovisno i o vremenskim prilikama tijekom cijelog razdoblja godine, a uvažavajući i mnoge druge relevantne parametre, kad će započeti, a kada završiti s lovom na pojedine vrste divljači. |
| 13 | Darko Prokeš | PRAVILNIK O LOVOSTAJU, Članak 4. | Predlažem da lovostaj košute jelena običnog počinje 1. veljače, laneta 1. ožujka, zeca 1. veljače, te da lovostaj prepelice pućpure završava 31. srpnja. | Nije prihvaćen | Ovo Ministarstvo zaprimilo je dopis Europske Komisije, DG za okoliš, u kojemu se navodi da bi lovostaj za prepelicu pućpuru u Republici Hrvatskoj, prema dokumentu „Key Concepts document on Period of Reproduction and prenuptial Migration of huntable bird Species in the EU“ trebalo produljiti do kraja razdoblja razmnožavanja (prema istom dokumentu to bi bilo s 1. rujna), kako bi bio sukladan zahtjevima članka 7(4) Direktive o pticama. U svezi s time ovo je Ministarstvo Europskoj Komisiji, DG za okoliš, dostavilo odgovor kojim, na temelju dostupnih znanstvenih i tehničkih podataka koji su relevantni za svaki pojedinačni slučaj, dokazuje da se ovakvim prijedlogom lovostaja na prepelicu pućpuru ne ometa potpuna zaštita. Što se ostalih navoda tiče, lovoovlaštenik sam, u okviru dopuštenog razdoblja lova, odlučuje ovisno i o vremenskim prilikama tijekom cijelog razdoblja godine, a uvažavajući i mnoge druge relevantne parametre, kad će započeti, a kada završiti s lovom na pojedine vrste divljači. |
| 14 | Boris Katić | PRAVILNIK O LOVOSTAJU, Članak 4. | Podržavam stav gospodina Željka Marmana glede laneta i pućpure prepelice, s tim da zec bi se trebao loviti kao nekada do blagdana Tri Kralja,a košute držim da ne treba do 1.veljače odstreljivati,jelen je već dozvoljen za odstrel do 16.veljače pa držim da je jelensko dovoljno zahvaćeno lovom. Vjerujem da je Premjer rekao jasno glede lovstva što je za RH trebali bi gospodarsku granu potpomoći,a ne je onemogućavati u razvoju. | Nije prihvaćen | Ovo Ministarstvo zaprimilo je dopis Europske Komisije, DG za okoliš, u kojemu se navodi da bi lovostaj za prepelicu pućpuru u Republici Hrvatskoj, prema dokumentu „Key Concepts document on Period of Reproduction and prenuptial Migration of huntable bird Species in the EU“ trebalo produljiti do kraja razdoblja razmnožavanja (prema istom dokumentu to bi bilo s 1. rujna), kako bi bio sukladan zahtjevima članka 7(4) Direktive o pticama. U svezi s time ovo je Ministarstvo Europskoj Komisiji, DG za okoliš, dostavilo odgovor kojim, na temelju dostupnih znanstvenih i tehničkih podataka koji su relevantni za svaki pojedinačni slučaj, dokazuje da se ovakvim prijedlogom lovostaja na prepelicu pućpuru ne ometa potpuna zaštita. Što se ostalih navoda tiče, lovoovlaštenik sam, u okviru dopuštenog razdoblja lova, odlučuje ovisno i o vremenskim prilikama tijekom cijelog razdoblja godine, a uvažavajući i mnoge druge relevantne parametre, kad će započeti, a kada završiti s lovom na pojedine vrste divljači. |
| 15 | ŽELJKO MARMAN | PRAVILNIK O LOVOSTAJU, Članak 4. | Predlažem da lovostaj košute jelena običnog počinje 1. veljače, laneta 1. ožujka, zeca 1. veljače te da lovostaj prepelice pućpure završava 31. srpnja. Nadalje, "Predsjednik Vlade Andrej Plenković, citat: "LOVSTVO I LOVNI TURIZAM SU ZNAČAJNE GOSPODARSKE GRANE". Nadam se da će, u okviru ove izjave Premijera, moj prijedlog da se lovostaj prepelice pućpure skrati na 31. srpnja biti usvojen! Jer, početi loviti prepelicu 16. kolovoza i očekivati gospodarski učinak je iluzija! | Nije prihvaćen | Ovo Ministarstvo zaprimilo je dopis Europske Komisije, DG za okoliš, u kojemu se navodi da bi lovostaj za prepelicu pućpuru u Republici Hrvatskoj, prema dokumentu „Key Concepts document on Period of Reproduction and prenuptial Migration of huntable bird Species in the EU“ trebalo produljiti do kraja razdoblja razmnožavanja (prema istom dokumentu to bi bilo s 1. rujna), kako bi bio sukladan zahtjevima članka 7(4) Direktive o pticama. U svezi s time ovo je Ministarstvo Europskoj Komisiji, DG za okoliš, dostavilo odgovor kojim, na temelju dostupnih znanstvenih i tehničkih podataka koji su relevantni za svaki pojedinačni slučaj, dokazuje da se ovakvim prijedlogom lovostaja na prepelicu pućpuru ne ometa potpuna zaštita. Što se ostalih navoda tiče, lovoovlaštenik sam, u okviru dopuštenog razdoblja lova, odlučuje ovisno i o vremenskim prilikama tijekom cijelog razdoblja godine, a uvažavajući i mnoge druge relevantne parametre, kad će započeti, a kada završiti s lovom na pojedine vrste divljači. |
| 16 | Prijatelji životinja | Članak 4., A. KRUPNA DIVLJAČ | Predlažemo da se za svinju divlju (Sus scrofa L.) propiše cjelogodišnji lovostaj, od 1. siječnja do 31. prosinca, odnosno da se briše s popisa lovnih vrsta. Formulacija da za divlje svinje „nije propisan lovostaj, osim za ženku kad je visoko bređa ili dok vodi mladunčad” nije prihvatljiva. Obrazloženje: Ukidanje lovostaja, „osim za ženku kad je visoko bređa ili dok vodi mladunčad”, u praksi znači nekontrolirani masakr divljih svinja jer nijedan lovac ne može pouzdano razlikovati mužjake i ženke vrste ili ženke koje su u ranoj fazi trudnoće. Lovci mogu samo okvirno ocijeniti starost i spol divlje svinje te procijeniti je li životinja prase, nazime, vepar ili krmača, dok to jedino sa sigurnošću utvrđuju tek nakon što ubiju životinju. Pritom njihova procjena može biti pogrešna i zbog lova u noćnim uvjetima s malo svjetla, dok pak procjenu u dnevnom pogonskom lovu otežava to što se svinje vrlo brzo kreću. Dogodi li se da lovac, želeći ubiti nazimicu, umjesto toga ubije mladu, vodeću krmaču, njezina prasad prepuštena je sigurnoj smrt (Darko Katušin: „Metode određivanja dobi divlje svinje (Sus scrofa) prije i poslije odstrijela”, Veleučilište u Karlovcu, Odjel lovstva i zaštite prirode, 2015.). Osim toga, nijedan lovac ne može uvijek sa sigurnošću znati imaju li ženke mladunčad koja je, u slučaju smrti majke, osuđena na polaganu smrt gladovanjem jer je prasad izravno ovisna o majci. Takvoj okrutnosti protivi se i većina lovaca. Parenje divljih svinja traje od sredine jeseni do prosinca. Krmača nosi oko četiri mjeseca pa u ožujku ili travnju rodi od četiri do dvanaest praščića. Prasad siše oko tri mjeseca i u tom je razdoblju potpuno ovisna o majci, no osamostaljuje se tek sa šest mjeseci, a već s devet mjeseci starosti postižu spolnu zrelost. Godišnji ciklus zaokružuje se skorim početkom novog razdoblja parenja i razmnožavanja, zbog čega lov na ovu vrstu nema smisla. Zakon o lovstvu (NN 99/2018) propisuje da je divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu (čl. 3., st. 1.). Imajući na umu navedenu odredbu zakonodavac je u članku 54. Zakona propisao da uzgoj i zaštita divljači, osim određenih razdoblja lovostaja, obuhvaća i osiguravanje uvjeta za razmnožavanje i vođenje mladunčadi. Ova se odredba primjenjuje bez iznimke na svu divljač koja je obuhvaćena Zakonom o lovstvu. Trenutačna formulacija u ovom Prijedlogu Pravilnika u praksi je za divlje svinje neprovediva i time protivna navedenoj odredbi Zakona o lovstvu. Pri donošenju odluka o postupanju s divljim svinjama nužno je pratiti iskustva drugih država i naći humana rješenja, što je i namjera našeg prijedloga. Naime, proučavanjem situacije u Njemačkoj i Francuskoj znanstvenici su ukazali da što je intenzivniji lov na divlje svinje, to se brže povećava njihov broj. Usporedbom povećanja broja divljih svinja u razdoblju od 22 godine u istočnoj Francuskoj, znanstvenica Sabrina Servanty i njezine kolege zaključili su da je u područjima intenzivnijeg lova plodnost divljih svinja bitno veća nego u područjima u kojima gotovo da i nema lova te da su pri intenzivnom izlovu jedinke reproduktivno zrele mnogo ranije nego što je to uobičajeno. Istraživanje je pokazalo da je u područjima u kojima ima manje lova povećanje populacije divljih svinja manje, a reproduktivna zrelost nastupa kasnije te je dokazano da povećanje populacije divljih svinja ne uzrokuje samo veća količina raspoložive hrane, nego i intenzivan lov (Carole Toïgo, Sabrina Servanty, Jean-Michel Gaillard, Serge Brandt i Eric Baubet: Disentangling Natural From Hunting Mortality in an Intensively Hunted Wild Boar Population, Journal of Wildlife Management 72(7):1532-1539. 2008.). Najpoznatiji njemački stručnjak za divlje svinje, lovac Norbert Happ, još je 2002. godine tvrdio da su lovci sami odgovorni za povećanje broja divljih svinja (lovački vjesnik Wild und Hund, 23/2002.) Prof. dr. Josef H. Reichholf, počasni profesor Tehničkog sveučilišta u Münchenu, koji je od 1974. do 2010. vodio ornitološku zbirku zoološke državne zbirke u Münchenu, također smatra da se populacija divljih svinja povećava brže lovom nego pod utjecajem prirodnih uvjeta. Navodi da ako je u nekom području tijekom lova, koji se održava prije svega ujesen i zimi, ubijeno mnogo životinja, ostat će više hrane za preživjele životinje, a životinje koje su preživjele brže se razmnožavaju (Süddeutsche Zeitung, 28. siječnja 2009.). Što se tiče masovnog preventivnog ubijanja divljih svinja zbog opasnosti od pojave afričke svinjske kuge, valja istaknuti da, prema raspoloživim informacijama, u Hrvatskoj nije nikada zabilježen nijedan slučaj afričke svinjske kuge. To smatramo ne samo etički nedopustivim nego i potpuno pogrešnim načinom rješavanja potencijalne opasnosti od te bolesti. Naime, bolest se prenosi samo izravnim kontaktom sa zaraženim životinjama i njihovim lešinama ili preko mesa i otpada od zaraženih domaćih i divljih svinja ili zaraženom opremom i materijalom lovaca koje oni unesu u šume ili na poljoprivredna gospodarstva. To znači da je prije naredbe o ubijanju trebalo: zabraniti turistima koji dolaze u Hrvatsku unošenje mesnih proizvoda, educirati građane da ne bacaju u prirodu otpatke od mesa i mesnih prerađevina, ograditi komunalne otpade i farme svinja, kontrolirati i spriječiti ilegalni uvoz mesa, uputiti radnike na farmama da redovito dezinficiraju i primijene sve standarde biološke kontrole za opremu i vozila koja ulaze na farme, zabraniti lovni turizam kako bi se spriječio prijenos virusa u lovišta preko opreme i vozila lovaca te zakapanja otpadaka ubijenih divljih svinja u šumi, upućivati lovce i ostale na važnost higijene i neodlaganja otpada u prirodu te dezinficiranja sebe i pasa, zabraniti lovcima dohranjivanje divljih svinja. Osim toga, i ograda između Mađarske i Hrvatske trebala bi smanjiti rizik od uvoza bolesti u Hrvatsku migracijom divljih svinja. Umjesto financiranja lovaca da istrijebe divlje svinje u Hrvatskoj, trebalo bi provesti navedene mjere i financirati znanstvena istraživanja o populaciji divljih svinja i pronalazak cjepiva protiv afričke svinjske kuge. Stručnjaci su već utvrdili da je upravo čovjek najveći krivac za širenje afričke svinjske kuge, odnosno transport životinja i mesnih proizvoda te nepropisno odlaganje otpada. Lovci su najveći prijenosnici bolesti i u lovištima i na gospodarstvima sa svinjama jer prenose virus na odjeći i opremi koju nose, na vozilima, kao i ostavljanjem u lovištima ostataka ubijenih divljih svinja nakon guljenja divljači i sl. Imajući to na umu, razumno je i etično pristupiti potencijalnim problemima s mogućim prijenosom afričke svinjske kuge primjenom preventivnih metoda i suradnjom sa stručnjacima i udrugama za zaštitu životinja i prirode umjesto ubijanja divljih svinja. U skladu sa svime navedenim, predlažemo za divlju svinju brisanje s popisa lovnih vrsta. | Nije prihvaćen | Svinja divlja nalazi se na popisu divljači prema važećem Zakonu o lovstvu te ovim Pravilnikom nije moguće brisanje svinje divlje "s popisa lovnih vrsta". |
| 17 | WWF Adria | Članak 4., A. KRUPNA DIVLJAČ | Medvjed - iako je lov u skladu s Planom gospodarenja smeđim medvjedom, potrebno je izuzeti jedinke obilježene GPS ogrlicama za praćenje kretanja, itd. | Nije prihvaćen | Ovo pitanje ne rješava se Pravilnikom |
| 18 | Tibor Mikuska | Članak 4., A. KRUPNA DIVLJAČ | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeći komentar: Obični jelen (Cervus elaphus L.) Osobito štetna i neetična je praksa po kojoj se tijekom kolovoza i rujna dozvoljava lov na običnog jelena, upravo u vrijeme tzv. „rike jelena“ tj. sezone parenja i razmnožavanja kada bi bilo logično i etično izbjegavati svako dodatno uznemiravanje životinja uključujući i lov. Za sve one koji nisu upoznati s biologijom vrste želimo pojasniti da tijekom rike jelena odrasli mužjaci zauzimaju svoje teritorije na kojima nastoje zadržati ženke s kojima će se pariti, pri tome se međusobno natječući glasnim rikanjem i aktivnim tjeranjem mogućih suparnika s teritorija. Ukoliko nema uznemiravanja, uspostavlja se prirodna hijerarhija koja omogućuje da se najjači i najkvalitetniji mužjaci pare sa ženkama osiguravajući prijenos najboljeg genetskog materijala u slijedeću generaciju. Ovdje želimo istaknuti da je trenutna praksa (koju podupire Pravilnik) upravo paradoksalna. Naime, česta je pojava da u rujnu (tijekom sezone parenja jelena) lovačka društva i ovlaštenici prava lova s pravom pozivaju građane da izađu u susret i ne zalaze na mjesta gdje se odvija rika jelena kako se životinje ne bi uznemiravale tj. kako bi se omogućilo da se proces parenja i razmnožavanja odvija bez ometanja. Istovremeno, članovi istih lovačkih društava i ovlaštenika prava lova provode lov na jelena (a ovim prijedlogom i na košutu), upravo u najgore moguće vrijeme za životinje, tijekom sezone razmnožavanja. Naime, lov odnosno ubijanje životinje koja je u procesu razmnožavanja je ultimativan i krajnje ekstreman način uznemiravanja. Ako bi takav način ponašanja preslikali na ljudsku populaciju, lov tijekom razmnožavanja se može jedino usporediti sa psihopatima koji slijede i vrebaju ljubavne parove da bi ih nakon toga ubili. Stoga smatramo da lovostaj za običnog jelena treba produžiti do 30.rujna kada sezona razmnožavanja za ovu vrstu završava. | Nije prihvaćen | Smatramo da se selektivnim odstrjelom odnosno odabirom slabijih jedinki u doba parenja onim zdravim i jačim jedinkama, a za koje je i prirodno poželjnije da se pare, to isto i omogućava bez potrebe čestih borbi prije parenja, a koje borbe nerijetko završavaju tolikom iscrpljenošću životinje da može doći i do njezina ugibanja. |
| 19 | Boris Katić | Članak 4., A. KRUPNA DIVLJAČ | Poštovani glede sitne divljači molio bih da razmotrite slijedeće moje prijedloge: 1.) Zec bi se trebao loviti do blagdana Tri Kralja kao nekada, odnosno da zadnji lov u sezoni lovnoj na zeca bude za taj blagdan. Obzirom na globalno zatopljenje i ranije parenje zeca, mlade zečeve viđamo (prvi okot) sve ranije. Stari naši nisu zeca lovili nakon blagdana Tri Kralja,ni kad su zime bile duže,jače,hladnije,sa više snijega i hladnih kiša. Zec je zaista divljač koja hrani najviše drugih životinjskih vrsta, posebno one zaštićene, pernate i dlakave predatore. Broj mu je u stalnom opadanju u većini lovišta tako da bi mu trebalo pomoći sa još barem jednim tjednom lovostaje. 2.) Prepelica pućpura zaista se treba loviti od 1.kolovoza jer je to realno moguće,pilići iz drugog gnjezda,kada prva jaja nastradaju ili pilići od predatora događaju se stoljećima. Sigurno od lovaca nitko ne puca ptiće i/ili piliće, potrkušce, poletarce ni jedne ptice, posebno ne od naše najmanje lovne koke, koja je napominjem preletnica, rijetko kod nas ostaje i prezimljuje,no dešava se isključivo opet radi globalnog zatopljenja,najčešće u lovištima sa mediteranskom klimom. Ova divljač ipak nama samo seobom dolazi,dok dođe do nas lovi se u mnogim zemljama E.U. i drugim zemljama koje nisu članice E.U.. Isto tako love je mnogi kada odlazi od nas na zimovališta, kakvim sve ne dozvoljenim sredstvima, mrežama, motornim vozilima, raketama koje podižu mreže, fono filmovi, vabilice razne...sjeverna Afrika,Mala Azija...tu treba zaštita međunarodna,tu prepelica u enormnim brojevima pogiba. Članice EU love pjevice,love određene vrste koje hrvatski lovci i ne gledaju,ne podižu pušku...pogledajte samo popis pernate divljači (sitne) Italije,Španjolske... Prepelice do prvog kolovoza većina podigne svoje mlade i spremni su za brigu o sebi,govorim o uspješnim prvim gnjezdima,jajima i pilićima. Zašto virdžinijska nema tu zaštitu do 15.kolovoza,nego do 31.srpnja,a do 31.1.je uz to možemo loviti,a pućpuru do 1.12.??? Zašto prepelicu pućpuru ne zatvorimo lov 15.11. svake godine,a ne 1.12.vjerujem da ove posljednje koje dolaze imaju razlog zašto su zadnje u preletu,pa vjerujem da bi ih trebali poštedjeti ranije,te i imaju šansu da nastave put. Zaista 1. kolovoz im ne pomaže koliko 15.11.,razmislite. 3.) Volio bih da konačno Ministarstvo uvaži da živimo u predivnoj zemlji sa tri klime i jednom podklimom, dakle: kontinentalna (koja ima podklimu u Baranjskom djelu a to je panonska), planinska,mediteranska. Tako se odvija i prelet preletnica.od sjevera prema jugu,dakle molim,ako druge članice E.U. i zemlje u Europi,pa i svijetu, imaju lovstaj prema regiji, kantonu, klimatskom podneblju specifičnom za određeno područje koje živi milenijima u nekoj klimi...,zar Hrvatska se ne može povesti tom praksom koja je jedina ispravna. Dakle molim kada se Sjever i Istok Hrvatske izgušta pataka i gusaka one tek dođu na jug (kao i šljuke i bene),ne treba patka Dalamaciji,a ni Istri 1.9.,šta pucamo tada? Svoje stanarice, poletarke??? Slobodno stavite početak sezone 1.10. za ove dvije regije, ali nam dozvolite da patku i gusku lovimo cijelu veljaču,nekad se lovilo močvarice do pola ožujka kad su zime bile zime, (nekada su naši stari lovili i povratak šljuke u ožujku,toga smo se odrekli zar ne,za Svetog Josipa nema više preleta i treba,obzirom na snagu populacije,iako broj lovaca je u opadanju u cijeloj E.U.,pa tako i kod nas), jer tek do nas tada stignu sa Sjevera i Istoka Hrvatske i drugih zemalja. (Zaista ne znam zašto lisastu tretirate bolje drugačije od glogovnjače,usput o guskama,sve je više ima,jeli to samo prijepis iz nekih vremena kad je to netko napisao zbog njene manje bojnosti,to bih isto molio da ispravite i 1.veljače na kontinentu dozvolite obe guske,a kod nas do 1.ožujka u Istri i Dalmaciji da dozvolite lovidbu jer tek u kraj siječnja i veljača guske dođu u toplije potjerane ledom i snijegom u unutrašnjosti,ako ga nema onda nas i ne posjete već samo prelete kad im dođe doba tijekom par noći.) Ponavljam globalno zatopljenje migracije ptica isto tako pomiče,kasnije sele,svake godine to vidimo u lovištima. Jeli ovo sa prepelicom uvertira da od dvije koke lovne, preletnice (prepelice i šljuke) idemo reducirati jednu,pa ćemo skoro drugu (šljuku),u dvokoraku, po diktatu,odnosno smjernicama,preporukama raznih dušebrižnika koji svoju kuću nisu pomeli,ali našu metu redovito? Hoćemo li i njih reducirati za lov, pa neka se susjedi vesele, oni u E.U. i oni izvan E.U.,povećanim prihodima od lovstva? Srnjaka ste produžili lovostaju,da budemo pojedini u RH (jer srnjak je u bastu 15.4. u planinskom lovištu i najzreliji,a rogovi "ne obojani",blijedi,sa ostacima basta,pa opet dođemo do 3 klime u RH,zar ne?) konkurentni susjedima i komšijama,E.U. i ne E.U. članicama. Jelena isto tako smanjiste lovostaju,zar ne??? E a mi koji nemamo prihod od jelenske i/ili srneće divljači, nego kao udruge isključivo živimo od pera neka budemo ne konkurentni susjedima i komšijama? Niste fer. Veliki dio lovišta južno od Save nema visoke divljači jelenskog kalibra za prodaju i prihod koji bi prehranio lovište i divljač u njemu,platio sve,posebno Dalmacija, nema to ni Lika, Kordun, Banija...Lovni turizam šljuka i prepelica uvelike drže na životu sva L.D./L.U. južno od Save,ali i dobar dio istoka Lijepe Naše. 4.)Zašto sami sebi siječemo granu na kojoj sjedimo, jednu od rijetkih? Nemojte pogodovati samo nekima. Posebno što jedino južno od rijeke Save imate tri velike zaštićene zvijeri, od kojih samo medvjed ima kvotu. Ris to definitivno ne zaslužuje,ali vuk davno već da,mislim na kvotu,barem kao dabar,vidim i medvjed je sad duže u lovidbi,opravdano,ima ga 1000 jedinki na tako malom prostoru! Pogledajte štete u susjednoj Sloveniji od velikih zvjeri. Pogledajte prosvjede stočara i ruralnog stanovništva,zvjeri silaze i u gradove. Vuk i njegovo brojno stanje koje je u ekspanziji ionako malen fond divljači krupne južno od Save uništava jako i doveden je do biološkog minimuma svuda u Dalmaciji. Mufloni,divokoze,srne,divlje svinje su na biološkom minimumu i ispod njega na mnogim područjima. Otoke ste naložili izlov sve krupne divljači do zadnjeg grla,zašto? Možda to budu posljednje oaze crne divljači zdrave ako napadne Afrička Svinjska Kuga,a po stručnjacima hoće,samo je pitanje kad. Svjetskog prvaka jelena aksisa imamo a izlov? Dabra vidim krećmo pucati,ali vuka 7 (sedam godina) ne,zašto? Što se time želi postići,tko i zašto? Uništenje i ovo malo stočarstva u RH? Iseljenje stanovništva,ovo malo iz ruralnih krajeva? Pa Lika cijela nam nema 50.000 stanovnika,alooo!!! Pomognite naše lovstvo, naš lovni turizam koji potpomaže ruralni turizam jako i sve druge oblike turizma u RH,ne zaboravite lovni turizam produžava turističku sezonu, posebno bitno predsezonu i posezonu. Nemojmo biti Papa među Biskupima,nemojmo mi sebi krojiti odijelo uže nego nam treba. Ako smo suvereni, ne ovisni, svoji na svom...molim da se tako ponašamo i u praksi. Budimo ponosni, jer jedini smo u E.U. dvadeset pet godina iza petogodišnjeg rata u kom smo ponovo pobijedili. Nemojmo svaku sugestiju pretvoriti u obvezu, neka veliki sebi ugođaje mile ukinu, pa onda nek' se malima obrate. Vjerujem da 60.000 Hrvatskih lovaca nije problem, prema nacionalnim savezima velikih i starih članica E.U. koji imaju 800.000,neke i više od milijun lovaca...pa neka oni eto ne odstrijele svaki samo po jednu prepelicu i šljuku koji će to biti spas za populacije tih preletnica. Isto tako patku i gusku, benu... Hvala na razumijevanju i nadam se lovačkoj milosrdnosti i pameti kao za srnjaka i jelena, jazavca, dabra, medvjeda... | Nije prihvaćen | Ovo Ministarstvo zaprimilo je dopis Europske Komisije, DG za okoliš, u kojemu se navodi da bi lovostaj za prepelicu pućpuru u Republici Hrvatskoj, prema dokumentu „Key Concepts document on Period of Reproduction and prenuptial Migration of huntable bird Species in the EU“ trebalo produljiti do kraja razdoblja razmnožavanja (prema istom dokumentu to bi bilo s 1. rujna), kako bi bio sukladan zahtjevima članka 7(4) Direktive o pticama. U svezi s time ovo je Ministarstvo Europskoj Komisiji, DG za okoliš, dostavilo odgovor kojim, na temelju znanstvenih i tehničkih podataka koji su relevantni za svaki pojedinačni slučaj, dokazuje da se ovakvim prijedlogom lovostaja na prepelicu pućpuru ne ometa potpuna zaštita. Ovo Ministarstvo nije u posjedu znanstvenih i tehničkih podataka na temelju kojih bi se dopustio lov prepelice pućpure u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1. do 15. kolovoza. Također, vezano uz navode o ostalim vrstama pernate divljači ističemo da smo vezani Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica. Što se ostalih navoda vezanih uz lov divljači tiče, lovoovlaštenik sam, u okviru dopuštenog razdoblja lova, odlučuje ovisno i o vremenskim prilikama tijekom cijelog razdoblja godine, a uvažavajući i mnoge druge relevantne parametre, kad će započeti, a kada završiti s lovom na pojedine vrste divljači. Životinjske vrste koje nisu na popisu divljači nisu i ne mogu biti obuhvaćene ovim Pravilnikom. |
| 20 | Vjeran Stilinović | Članak 4., A. KRUPNA DIVLJAČ | Predlažem da se razdoblje lovostaja za tele jelena običnog i srneće lane odredi od 1. travnja do 30. rujna. U rasplodnom smislu nema nikakve razlike počinje li lovostaj 1. veljače ili 1. travnja jer u tom periodu žensko lane neće postati bređe, niti će muško lane ostaviti potomstvo. Lovoovlašteniku produljeni period odstrjela omogućava dodatno vrijeme za osmatranje, i to u uvjetima smanjene vegetacije odn. bolje vidljivosti, te pouzdaniji i kvalitetniji selekcijski odabir. | Nije prihvaćen | Smatramo da propisano razdoblje lovostaja za navedene vrste ne treba mijenjati, a lovostaj kao takav nije nikakva prepreka za motrenje divljači i pripremu za ispravni uzgojni odstrjel nakon lovostaja. |
| 21 | Prijatelji životinja | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | Slažemo se s argumentacijom Tibora Mikuske, odnosno Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, i predlažemo da se za vrste: jarebica kamenjarka (Alectoris graeca Meissn.), čukara (Alectoris chukar Grey.), trčka (Perdix perdix L.), prepelica (Coturnix coturnix L.), šljuka kokošica (Gallinago gallinago L.), guska glogovnjača (Anser fabalis Latham.), lisasta guska (Anser albifrons L.), glavata patka (Aythya ferina L.), krunata patka (Aythya fuligula L.), patka pupčanica (Spatula querquedula L.) te sve vrste iz porodice vrana (Corvidae): gačac (Corvus frugilegus L.), čavka (Corvus monedula L.), siva vrana (Corvus cornix L.), svraka (Pica pica L.) i šojka (Garrulus glandarius L.) odredi lovostaj od 1. siječnja do 31. prosinca, odnosno da se navedene vrste trajno brišu s popisa lovnih vrsta: - „Članak 4. Pravilnika o lovostaju potrebno je također mijenjati na način da se lovostaj za određene vrste pernate divljači poveća (tj. skrati lovna sezona). U daljnjem tekstu navodimo koje su to vrste i koji su razlozi za predložene promjene: • jarebica kamenjarka (Alectoris graeca Meissn.), iz razloga što je prema najnovijoj Crvenoj knjizi ptica Hrvatske (Tutiš i sur. 2013) ova vrsta klasificirana kao gotovo ugrožena gnjezdarica, s opadajućim trendom populacije kako u Europi (BirdLife International 2019a, 2004), tako i u Hrvatskoj (Budinski i sur. 2010). Kako cijela populacija ove vrste živi u južnoj Europi, iznimno je važno zaustaviti daljnji pad brojnosti. Kako bi se najvažnije populacije ove vrste (Hrvatska, Italija, Srbija), koje trenutno opadaju, stabilizirale i počele rasti, potrebno je do daljnjega uvesti cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca, te je brisati s popisa lovnih vrsta. - čukara (Alectoris chukar Grey.), iz razloga što se radi o alohtonoj vrsti koja u Hrvatskoj prirodno ne obitava, već je unesena i puštena u lovišta. Stoga čukari nije mjesto u Hrvatskoj fauni jer kao alohtona svojta može naštetiti autohtonoj vrsti jarebici kamenjarki putem kompeticije i hibridizacijom. Također, čukara izgleda gotovo identično jarebici kamenjarki, te se tijekom lova obično ne mogu razlikovati što dovodi do odstrijela ugrožene jarebice kamenjarke. Samim time je selektivan lov na čukaru gotovo nemoguć. Stoga potrebno je do daljnjega uvesti cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca, te je brisati s popisa lovnih vrsta. Umjesto toga je potrebno izraditi Nacionalni program i akcijski plan uklanjanja alohtone vrste s područja Republike Hrvatske. - trčka (Perdix perdix L.), iz razloga što je populacija ove vrste u zapadnoj i srednjoj Europi (tako i u Hrvatskoj) u zadnjih 30 godina pretrpjela značajan pad brojnosti (BirdLife International 2019b, 2004), te je potpuno nestala s mnogih područja (npr. u Baranji nije zabilježena već 40 godina). Zimski gubici, intenziviranje poljoprivrede, prekomjerna uporaba biocida, te lov ugrožavaju preostalu malu populaciju u Hrvatskoj. Stoga je potrebno do daljnjega uvesti cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca, te je brisati s popisa lovnih vrsta. - prepelica (Coturnix coturnix L.), iz razloga što se vrsta na Balkanu (uključujući u Hrvatskoj) masovno ilegalno lovi tijekom jesenske seobe, uporabom nedozvoljenih sredstava (prvenstveno zvučnih vabilica), te značajan dio gnijezdeće i preletničke populacije strada. Također, poznato je da prilikom lova na prepelice neselektivno stradavaju i mnoge druge vrste stogo zaštićenih ptica koje se istovremeno zadržavaju na staništu prepelice, npr. kosac (Crex crex). Intenziviranje poljoprivrede i prekomjerna uporaba biocida dodatno ugrožavaju populaciju u Europi (BirdLife International 2019c). Kako bi vrsta barem na području Hrvatske bila sigurna tijekom seobe (u usporedbi s masovnim izlovom u susjednoj Srbiji i BiH), potrebno je do daljnjega uvesti cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca, te je u konačnici brisati s popisa lovnih vrsta. - šljuka kokošica (Gallinago gallinago L.), iz razloga što je europska populacija vrste u konstantnom opadanju (BirdLife International 2019d), te je gnijezdeća populacija vrste u Hrvatskoj kritično ugrožena i manja od 20 parova (Tutiš i sur. 2013). Ptice na seobi i zimovanju koriste u sve manjem broju dostupna močvarna staništa na kojima se istovremeno zadržavaju mnoge druge strogo zaštićene vrste iz skupine ćurlina, stoga lov na šljuku kokošicu ujedno ugrožava i mnoge druge vrste močvarica (koje ne spadaju u pernatu divljač), osobito strogo zaštićene srodne vrste šljuka koje je u letu vrlo teško razlikovati od kokošice. Lov na šljuku kokošicu stoga u svakom slučaju dovodi do značajnog uznemiravanja svih ostalih vrsta močvarica iz skupine ćurlina, koji moraju napustiti područje, dodatno se iscrpljuju, onemogućeni su prikladno se pripremiti na dugu i opasnu seobu na zimovališta u Africi. Posljedica je povećana smrtnost te smanjenje populacije. Stoga je potrebno do daljnjega uvesti cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca, te je u konačnici brisati s popisa lovnih vrsta. - guska glogovnjača (Anser fabalis Latham.), iz razloga što je ova vrsta u posljednjih desetak godina gotovo potpuno nestala s područja Hrvatske. Naime, za razliku od prošlog stoljeća kada su zimi bilježene u broju i do 50 tisuća ptica, u novije vrijeme se ova vrsta tijekom seobe i zimovanja bilježi u vrlo malom broju (rezultati zimskog prebrojavanja ptica močvarica, arhiva HDZPP-a), a velika zimujuća jata se zadržavaju sjevernije od Hrvatske (van der Berg 1999). Malobrojne zimujuće ptice se “izgube“ u jatu ostalih vrsta gusaka, te na taj način selektivan lov na glogovnjaču u velikom mješovitom jatu u letu postaje gotovo nemoguć. Zbog navedenih razloga, te kako bi se očuvala malobrojna zimujuća populacija u Hrvatskoj, potrebno je do daljnjega uvesti cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca, te je u konačnici brisati s popisa lovnih vrsta. - lisasta guska (Anser albifrons L.) - pozdravljamo uvođenje trajnog lovostaja za lisastu gusku. Njihova zimujuća jata su uobičajeno pomiješana s strogo zaštićenim drugim vrstama gusaka (npr. siva guska Anser anser, crvenovrata guska Branta ruficollisi i sl.), te nije moguće organizirati selektivan lov na ovu vrstu. Iz navedenih razloga tražimo njeno trajno brisanje s popisa lovnih vrsta. - glavata patka (Aythya ferina L.) - pozdravljamo uvođenje trajnog lovostaja za glavatu patku čije europske populacije sustavno opadaju, što je dovelo do unaprijeđenja statusa njene zaštite u sklopu AEWA sporazuma o zaštiti migratornih vrsta ptica. Iz navedenih razloga tražimo njeno trajno brisanje s popisa lovnih vrsta. - krunata patka (Aythya fuligula L.), iz razloga što su jedinke ove vrste (osobito ženke) u letu slične strogo zaštićenoj i globalno ugroženoj patki njorki (Aythya nyroca). Budući da su tijekom rane jeseni sve tri vrste pataka iz roda Aythya zastupljene na močvarnim staništima i često su u mješovitim jatima, patke njorke vrlo često stradavaju prilikom lova i odstrela pataka roda Aythya u letu. Sve tri vrste lete vrlo brzo, pokazuju slične značajke obojenosti, te zbog udaljenosti, nedostatka prikladne optike ili loših svjetlosnih uvjeta lovci najčešće ne raspoznaju pojedine vrste ovih pataka, te nasumično pucaju u jato. Istraživanja provedena na slavonskim ribnjacima govore u prilog tome, te je u ulovu redovito bilježeno slučajno (ili namjerno?) ubijanje patki njorki (čime je izravno prekršen Zakon o zaštiti prirode) – između 2008. i 2012. godine na samo dva lovišta ukupno je odstreljeno 262 jedinki strogo zaštićene patke njorke (Mikuška i sur. 2014). Osim toga, populacija krunate patke pokazuje opadajući trend u Europi, pa bi uskoro mogle postati ugrožene. Zbog navedenih razloga potrebno je do daljnjega uvesti cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca, te je u konačnici brisati s popisa lovnih vrsta. - patka pupčanica (Spatula querquedula L.), iz razloga što se u gotovo čitavoj Europi događa pad populacije (BirdLife International 2019e), pa tako i u Hrvatskoj gdje je prema najnovijoj Crvenoj knjizi ptica Hrvatske ova vrsta klasificirana kao gotovo ugrožena gnjezdarica (Tutiš i sur. 2013). Masovno ilegalno ubijanje ove vrste tijekom seobe u južnoj Europi i zimovanja u Africi, te nestanak močvarnih staništa ozbiljno ugrožava europsku populaciju. Kako bi hrvatska gnijezdeća i preletnička populacija bila sigurna, potrebno je do daljnjega uvesti cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca, te je u konačnici brisati s popisa lovnih vrsta. - Sve vrste iz porodice vrana (Corvidae): gačac (Corvus frugilegus L.), čavka (Corvus monedula L.), siva vrana (Corvus cornix L.), svraka (Pica pica L.), šojka (Garrulus glandarius L.) - iz razloga što se lov na ove vrste temelji na primitivnom, i danas potpuno zastarjelom, konceptu iz 18-tog i 19-tog stoljeća koji je životinjske svojte dijelio na „korisne“ i „štetne“, te je time sve „štetočine“ trebalo što prije ukoloniti iz lovišta. Danas, zahvaljujući razvojima znanosti poput ekologije i konzervacijske biologije znamo da je takva podjela organizama potpuno znanstveno neutemeljena, niti je podržana znanstvenim činjenicama, te da svaka vrsta, pa i pripadnici porodice vrana, imaju vrlo važnu ulogu u ekološkom sustavu jer svojom predacijom obavljaju bitnu zadaću kontroliranja populacija ptica, sitnih glodavaca i beskralješnjaka i održavanja ravnoteže u sustavu. Npr. u naseljima kontroliraju brojnost gradskih golubova i gugutki, a u suprotnom bi ove vrste postale prekobrojne s određenim posljedicama za okoliš i čovjeka. S druge strane, gotovo cijela populacija gačaca i čavki danas gnijezdi i zimuje unutar naselja, te se i zimi većinom zadržavaju u blizini naselja, uz ceste, pruge, vikendice i sl. Kako Zakon ne dopušta lov unutar i u neposrednoj blizini naselja nije moguć niti njihov odstrel. Zbog navedenih razloga potrebno je do daljnjega uvesti cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca, te ih u konačnici brisati s popisa lovnih vrsta.” | Nije prihvaćen | već odgovoreno |
| 22 | Prijatelji životinja | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | Slažemo se s argumentacijom Tibora Mikuske, odnosno Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, i predlažemo da se za vrste jazavac (Meles meles L.), divlja mačka (Felis silvestris Schr.), kuna bjelica (Martes foina Ehr.), kuna zlatica (Martes martes L.), mala lasica (Mustela nivalis L.), tvor (Mustela putorius L.), lisica (Vulpes vulpes L.) i čagalj (Canis aureus L.) odredi lovostaj od 1. siječnja do 31. prosinca, odnosno da se navedene vrste brišu s popisa lovnih vrsta: „Nema nikakve dvojbe da članak 4. Pravilnika o lovostaju potrebno mijenjati. To se osobito odnosi na slijedeće vrste sisavaca: jazavac (Meles meles L.), divlja mačka (Felis silvestris Schr.), kuna bjelica (Martes foina Ehr.), kuna zlatica (Martes martes L.), mala lasica (Mustela nivalis L.), tvor (Mustela putorius L.), lisica (Vulpes vulpes L.) i čagalj (Canis aureus L.) za koje je Pravilnik potrebno mijenjati tako da lovostaj vrijedi od 1. siječnja do 31. prosinca. Osnovni razlog ove izmjene je taj što se lov na ove vrste temelji na primitivnom, i danas potpuno zastarjelom konceptu iz 18-tog i 19-tog stoljeća koji je životinjske svojte dijelio na „korisne“ i „štetne“, te je time sve „štetočine“ trebalo što prije ukloniti iz lovišta. Danas, zahvaljujući razvojima znanosti poput ekologije i konzervacijske biologije znamo da je takva podjela organizama potpuno znanstveno neutemeljena, niti je podržana znanstvenim činjenicama, te da svaka vrsta, pa i gore navedeni pripadnici reda zvijeri, imaju vrlo važnu ulogu u ekološkom sustavu jer svojom predacijom obavljaju bitnu zadaću kontroliranja populacija drugih vrsta i održavanja ravnoteže u ekološkom sustavu. Nadalje, za ove vrste ne postoje točni i relevantni znanstveni podaci o veličinama njihove nacionalne populacije, niti trendovi kretanja njihovih populacija na temelju čega bi se moglo zaključiti da su se one pretjerano razmnožile. Iznimku od ovog pravila potvrđuje jedino čagalj u kontinentalnim krajevima Hrvatske koji se počeo širiti krajem 20-tog stoljeća i ponovno naseljavati ovo područje, tako da nam je poznato da je trend njegove populacije trenutno pozitivan. S druge strane, poznato je da su nacionalne populacije pojedinih vrsta, poput npr. tvora (Mustela putorius L.) vrlo malene, a njihova rasprostranjenost fragmentirana. Što se tiče lisice i čaglja, kao dvije najrasprostranjenije zvijeri u Hrvatskoj, potrebno je sukladno dobroj praksi, izraditi Plan gospodarenja u Republici Hrvatskoj na nacionalnoj razini, te akcijske planove gospodarenja za pojedinu godinu. Potpuno je neetično, neljudski i lovački primitivno za pojedine vrste (npr. kunu bjelicu, tvora, lisicu i čaglja) propisati da nema lovostaja osim za ženku kad je visoko bređa ili dok vodi sitnu mladunčad. Prvo, ne postoji lovac u Hrvatskoj koji u prirodi sa sigurnošću može razlikovati mužjake i ženke navedenih vrsta ili ženke koje su u ranoj fazi trudnoće. Drugo, dobro je poznato da ženke ovih vrsta nakon poroda čuvaju mlade u jazbinama, dok samostalno odlaze u lov plijena kako bi ih prehranile. U slučaju ubijanja ovih ženki mladi su osuđeni na sporu i dugotrajnu smrt od gladi. Lovac u lovu ne može znati da li odstreljuje ženku koja ima mladunce u jazbini (osim ako ne zatekne cijelu obitelj uz jazbinu) tako da fraza ''visoko bređa ili vodi sitnu mladunčad'' ne pokriva problem potencijalno neetičnog odstrela, odnosno ugibanja mladunaca divljači. Lovostaj mora biti tako vremenski definiran da se izbjegne bilo kakav neetični odstrjel ili uznemiravanje ostale divljači za vrijeme razmnožavanja.” | Nije prihvaćen | već odgovoreno |
| 23 | Jelena Kralj | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | Zavod za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti smatra da lovostaja za prepelicu Coturnix coturnix treba trajati barem do 30. kolovoza. Kao dopunu postojećoj raspravi na tu temu, obavještavamo vas da je Europska komisija 2018. godine provela reviziju dokumenta Ključni koncepti iz članka 7. stavka 4. Direktive 79/409/EEZ o razdobljima predgnijezdeće selidbe i razdoblja gniježđenja te je u tijeku proces usklađivanja prikupljenih podataka među susjednim državama. U slučaju prepelice, sezona razmnožavanja (koja završava prestankom ovisnosti mladunaca o roditeljima) u Hrvatskoj traje do kraja kolovoza. U susjednim zemljama, Sloveniji i Mađarskoj, to razdoblje završava deset dana kasnije, a u Italiji dva tjedna kasnije, tj. s krajem druge dekade rujna. Zbog toga u Italiji lovostaj i traje do treće nedjelje u rujnu. Stoga bi u Hrvatskoj lovostaja trebala trajati najmanje do kraja kolovoza, s time da trebamo biti svjesni realne mogućnosti da Europska komisija zatraži od Republike Hrvatske usklađivanje sa susjednim zemljama u smislu produljivanja lovostaje do kraja prve dekade rujna. Cilj ovih usklađivanja je zaštita vrste u doba gniježđenja, dok se za vrijeme jesenske selidbe ptice smiju loviti. Stoga su prijedlozi o skraćivanju lovne sezone u jesenskim mjesecima kao ustupak lovu u kolovozu u ovom smislu irelevantni. | Primljeno na znanje | Ovo Ministarstvo zaprimilo je dopis Europske Komisije, DG za okoliš, u kojemu se navodi da bi lovostaj za prepelicu pućpuru u Republici Hrvatskoj, prema dokumentu „Key Concepts document on Period of Reproduction and prenuptial Migration of huntable bird Species in the EU“ trebalo produljiti do kraja razdoblja razmnožavanja (prema istom dokumentu to bi bilo s 1. rujna), kako bi bio sukladan zahtjevima članka 7(4) Direktive o pticama. U svezi s time ovo je Ministarstvo Europskoj Komisiji, DG za okoliš, dostavilo odgovor kojim, na temelju znanstvenih i tehničkih podataka koji su relevantni za svaki pojedinačni slučaj, dokazuje da se ovakvim prijedlogom lovostaja na prepelicu pućpuru ne ometa potpuna zaštita. |
| 24 | Udruga Hyla | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | Udruga Hyla podržava komentare za prepelicu (Coturnix coturnix L.). Prema prijedlogu Pravilnika o lovostaju lov na prepelicu pućpuru je dopušten od 15. kolovoza. Navedenim prijedlogom ne uzima se u obzir da razdoblje razmnožavanja ove vrste prema znanstvenim podacima traje najkraće do 30. kolovoza u Hrvatskoj, zbog čega ovaj prijedlog dovodi do kolizije vremenskog razdoblja obavljanja rekreacijskog lova i razdoblja razmnožavanja za prepelicu pućpuru, što bi moglo dovesti do daljnjeg opadanja ove vrste čija je populacija na području Europske unije (EU) već sada u nepovoljnom stanju očuvanosti. Predloženi lovostaj na prepelicu u suprotnosti je sa člankom 7. stavkom 4. Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (dalje: Direktiva o pticama) i Ključnim konceptima iz članka 7. stavka 4. Direktive 79/409/EEZ vezano za razdoblje razmnožavanja i migracije prije parenja vrsta ptica u EU-u (Europska komisija i Odbor Ornis) kojim se zahtijeva od država članica da osiguraju da se vrste na koje se primjenjuje lovno zakonodavstvo ne izlovljavaju tijekom sezone podizanja mladunčadi ili različitih faza razmnožavanja. U članku 7. stavku 4. Direktive utvrđen je niz ključnih načela koja se odnose na utvrđivanje sezone lova čiji je cilj osigurati da se izlovljavanje ne provodi tijekom najosjetljivijeg razdoblja godišnjeg ciklusa vrsta koje se mogu izlovljavati, međuostalim i da se “migracijske vrste ne smiju izlovljavati tijekom razdoblja razmnožavanja ili tijekom njihovog povratka u područja gdje podižu mladunčad”. Članak 7. stavak 4. Direktive o pticama obrazložen je kroz praksu Suda Europske unije (EU). Sud EU je protumačio prethodno navedenu odredbu tako da se njome zahtijeva od država članica da osiguraju potpuni sustav zaštite u razdobljima tijekom kojih je preživljavanje divljih ptica posebno ugroženo te da se razdoblje izlovljavanja odredi na način da se „jamči potpuna zaštita predmetnih vrsta”. Sud EU je naveo da se “zaštita od izlovljavanja ne može se ograničiti na većinu ptica određene vrste, određenih prosječnim reproduktivnim ciklusima i migracijskim kretanjima.” Europska komisija i Odbor ORNIS prepoznali su potrebu za jasnim tumačenjem članka 7. stavka 4. te su donijeli dokument Ključni koncepti iz članka 7. stavka 4. Direktive 79/409/EEZ vezano za razdoblje razmnožavanja i migracije prije parenja vrsta ptica koje se smiju loviti na području EU-u. Sukladno ovom dokumentu „razdobljem razmnožavanja” nije obuhvaćena samo sezona podizanja mladunčadi, nego i obitavanje na područjima gdje podižu mladunčad te razdoblje ovisnosti mladih ptica nakon što napuste gnijezdo. Ovaj dokument je dopunjen 2014. podacima iz Hrvatske nakon ulaska Republike Hrvatske u EU. Prema tome, od 2014. postoji obveza da Hrvatska produži lovostaj do 1. rujna što do danas nije napravljeno. Prema istom dokumentu razdoblje razmnožavanja ove vrste i u susjednim zemljama Italiji i Sloveniji traje najkraće do 1. rujna. U Sloveniji prepelicu pućpuru nije dopušteno loviti, dok u Italiji lovostaj traje do treće nedjelje u rujnu. Kraći lovostaj na prepelicu pućpuru u Hrvatskoj dovodi do dodatnih pritisaka na ovu vrstu od strane stranih lovaca koji u svojim državama nemaju mogućnost započeti lovnu sezonu sredinom kolovoza (npr. lov na prepelicu u Hrvatskoj je dopušten mjesec dana ranije nego u Italiji) što dovodi do dodatnog smanjenja opstojnosti staništa za prepelicu u Hrvatskoj. Za prepelicu je problem i protuzakoniti lov zabranjenim sredstvima iz Priloga IV. Direktive o pticama, koji se odvija i prikriven je (zakonitim) lovom na prepelicu. Protuzakoniti lov bi bilo puno lakše nadzirati kada bi lovostaj na ovu vrstu bio propisan u skladu s europskim i nacionalnim propisima o zaštiti ptica tijekom razdoblja razmnožavanja. Iz svih gore navedenih razloga predlažemo produženje lovostaja na prepelicu na razdoblje od 1. prosinca do 1. rujna ! | Nije prihvaćen | Ovo Ministarstvo zaprimilo je dopis Europske Komisije, DG za okoliš, u kojemu se navodi da bi lovostaj za prepelicu pućpuru u Republici Hrvatskoj, prema dokumentu „Key Concepts document on Period of Reproduction and prenuptial Migration of huntable bird Species in the EU“ trebalo produljiti do kraja razdoblja razmnožavanja (prema istom dokumentu to bi bilo s 1. rujna), kako bi bio sukladan zahtjevima članka 7(4) Direktive o pticama. U svezi s time ovo je Ministarstvo Europskoj Komisiji, DG za okoliš, dostavilo odgovor kojim, na temelju znanstvenih i tehničkih podataka koji su relevantni za svaki pojedinačni slučaj, dokazuje da se ovakvim prijedlogom lovostaja na prepelicu pućpuru ne ometa potpuna zaštita. |
| 25 | Žmergo | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | Prepelica (Coturnix coturnix L.). Prema prijedlogu Pravilnika o lovostaju lov na prepelicu pućpuru je dopušten od 15. kolovoza. Navedenim prijedlogom ne uzima se u obzir da razdoblje razmnožavanja ove vrste prema znanstvenim podacima traje najkraće do 30. kolovoza u Hrvatskoj, zbog čega ovaj prijedlog dovodi do kolizije vremenskog razdoblja obavljanja rekreacijskog lova i razdoblja razmnožavanja za prepelicu pućpuru, što bi moglo dovesti do daljnjeg opadanja ove vrste čija je populacija na području Europske unije (EU) već sada u nepovoljnom stanju očuvanosti. Predloženi lovostaj na prepelicu u suprotnosti je sa člankom 7. stavkom 4. Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (dalje: Direktiva o pticama) i Ključnim konceptima iz članka 7. stavka 4. Direktive 79/409/EEZ vezano za razdoblje razmnožavanja i migracije prije parenja vrsta ptica u EU-u (Europska komisija i Odbor Ornis) kojim se zahtijeva od država članica da osiguraju da se vrste na koje se primjenjuje lovno zakonodavstvo ne izlovljavaju tijekom sezone podizanja mladunčadi ili različitih faza razmnožavanja. U članku 7. stavku 4. Direktive utvrđen je niz ključnih načela koja se odnose na utvrđivanje sezone lova čiji je cilj osigurati da se izlovljavanje ne provodi tijekom najosjetljivijeg razdoblja godišnjeg ciklusa vrsta koje se mogu izlovljavati, međuostalim i da se “migracijske vrste ne smiju izlovljavati tijekom razdoblja razmnožavanja ili tijekom njihovog povratka u područja gdje podižu mladunčad”. Članak 7. stavak 4. Direktive o pticama obrazložen je kroz praksu Suda Europske unije (EU). Sud EU je protumačio prethodno navedenu odredbu tako da se njome zahtijeva od država članica da osiguraju potpuni sustav zaštite u razdobljima tijekom kojih je preživljavanje divljih ptica posebno ugroženo te da se razdoblje izlovljavanja odredi na način da se „jamči potpuna zaštita predmetnih vrsta”. Sud EU je naveo da se “zaštita od izlovljavanja ne može se ograničiti na većinu ptica određene vrste, određenih prosječnim reproduktivnim ciklusima i migracijskim kretanjima.” Europska komisija i Odbor ORNIS prepoznali su potrebu za jasnim tumačenjem članka 7. stavka 4. te su donijeli dokument Ključni koncepti iz članka 7. stavka 4. Direktive 79/409/EEZ vezano za razdoblje razmnožavanja i migracije prije parenja vrsta ptica koje se smiju loviti na području EU-u. Sukladno ovom dokumentu „razdobljem razmnožavanja” nije obuhvaćena samo sezona podizanja mladunčadi, nego i obitavanje na područjima gdje podižu mladunčad te razdoblje ovisnosti mladih ptica nakon što napuste gnijezdo. Ovaj dokument je dopunjen 2014. podacima iz Hrvatske nakon ulaska Republike Hrvatske u EU. Prema tome, od 2014. postoji obveza da Hrvatska produži lovostaj do 1. rujna što do danas nije napravljeno. Prema istom dokumentu razdoblje razmnožavanja ove vrste i u susjednim zemljama Italiji i Sloveniji traje najkraće do 1. rujna. U Sloveniji prepelicu pućpuru nije dopušteno loviti, dok u Italiji lovostaj traje do treće nedjelje u rujnu. Kraći lovostaj na prepelicu pućpuru u Hrvatskoj dovodi do dodatnih pritisaka na ovu vrstu od strane stranih lovaca koji u svojim državama nemaju mogućnost započeti lovnu sezonu sredinom kolovoza (npr. lov na prepelicu u Hrvatskoj je dopušten mjesec dana ranije nego u Italiji) što dovodi do dodatnog smanjenja opstojnosti staništa za prepelicu u Hrvatskoj. Za prepelicu je problem i protuzakoniti lov zabranjenim sredstvima iz Priloga IV. Direktive o pticama, koji se odvija i prikriven je (zakonitim) lovom na prepelicu. Protuzakoniti lov bi bilo puno lakše nadzirati kada bi lovostaj na ovu vrstu bio propisan u skladu s europskim i nacionalnim propisima o zaštiti ptica tijekom razdoblja razmnožavanja. Iz svih gore navedenih razloga predlažemo produženje lovostaja na prepelicu na razdoblje od 1. prosinca do 1. rujna. | Nije prihvaćen | Ovo Ministarstvo zaprimilo je dopis Europske Komisije, DG za okoliš, u kojemu se navodi da bi lovostaj za prepelicu pućpuru u Republici Hrvatskoj, prema dokumentu „Key Concepts document on Period of Reproduction and prenuptial Migration of huntable bird Species in the EU“ trebalo produljiti do kraja razdoblja razmnožavanja (prema istom dokumentu to bi bilo s 1. rujna), kako bi bio sukladan zahtjevima članka 7(4) Direktive o pticama. U svezi s time ovo je Ministarstvo Europskoj Komisiji, DG za okoliš, dostavilo odgovor kojim, na temelju znanstvenih i tehničkih podataka koji su relevantni za svaki pojedinačni slučaj, dokazuje da se ovakvim prijedlogom lovostaja na prepelicu pućpuru ne ometa potpuna zaštita. |
| 26 | WWF Adria | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | Lisica, čagalj, kuna bjelica i tvor. Fraza ''lovostaj nije propisan, osim za ženku kada je visoko bređa ili vodi sitnu mladunčad'' kod lisice, čaglja, kune bjelice i tvora je arhaizam koji je potrebno uskladiti s važečim propisima i s modernim lovstvom. Kao prvo, lov uz upotrebu zamki (što je povijesno bio glavni način lova na tvora i kunu) nije dopušten. Dodatno, tvora i kunu nije dopušteno odstreljivati iz pušaka s užljebljenim cijevima te bi jedini način njihova lova bio uz upotrebu puške sa glatkim cijevima u vrijeme razmnožavanja sve ostale divljači kada je najviše potreban mir u lovištu. Bitan dio problema je i u tome što lovac pri odstrijelu ne može znati jel odstreljuje ženku koja ima mladunce u jazbini tako da ''visoko bređa ili vodi sitnu mladunčad'' ne pokriva problem potencijalno neetičnog odstrela, odnosno ugibanja mladunaca divljači. Lovostaj treba biti vremenski definiran tako da se izbjegne takav neetični odstrijel i uznemiravanje ostale divljači za vrijeme razmnožavanja. Predlažemo da se lovostaj definira datumom koji je usklađen s ostalim vrstama sitne divljači (1. ožujka - 31. srpnja). Takvim lovostajem se minimalno smanjuje ukupna mogućnost odstrijela ovih vrsta (jer se u tom razdoblju ionako rijetko lovi) ali se podiže razina etičnost lova i mira u lovištima. | Primljeno na znanje | razmotrit će se |
| 27 | WWF Adria | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | WWF Adria u potpunosti podržava prethodne komentare: "Prepelica (Coturnix coturnix L.). Prema prijedlogu Pravilnika o lovostaju lov na prepelicu pućpuru je dopušten od 15. kolovoza. Navedenim prijedlogom ne uzima se u obzir da razdoblje razmnožavanja ove vrste prema znanstvenim podacima traje najkraće do 30. kolovoza u Hrvatskoj, zbog čega ovaj prijedlog dovodi do kolizije vremenskog razdoblja obavljanja rekreacijskog lova i razdoblja razmnožavanja za prepelicu pućpuru, što bi moglo dovesti do daljnjeg opadanja ove vrste čija je populacija na području Europske unije (EU) već sada u nepovoljnom stanju očuvanosti. Predloženi lovostaj na prepelicu u suprotnosti je sa člankom 7. stavkom 4. Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (dalje: Direktiva o pticama) i Ključnim konceptima iz članka 7. stavka 4. Direktive 79/409/EEZ vezano za razdoblje razmnožavanja i migracije prije parenja vrsta ptica u EU-u (Europska komisija i Odbor Ornis) kojim se zahtijeva od država članica da osiguraju da se vrste na koje se primjenjuje lovno zakonodavstvo ne izlovljavaju tijekom sezone podizanja mladunčadi ili različitih faza razmnožavanja. U članku 7. stavku 4. Direktive utvrđen je niz ključnih načela koja se odnose na utvrđivanje sezone lova čiji je cilj osigurati da se izlovljavanje ne provodi tijekom najosjetljivijeg razdoblja godišnjeg ciklusa vrsta koje se mogu izlovljavati, međuostalim i da se “migracijske vrste ne smiju izlovljavati tijekom razdoblja razmnožavanja ili tijekom njihovog povratka u područja gdje podižu mladunčad”. Članak 7. stavak 4. Direktive o pticama obrazložen je kroz praksu Suda Europske unije (EU). Sud EU je protumačio prethodno navedenu odredbu tako da se njome zahtijeva od država članica da osiguraju potpuni sustav zaštite u razdobljima tijekom kojih je preživljavanje divljih ptica posebno ugroženo te da se razdoblje izlovljavanja odredi na način da se „jamči potpuna zaštita predmetnih vrsta”. Sud EU je naveo da se “zaštita od izlovljavanja ne može se ograničiti na većinu ptica određene vrste, određenih prosječnim reproduktivnim ciklusima i migracijskim kretanjima.” Europska komisija i Odbor ORNIS prepoznali su potrebu za jasnim tumačenjem članka 7. stavka 4. te su donijeli dokument Ključni koncepti iz članka 7. stavka 4. Direktive 79/409/EEZ vezano za razdoblje razmnožavanja i migracije prije parenja vrsta ptica koje se smiju loviti na području EU-u. Sukladno ovom dokumentu „razdobljem razmnožavanja” nije obuhvaćena samo sezona podizanja mladunčadi, nego i obitavanje na područjima gdje podižu mladunčad te razdoblje ovisnosti mladih ptica nakon što napuste gnijezdo. Ovaj dokument je dopunjen 2014. podacima iz Hrvatske nakon ulaska Republike Hrvatske u EU. Prema tome, od 2014. postoji obveza da Hrvatska produži lovostaj do 1. rujna što do danas nije napravljeno. Prema istom dokumentu razdoblje razmnožavanja ove vrste i u susjednim zemljama Italiji i Sloveniji traje najkraće do 1. rujna. U Sloveniji prepelicu pućpuru nije dopušteno loviti, dok u Italiji lovostaj traje do treće nedjelje u rujnu. Kraći lovostaj na prepelicu pućpuru u Hrvatskoj dovodi do dodatnih pritisaka na ovu vrstu od strane stranih lovaca koji u svojim državama nemaju mogućnost započeti lovnu sezonu sredinom kolovoza (npr. lov na prepelicu u Hrvatskoj je dopušten mjesec dana ranije nego u Italiji) što dovodi do dodatnog smanjenja opstojnosti staništa za prepelicu u Hrvatskoj. Za prepelicu je problem i protuzakoniti lov zabranjenim sredstvima iz Priloga IV. Direktive o pticama, koji se odvija i prikriven je (zakonitim) lovom na prepelicu. Protuzakoniti lov bi bilo puno lakše nadzirati kada bi lovostaj na ovu vrstu bio propisan u skladu s europskim i nacionalnim propisima o zaštiti ptica tijekom razdoblja razmnožavanja." | Nije prihvaćen | Ovo Ministarstvo zaprimilo je dopis Europske Komisije, DG za okoliš, u kojemu se navodi da bi lovostaj za prepelicu pućpuru u Republici Hrvatskoj, prema dokumentu „Key Concepts document on Period of Reproduction and prenuptial Migration of huntable bird Species in the EU“ trebalo produljiti do kraja razdoblja razmnožavanja (prema istom dokumentu to bi bilo s 1. rujna), kako bi bio sukladan zahtjevima članka 7(4) Direktive o pticama. U svezi s time ovo je Ministarstvo Europskoj Komisiji, DG za okoliš, dostavilo odgovor kojim, na temelju znanstvenih i tehničkih podataka koji su relevantni za svaki pojedinačni slučaj, dokazuje da se ovakvim prijedlogom lovostaja na prepelicu pućpuru ne ometa potpuna zaštita. |
| 28 | Udruga Zelena Istra | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | Prepelica (Coturnix coturnix L.). Prema prijedlogu Pravilnika o lovostaju lov na prepelicu pućpuru je dopušten od 15. kolovoza. Navedenim prijedlogom ne uzima se u obzir da razdoblje razmnožavanja ove vrste prema znanstvenim podacima traje najkraće do 30. kolovoza u Hrvatskoj, zbog čega ovaj prijedlog dovodi do kolizije vremenskog razdoblja obavljanja rekreacijskog lova i razdoblja razmnožavanja za prepelicu pućpuru, što bi moglo dovesti do daljnjeg opadanja ove vrste čija je populacija na području Europske unije (EU) već sada u nepovoljnom stanju očuvanosti. Predloženi lovostaj na prepelicu u suprotnosti je sa člankom 7. stavkom 4. Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (dalje: Direktiva o pticama) i Ključnim konceptima iz članka 7. stavka 4. Direktive 79/409/EEZ vezano za razdoblje razmnožavanja i migracije prije parenja vrsta ptica u EU-u (Europska komisija i Odbor Ornis) kojim se zahtijeva od država članica da osiguraju da se vrste na koje se primjenjuje lovno zakonodavstvo ne izlovljavaju tijekom sezone podizanja mladunčadi ili različitih faza razmnožavanja. U članku 7. stavku 4. Direktive utvrđen je niz ključnih načela koja se odnose na utvrđivanje sezone lova čiji je cilj osigurati da se izlovljavanje ne provodi tijekom najosjetljivijeg razdoblja godišnjeg ciklusa vrsta koje se mogu izlovljavati, međuostalim i da se “migracijske vrste ne smiju izlovljavati tijekom razdoblja razmnožavanja ili tijekom njihovog povratka u područja gdje podižu mladunčad”. Članak 7. stavak 4. Direktive o pticama obrazložen je kroz praksu Suda Europske unije (EU). Sud EU je protumačio prethodno navedenu odredbu tako da se njome zahtijeva od država članica da osiguraju potpuni sustav zaštite u razdobljima tijekom kojih je preživljavanje divljih ptica posebno ugroženo te da se razdoblje izlovljavanja odredi na način da se „jamči potpuna zaštita predmetnih vrsta”. Sud EU je naveo da se “zaštita od izlovljavanja ne može se ograničiti na većinu ptica određene vrste, određenih prosječnim reproduktivnim ciklusima i migracijskim kretanjima.” Europska komisija i Odbor ORNIS prepoznali su potrebu za jasnim tumačenjem članka 7. stavka 4. te su donijeli dokument Ključni koncepti iz članka 7. stavka 4. Direktive 79/409/EEZ vezano za razdoblje razmnožavanja i migracije prije parenja vrsta ptica koje se smiju loviti na području EU-u. Sukladno ovom dokumentu „razdobljem razmnožavanja” nije obuhvaćena samo sezona podizanja mladunčadi, nego i obitavanje na područjima gdje podižu mladunčad te razdoblje ovisnosti mladih ptica nakon što napuste gnijezdo. Ovaj dokument je dopunjen 2014. podacima iz Hrvatske nakon ulaska Republike Hrvatske u EU. Prema tome, od 2014. postoji obveza da Hrvatska produži lovostaj do 1. rujna što do danas nije napravljeno. Prema istom dokumentu razdoblje razmnožavanja ove vrste i u susjednim zemljama Italiji i Sloveniji traje najkraće do 1. rujna. U Sloveniji prepelicu pućpuru nije dopušteno loviti, dok u Italiji lovostaj traje do treće nedjelje u rujnu. Kraći lovostaj na prepelicu pućpuru u Hrvatskoj dovodi do dodatnih pritisaka na ovu vrstu od strane stranih lovaca koji u svojim državama nemaju mogućnost započeti lovnu sezonu sredinom kolovoza (npr. lov na prepelicu u Hrvatskoj je dopušten mjesec dana ranije nego u Italiji) što dovodi do dodatnog smanjenja opstojnosti staništa za prepelicu u Hrvatskoj. Za prepelicu je problem i protuzakoniti lov zabranjenim sredstvima iz Priloga IV. Direktive o pticama, koji se odvija i prikriven je (zakonitim) lovom na prepelicu. Protuzakoniti lov bi bilo puno lakše nadzirati kada bi lovostaj na ovu vrstu bio propisan u skladu s europskim i nacionalnim propisima o zaštiti ptica tijekom razdoblja razmnožavanja. Iz svih gore navedenih razloga predlažemo produženje lovostaja na prepelicu na razdoblje od 1. prosinca do 1. rujna. | Nije prihvaćen | Ovo Ministarstvo zaprimilo je dopis Europske Komisije, DG za okoliš, u kojemu se navodi da bi lovostaj za prepelicu pućpuru u Republici Hrvatskoj, prema dokumentu „Key Concepts document on Period of Reproduction and prenuptial Migration of huntable bird Species in the EU“ trebalo produljiti do kraja razdoblja razmnožavanja (prema istom dokumentu to bi bilo s 1. rujna), kako bi bio sukladan zahtjevima članka 7(4) Direktive o pticama. U svezi s time ovo je Ministarstvo Europskoj Komisiji, DG za okoliš, dostavilo odgovor kojim, na temelju znanstvenih i tehničkih podataka koji su relevantni za svaki pojedinačni slučaj, dokazuje da se ovakvim prijedlogom lovostaja na prepelicu pućpuru ne ometa potpuna zaštita. |
| 29 | Udruga Biom | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | Golub pećinar. Lovostaj za goluba pećinara treba trajati barem do 1. rujna. jer se vrsta gnijezdi više puta godišnje te postoje podatci o nalazima malih mladunaca u gnijezdima u kolovozu (podatci o prstenovanju ptica Hrvatske prstenivačke centrale). | Nije prihvaćen | Smatramo da je predviđen lovostaj u skladu s Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica te da ga nije potrebno mijenjati |
| 30 | Udruga Biom | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | Šumska šljuka (bena). Lovostaj za šumsku šljuku (benu) treba početi 15. veljače. Razumijevanje proljetne seobe šljuka se ne može postići samo na podatcima iz Hrvatske. Budući da "naše" šljuke sele prema sjeveru podatci o prvim šljukama u proljetnoj seobi kod naših sjevernih susjeda (npr. Mađara) jasno govore kada je kod nas počela proljetna seoba. odnosno da lovostaj treba početi prije početka proljetne seobe. Iz tih razloga, lovostaj za šumsku šljuku (benu) treba početi 15. veljače i trajati do 30. rujna. | Nije prihvaćen | Smatramo da je predviđen lovostaj u skladu s Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica te da ga nije potrebno mijenjati |
| 31 | Udruga Biom | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | Lisica, čagalj, kuna bjelica i tvor. Fraza ''lovostaj nije propisan, osim za ženku kada je visoko bređa ili vodi sitnu mladunčad'' kod lisice, čaglja, kune bjelice i tvora je arhaizam koji je potrebno uskladiti s važečim propisima i s modernim lovstvom. Kao prvo, lov uz upotrebu zamki (što je povijesno bio glavni način lova na tvora i kunu) nije dopušten. Dodatno, tvora i kunu nije dopušteno odstreljivati iz pušaka s užljebljenim cijevima te bi jedini način njihova lova bio uz upotrebu puške sa glatkim cijevima u vrijeme razmnožavanja sve ostale divljači kada je najviše potreban mir u lovištu. Bitan dio problema je i u tome što lovac pri odstrijelu ne može znati jel odstreljuje ženku koja ima mladunce u jazbini tako da ''visoko bređa ili vodi sitnu mladunčad'' ne pokriva problem potencijalno neetičnog odstrela, odnosno ugibanja mladunaca divljači. Lovostaj treba biti vremenski definiran tako da se izbjegne takav neetični odstrijel i uznemiravanje ostale divljači za vrijeme razmnožavanja. Predlažemo da se lovostaj definira datumom koji je usklađen s ostalim vrstama sitne divljači (1. ožujka - 31. srpnja). Takvim lovostajem se minimalno smanjuje ukupna mogućnost odstrijela ovih vrsta (jer se u tom razdoblju ionako rijetko lovi) ali se podiže razina etičnost lova i mira u lovištima. | Primljeno na znanje | razmotrit će se |
| 32 | Udruga Biom | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | Prepelica (Coturnix coturnix L.). Prema prijedlogu Pravilnika o lovostaju lov na prepelicu pućpuru je dopušten od 15. kolovoza. Navedenim prijedlogom ne uzima se u obzir da razdoblje razmnožavanja ove vrste prema znanstvenim podacima traje najkraće do 30. kolovoza u Hrvatskoj, zbog čega ovaj prijedlog dovodi do kolizije vremenskog razdoblja obavljanja rekreacijskog lova i razdoblja razmnožavanja za prepelicu pućpuru, što bi moglo dovesti do daljnjeg opadanja ove vrste čija je populacija na području Europske unije (EU) već sada u nepovoljnom stanju očuvanosti. Predloženi lovostaj na prepelicu u suprotnosti je sa člankom 7. stavkom 4. Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (dalje: Direktiva o pticama) i Ključnim konceptima iz članka 7. stavka 4. Direktive 79/409/EEZ vezano za razdoblje razmnožavanja i migracije prije parenja vrsta ptica u EU-u (Europska komisija i Odbor Ornis) kojim se zahtijeva od država članica da osiguraju da se vrste na koje se primjenjuje lovno zakonodavstvo ne izlovljavaju tijekom sezone podizanja mladunčadi ili različitih faza razmnožavanja. U članku 7. stavku 4. Direktive utvrđen je niz ključnih načela koja se odnose na utvrđivanje sezone lova čiji je cilj osigurati da se izlovljavanje ne provodi tijekom najosjetljivijeg razdoblja godišnjeg ciklusa vrsta koje se mogu izlovljavati, međuostalim i da se “migracijske vrste ne smiju izlovljavati tijekom razdoblja razmnožavanja ili tijekom njihovog povratka u područja gdje podižu mladunčad”. Članak 7. stavak 4. Direktive o pticama obrazložen je kroz praksu Suda Europske unije (EU). Sud EU je protumačio prethodno navedenu odredbu tako da se njome zahtijeva od država članica da osiguraju potpuni sustav zaštite u razdobljima tijekom kojih je preživljavanje divljih ptica posebno ugroženo te da se razdoblje izlovljavanja odredi na način da se „jamči potpuna zaštita predmetnih vrsta”. Sud EU je naveo da se “zaštita od izlovljavanja ne može se ograničiti na većinu ptica određene vrste, određenih prosječnim reproduktivnim ciklusima i migracijskim kretanjima.” Europska komisija i Odbor ORNIS prepoznali su potrebu za jasnim tumačenjem članka 7. stavka 4. te su donijeli dokument Ključni koncepti iz članka 7. stavka 4. Direktive 79/409/EEZ vezano za razdoblje razmnožavanja i migracije prije parenja vrsta ptica koje se smiju loviti na području EU-u. Sukladno ovom dokumentu „razdobljem razmnožavanja” nije obuhvaćena samo sezona podizanja mladunčadi, nego i obitavanje na područjima gdje podižu mladunčad te razdoblje ovisnosti mladih ptica nakon što napuste gnijezdo. Ovaj dokument je dopunjen 2014. podacima iz Hrvatske nakon ulaska Republike Hrvatske u EU. Prema tome, od 2014. postoji obveza da Hrvatska produži lovostaj do 1. rujna što do danas nije napravljeno. Prema istom dokumentu razdoblje razmnožavanja ove vrste i u susjednim zemljama Italiji i Sloveniji traje najkraće do 1. rujna. U Sloveniji prepelicu pućpuru nije dopušteno loviti, dok u Italiji lovostaj traje do treće nedjelje u rujnu. Kraći lovostaj na prepelicu pućpuru u Hrvatskoj dovodi do dodatnih pritisaka na ovu vrstu od strane stranih lovaca koji u svojim državama nemaju mogućnost započeti lovnu sezonu sredinom kolovoza (npr. lov na prepelicu u Hrvatskoj je dopušten mjesec dana ranije nego u Italiji) što dovodi do dodatnog smanjenja opstojnosti staništa za prepelicu u Hrvatskoj. Za prepelicu je problem i protuzakoniti lov zabranjenim sredstvima iz Priloga IV. Direktive o pticama, koji se odvija i prikriven je (zakonitim) lovom na prepelicu. Protuzakoniti lov bi bilo puno lakše nadzirati kada bi lovostaj na ovu vrstu bio propisan u skladu s europskim i nacionalnim propisima o zaštiti ptica tijekom razdoblja razmnožavanja. Iz svih gore navedenih razloga predlažemo produženje lovostaja na prepelicu na razdoblje od 1. prosinca do 1. rujna. | Nije prihvaćen | Ovo Ministarstvo zaprimilo je dopis Europske Komisije, DG za okoliš, u kojemu se navodi da bi lovostaj za prepelicu pućpuru u Republici Hrvatskoj, prema dokumentu „Key Concepts document on Period of Reproduction and prenuptial Migration of huntable bird Species in the EU“ trebalo produljiti do kraja razdoblja razmnožavanja (prema istom dokumentu to bi bilo s 1. rujna), kako bi bio sukladan zahtjevima članka 7(4) Direktive o pticama. U svezi s time ovo je Ministarstvo Europskoj Komisiji, DG za okoliš, dostavilo odgovor kojim, na temelju znanstvenih i tehničkih podataka koji su relevantni za svaki pojedinačni slučaj, dokazuje da se ovakvim prijedlogom lovostaja na prepelicu pućpuru ne ometa potpuna zaštita. |
| 33 | Tibor Mikuska | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeći komentar: Nema nikakve dvojbe da članak 4. Pravilnika o lovostaju potrebno mijenjati. To se osobito odnosi na slijedeće vrste sisavaca: jazavac (Meles meles L.), divlja mačka (Felis silvestris Schr.), kuna bjelica (Martes foina Ehr.), kuna zlatica (Martes martes L.), mala lasica (Mustela nivalis L.), tvor (Mustela putorius L.), lisica (Vulpes vulpes L.) i čagalj (Canis aureus L.) za koje je Pravilnik potrebno mijenjati tako da lovostaj vrijedi od 1. siječnja do 31. prosinca. Osnovni razlog ove izmjene je taj što se lov na ove vrste temelji na primitivnom, i danas potpuno zastarjelom konceptu iz 18-tog i 19-tog stoljeća koji je životinjske svojte dijelio na „korisne“ i „štetne“, te je time sve „štetočine“ trebalo što prije ukloniti iz lovišta. Danas, zahvaljujući razvojima znanosti poput ekologije i konzervacijske biologije znamo da je takva podjela organizama potpuno znanstveno neutemeljena, niti je podržana znanstvenim činjenicama, te da svaka vrsta, pa i gore navedeni pripadnici reda zvijeri, imaju vrlo važnu ulogu u ekološkom sustavu jer svojom predacijom obavljaju bitnu zadaću kontroliranja populacija drugih vrsta i održavanja ravnoteže u ekološkom sustavu. Nadalje, za ove vrste ne postoje točni i relevantni znanstveni podaci o veličinama njihove nacionalne populacije, niti trendovi kretanja njihovih populacija na temelju čega bi se moglo zaključiti da su se one pretjerano razmnožile. Iznimku od ovog pravila potvrđuje jedino čagalj u kontinentalnim krajevima Hrvatske koji se počeo širiti krajem 20-tog stoljeća i ponovno naseljavati ovo područje, tako da nam je poznato da je trend njegove populacije trenutno pozitivan. S druge strane, poznato je da su nacionalne populacije pojedinih vrsta, poput npr. tvora (Mustela putorius L.) vrlo malene, a njihova rasprostranjenost fragmentirana. Što se tiče lisice i čaglja, kao dvije najrasprostranjenije zvijeri u Hrvatskoj, potrebno je sukladno dobroj praksi, izraditi Plan gospodarenja u Republici Hrvatskoj na nacionalnoj razini, te akcijske planove gospodarenja za pojedinu godinu. Potpuno je neetično, neljudski i lovački primitivno za pojedine vrste (npr. kunu bjelicu, tvora, lisicu i čaglja) propisati da nema lovostaja osim za ženku kad je visoko bređa ili dok vodi sitnu mladunčad. Prvo, ne postoji lovac u Hrvatskoj koji u prirodi sa sigurnošću može razlikovati mužjake i ženke navedenih vrsta ili ženke koje su u ranoj fazi trudnoće. Drugo, dobro je poznato da ženke ovih vrsta nakon poroda čuvaju mlade u jazbinama, dok samostalno odlaze u lov plijena kako bi ih prehranile. U slučaju ubijanja ovih ženki mladi su osuđeni na sporu i dugotrajnu smrt od gladi. Lovac u lovu ne može znati da li odstreljuje ženku koja ima mladunce u jazbini (osim ako ne zatekne cijelu obitelj uz jazbinu) tako da fraza ''visoko bređa ili vodi sitnu mladunčad'' ne pokriva problem potencijalno neetičnog odstrela, odnosno ugibanja mladunaca divljači. Lovostaj mora biti tako vremenski definiran da se izbjegne bilo kakav neetični odstrjel ili uznemiravanje ostale divljači za vrijeme razmnožavanja. | Nije prihvaćen | već odgovoreno |
| 34 | Tibor Mikuska | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeći komentar: Članak 4. Pravilnika o lovostaju potrebno je također mijenjati na način da se lovostaj za određene vrste pernate divljači poveća (tj. skrati lovna sezona). U daljnjem tekstu navodimo koje su to vrste i koji su razlozi za predložene promjene: • jarebica kamenjarka (Alectoris graeca Meissn.), iz razloga što je prema najnovijoj Crvenoj knjizi ptica Hrvatske (Tutiš i sur. 2013) ova vrsta klasificirana kao gotovo ugrožena gnjezdarica, s opadajućim trendom populacije kako u Europi (BirdLife International 2019a, 2004), tako i u Hrvatskoj (Budinski i sur. 2010). Kako cijela populacija ove vrste živi u južnoj Europi, iznimno je važno zaustaviti daljnji pad brojnosti. Kako bi se najvažnije populacije ove vrste (Hrvatska, Italija, Srbija), koje trenutno opadaju, stabilizirale i počele rasti, potrebno je do daljnjega uvesti cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca, te je brisati s popisa lovnih vrsta. | Nije prihvaćen | Smatramo da je predviđen lovostaj u skladu s Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica te da ga nije potrebno mijenjati |
| 35 | Tibor Mikuska | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeći komentar: • čukara (Alectoris chukar Grey.), iz razloga što se radi o alohtonoj vrsti koja u Hrvatskoj prirodno ne obitava, već je unesena i puštena u lovišta. Stoga čukari nije mjesto u Hrvatskoj fauni jer kao alohtona svojta može naštetiti autohtonoj vrsti jarebici kamenjarki putem kompeticije i hibridizacijom. Također, čukara izgleda gotovo identično jarebici kamenjarki, te se tijekom lova obično ne mogu razlikovati što dovodi do odstrijela ugrožene jarebice kamenjarke. Samim time je selektivan lov na čukaru gotovo nemoguć. Stoga potrebno je do daljnjega uvesti cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca, te je brisati s popisa lovnih vrsta. Umjesto toga je potrebno izraditi Nacionalni program i akcijski plan uklanjanja alohtone vrste s područja Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | Prema Zakonu o lovstvu vrste koje su navedene u popisu divljači jednake su važnosti s pravnog stajališta te se ne dijele na "alohtone" i "autohtone" |
| 36 | Tibor Mikuska | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeći komentar: • trčka (Perdix perdix L.), iz razloga što je populacija ove vrste u zapadnoj i srednjoj Europi (tako i u Hrvatskoj) u zadnjih 30 godina pretrpjela značajan pad brojnosti (BirdLife International 2019b, 2004), te je potpuno nestala s mnogih područja (npr. u Baranji nije zabilježena već 40 godina). Zimski gubici, intenziviranje poljoprivrede, prekomjerna uporaba biocida, te lov ugrožavaju preostalu malu populaciju u Hrvatskoj. Stoga je potrebno do daljnjega uvesti cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca, te je brisati s popisa lovnih vrsta. | Nije prihvaćen | Smatramo da je predviđen lovostaj u skladu s Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica te da ga nije potrebno mijenjati. Također, trčka se nalazi na popisu divljači prema važećem Zakonu o lovstvu te ovim Pravilnikom nije moguće brisanje te vrste "s popisa lovnih vrsta" |
| 37 | Tibor Mikuska | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeći komentar: • prepelica (Coturnix coturnix L.), iz razloga što se vrsta na Balkanu (uključujući u Hrvatskoj) masovno ilegalno lovi tijekom jesenske seobe, uporabom nedozvoljenih sredstava (prvenstveno zvučnih vabilica), te značajan dio gnijezdeće i preletničke populacije strada. Također, poznato je da prilikom lova na prepelice neselektivno stradavaju i mnoge druge vrste stogo zaštićenih ptica koje se istovremeno zadržavaju na staništu prepelice, npr. kosac (Crex crex). Intenziviranje poljoprivrede i prekomjerna uporaba biocida dodatno ugrožavaju populaciju u Europi (BirdLife International 2019c). Kako bi vrsta barem na području Hrvatske bila sigurna tijekom seobe (u usporedbi s masovnim izlovom u susjednoj Srbiji i BiH), potrebno je do daljnjega uvesti cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca, te je u konačnici brisati s popisa lovnih vrsta. | Nije prihvaćen | Smatramo da je predviđen lovostaj u skladu s Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica |
| 38 | Tibor Mikuska | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeći komentar: • šljuka kokošica (Gallinago gallinago L.), iz razloga što je europska populacija vrste u konstantnom opadanju (BirdLife International 2019d), te je gnijezdeća populacija vrste u Hrvatskoj kritično ugrožena i manja od 20 parova (Tutiš i sur. 2013). Ptice na seobi i zimovanju koriste u sve manjem broju dostupna močvarna staništa na kojima se istovremeno zadržavaju mnoge druge strogo zaštićene vrste iz skupine ćurlina, stoga lov na šljuku kokošicu ujedno ugrožava i mnoge druge vrste močvarica (koje ne spadaju u pernatu divljač), osobito strogo zaštićene srodne vrste šljuka koje je u letu vrlo teško razlikovati od kokošice. Lov na šljuku kokošicu stoga u svakom slučaju dovodi do značajnog uznemiravanja svih ostalih vrsta močvarica iz skupine ćurlina, koji moraju napustiti područje, dodatno se iscrpljuju, onemogućeni su prikladno se pripremiti na dugu i opasnu seobu na zimovališta u Africi. Posljedica je povećana smrtnost te smanjenje populacije. Stoga je potrebno do daljnjega uvesti cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca, te je u konačnici brisati s popisa lovnih vrsta. | Nije prihvaćen | Smatramo da je predviđen lovostaj u skladu s Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica te da ga nije potrebno mijenjati. Također, šljuka kokošica nalazi se na popisu divljači prema važećem Zakonu o lovstvu te ovim Pravilnikom nije moguće brisanje te vrste "s popisa lovnih vrsta" |
| 39 | Tibor Mikuska | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeći komentar: • šljuka bena (Scolopax rusticola L.) iz razloga što se razumijevanje proljetne seobe šljuka ne može postići i temeljiti samo na podatcima iz Hrvatske, već u obzir treba uzeti cjelokupnu preletnu populaciju. Budući da naše šljuke sele prema sjeveru, podaci o prvim šljukama u proljetnoj seobi kod naših prvih sjevernih susjeda (npr. Mađara) jasno govore kada je počela proljetna seoba, odnosno da lovostaj treba početi prije početka proljetne seobe. Iz tih razloga, lovostaj za šumsku šljuku (benu) treba početi 15. veljače i trajati do 30. rujna. | Nije prihvaćen | Smatramo da je predviđen lovostaj u skladu s Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica te da ga nije potrebno mijenjati |
| 40 | Tibor Mikuska | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeći komentar: • guska glogovnjača (Anser fabalis Latham.), iz razloga što je ova vrsta u posljednjih desetak godina gotovo potpuno nestala s područja Hrvatske. Naime, za razliku od prošlog stoljeća kada su zimi bilježene u broju i do 50 tisuća ptica, u novije vrijeme se ova vrsta tijekom seobe i zimovanja bilježi u vrlo malom broju (rezultati zimskog prebrojavanja ptica močvarica, arhiva HDZPP-a), a velika zimujuća jata se zadržavaju sjevernije od Hrvatske (van der Berg 1999). Malobrojne zimujuće ptice se “izgube“ u jatu ostalih vrsta gusaka, te na taj način selektivan lov na glogovnjaču u velikom mješovitom jatu u letu postaje gotovo nemoguć. Zbog navedenih razloga, te kako bi se očuvala malobrojna zimujuća populacija u Hrvatskoj, potrebno je do daljnjega uvesti cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca, te je u konačnici brisati s popisa lovnih vrsta. | Nije prihvaćen | Smatramo da je predviđen lovostaj u skladu s Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica te da ga nije potrebno mijenjati |
| 41 | Tibor Mikuska | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeći komentar: • lisasta guska (Anser albifrons L.) - pozdravljamo uvođenje trajnog lovostaja za lisastu gusku. Njihova zimujuća jata su uobičajeno pomiješana s strogo zaštićenim drugim vrstama gusaka (npr. siva guska Anser anser, crvenovrata guska Branta ruficollisi i sl.), te nije moguće organizirati selektivan lov na ovu vrstu. Iz navedenih razloga tražimo njeno trajno brisanje s popisa lovnih vrsta. | Nije prihvaćen | Guska divlja lisasta nalazi se na popisu divljači prema važećem Zakonu o lovstvu te ovim Pravilnikom nije moguće brisanje te vrste "s popisa lovnih vrsta". |
| 42 | Tibor Mikuska | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeći komentar: • glavata patka (Aythya ferina L.) - pozdravljamo uvođenje trajnog lovostaja za glavatu patku čije europske populacije sustavno opadaju, što je dovelo do unaprijeđenja statusa njene zaštite u sklopu AEWA sporazuma o zaštiti migratornih vrsta ptica. Iz navedenih razloga tražimo njeno trajno brisanje s popisa lovnih vrsta. | Nije prihvaćen | Patka divlja glavata nalazi se na popisu divljači prema važećem Zakonu o lovstvu te ovim Pravilnikom nije moguće brisanje te vrste "s popisa lovnih vrsta". |
| 43 | Tibor Mikuska | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeći komentar: • krunata patka (Aythya fuligula L.), iz razloga što su jedinke ove vrste (osobito ženke) u letu slične strogo zaštićenoj i globalno ugroženoj patki njorki (Aythya nyroca). Budući da su tijekom rane jeseni sve tri vrste pataka iz roda Aythya zastupljene na močvarnim staništima i često su u mješovitim jatima, patke njorke vrlo često stradavaju prilikom lova i odstrela pataka roda Aythya u letu. Sve tri vrste lete vrlo brzo, pokazuju slične značajke obojenosti, te zbog udaljenosti, nedostatka prikladne optike ili loših svjetlosnih uvjeta lovci najčešće ne raspoznaju pojedine vrste ovih pataka, te nasumično pucaju u jato. Istraživanja provedena na slavonskim ribnjacima govore u prilog tome, te je u ulovu redovito bilježeno slučajno (ili namjerno?) ubijanje patki njorki (čime je izravno prekršen Zakon o zaštiti prirode) – između 2008. i 2012. godine na samo dva lovišta ukupno je odstreljeno 262 jedinki strogo zaštićene patke njorke (Mikuška i sur. 2014). Osim toga, populacija krunate patke pokazuje opadajući trend u Europi, pa bi uskoro mogle postati ugrožene. Zbog navedenih razloga potrebno je do daljnjega uvesti cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca, te je u konačnici brisati s popisa lovnih vrsta. | Nije prihvaćen | Smatramo da je predviđen lovostaj u skladu s Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica te da ga nije potrebno mijenjati |
| 44 | Tibor Mikuska | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeći komentar: • patka pupčanica (Spatula querquedula L.), iz razloga što se u gotovo čitavoj Europi događa pad populacije (BirdLife International 2019e), pa tako i u Hrvatskoj gdje je prema najnovijoj Crvenoj knjizi ptica Hrvatske ova vrsta klasificirana kao gotovo ugrožena gnjezdarica (Tutiš i sur. 2013). Masovno ilegalno ubijanje ove vrste tijekom seobe u južnoj Europi i zimovanja u Africi, te nestanak močvarnih staništa ozbiljno ugrožava europsku populaciju. Kako bi hrvatska gnijezdeća i preletnička populacija bila sigurna, potrebno je do daljnjega uvesti cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca, te je u konačnici brisati s popisa lovnih vrsta. | Nije prihvaćen | Smatramo da je predviđen lovostaj u skladu s Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica te da ga nije potrebno mijenjati |
| 45 | Tibor Mikuska | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeći komentar: • Sve vrste iz porodice vrana (Corvidae): gačac (Corvus frugilegus L.), čavka (Corvus monedula L.), siva vrana (Corvus cornix L.), svraka (Pica pica L.), šojka (Garrulus glandarius L.) - iz razloga što se lov na ove vrste temelji na primitivnom, i danas potpuno zastarjelom, konceptu iz 18-tog i 19-tog stoljeća koji je životinjske svojte dijelio na „korisne“ i „štetne“, te je time sve „štetočine“ trebalo što prije ukoloniti iz lovišta. Danas, zahvaljujući razvojima znanosti poput ekologije i konzervacijske biologije znamo da je takva podjela organizama potpuno znanstveno neutemeljena, niti je podržana znanstvenim činjenicama, te da svaka vrsta, pa i pripadnici porodice vrana, imaju vrlo važnu ulogu u ekološkom sustavu jer svojom predacijom obavljaju bitnu zadaću kontroliranja populacija ptica, sitnih glodavaca i beskralješnjaka i održavanja ravnoteže u sustavu. Npr. u naseljima kontroliraju brojnost gradskih golubova i gugutki, a u suprotnom bi ove vrste postale prekobrojne s određenim posljedicama za okoliš i čovjeka. S druge strane, gotovo cijela populacija gačaca i čavki danas gnijezdi i zimuje unutar naselja, te se i zimi većinom zadržavaju u blizini naselja, uz ceste, pruge, vikendice i sl. Kako Zakon ne dopušta lov unutar i u neposrednoj blizini naselja nije moguć niti njihov odstrel. Zbog navedenih razloga potrebno je do daljnjega uvesti cjelogodišnji lovostaj - od 1. siječnja do 31. prosinca, te ih u konačnici brisati s popisa lovnih vrsta. | Nije prihvaćen | Gospodarenje lovištem temelji se na brojnom stanju svih vrsta divljači koje stalno ili sezonski žive u lovištu i na broju divljači koja se može uzgajati u lovištu, vodeći računa o prisutnosti zaštićene faune, ne narušavajući pritom prirodne odnose među vrstama. Nadalje, Zakon o lovstvu nigdje ne dijeli divljač na „korisne“ i „štetne“ pa se ni odstrjel pojedine divljači ne temelji na nekakvoj takvoj podjeli već na brojnom stanju pojedine divljači i stanišnim uvjetima, a koji ne ukazuju potrebu mijenjanja lovostaja na način na koji Vi predlažete |
| 46 | Tibor Mikuska | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeći komentar: • lovostaj za goluba pećinara (Columba livia Gmelin.) treba trajati barem do 1. rujna. jer se vrsta gnijezdi više puta godišnje te postoje podatci o nalazima malih mladunaca u gnijezdima u kolovozu (podaci o prstenovanju ptica Hrvatske prstenovačke centrale). Zbog navedenih razloga potrebno je do daljnjega uvesti lovostaj od 01. veljače do 01. rujna. | Nije prihvaćen | Smatramo da je predviđen lovostaj u skladu s Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica te da ga nije potrebno mijenjati |
| 47 | Tibor Mikuska | Članak 4., B. SITNA DIVLJAČ | U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeći komentar: Nema nikakve dvojbe da članak 4. Pravilnika o lovostaju potrebno mijenjati. To se osobito odnosi na slijedeće vrste sisavaca: jazavac (Meles meles L.), divlja mačka (Felis silvestris Schr.), kuna bjelica (Martes foina Ehr.), kuna zlatica (Martes martes L.), mala lasica (Mustela nivalis L.), tvor (Mustela putorius L.), lisica (Vulpes vulpes L.) i čagalj (Canis aureus L.) za koje je Pravilnik potrebno mijenjati tako da lovostaj vrijedi od 1. siječnja do 31. prosinca. Osnovni razlog ove izmjene je taj što se lov na ove vrste temelji na primitivnom, i danas potpuno zastarjelom konceptu iz 18-tog i 19-tog stoljeća koji je životinjske svojte dijelio na „korisne“ i „štetne“, te je time sve „štetočine“ trebalo što prije ukloniti iz lovišta. Danas, zahvaljujući razvojima znanosti poput ekologije i konzervacijske biologije znamo da je takva podjela organizama potpuno znanstveno neutemeljena, niti je podržana znanstvenim činjenicama, te da svaka vrsta, pa i gore navedeni pripadnici reda zvijeri, imaju vrlo važnu ulogu u ekološkom sustavu jer svojom predacijom obavljaju bitnu zadaću kontroliranja populacija drugih vrsta i održavanja ravnoteže u ekološkom sustavu. Nadalje, za ove vrste ne postoje točni i relevantni znanstveni podaci o veličinama njihove nacionalne populacije, niti trendovi kretanja njihovih populacija na temelju čega bi se moglo zaključiti da su se one pretjerano razmnožile. Iznimku od ovog pravila potvrđuje jedino čagalj u kontinentalnim krajevima Hrvatske koji se počeo širiti krajem 20-tog stoljeća i ponovno naseljavati ovo područje, tako da nam je poznato da je trend njegove populacije trenutno pozitivan. S druge strane, poznato je da su nacionalne populacije pojedinih vrsta, poput npr. tvora (Mustela putorius L.) vrlo malene, a njihova rasprostranjenost fragmentirana. Što se tiče lisice i čaglja, kao dvije najrasprostranjenije zvijeri u Hrvatskoj, potrebno je sukladno dobroj praksi, izraditi Plan gospodarenja u Republici Hrvatskoj na nacionalnoj razini, te akcijske planove gospodarenja za pojedinu godinu. Potpuno je neetično, neljudski i lovački primitivno za pojedine vrste (npr. kunu bjelicu, tvora, lisicu i čaglja) propisati da nema lovostaja osim za ženku kad je visoko bređa ili dok vodi sitnu mladunčad. Prvo, ne postoji lovac u Hrvatskoj koji u prirodi sa sigurnošću može razlikovati mužjake i ženke navedenih vrsta ili ženke koje su u ranoj fazi trudnoće. Drugo, dobro je poznato da ženke ovih vrsta nakon poroda čuvaju mlade u jazbinama, dok samostalno odlaze u lov plijena kako bi ih prehranile. U slučaju ubijanja ovih ženki mladi su osuđeni na sporu i dugotrajnu smrt od gladi. Lovac u lovu ne može znati da li odstreljuje ženku koja ima mladunce u jazbini (osim ako ne zatekne cijelu obitelj uz jazbinu) tako da fraza ''visoko bređa ili vodi sitnu mladunčad'' ne pokriva problem potencijalno neetičnog odstrela, odnosno ugibanja mladunaca divljači. Lovostaj mora biti tako vremenski definiran da se izbjegne bilo kakav neetični odstrjel ili uznemiravanje ostale divljači za vrijeme razmnožavanja. | Nije prihvaćen | Gospodarenje lovištem temelji se na brojnom stanju svih vrsta divljači koje stalno ili sezonski žive u lovištu i na broju divljači koja se može uzgajati u lovištu, vodeći računa o prisutnosti zaštićene faune, ne narušavajući pritom prirodne odnose među vrstama. Nadalje, Zakon o lovstvu nigdje ne dijeli divljač na „korisne“ i „štetne“ pa se ni odstrjel pojedine divljači ne temelji na nekakvoj takvoj podjeli već na brojnom stanju pojedine divljači i stanišnim uvjetima, a koji ne ukazuju potrebu mijenjanja lovostaja na način na koji Vi predlažete |