Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Pravilnika o mjerilima i načinu korištenja vlastitih i namjenskih prihoda javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Sveučilište u Zagrebu PRAVILNIK O MJERILIMA I NAČINU KORIŠTENJA VLASTITIH I NAMJENSKIH PRIHODA JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA Sveučilište u Zagrebu šalje sljedeće objedinjene primjedbe sastavnica, vijeća područja i Senata Sveučilišta u Zagrebu na Nacrt prijedloga Pravilnika o mjerilima i načinu korištenja vlastitih i namjenskih prihoda javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta: 1. Nacrt prijedloga Pravilnika o mjerilima i načinu korištenja vlastitih i namjenskih prihoda javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta nije prihvatljiv u predloženom obliku jer ograničava financijsku autonomiju sveučilišta zajamčenu Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. 2. Već smo i našim dopisom od 10. ožujka 2015. upućenim ministru znanosti, obrazovanja i sporta i ministru financija upozorili na neusklađenosti Uputa o načinu praćenja ostvarivanja i trošenja vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka javnih ustanova u sustavu visokog obrazovanja i znanosti sa zakonskom regulativom. Ista neusklađenost sa zakonskom regulativom ponavlja se i u ovom Nacrtu prijedloga Pravilnika, posebice u dijelu u kojem se participacije studenata u troškovima studija na akreditiranim studijskim programima u dijelu koje uplaćuju sami studenti pokušavaju klasificirati kao namjenski prihodi, što je u suprotnosti sa Zakonom o proračunu, Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama te Pravilniku o proračunskom računovodstvu i Računskom planu, koji jasno naznačuju da klasifikacija navedenih prihoda ovisi o tome tko visokom učilištu uplaćuje participaciju. Prema čl. 17 Pravilnika o proračunskim klasifikacijama, prihodi i primici kao i rashodi i izdaci planiraju se raspoređuju, odnosno izvršavaju, prema izvorima financiranja. 3. Uz gore navedene, uočene su nesukladnosti i sa regulativom EU posebice u dijelu koji se odnosi na projekte koje sveučilišta ostvaruju od inozemnih vlada, međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU. 4. Također, Nacrt prijedloga pravilnika nije usuglašen sa odredbama Zakona o radu u dijelu određivanja obilježja radnog odnosa te obveza i prava koje proizlaze iz radnog odnosa, posebice imajući u vidu tumačenja porezne uprave i inspekcije rada u pogledu sklapanja ugovora o djelu i autorskih ugovora sa zaposlenicima. Detaljnije komentare, primjedbe i prijedloge poboljšanja Nacrta prijedloga pravilnika, Sveučilište u Zagrebu poslat će kada se pojedine odredbe pravilnika usuglase s postojećom zakonskom regulativom. Djelomično prihvaćen Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta obratilo se Ministarstvu financija radi tumačenja vezano uz vrstu prihoda koju ostvaruju visoka učilišta od participacije u troškovima studija. Tumačenje Ministarstva financija objavljujemo na poveznici Dokumenti. Vezano uz komentar o projektima financiranim iz međunarodnih izvora, dopunit će se u članku 1. stavku 3. alineja 2. Stavak 6. u članku 1. bit će brisan. Ministarstvo financija daje suglasnost na Pravilnik čime se osigurava usklađenost s propisima iz njihove nadležnosti.
2 Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci PRAVILNIK O MJERILIMA I NAČINU KORIŠTENJA VLASTITIH I NAMJENSKIH PRIHODA JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA Rektorski zbor Republike Hrvatske je 3. lipnja 2015. dao opći komentar o Nacrtu prijedloga Pravilnika o mjerilima i načinu korištenja vlastitih i namjenskih prihoda javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta (dalje: Pravilnik). U bitnome smatra da je neprihvatljiv u predloženom obliku i nesukladan zakonskoj regulativi – u dijelu koji se odnosi na tretman participacija studenata u troškovima studija kao namjenskih prihoda. Pridružujemo se tom stajalištu, napose zbog toga što primjerice, sve sastavnice Sveučilišta u Rijeci za studente koji plaćaju participaciju iz razloga što nisu ostvarili određeni broj ECTS bodova, ponovno pohađaju nastavu, a rad nastavnika u svezi s tom nastavom nije financiran iz sredstava državnog proračuna. U tom smislu se može dati primjedba i odredbama članka 37. Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2015. godinu (Narodne novine, 148/2014) iz koje se, istina ne dostatno jasno, može naslutiti kako bi se ovi prihodi mogli smatrati namjenskim prihodima. Stoga taj Zakon, kao i Pravilnik na koji se daje ovaj komentar, ne ispunjava jednu od ustavnopravnih pretpostavki – nije lex certa. Svakako se podzakonskim aktom ne bi mogla uređivati materija koja je u nadležnosti legislativnoga tijela. Međutim, neovisno o tome mogu se dati ozbiljne primjedbe i na sadržaj članaka 2. stavaka 2. i 6. razmatranoga Pravilnika, a u kontekstu opće primjedbe Rektorskog zbora kako bi se njegovim donošenjem bitno ograničila autonomija javnih visokih učilišta. Naime, ona trebaju imati pravo, što je i slučaj u zadnjih 25 godina, da s prihodima koje ostvaruju raspolažu sukladno svojim općim aktima. Nije prihvaćen Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta obratilo se Ministarstvu financija radi tumačenja vezano uz vrstu prihoda koju ostvaruju visoka učilišta od participacije u troškovima studija. Tumačenje Ministarstva financija objavljujemo na poveznici Dokumenti.
3 Goran Ranogajec PRAVILNIK O MJERILIMA I NAČINU KORIŠTENJA VLASTITIH I NAMJENSKIH PRIHODA JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva očituje se sljedećim primjedbama:  za vlastite prihode ostvarene obrazovnim programima, koji se ne smatraju studijima u smislu odredbi Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (u daljnjem tekstu: Zakon) te od provođenja poslijediplomskih specijalističkih studija, smatramo da je pravilnikom potrebno predvidjeti da se isti, osim što su namijenjeni za podmirenje rashoda u svezi s izvođenjem predmetnih obrazovnih programa, mogu utrošiti i za unapređenje djelatnosti fakulteta te za podmirenje materijalnih troškova poslovanja i naknadu plaća djelatnika;  potrebno je izvršiti razdvajanje vlastitih prihoda ostvarenih školarinom doktorskog studija i specijalističkih studija te predvidjeti trošenje tako prikupljenih sredstava na način da se omogući pokrivanje troškova za unapređenje djelatnosti fakulteta te za podmirenje materijalnih troškova poslovanja i naknadu plaća djelatnika, kao i isplatu naknade za izvođenje nastave na temelju ugovora o autorskom djelu;  za vlastite prihode ostvarene participacijom studenata u troškovima studija smatramo da je pravilnikom potrebno predvidjeti da se isti, osim što su namijenjeni za podmirenje rashoda u svezi s izvođenjem predmetnih obrazovnih programa, mogu utrošiti i za unapređenje djelatnosti fakulteta;  za vlastite prihode ostvarene prihodima od iznajmljivanja prostora i opreme potrebno je predvidjeti da se isti mogu utrošiti i za unapređenje djelatnosti fakulteta te za nabavu nove opreme. Djelomično prihvaćen Dodat će se u Pravilnik da se prihodi mogu utrošiti na unaprijeđenje znanstvene i nastavne djelatnosti visokog učilišta. U Pravilnik će se unijeti mogućnost zapošljavanja na teret namjenskih i vlastitih sredstava sukladno posebnim propisima.
4 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRAVILNIK O MJERILIMA I NAČINU KORIŠTENJA VLASTITIH I NAMJENSKIH PRIHODA JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U svim člancima gdje se spominju riječi: "ovim pravilnikom, ovoga pravilnika", riječ: "pravilnik", u odgovarajućim padežima, trebalo bi pisati velikim slovom jer se radi o citiranju naziva pravilnika koji se piše velikim slovom. Prihvaćen Prihvaćeno.
5 Mirjana Karabalić-Pataky PRAVILNIK O MJERILIMA I NAČINU KORIŠTENJA VLASTITIH I NAMJENSKIH PRIHODA JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA Ekonomski institut, Zagreb daje primjedbe i prijedloge na Nacrt pravilnika: Nije naveden pravni osnov donošenja pravilnika od strane ministra MZOS-a. Članak 1. st. 3., točku V.i članak 5. potrebno je nadopuniti riječju "zakup". Naime, poslovni prostori se daju u zakup, a ne najam. Članak 3. stavak 3. predlažemo izmijeniti radi potrebe usklađenja pravilnika s dopisom MZOS-a upućenog Ministarstvu financija od 24.102012. vezanog za problematiku usklađenja zakonski propisa i prakse vezano za autorska djela i ugovore o djelu. Potrebno je regulirati da se autorska djela nastala iz rada na znanstveno-istraživačkim i drugim projektima na tržištu plaćaju na temelju autorskog ugovora jer se autorska djela mogu smatrati samostalnim radom autora, odnosno radom izvan poslova u okviru radnog vremena, a za koje izvorno djelo odgovornost ima autor djela. Zbog navedenog, predlažemo da se stavak 3. članka 3. izmijeni na sljedeći način: (3) Iznos koji preostane nakon podmirenja troškova iz stavka 2. ovoga članka i materijalnih troškova nastalih u svezi s obavljanjem poslova iz stavka 1. ovoga članka, može se utrošiti za : naknade za izrađeno autorsko djelo ili izvještaj o obavljenom autorskom radu zaposlenika koji je sudjelovao u radu na poslovima iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetima da: 1. rad na autorskom djelu/izrada autorskog djela nije obveza iz radnoga odnosa odnosno da obveze nisu utvrđene ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje rad i radni odnos , 2. da se rad na izradi autorskog djela ne izvršava radom u radnome odnosu niti po uputama poslodavca , 3. pod uvjetom da rad na izradi autorskog djela ne ometa redovitom i kvalitetnom izvođenju obaveza iz radnoga odnosa te 4. da je autor autorskog djela samostalan u izradi autorskog djela i odgovara za izvornost nastalog autorskog djela.. - naknade za rad izvršitelja projekta (zaposlenika) na poslovima iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetima da nije riječ o obvezama iz radnoga odnosa odnosno da obveze nisu utvrđene ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje rad i radni odnos, da se obveze ne izvršavaju radom u radnome odnosu niti po uputama poslodavca, pod uvjetom da obveze ne smetaju redovitom i kvalitetnom izvođenju obaveza iz radnoga odnosa te da je izvršitelj projekta samostalan u radu i snosi rizik projekta. Naknada se isplaćuje ugovorom o djelu sukladno propisu kojim se uređuju obvezni odnosi ili ugovorom o autorskom djelu kada rezultat rada zaposlenika ima obilježja autorskog djela, sukladno posebnom propisu kojim se uređuju autorska prava i srodna prava; - naknade za rad vanjskim suradnicima na poslovima iz stavka 1. ovoga članka ugovorom o djelu sukladno propisu kojim se uređuju obvezni odnosi ili ugovorom o autorskom djelu kada rezultat rada vanjskih suradnika ima obilježja autorskog djela, sukladno posebnom propisu kojim se uređuju autorska prava i srodna prava; - troškove plaća zbog zapošljavanja novih zaposlenika za rad na poslovima iz stavka članka 1. stavka 2.1. ovoga članka ovoga pravilnika zaključivanjem ugovora o radu na određeno vrijeme sukladno propisima koji reguliraju radne odnose; - povećanje redovite plaće administrativnoga osoblja koji obavljaju stručne, administrativne i pomoćne poslove na za potrebe projektua. Djelomično prihvaćen Vezano uz komentar da se riječi "iznajmljivanje" zamijene "davanja u zakup" komentar je prihvaćen. Dio o autorskim ugovorima definiran je na način "sukladno posebnom propisu kojim se uređuju autorska prava i srodna prava", tako da nije potrebno detaljnije definirati obilježja autorskog rada. Odredba je usklađena s mišljenjem Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Porezne uprave.
6 Rektorski zbor RH / Paula Pavletić PRAVILNIK O MJERILIMA I NAČINU KORIŠTENJA VLASTITIH I NAMJENSKIH PRIHODA JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA Rektorski zbor Republike Hrvatske je na svojoj 5. sjednici u ak. god. 2014./2015. održanoj 28. svibnja 2015. u Osijeku donio zaključak da je Nacrt prijedloga Pravilnika o mjerilima i načinu korištenja vlastitih i namjenskih prihoda javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta neprihvatljiv u predloženom obliku. Pravilnik je nesukladan zakonskoj regulativi, posebice u dijelu koji se odnosi na participacije studenata u troškovima studija koje se moraju tretirati kao vlastiti, a ne kao namjenski prihodi. Ovakvim Pravilnikom se ograničava autonomija svih javnih visokih učilišta u raspodjeli sredstava. Nije prihvaćen Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta obratilo se Ministarstvu financija radi tumačenja vezano uz vrstu prihoda koju ostvaruju visoka učilišta od participacije u troškovima studija. Tumačenje Ministarstva financija objavljujemo na poveznici Dokumenti.
7 Institut Ruđer Bošković PRAVILNIK O MJERILIMA I NAČINU KORIŠTENJA VLASTITIH I NAMJENSKIH PRIHODA JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA Člankom 1. stavak 6. Nacrta Pravilnika propisano je da se odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na poslove koje zaposlenici visokih učilišta i instituta obavljaju iz radnog odnosa, sukladno posebnim propisima i aktima kojima se uređuju rad i radni odnosi. Za primjenu ove odredbe potrebno je nedvojbeno utvrditi koje poslove zaposlenici instituta obavljaju iz radnog odnosa. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju propisuje uvjete za izbor u znanstveno zvanje i uvjete za izbor na znanstveno radno mjesto, ali ne i poslove iz radnog odnosa za koje se zaposlenicima isplaćuje plaća iz sredstava Državnog proračuna. Odredba članka 24. Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje propisivala je poslove zaposlenika u znanstvenom zvanju okviru 40-satnog radnog vremena: znanstvenoistraživački rad – rad na znanstvenom projektu, znanstveno usavršavanje i sudjelovanje u radu vijeća ustanove i povjerenstvima ustanove. Kolektivni je raskinut 27.3.2014. godine, a poslovi znanstvenika nisu propisani drugim propisima. Zar rad na znanstveno-istraživačkim projektima nije obveza koja se izvršava radom u radnom odnosu zaposlenika – izvršitelja projekata? Budući da je ukinuto financiranje tzv. temeljnih znanstvenih projekata postavlja se pitanje za obavljanje kojeg rada znanstvenici dobivaju svoje plaće iz sredstava Državnog proračuna. Budući da opis poslova znanstvenika i suradnika trenutno nije definiran niti jednim propisom mogućnost primjene ovakve odredbe je u najmanju ruku dvojbena i ostavlja mogućnost različitim interpretacijama i tumačenjima. Prihvaćen Stavak 6. u članku 1. bit će brisan.
8 Institut Ruđer Bošković PRAVILNIK O MJERILIMA I NAČINU KORIŠTENJA VLASTITIH I NAMJENSKIH PRIHODA JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA Člankom 1. stavak 3. Nacrta Pravilnika propisano je, između ostalog, da prihodi visokih učilišta i instituta iz stavka 2. ovoga članka koji se ostvaruju poslovima na tržištu i u tržišnim uvjetima nastaju u obavljanju poslova u slijedećim djelatnostima: znanstveno-istraživački i umjetnički projekti, stručni projekti, elaborati, ekspertize i ostali poslovi ugovoreni na nacionalom i međunarodnom tržištu i u tržišnim uvjetima, nakladničke djelatnosti te iznajmljivanje prostora i opreme. Smatraju li se prihodi od projekata Sedmog okvirnog programa - FP7, Obzor 2020, Strukturnih fondova, projekata HrZZ, HAMAGBICRO, NIH i drugih znanstveno-istraživačkih projekata prihodima koji se ostvaruju poslovima na tržištu i u tržišnim uvjetima? Primljeno na znanje Da, navedeni projekti smatraju se poslovima na tržištu i u tržišnim uvjetima.
9 Institut za poljoprivredu i turizam PRAVILNIK O MJERILIMA I NAČINU KORIŠTENJA VLASTITIH I NAMJENSKIH PRIHODA JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA Primjedbe i prijedlozi vezano za Nacrt Pravilnika o mjerilima i načinu korištenja vlastitih i namjenskih prihoda javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta: - U Pravilnik unijeti odredbu vezanu za mogućnost zapošljavanja na neodređeno vrijeme i financiranja zaposlenika kojima se plaće osiguravaju isključivo iz vlastitih prihoda. Ovo iz razloga što neki instituti imaju stalne komercijalne poslove (npr. analize vina i maslinovog ulja) gdje ostvaruju vlastite prihode temeljem rada zaposlenika koji su u radnom odnosu na neodređeno vrijeme. Sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme, kako je to predviđeno člankom 3., stavak 3., alineja 3. Nacrta Pravilnika, u ovim slučajevima ne bi bilo u skladu sa Zakonom o radu. - U članku 2. stavak 2. iza riječi „Visoka učilišta“ dodati „i instituti“, jer i instituti imaju obrazovne programe (npr. trenutno Institut provodi edukaciju za održivu uporabu pesticida). - Članak 1. stavak 6. i članak 3. stavak 3. alineja 1. su nejasni i nelogični. Postavlja se pitanje kako će doći do povećanja redovne plaće zaposlenika, što je predviđeno čl.2., stavak 2. i člankom 3. Stavak 3., alineja 4. Nacrta, ako se odredbe Pravilnika ne odnose na poslove koje zaposlenici obavljaju iz radnog odnosa? Pored toga svi zaposlenici u ugovorima o radu imaju odredbu da će raditi i druge poslove po nalogu neposredno pretpostavljenog i/ili ravnatelja Instituta, a smatra se da su svi poslovi iz djelokruga rada poslodavca (utvrđeni Statutom), kako znanstveni, tako i komercijalni, u okviru poslova radnika iz radnog odnosa. - Nacrt treba uskladiti s primjedbama nadležnih poreznih i nadzornih tijela koje se odnose na sklapanje ugovora o djelu i ugovora o autorskom djelu. Djelomično prihvaćen U Pravilnik će se unijeti mogućnost zapošljavanja sukladno posebnim propisima. Prihvaća se prijedlog i u članku 2. dodat će se i instituti. Ministarstvo financija daje suglasnost na Pravilnik čime se osigurava usklađenost s propisima iz njihove nadležnosti.
10 Institut za jadranske kulture i melioraciju krša PRAVILNIK O MJERILIMA I NAČINU KORIŠTENJA VLASTITIH I NAMJENSKIH PRIHODA JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA Članak 1. st. 6. – BRISATI // U članku 3.pod stavak 2. nakon riječi „materijalnih rashoda“ a prije riječi „ili razvoj„ navesti „ te ostalih rashoda poslovanja Instituta“ // U članku 3.st.3.alineju 1 izmijeniti na slijedeći način: - "povećanje redovne plaće izvršitelja projekta (zaposlenika) na poslovima iz stavka 1. ovog članka pod uvjetom da obveze na projektu ne smetaju redovitom i kvalitetnom izvođenju znanstvenih odnosno nastavnih obveza iz radnog odnosa" // U članku 3.st.3. predlažemo da se doda nova alineja : «- troškove plaća i drugih materijalnih prava zaposlenika koji se financiraju iz vlastitih sredstava» Djelomično prihvaćen Stavak 6. u članku 1. bit će brisan.// Prijedlog se ne prihvaća jer je pojam "ostalih rashoda poslovanja Instituta" preširok i može obuhvatiti raznorazne rashode. // Prijedlog o povećanju redovne plaće zaposlenih na projektu je prihvaćen. // Prijedlog «- troškove plaća i drugih materijalnih prava zaposlenika koji se financiraju iz vlastitih sredstava» već je obuhvaćen prijedlogom Pravilnika. Prijedlog «- troškove plaća i drugih materijalnih prava zaposlenika koji se financiraju iz vlastitih sredstava» već je obuhvaćen prijedlogom Pravilnika.
11 Institut za jadranske kulture i melioraciju krša PRAVILNIK O MJERILIMA I NAČINU KORIŠTENJA VLASTITIH I NAMJENSKIH PRIHODA JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA PRIJEDLOG 1: Članak 1. st. 6. – BRISATI / OBRAZLOŽENJE: Naime čl.1 st.6.navodi da se odredbe Pravilnika NE odnose na poslove koje zaposlenici visokih učilišta i instituta obavljaju iz radnog odnosa. Navedena odredba je protuzakonita jer svi poslovi koje zaposlenici obavljaju su iz djelatnosti instituta i imaju obilježje radnog odnosa. (Zakonom o ustanovama propisuje se osnivanje ustanove, obavljanje djelatnosti, pravni status zaposlenih, djelatnost ustanove. Zakonom o radu definira se pojam radnika i poslodavca (čl. 4.), te koje su temeljne obveze i prava iz radnog odnosa (čl. 7. ZOR-a). Sukladno zakonskim propisima, zaposlenik i poslodavac mogu zaključiti ugovor o radu samo iz djelatnosti koja je upisana u sudski registar. Postavljamo upit – pa koje bi to poslove zaposlenici mogli obavljati, a da to nisu poslovi koje zaposlenici obavljaju iz radnog odnosa? Stoga se predlaže navedeni stavak brisati iz Pravilnika. PRIJEDLOG 2: U članku 3.pod stavak 2. nakon riječi „materijalnih rashoda“ a prije riječi „ili razvoj„ navesti „ te ostalih rashoda poslovanja Instituta“ OBRAZLOŽENJE: Postoje troškovi koja ustanova pokriva iz vlastitih sredstava, a nisu materijalni rashodi (nagrađivanje autora izvrsnih znanstvenih radova, troškovi izgubljenih sudskih sporova i zastupanja pred sudovima, nagrađivanje natprosječnih rezultata rada znanstvenika i drugih zaposlenika..) PRIJEDLOG 3: U članku 3.st.3.alineju 1 izmijeniti na slijedeći način: - povećanje redovne plaće izvršitelja projekta (zaposlenika) na poslovima iz stavka 1. ovog članka pod uvjetom da obveze na projektu ne smetaju redovitom i kvalitetnom izvođenju znanstvenih odnosno nastavnih obveza iz radnog odnosa. OBRAZLOŽENJE: U članku 2. st.2. i st. 6. Nacrta Pravilnika, predviđeno je da visoka učilišta imaju pravo isplatiti odgovarajuće naknade za rad – povećanjem redovne plaće zaposlenika. Smatramo opravdanim da se jednako pravo predvidi i za zaposlenike Instituta i fakulteta koji obavljaju stručne projekte, elaborate, ekspertize i ostale poslove ugovorene u tržišnim uvjetima- budući svi navedeni poslovi sukladno važećim ugovorima o radu ulaze u opis radnih zadataka koje isti svakodnevno izvršavaju. Naime predložena formulacija članka 3. st.3. alineje 1 iz prijedloga Pravilnika gura poslodavce u prekršajnu sferu. Postavlja se pitanje kakvi bi to bili „poslovi koje bi zaposlenik obavljao za poslodavca, a da NE predstavljaju njegovu obvezu iz radnog odnosa i NE odvijaju se radom u radnom odnosu niti po uputama poslodavca te izvršitelj snosi rizik projekta“? Da znanstvenik ili stručni suradnik preko vikenda, temeljem ugovora o djelu, dođe obojati poslovne prostore Instituta (budući djelatnost bojanja ne spada u djelatnost Instituta kao poslodavca ni u obveze zaposlenika)?? Poslovi koje zaposlenici obavljaju za poslodavca uvijek spadaju u djelatnost poslodavca i samim time za zaposlenika kojih ih obavlja ulaze u obveze iz radnog odnosa. Naime postojeći ugovori o radu zaposlenika znanstvenih instituta redom imaju generalnu odredbu da je zaposlenik za poslodavca dužan obavljati i sve druge poslove po nalogu predstojnika i ravnatelja Instituta - što dakle uključuje i poslove koje Institut ugovara na tržištu. Inspekcija rada smatra da svi poslovi koje radnik obavlja za poslodavca (uključujući i one na tržištu) moraju biti obuhvaćeni ugovorima o radu i kažnjava poslodavce koji za iste prakticiraju Ugovore o djelu. Također prilikom inspekcijskog nadzora Ministarstva financija, Porezne uprave na znanstvenim ustanovama i fakultetima, izričito je utvrđeno da se Ugovor o djelu ne može sklapati sa vlastitim zaposlenicima. Porezna uprava je smatrala da bilo kakav dodatni angažman zaposlenika na poslovima iz djelatnosti poslodavca se ima smatrati nesamostalnim radom koji je obuhvaćen ugovorom o radu i podliježe obvezi plaćanja poreza i doprinosa („iz“ i „na“ plaću). Također je potrebno voditi računa o Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama prema kojem su regulirani dodaci na plaći. Dodaci na osnovnu plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanja plaća. Zakonodavac bi trebao voditi računa da ovi dodaci budu regulirani i kroz povećanje plaće za rad na tržištu. Odredbe članka 3.st.3 alineje 1 Nacrta Pravilnika koje naknade za rad izvršitelja projekata (zaposlenika Instituta i visokih učilišta) od projekata na tržištu i u tržišnim uvjetima, omogućuju isključivo kroz ugovore o djelu ili autorske ugovore predstavljaju realnu opasnost da mnogi Fakulteti i Instituti zbog sklapanja ugovora o djelu i autorskih ugovora s vlastitim zaposlenicima, dakle tamo gdje to nije opravdano , završe u radno-pravnom i/ili poreznom prekršaju i da im se po poreznom nadzoru retroaktivno obračunaju porezi i doprinosi. Iz straha od kazni Porezne uprave i inspekcije rada vjerojatno će oslabiti tržišna djelatnost na Institutima budući zaposlenici koji donose tržišne projekte matičnoj ustanovi i rade na njima ne bi dobivali nikakvu stimulaciju te samim time ne bi bili motivirani za dodatni angažman u vlastitoj ustanovi. Stoga smo mišljenja, da je bolje u Pravilniku predvidjeti povećanje redovne plaće zaposlenika, nego rješavati naknade putem Ugovora o djelu. PRIJEDLOG 4: U članku 3.st.3. predlažemo da se doda nova alineja : «- troškove plaća i drugih materijalnih prava zaposlenika koji se financiraju iz vlastitih sredstava» OBRAZLOŽENJE: Budući mnogi Instituti imaju zatečene zaposlenike na vlastitim sredstvima i to zaposlene na neodređeno vrijeme (primjerice tehničare koji nisu zaposleni na konkretnom projektu- iz kojeg bi onda mogli primati plaću sukladno članka 3. st.3. alineji 3 prijedloga Pravilnika - već rade u laboratoriju koje služi cijeloj ustanovi), bilo bi nužno Pravilnikom predvidjeti da se iz vlastitih prihoda ostvarenih na tržištu i u tržišnim uvjetima mogu podmirivati plaće i ostala materijalna prava zaposlenika na vlastitim prihodima Instituta. Djelomično prihvaćen Prijedlog 1: Stavak 6. u članku 1. bit će brisan. Prijedlog 2: materijalni rashodi i razvoj instituta već obuhvaćaju ovaj prijedlog. Prijedlog 3: prihvaćen Prijedlog 4: već obuhvaćen u prijedlogu Pravilnika
12 Hrvatski geološki institut PRAVILNIK O MJERILIMA I NAČINU KORIŠTENJA VLASTITIH I NAMJENSKIH PRIHODA JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA Prijedlozi i komentari na nacrt Pravilnika o mjerilima i načinu korištenja vlastitih namjenskih prihoda javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta 1. Prema čl. 1. st. 6. Pravilnik se ne odnosi na poslove koji zaposlenici visokih učillišta i instituta obavljaju iz radnog odnosa, sukladno posebnim propisima i aktima kojima se uređuju radni odnosi. Prema navedenom zaposlenici neće više moći obavljati poslove koji proizlaze iz obveza iz radnog odnosa i koja se rade po uputama poslodavca. Navedeno je u suprotnosti s čl. 3. st. 1. te sa Zakonom o radu, Zakonom o ustanovama i Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Budući da se s ovim Pravilnikom regulira raspodjela vlastitih namjenskih prihoda vjerujemo da je samo došlo do pogreške u formuliranju navedenog stavka. Navedeni stavak smatramo nepotrebnim te predlažemo njegovo brisanje ili formuliranje na drugi način. 2. U čl. 3. predlažemo da se navede točno što su indirektni troškovi (da li su to: npr: sufinanciranje temeljne djelatnosti kroz nabavu opreme, plaćanje izrade doktorata, sudski troškovi ili neki treći troškovi) te da se sukladno tome u prijedlogu izbaci iz čl. 3. st. 2. podstavak 2. ili da se uvrsti da opći akt stupa na na snagu nakon prethodne suglasnosti Ministarstva znanosti i visokog obrazovanja, a sve u cilju postizanja ujednačenosti unutar sustava znanosti i visokog obrazovanja. U Pravilniku o osnovama financiranja znanstvenoistraživačkih instituta detaljno je regulirana raspodjela sredstva ostvarenih od vlastitih prihoda pa ipak u praksi je dolazilo do raznih tumačenja s tim da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na razne upite u vezi primjene Pravilnika i potrebnih tumačenja nikada nije dalo pismeni odgovor. U slučaju da ovaj Pravilnik stupi na snagu nastati će još više problema u primjeni Pravilnika. 3. U čl. 3. st. 3. al. 3. treba uvrstiti.“- povećanje redovite plaće za tehničko osoblje koje obavlja tehničke poslove na projektu“. Navedeno je potrebno uvrstiti, osim ako zakonodavac nije pod aministrativnim osobljem smatrao i tehničko osoblje. U Pravilniku o osnovama financiranja znanstvenoistraživačkih instituta tehničko osoblje je navdeno kao posebna kategorija. 4. Budući na razna mišljenja od strane poreznih i nadzornih tijela, smatramo da bi navedeni nacrt trebalo uskladiti s njihovim primjedbama, a koja se uglavnom odnose na sklapanje ugovora o djelu i ugovora o autorskom djelu sklopljenih za obavljanje poslova iz vlastite djelatnosti na tržištu. 5. Smatramo da je potrebno regulirati i da li će se navedeni poslovi obavljati u okviru radnog vremena (ako da u kojem postotku) ili izvan redovnog radnog vremena. U slučaju da se regulira rad izvan radnog vremena treba voditi računa da se pri raspodjeli sredstava vodi briga o pravima zaposlenika iz propisa koji reguliraju radne odnose (prekovremeni rad….). Ako bi se kao i do sada rad na tržištu obavljao u okviru radnog vremena potrebno je voditi računa da se definiraju i iznosi mogućih ostvarivih naknada u skladu s radnopravnim propisima. 6. Potrebno je regulirati obvezu rada zaposlenika na poslovima na tržištu iz razloga nedovoljnog financiranja temeljne djelatnosti iz državnog proračuna. 7. Predlažemo da i dalje bude uvrštena odredba čl. 13. st. 2. Pravilnika o osnovama financiranja znanstvenoistraživačkih instituta koja glasi: „Ostali oblici znanstvenog i stručnog rada (pisanje znanstvenih članaka, kao i sudjelovanje u radu stručnih vijeća i ostalih tijela instituta, te sudjelovanje u radu povjerenstva), sastavni su dio djelatnosti vezane uz redoviti znanstvenoistraživački rad.“ 8. Potrebno je uvesti prekršajne odredbe i odrediti rok u kojem je potrebno donijeti opći akt iz čl. 3. st. 2. pod. 3. 9. Potrebno je uvrstiti odredbe o nadzoru nad Pravilnikom za visoka učilišta i institute na isti ili sličan način kao je regulirano u čl. 25. Pravilnika o osnovama financiranja znanstvenoistraživačkih instituta i koji bi sada glasio: „Nadzor nad provedbom ovoga Pravilnika provodi Ministarstvo. Kada Ministarstvo utvrdi da je došlo do povrede ovoga Pravilnika, upozorit će ravnatelja instituta odnosno dekane javnih visokih učilišta na uočenu povredu i ostaviti im rok za njeno otklanjanje. Ako u ostavljenom roku ne budu otklonjene uočene povrede Ministarstvo će poduzeti mjere iz svoje nadležnosti.“ 10. Potrebno je u prijelazne odredbe definirati što je s ugovorima o radu na neodređeno vrijeme sklopljenim s zaposlenicima čija se radna mjesta financiraju iz prihoda ostvarenih na tržištu jer temeljem izmjenama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i nacrta ovog Pravilnika zaposlenici se mogu financirati iz vlastitih prihoda samo dok traje određeni projekt tj. mogu sklopiti samo ugovore na određeno vrijeme. 11. U cijelom tekstu riječ „iznajmljivanje“ treba zamijeniti riječima: „davanje u zakup“ jer se poslovni prostori mogu samo dati u zakup. 12. Napominjemo da je potrebno voditi računa o Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama prema kojem su regulirani dodaci na plaći. Dodaci na osnovnu plaću su stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanja plaća. Zakonodavac bi trebao voditi računa da ovi dodaci budu regulirani i kroz povećanje plaće za rad na tržištu. 13. Također je potrebno sukladno Zakonu o radu u cijelom tekstu riječ:“zaposlenik“ mijenjati u riječ: „radnik“. Djelomično prihvaćen Stavak 6. u članku 1. bit će brisan. Indirektni, odnosno neizravni troškovi, ne odnose se na jednu specifičnu aktivnost već na nekoliko njih.1. Stavak 6. u članku 1. bit će brisan. 2. Indirektni, odnosno neizravni troškovi, ne odnose se na jednu specifičnu aktivnost već na više njih. Ministarstvo utvrđuje okvir ovim Pravilnikom, a same institucije donose samostalno opće akte u skladu s njim. 3. Tehničko osoblje bit će obuhvaćeno Pravilnikom s mogućnosti povećanja redovite plaće. 4. Na Pravilnik suglasnost daje Ministarstvo financija što jamči usklađenost sa svim aktima iz njihove nadležnosti. 5. Navedeni poslovi mogu se obavljati i u okviru radnog vremena i kao prekovremeni rad o čemu ovisi naknada za rad. 6. Tu obvezu nije moguće regulirati ovim Pravilnikom. 7. Obveze iz radnog odnosa trebaju biti propisane ugovorom o radu i pravilnikom ustanove a bit će propisane i Granskim kolektivnim ugovorom. 8. U Pravilnik se ne mogu unositi prekršajne odredbe. Interes je ustanove da donese opći akt iz čl. 3. st. 2. 9. Nema potrebe za dopunu odredbe o nadzoru jer je jasno da će ministarstvo koje provodi nadzor poduzeti sve mjere iz svoje nadležnosti kada ustanovi povrede Pravilnika. 10. Pravilnik nije akt u kojem bi se prijelaznim odredbama mogli regulirati ugovori o radu. Pravilnik će dati mogućnost zapošljavanja na neodređeno iz vlastitih sredstava. 11. Prihvaća se. 12. Sukladno Temeljnom kolektivnom ugovoru svi zaposleni u sustavu znanosti i visokog obrazovanja ostvaruju prava iz ugovora pa tako i osobe zaposlene na vlastita sredstva iz kojih je nužno osigurati i sredstva za sva prava iz ugovora. 13. Prihvaća se.
13 slavica vuko PRAVILNIK O MJERILIMA I NAČINU KORIŠTENJA VLASTITIH I NAMJENSKIH PRIHODA JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA Primjedbe i komentari na prijedlog pravilnika o mjerilima i načinu korištenja vlastitih i namjenskih prihoda javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta 1. U čl. 1. st. 6. navedeno je da se odredba Pravilnika ne odnosi na poslove koje zaposlenici visokih učilišta i instituta obavljaju iz radnog odnosa. Navedena odredba je protuzakonita jer svi poslovi koje zaposlenici obavljaju su iz djelatnosti instituta i imaju obilježje radnog odnosa. (Zakonom o ustanovama propisuje se čl. 1. – osnivanje ustanove, čl. 3. – obavljanje djelatnosti, čl. 11. – pravni status zaposlenih, čl. 29. – 30. djelatnosti ustanove. Zakonom o radu definira se pojam radnika (zaposlenika) i poslodavca (čl. 4.), te koje su temeljne obveze i prava iz radnog odnosa čl. 7.). Sukladno zakonskim propisima, zaposlenik i poslodavac mogu zaključiti ugovor o radu samo iz djelatnosti koja je upisana u sudski registar. Postavljamo upit – pa koje bi to poslove zaposlenici mogli obavljati, a da to nisu poslovi koje zaposlenici obavljaju iz radnog odnosa? Vjerujemo da je namjera predlagatelja Pravilnika bila jedinstveno regulirati način i korištenje vlastitih prihoda. Namjeru pozdravljamo, ali prijedlog Pravilnika upravo suprotno propisuje da se odredbe ne odnose na poslove koje zaposlenici obavljaju iz radnog odnosa. Stoga smatramo da čl. 1. st. 6. treba brisati i staviti novu odredbu koja bi glasila: „Odredbe ovoga Pravilnika ne odnose se na zaposlenike visokih učilišta i instituta koji nisu financirani iz državnog proračuna. Za zaposlenike koji se financiraju iz vlastitih prihoda visokih učilišta i instituta primjenjuju se opći propisi o radu i radnim odnosima te posebni propisi.“ 2. U čl. 3. st. 1. Pravilnika navedeno je da visoka učilišta i instituti mogu ugovarati i izvoditi poslove iz čl. 1. st. 3. al. 2. i 3. Navedena odredba je u redu, ali je ona u suprotnosti s odredbom čl. 1. st. 6. prijedloga Pravilnika, te smo i predložili pod 1. da se briše čl. 1. st. 6. Instituti, ako ugovaraju i izvode poslove, oni preuzimaju obvezu da će ugovoreni posao i obaviti, dakle putem svojih zaposlenika, te ne mogu ugovarati poslove koji nisu iz djelatnosti instituta. 3. Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u čl. 107. navedeni su izvor financiranja instituta (alineja 5. i 8.). Ako je zakon predvidio izvore financiranja, ovim Pravilnikom je trebalo razraditi na jasan i nedvosmislen način mjerila i način korištenja vlastitih prihoda. Vlastiti prihodi izuzetno su bitni za ostvarivanje osnovnih zadaća instituta, naročito ako se ima na umu da su financijska sredstva iz državnog proračuna ograničena i svake godine sve manja. Upravo iz tih razloga mnogi instituti (više ili manje) stječu vlastite prihode na tržištu. Trošenje vlastitih prihoda treba kontrolirati i nadzirati, ali nije prihvatljivo da se u čl. 3. st. 2. propiše da iznos indirektnog troška ne može biti manji od 15% ukupnog iznosa posla/projekta, a da se jasno ne definira što je to indirektni trošak. U čl. 3. st. 3. propisano je da na iznos koji preostane nakon podmirenja troškova iz st. 2. (indirektnih troškova) i materijalnih troškova dodati „te ostalih rashoda poslovanja“, može se utrošiti za naknade za rad zaposlenicima pod uvjetom da nije riječ o obvezama iz radnog odnosa.... Navedeno smatramo neprihvatljivim jer ako zaposlenici visokih učilišta imaju pravo na povećanje redovne plaće, zašto isto pravilo nije primjenjivo i na zaposlenike instituta? Zbog različitih tumačenja i stavova porezne uprave i inspekcije rada, u vezi sklapanja ugovora o djelu/ autorskom djelu sa zaposlenicima, u praksi gotovo uvijek je stav da se ugovori o djelu ne mogu sklapati sa zaposlenicima. Stoga predlažemo da se zbog iskustva iz prakse ne uvode odredbe za koje se unaprijed smatra da će proizvesti negativne prekršajne sankcije. Prijedlog: da se u čl. 3. st. 3. alineja 1 propiše postotak na koji izvršitelji projekta imaju pravo. 4. U predloženom prijedlogu Pravilnika ne nalazimo odredbu da se iz vlastitih i namjenskih prihoda mogu podmirivati rashodi za zaposlene koji nisu financirani iz državnog proračuna, a imaju zaključene ugovore o radu na neodređeno vrijeme. Materijalna i ostala prava tih zaposlenika podmiruju se iz vlastitih prihoda. Stoga smatramo nužnim da se u Pravilnik obvezno unese odredba da se iz vlastitih i namjenskih prihoda mogu podmirivati troškovi za zaposlenike koji nisu financirani iz državnog proračuna. U protivnom, ako se prijedlog ne usvoji kako i iz kojih sredstava će institut podmirivati materijalna i ostala prava „postojećih“ zaposlenika na neodređeno vrijeme? 5. Skrećemo posebnu pozornost na odredbu čl. 51. i 57. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama koja predviđa da zaposlenici osim plaće imaju pravo i na stimulaciju i dodatke na osnovnu plaću. Iz kojih će se sredstava isplaćivati prava iz kolektivnog ugovora ako ne iz vlastitih prihoda! Osim toga, u postupku je donošenje Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje, te je nužno da odredbe Kolektivnog ugovora i ovog Pravilnika budu usuglašene. (Naime, u čl. 11. „starog“ Kolektivnog ugovora bilo je predviđeno da ako se u ustanovi ostvaruju prihodi na tržištu od obavljanja svoje djelatnosti, zaposlenicima pripada pravo na odgovarajuće uvećanje plaće – Plaća na temelju prihoda na tržištu). Ako u Kolektivnom ugovoru bude odredba o uvećanju plaća na temelju prihoda na tržištu, smatramo da se i u Pravilniku treba propisati isto. 6. Prijedlog Pravilnika u odnosu na institute, naročito čl. 1. st. 6., čl. 3. st. 3. alineja 1. treba brisati, te dodati odredbe koje na jasan i nedvosmislen način reguliraju način korištenja vlastitih i namjenskih prihoda. Djelomično prihvaćen 1. Stavak 6. u članku 1. bit će brisan. U Pravilniku će biti dodana mogućnost zapošljavanja sukladno posebnim propisima. 2. Prihvaća se. 3. Djelomično prihvaćeno. Ministarstvo financija daje suglasnost na Pravilnik čime se osigurava usklađenost s propisima iz njihove nadležnosti. 4. Prihvaćeno. 5. Prihvaćeno. Novi Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje bit će usklađen s Pravilnikom. 6. Pravilnik će biti promijenjen sukladno prihvaćenim komentarima..
14 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. U stavku 4. iza riječi: "prihode od" predlaže se dodati riječi: "školarina i". Stavak 6. predlaže se zamijeniti novim stavkom 6. koji glasi: "Odredbe ovoga Pravilnika ne odnose se na pomoći i projekte koje visoka učilišta i instituti ostvaruju od inozemnih vlada i od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU. Djelomično prihvaćen U Članku 1. stavku 3. alineji 2. bit će dodano da se odnosi na projekte ugovorene na nacionalnom i međunarodnom tržištu i u tržišnim uvjetima.
15 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. U čl. 1. st. 5. “Odredbe ovoga Pravilnika ne odnose se na sredstva državnog proračuna koja doznačuje ministarstvo nadležno za znanost i visoko obrazovanje sukladno odredbama Zakona.” predlaže se dopuna na način da se briše točka i dopunjuje sljedećim tekstom “te na sredstva europskih i međunarodnih fondova namijenjena financiranju projekata”. Obrazloženje: Raspodjela sredstava namijenjenih financiranju projekata iz europskih i međunarodnih fondova definirana je uvjetima financiranja pojedinog projekta te ne podliježe ovom Pravilniku. Primljeno na znanje U članku 3. stavku 2. definirano je da:" Iznimno, ovaj dio može biti reguliran i posebnim odredbama ugovora o projektu."
16 Prirodoslovno-matematički fakultet I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Komentar na članak 1. stavak 5.: Visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima sredstva za znanstveni rad se u velikoj mjeri doznačuju i putem Hrvatske zaklade za znanost. U tom slučaju se također radi o sredstvima državnog proračuna. Na dokumente Zaklade relevantne za dodjelu sredstava suglasnost daje Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta pa bi bilo logično da se za sredstva dodijeljena putem Hrvatske zaklade za znanost također propiše izuzeće od primjene odredbi pravilnika. U suprotnom bi se i znanstvenim organizacijama i Ministarstvu nametnulo dodatno administrativno opterećenje izvještavanja iako znanstvene organizacije već moraju podnijeti izvješće Zakladi za svaki pojedini projekt, a Zaklada podnosi godišnje izvješće Hrvatskom Saboru (uz prethodno mišljenje Ministarstva). Primljeno na znanje Za Hrvatsku zakladu za znanost nije potrebno definirati izuzeće, jer Zaklada Pravilnikom regulira raspodjelu sredtsva.
17 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu II. PRIHODI OD OBRAZOVNIH PROGRAMA I OD PARTICIPACIJE STUDENATA U TROŠKOVIMA STUDIJA, Članak 2. U članku 2. stavku 2. iza alineje 1. predlažu se dodati alineje 2. i 3. koje glase: "- za prekovremeni rad ostalih zaposlenika visokog učilišta sukladno propisima koji reguliraju radne odnose, - ostale namjene sukladno odredbama općih akata visokih učilišta te ostale rashode." Stavci 3. i 4. predlažu se zamijeniti novim stavcima 3. i 4. koji glase: (3) Visoka učilišta ostvaruju namjenske prihode od školarina i participacija studenata u troškovima studija iz članka 1. stavka 4. ovoga Pravilnika, te iznimno od školarina poslijediplomskih specijalističkih studija koji se po posebnim propisima izvode kao dio programa specijalističkog usavršavanja, ustrojenih i vrednovanih sukladno odredbama Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, a prema općim aktima visokog učilišta. (4) Namjenski prihodi iz stavka 3. ovog članka čine prihodi od školarina, participacija studenata u troškovima studija i ostali prihodi kojima studenti sudjeluju u troškovima studija (upisnine, potvrde, molbe, diplome i drugo). U stavku 6. iza alineje 2. predlažu se dodati alineje 3., 4. i 5. koje glase: - za prekovremeni rad ostalih zaposlenika visokog učilišta sukladno propisima koji reguliraju radne odnose, - ostale namjene sukladno odredbama općih akata visokih učilišta te - ostale rashode. Primljeno na znanje Prekovremeni rad je obuhvaćen odredbom:"razmjerno broju sati utrošenih na realizaciju programa.." "Ostali rashodi" su preširok pojam da bi se mogli prihvatiti.
18 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli II. PRIHODI OD OBRAZOVNIH PROGRAMA I OD PARTICIPACIJE STUDENATA U TROŠKOVIMA STUDIJA, Članak 2. U čl. 2. st. 6. alineja 1 stoji: “povećanje redovne plaće zaposlenika razmjerno broju prekovremenih radnih sati (ili rad iznad norme) u slučaju kada postoji potreba za dodatnim radom sa studentima a po cijeni rada u visokom obrazovanju i znanosti;” Predlaže se brisanje dijela teksta “a po cijeni rada u visokom obrazovanju i znanosti” tako da iza riječi “studentima” stoji točka. Obrazloženje: Nije jasno određenje cijene rada u visokom obrazovanju i znanosti (da li je to cijena koja će biti definirana novim Kolektivnim ugovorom, cijena koja se utvrđuje internim aktima visokih učilišta koja ostvaruju namjenske prihode od participacija studenata u troškovima studija i sl.) Primljeno na znanje "Cijena rada u visokom obrazovanju i znanosti" odnosi se na uobičajenu cijenu rada kojom se definiraju plaće u sustavu.
19 Prirodoslovno-matematički fakultet II. PRIHODI OD OBRAZOVNIH PROGRAMA I OD PARTICIPACIJE STUDENATA U TROŠKOVIMA STUDIJA, Članak 2. Komentar na članak 2. stavak 2. i 6.: Navedeni članak odnosno stavci propisuju dozvoljeno trošenje vlastitih i namjenskih prihoda od obrazovnih programa i studentskih participacija. Nesporno je da bi se takvi prihodi trebali koristiti prvenstveno za unapređenje kvalitete nastave no ostaje nejasno zašto je dozvoljeno uvećanje redovite plaće i isplata naknada vanjskim suradnicima dok nije dozvoljeno zapošljavanje dodatnih kadrova. To bi se prvenstveno odnosilo na kategorije asistenata i poslijedoktoranada neophodnih za kvalitetno izvođenje studija (vježbe, seminari, praktikumi, terenska nastava) za koje je trenutno vrlo teško osigurati sredstva u okviru Državnog proračuna. Predložili bismo da se u stavcima 2. i 6. dozvoli financiranje zapošljavanja asistenata i poslijedoktoranada. Prihvaćen Ugradit će se odredba o mogućnost zapošljavanja novih zaposlenika za rad u nastavi.
20 Darko Saftić PRAVILNIK O MJERILIMA I NAČINU KORIŠTENJA VLASTITIH I NAMJENSKIH PRIHODA JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA, III. PRIHODI OD ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKIH I UMJETNIČKIH PROJEKATA, STRUČNIH PROJEKATA, ELABORATA, EKSPERTIZA I OSTALIH POSLOVA NA TRŽIŠTU I U TRŽIŠNIM UVJETIMA U članku 3. stavku 2. nacrta Pravilnika drugu alineju treba izmijeniti na način da ista glasi: „Iznos indirektnog troška određuje se općim aktom visokog učilišta ili instituta i ne može biti manji od 15% ukupnog iznosa posla (projekta) te ne može biti veći od 30% ukupnog iznosa posla (projekta).“ Obrazloženje: Potrebno je Pravilnikom ostaviti određenu autonomnost i fleksibilnost ustanovama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u određivanju postotka indirektnog troška od vlastitih prihoda, te je stoga pozitivna intencija predlagatelja da se utvrdi minimalni postotak indirektnog troška koji je niži od postotka propisanog važećim podzakonskim aktom. Međutim, potrebno je istovremeno utvrditi i maksimalni dopušteni iznos (postotak) indirektnog troška koji ustanova u sustavu može propisati svojim općim aktom! Isto je potrebno kako bi se omogućila primjerena motivacija zaposlenika istih ustanova za rad na poslovima (projektima) na tržištu, odnosno kako bi se spriječile moguće situacije u kojima bi pojedine ustanove u sustavu propisale neprimjereno visok iznos (postotak) indirektnog troška. Nije prihvaćen Iznos indirektnog troška određuje se općim aktom visokog učilišta, Ministarstvo definira minimum osim ako nije ugovorom drugačije propisano.
21 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu III. PRIHODI OD ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKIH I UMJETNIČKIH PROJEKATA, STRUČNIH PROJEKATA, ELABORATA, EKSPERTIZA I OSTALIH POSLOVA NA TRŽIŠTU I U TRŽIŠNIM UVJETIMA, Članak 3. U članku 3. stavku 3. alineja 1. predlaže se zamijeniti novom alinejom 1. koja glasi: "-povećanje redovne plaće zaposlenika, Iza alineje 4. predlažu se dodati nove alineje 5. i 6. koje glase: " - ostale namjene sukladno odredbama općih akata visokih učilišta te - ostale rashode." Djelomično prihvaćen Primjedba o povećanju redovne plaće zaposlenika je prihvaćena. Međutim, ostale namjene i ostali rashodi su preširok pojam te neće biti ugrađene u Pravilnik.
22 Institut Ruđer Bošković III. PRIHODI OD ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKIH I UMJETNIČKIH PROJEKATA, STRUČNIH PROJEKATA, ELABORATA, EKSPERTIZA I OSTALIH POSLOVA NA TRŽIŠTU I U TRŽIŠNIM UVJETIMA, Članak 3. Članak 3. stavak 3. propisuje mogućnost naknade za rad izvršitelja projekta (zaposlenika) pod određenim uvjetima. S obzirom da ravnatelj kao odgovorna osoba Instituta Ruđer Bošković potpisuje sve projekte i ugovore na kojima rade zaposlenici, nesporno je da Institut snosi rizik projekta, pa zaposlenici instituta ne bi mogli dobiti naknadu za rad. Uvjetu koji zahtijeva da znanstvenik sam snosi rizik projekta na Institutu Ruđer Bošković uopće nije moguće udovoljiti. Naime, ugovaratelj znanstveno-istraživačkih projekata, kao i tržišnih ugovora je Institut, koji je u pravnom smislu nositelj posla i snosi rizik projekta odnosno izvršenja usluge na tržištu. Zaposlenici-znanstvenici ne snose financijske niti druge rizike za izvršenje posla nego takav rizik snosi poslodavac-pravna osoba. Ako bi znanstvenik pak posve neovisno o Institutu, o svom trošku i riziku obavljao određeni posao za tržište, tada takav prihod niti ne bi bio vlastiti prihod Instituta od obavljanja poslova na tržištu, već prihod takvog izvršitelja. Nadalje, kako najveći dio projekata i ugovora koje sklopi Institut, a izvršavaju izvršitelji projekata ne sadrži odredbu da će ugovorom točno određeni izvršitelji projekata samostalno izvršavati projekt bez uputa poslodavca, smatramo potrebnim pojasniti i pojam samostalnosti u radu izvršitelja projekata. Naime, samostalnost je dvojbena te bi se eventualno mogla primijeniti samo u slučaju voditelja projekta odnosno odgovorne osobe za izvršenje ugovora ali ne i ostalih suradnika na projektu odnosno ugovorenom poslu. Da bi isplata naknade za rad izvršitelja projekta bila moguća dalje se traži i ispunjenje uvjeta da obveze ne smetaju redovitom i kvalitetnom izvođenju obaveza iz radnog odnosa. Nejasno je kako sa sigurnošću udovoljiti uvjetu da takve obveze ne smetaju redovitom i kvalitetnom izvođenju obaveza iz radnog odnosa? Odredba je sama po sebi neodređena, a pogotovu u kontekstu da je trenutno zakonski nedefinirano što jest obveza iz radnog odnosa. Iako nadzor nad ostvarivanjem i korištenjem prihoda sukladno odredbama ovoga Pravilnika provodi ministarstvo nadležno za poslove znanosti i visokog obrazovanja, ta odredba ne isključuje inspekcijske nadzore Ministarstva financija. Potrebno je napomenuti kako je na Institutu Ruđer Bošković proveden inspekcijski nadzor Ministarstva financija sa predmetom obračunavanja, evidentiranja, prijavljivanja i plaćanja poreza na dohodak i doprinosa – između ostalog i isplate autorskih honorara zaposlenicima. Prema saznanjima Instituta sličan ili isti inspekcijski nadzor Ministarstva financija proveden je i na više fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Ekonomskom, Kineziološkom, Građevinskom fakultetu, Muzičkoj akademiji. Iz dijela Zapisnika o obavljenom Inspekcijskom nadzoru proizlazi stav i mišljenje Ministarstva financija da znanstvenici i stručnjaci zaposleni kod poreznog obveznika koji je registriran za djelatnost znanstvenih istraživanja, a koji rade na znanstvenim projektima u okviru redovite djelatnosti poreznog obveznika, ostvaruju primitke koji se smatraju plaćom, a ne autorskom naknadom. Nastavno, u postupku nadzora Ministarstvo financija utvrdilo je da poslovi za koje su sklapani ugovori o autorskim djelima sa zaposlenicima, imaju karakter nesamostalno rada, jer su povezani sa projektima ili proizlaze iz projekata koje je porezni obveznik povjerio zaposlenicima. Porezni obveznik (IRB) tijekom nadzora nije dokazao da su poslovi ugovoreni ugovorima o autorskom djelu sklopljeni sa zaposlenicima izrađeni potpuno neovisno o poreznom obvezniku, izvan radnog vremena, izvan prostora poreznog obveznika, sredstvima zaposlenih i uz njihov rizik. Kako se najveći dio poslova na znanstveno-istraživačkim projektima, stručnim projektima, elaboratima, ekspertizama i ostalim poslovima ugovorenim na nacionalom i međunarodnom tržištu i u tržišnim uvjetima obavlja u laboratorijima instituta eksperimentalnim radom smatramo da bi u Pravilnik bilo dobro ugraditi odredbu da izvršitelji projekata mogu obavljati rad za tržište u okviru ustanove i sredstvima ustanove. Djelomično prihvaćen Vezano uz primjedbu da izvršitelj snosi rizik projekta, taj dio bit će nadopunjen:"snosi rizik implementacije projekata u stručnom odnosno znanstvenom smislu." Ministarstvo financija daje suglasnost na Pravilnik čime se osigurava usklađenost s propisima iz njihove nadležnosti.
23 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli III. PRIHODI OD ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKIH I UMJETNIČKIH PROJEKATA, STRUČNIH PROJEKATA, ELABORATA, EKSPERTIZA I OSTALIH POSLOVA NA TRŽIŠTU I U TRŽIŠNIM UVJETIMA, Članak 3. U čl. 3. st. 3. alineja 4 stoji: “povećanje redovite plaće administrativnog osoblja koji obavljaju administrativne poslove na projektu”. Predlažemo jasnije određenje dijela teksta “administrativnog osoblja koji obavljaju administrativne poslove na projektu”, odnosno odnosi li se ova odredba na izravan rad administrativne osobe na projektu (npr. vođenje arhive projekta, projektna korespondencija, koordinacija i sl.) ili/i na indirektan administrativni rad raznih službi (npr. pravne, nabavne, računovodstvene i dr.) koji se intenzivira dodatnim administriranjem za potrebe projekta ili iziskuje produljeno radno vrijeme. Djelomično prihvaćen Navedena alineja bit će izmjenjena na način:"- povećanje redovite plaće zaposlenima na poslovima iz stavka 1."
24 Prirodoslovno-matematički fakultet III. PRIHODI OD ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKIH I UMJETNIČKIH PROJEKATA, STRUČNIH PROJEKATA, ELABORATA, EKSPERTIZA I OSTALIH POSLOVA NA TRŽIŠTU I U TRŽIŠNIM UVJETIMA, Članak 3. Prijedlog promjena članka 3. stavaka 1. i 2.: Smatramo da se u skladu s time kako je napisan članak 2. stavak 1., u članku 3. stavak 1. može brisati, a stavak 2. (po novom 1.) bi trebalo promijeniti u: Iznos vlastitoga prihoda ostvarenog od pojedinoga posla (projekta) iz članka 1. stavka 3. alineje 2. i 3. ovoga pravilnika umanjuje se za indirektni trošak koji se koristi za podmirenje dijela materijalnih rashoda ili razvoj visokog učilišta i instituta. Iznos indirektnog troška određuje se općim aktom visokog učilišta ili instituta i ne može biti manji od 15% ukupnoga iznosa posla (projekta). Iznimno, ovaj udio može biti reguliran i posebnim odredbama ugovora o projektu. Komentar na članak 3. stavak 3.: Članak 3. stavak 3. propisuje dozvoljeno trošenje sredstava s projekata nakon podmirenja indirektnih i materijalnih troškova. Smatramo da bi u uvjetima smanjenog financiranja znanstvenog i nastavnog rada trebalo predvidjeti da se sredstva preostala nakon podmirenja indirektnih i materijalnih troškova mogu trošiti za financiranje znanstvenog i nastavnog rada suradnika na projektu (nabava kemikalija, diseminacija rezultata, odlasci na kongrese, plaćanje analiza, servisiranje opreme). Osim toga sukladno stavku 3. dozvoljeno je isplatiti naknade za rad postojećim zaposlenicima putem ugovora o djelu, ali samo ako se obveze ne izvršavaju radom u radnom odnosu i nisu sadržane ugovorom o radu. Dozvoljeno je i zaposliti nove djelatnike i uvećati redovite plaće administrativnom osoblju koje obavlja administrativne poslove na projektu. Međutim nije dozvoljeno uvećati plaću znanstvenicima, odnosno Pravilnik prepoznaje potrebu prekovremenog rada administrativnog osoblja no ne i potrebu prekovremenog rada znanstvenog osoblja na projektima. Takvim osobama se naknade za rad ne bi mogle isplatiti niti putem ugovora o djelu jer je znanstveni rad prirodno sadržan u svakom ugovoru o radu znanstvenika, a osim toga neki projekti niti ne dozvoljavaju takvu vrstu isplate. Smatramo da bi nemogućnost uvećanja plaće za rad preko norme u znanosti bilo izrazito destimulirajuće za najkvalitetnije znanstvenike posebno one koji su uspjeli privući sredstva europskih projekata. Stoga bismo predložiti da se u stavku 3. dozvoli uvećanje redovite plaće i znanstvenom osoblju tim više što se na taj način uplaćuju svi propisani doprinosi, kao i porez i prirez pa time nemali prihod ostvaruje i Državni proračun. Djelomično prihvaćen Alineja o povećanju plaće administrativnog osoblja bit će izmijenjena na način da se odnosi na zaposlenike na poslovima iz stavka 1.
25 Prirodoslovno-matematički fakultet IV. PRIHODI OD NAKLADNIČKE DJELATNOSTI, Članak 4. Prijedlog promjena članka 4. stavaka 1. i 2.: Smatramo da se u članku 4. stavak 1. može brisati, a stavak 2. (po novom 1.) bi trebalo promijeniti u: Vlastiti prihodi ostvareni obavljanjem djelatnosti iz članka 1. stavka 3. alineje 4. ovoga pravilnika namijenjeni su podmirenju troškova nakladničke djelatnosti (uključujući naknade za rad recenzenata, urednika i sl.) dok se raspodjela eventualnoga viška vlastitih prihoda može urediti sukladno općem aktu visokog učilišta i instituta, pod uvjetima propisanim člankom 3. stavkom 3. ovoga pravilnika. Prihvaćen Prihvaćeno.
26 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 7. U članku 7. stavku 2. predlaže se točku zamijeniti zarezom i dodati riječi: "te Pravilnik o osnovama financiranja visoke naobrazbe na javnim visokim učilištima (NN, br. 25/1996, 28/1999, 123/2003)." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
27 slavica vuko VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 8. Primjedbe i komentari na prijedlog pravilnika o mjerilima i načinu korištenja vlastitih i namjenskih prihoda javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta 1. U čl. 1. st. 6. navedeno je da se odredba Pravilnika ne odnosi na poslove koje zaposlenici visokih učilišta i instituta obavljaju iz radnog odnosa. Navedena odredba je protuzakonita jer svi poslovi koje zaposlenici obavljaju su iz djelatnosti instituta i imaju obilježje radnog odnosa. (Zakonom o ustanovama propisuje se čl. 1. – osnivanje ustanove, čl. 3. – obavljanje djelatnosti, čl. 11. – pravni status zaposlenih, čl. 29. – 30. djelatnosti ustanove. Zakonom o radu definira se pojam radnika (zaposlenika) i poslodavca (čl. 4.), te koje su temeljne obveze i prava iz radnog odnosa čl. 7.). Sukladno zakonskim propisima, zaposlenik i poslodavac mogu zaključiti ugovor o radu samo iz djelatnosti koja je upisana u sudski registar. Postavljamo upit – pa koje bi to poslove zaposlenici mogli obavljati, a da to nisu poslovi koje zaposlenici obavljaju iz radnog odnosa? Vjerujemo da je namjera predlagatelja Pravilnika bila jedinstveno regulirati način i korištenje vlastitih prihoda. Namjeru pozdravljamo, ali prijedlog Pravilnika upravo suprotno propisuje da se odredbe ne odnose na poslove koje zaposlenici obavljaju iz radnog odnosa. Stoga smatramo da čl. 1. st. 6. treba brisati i staviti novu odredbu koja bi glasila: „Odredbe ovoga Pravilnika ne odnose se na zaposlenike visokih učilišta i instituta koji nisu financirani iz državnog proračuna. Za zaposlenike koji se financiraju iz vlastitih prihoda visokih učilišta i instituta primjenjuju se opći propisi o radu i radnim odnosima te posebni propisi.“ 2. U čl. 3. st. 1. Pravilnika navedeno je da visoka učilišta i instituti mogu ugovarati i izvoditi poslove iz čl. 1. st. 3. al. 2. i 3. Navedena odredba je u redu, ali je ona u suprotnosti s odredbom čl. 1. st. 6. prijedloga Pravilnika, te smo i predložili pod 1. da se briše čl. 1. st. 6. Instituti, ako ugovaraju i izvode poslove, oni preuzimaju obvezu da će ugovoreni posao i obaviti, dakle putem svojih zaposlenika, te ne mogu ugovarati poslove koji nisu iz djelatnosti instituta. 3. Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u čl. 107. navedeni su izvor financiranja instituta (alineja 5. i 8.). Ako je zakon predvidio izvore financiranja, ovim Pravilnikom je trebalo razraditi na jasan i nedvosmislen način mjerila i način korištenja vlastitih prihoda. Vlastiti prihodi izuzetno su bitni za ostvarivanje osnovnih zadaća instituta, naročito ako se ima na umu da su financijska sredstva iz državnog proračuna ograničena i svake godine sve manja. Upravo iz tih razloga mnogi instituti (više ili manje) stječu vlastite prihode na tržištu. Trošenje vlastitih prihoda treba kontrolirati i nadzirati, ali nije prihvatljivo da se u čl. 3. st. 2. propiše da iznos indirektnog troška ne može biti manji od 15% ukupnog iznosa posla/projekta, a da se jasno ne definira što je to indirektni trošak. U čl. 3. st. 3. propisano je da na iznos koji preostane nakon podmirenja troškova iz st. 2. (indirektnih troškova) i materijalnih troškova dodati „te ostalih rashoda poslovanja“, može se utrošiti za naknade za rad zaposlenicima pod uvjetom da nije riječ o obvezama iz radnog odnosa.... Navedeno smatramo neprihvatljivim jer ako zaposlenici visokih učilišta imaju pravo na povećanje redovne plaće, zašto isto pravilo nije primjenjivo i na zaposlenike instituta? Zbog različitih tumačenja i stavova porezne uprave i inspekcije rada, u vezi sklapanja ugovora o djelu/ autorskom djelu sa zaposlenicima, u praksi gotovo uvijek je stav da se ugovori o djelu ne mogu sklapati sa zaposlenicima. Stoga predlažemo da se zbog iskustva iz prakse ne uvode odredbe za koje se unaprijed smatra da će proizvesti negativne prekršajne sankcije. Prijedlog: da se u čl. 3. st. 3. alineja 1 propiše postotak na koji izvršitelji projekta imaju pravo. 4. U predloženom prijedlogu Pravilnika ne nalazimo odredbu da se iz vlastitih i namjenskih prihoda mogu podmirivati rashodi za zaposlene koji nisu financirani iz državnog proračuna, a imaju zaključene ugovore o radu na neodređeno vrijeme. Materijalna i ostala prava tih zaposlenika podmiruju se iz vlastitih prihoda. Stoga smatramo nužnim da se u Pravilnik obvezno unese odredba da se iz vlastitih i namjenskih prihoda mogu podmirivati troškovi za zaposlenike koji nisu financirani iz državnog proračuna. U protivnom, ako se prijedlog ne usvoji kako i iz kojih sredstava će institut podmirivati materijalna i ostala prava „postojećih“ zaposlenika na neodređeno vrijeme? 5. Skrećemo posebnu pozornost na odredbu čl. 51. i 57. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama koja predviđa da zaposlenici osim plaće imaju pravo i na stimulaciju i dodatke na osnovnu plaću. Iz kojih će se sredstava isplaćivati prava iz kolektivnog ugovora ako ne iz vlastitih prihoda! Osim toga, u postupku je donošenje Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje, te je nužno da odredbe Kolektivnog ugovora i ovog Pravilnika budu usuglašene. (Naime, u čl. 11. „starog“ Kolektivnog ugovora bilo je predviđeno da ako se u ustanovi ostvaruju prihodi na tržištu od obavljanja svoje djelatnosti, zaposlenicima pripada pravo na odgovarajuće uvećanje plaće – Plaća na temelju prihoda na tržištu). Ako u Kolektivnom ugovoru bude odredba o uvećanju plaća na temelju prihoda na tržištu, smatramo da se i u Pravilniku treba propisati isto. 6. Prijedlog Pravilnika u odnosu na institute, naročito čl. 1. st. 6., čl. 3. st. 3. alineja 1. treba brisati, te dodati odredbe koje na jasan i nedvosmislen način reguliraju način korištenja vlastitih i namjenskih prihoda. Djelomično prihvaćen 1. Stavak 6. u članku 1. bit će brisan. U Pravilniku će biti dodana mogućnost zapošljavanja sukladno posebnim propisima. 2. Prihvaća se. 3. Djelomično prihvaćeno. Ministarstvo financija daje suglasnost na Pravilnik čime se osigurava usklađenost s propisima iz njihove nadležnosti. 4. Prihvaćeno. 5. Prihvaćeno. Novi Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje bit će usklađen s Pravilnikom. 6. Pravilnik će biti promijenjen sukladno prihvaćenim komentarima.