Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu nacionalnog akcijskog plana za zelenu javnu nabavu za razdoblje od 2015. - 2017. godine s pogledom do 2020. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatski savjet za zelenu gradnju PRIJEDLOG NACIONALNOG AKCIJSKOG PLANA ZA ZELENU JAVNU NABAVU ZA RAZDOBLJE OD 2015. – 2017. GODINE S POGLEDOM DO 2020. GODINE Hrvatski savez za zelenu gradnju dao je komentare na pojedine dijelove teksta u dokumentu. S obzirom da veliki broj čitatelja teško uočava komentare ponavljamo ih u uvodnom dijelu. Također smatramo da način na koji software ažurira komentare nije adekvatan te se gubi svrha komentiranja, stoga predlažemo da se software unaprijedi na način da su komentari odmah vidljivi sa strane bez klika na određeni dio teksta. KOMENTARI HSZG-a i dijela članstva: „Javno savjetovanje o Nacrtu nacionalnog akcijskog plana za zelenu javnu nabavu za razdoblje od 2015. – 2017. s pogledom na 2020. godinu“ Str. 5, prva rečenica Ukoliko Hrvatska kao država želi postići ciljeve zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, zelena javna nabava treba imati i obavezni dio (npr. Njemačka ima propisan obavezan cilj korištenja analize cjeloživotnog troška, Austrija također ima propisanu obavezu zelene javne nabave, dok Velika Britanija predviđa kriterije koji su obavezni minimum i sljedeću razinu koja je dobrovoljna primjena dobre prakse). Str. 5, zadnji paragraf NAP energetske učinkovitosti propisuje kao mjeru uvođenje zelene javne nabave, međutim ovaj NAP za zelenu javnu nabavu isključuje zgradarstvo, kao jedan od ključnih segmenata za postizanje ciljeva 20-20-20. Osim toga, RH upravo revidira svoju Niskougljičnu strategiju. Ako želimo postići rezultate predviđene takvim dokumentima, potrebno ih je međusobno povezati. Str. 8, napredna mjerila EU Komisija je na engleskom jeziku mjerila nazvala core i comprehensive. Predlažemo da comprehensive na hrvatski jezik prevedemo kao sveobuhvatna, a ne napredna mjerila, jer riječ sveobuhvatna bolje objašnjava svrhu zelene nabave koja proizvode i usluge treba promatrati i procjenjivati sveobuhvatno. Str. 11, Prioritetne skupine proizvoda Zgradarstvo i građevinski materijali zadovoljavaju navedene kriterije te stoga nije jasno zbog čega se taj segment nije uključio u NAP. Posebno opet naglašavajući ciljeve koje Hrvatska mora postići do 2020. godine. Osim toga, EU Komisija napravila je prijedlog kriterija za javnu nabavu, tako da je ključni dio zadatka napravljen i može se uzeti kao podloga. Dodatno NAP ZJN bi trebao uzeti u obzir i razvoj gospodarstva u Hrvatskoj, te korištenje lokalnih resursa, čime se također smanjuje utjecaj na okoliš. Str. 17, 2. Promocijska faza Kao Hrvatski savjet za zelenu gradnju (HSZG) okupljamo tvrtke i institucije koje već dugi niz godina posluju ili djeluju prema principima održivog razvoja, te stoga smatramo da ova faza nije potrebna. Proizvodi i usluge postoje, potrebno je stvoriti kontekst u kojem se oni cijene i kupuju i na razini javne nabave. Str. 19, tablica točka 9 NAP ZJN potrebno je povezati s promjenama Zakona o javnoj nabavi na kojima će Hrvatska ove godine raditi. Str. 24, točka 4.3. EU je propisala ciljeve smanjenja stakleničkih plinova, te zakonodavno postavila obaveze prema proizvodnom sektoru. Međutim, koja je svrha da proizvodni sektor ulaže u inovacije i proizvode kojima se ispušta manje CO2, kad isti taj javni sektor koji donosi zakone, primjerom ne pokazuje da se ponaša i djeluje u istom smjeru. Dakle, NAP ZJN apsolutno mora propisati ciljeve smanjenja emisija CO2, što nije potrebno ograničavati na prioritetne proizvode. Npr. Velika Britanija u kriterijima predviđa jednoznačno smanjenje stakleničkih plinova za 25% u odnosu na 2009. / 2010. godinu za 25%. Ovakim kriterijem direktno bismo doprinijeli ostvarenju ciljeva iz Niskougljične strategije RH. Str. 29, klimatsko energetski ciljevi „20/20/20“ Prema statističkim podacima, zgradarstvo je prepoznato kao izuzetan potrošač energije te stoga i kao područje potencijala na kojem se mogu napraviti veliki pomaci prema održivosti. Sigurno je upravo zbog toga građenje i graditeljstvo u cjelini u sveukupnom smislu u NAP ZJN uključeno u Austriji, Belgiji, Cipru, Finskoj, Latviji, Litvi, Malti, Norveškoj, Poljskoj, Portugalu, Sloveniji, Španjolskoj, Velikoj Britaniji, a u drugim državama graditeljstvo je prisutno kroz pojedine proizvode kao što su toplinska izolacija, prozori, vrata, pregradni paneli, pokrovi, HVAC, namještaj, tehnologije za efikasno korištenje vodnih resursa, inteligentna rješenja u zgradama i slično, pa čak se i cestogradnja spominje u nekoliko zemalja. Kao Hrvatski savjet za zelenu gradnju koji okuplja dionike tržišta koji u svojim ponudama već imaju proizvode, usluge i tehnologije adekvatne za zelenu javnu nabavu, smatramo da smo kompetentni dati svoj doprinos i stoga u NAP ZJN treba uključiti i predložene izmjene i dopune. Djelomično prihvaćen NAP ZeJN će biti upućen na Vladu Republike Hrvatske na usvajanje čime se osigurava pozicioniranje politike zelene javne nabave na visokoj političkoj razini. Pored toga nekoliko propisa izravno govori o obvezi uključivanje „zelenih“ mjerila u postupke javne nabave u mjeri u kojoj je to u skladu s troškovnom učinkovitošću, gospodarskom izvedivošću, širom održivošću, tehničkom prikladnošću i dovoljnom razinom tržišnog natjecanja. Tako je nedavno usvojen Pravilnik o zahtjevima energetske učinkovitosti proizvoda povezanih s energijom u postupcima javne nabave (NN 70/2015) kojim se propisuju zahtjevi energetske učinkovitosti za proizvode i usluge koje je središnja vlast dužna primjenjivati u postupcima javne nabave u mjeri u kojoj je to u skladu s troškovnom učinkovitošću, gospodarskom izvedivošću, širom održivošću, tehničkom prikladnošću i dovoljnom razinom tržišnog natjecanja. U njemu se govori o uvjetima kupnje ili zakupu zgrada od strane središnje vlasti, s aspekta racionalne uporabe energije i toplinske zaštite u zgradama. Europska komisija je svojedobno izradila mjerila za građevinske radove koja su sada u reviziji te su povučena dok nova mjerila koja će se fokusirati na zgrade s uredima ne dobiju zeleno svjetlo država članica. Inače, ovaj NAP ZeJN je fokusiran na određene prioritetne skupine, međutim ne postoji ograničenje da se koriste neka od mjerila zelene javne nabave EU ako se ta vrsta proizvoda nalazi u planu nabave obveznika javne nabave. Promocija je potreba radi svih aktera u postupku javne nabave kao i proizvođača koji nisu iz građevinskog sektora. izbrisano Smanjenje emisije CO2 se potiče kroz provedbu Pravilnika o zahtjevima energetske učinkovitosti proizvoda povezanih s energijom u postupcima javne nabave (NN 70/2015), kojim se propisuju zahtjevi energetske učinkovitosti za proizvode i usluge koje je središnja vlast dužna primjenjivati u postupcima javne nabave u mjeri u kojoj je to u skladu s troškovnom učinkovitošću, gospodarskom izvedivošću, širom održivošću, tehničkom prikladnošću i dovoljnom razinom tržišnog natjecanja. Sektor zgradarstva će se u okviru kategorije građevinskih radova, naći u idućem NAP ZeJN, kada zajednička mjerila EU za zelenu javnu nabavu budu revidirana. To je navedeno u ovom NAP ZeJN.
2 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj PRIJEDLOG NACIONALNOG AKCIJSKOG PLANA ZA ZELENU JAVNU NABAVU ZA RAZDOBLJE OD 2015. – 2017. GODINE S POGLEDOM DO 2020. GODINE Komentari na Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu Autor: HR PSOR UVOD U uvodu se navodi da je dokument povezan sa Strategijom energetskog razvoja te nije jasno zašto onda kao prioritetni proizvod/uslugu nije se u prvom razdoblju navela zelena nabava u zgradarstvu što bi bila kompatibilna mjera ovoj. Nema nikakvog sinergijskog učinka ovog Plana s drugim državnim dokumentima I procesima kao što su to financiranje FZOEU i slično. Poglavlje 1.5. Dosadašnja iskustva u ozelenjavanju javne nabave u Hrvatskoj je potpuno suvišno jer daje za akcijski plan nevažne primjere te bi u najboljem slučaju ovaj dio teksta mogao biti jedan od dodataka. Ovako se opterećuje tekst i daje mu se na duljini pri čemu se gubi svrha. Poglavlje 1.6 Popis ključnih dionika i nadležnih tijela u javnoj nabavi – kao i prethodni tekst je nepotrebno i može se eventualno staviti kao jedan od dodataka teksta. 2. ANALIZA MOGUĆNOSTI POSTIZANJA STRATEŠKOG CILJA OD 50% PROVEDENIH POSTUPAKA JAVNE NABAVE U HRVATSKOJ UZ PRIMJENU ZELENIH MJERILA DO 2020. GODINE - Sadržaj poglavlja koje slijedi uopće ne odgovara ovom naslovu. Naime u nastavku nema nikakve analize mogućnosti već su dani prikazi istraživanja u EU, ništa kompatibilno s Hrvatskom. Postavlja se pitanje na temelju čega su odabrani prioritetni proizvodi osim na činjenici da su najčešće kupovani u EU. Je li to kriterij za odabir? 2.2. Prioritetne skupine proizvoda birane su na temelju kriterija koji da su poštovani onda bi građevinski materijal i zgradarstvo bili prioritetni jer zadovoljavaju sve kriterije koji su ovdje navedeni. Test nije dao niti jedan pregled kriterija na temelju kojih su odabrani predloženi prioritetni proizvodi. Cilj AP kao I svakog strateškog dokumenta Vlade RH trebao bi biti razvoj gospodarstva, kreiranje radnih mjesta i izlazak iz recesije. Suprotno je strategiji Vlade Planom bilo kakve vrste poticati proizvode koje uvozimo, i pri tome izostaviti proizvode domaće industrije, posebno one koja je i ovako na koljenima. Dok istovremeno FZOEU i druge mjere potiču ulaganje u zgradarstvo, a znamo da postoje i obveze i rokovi u tom području. Potpuno mi je nejasno zašto to ovaj plan ignorira i izostavlja. Nije jasno što preporuka znači za proizvode koji se preporučuju kao i za Republiku Hrvatsku u konačnici. Nema nikakvih poticajnih mjera ili bilo kakvih aktivnosti, programa, natječaja, fondova koji bi preporučene proizvode na bilo koji način tretirali. Što dovodi u pitanje opravdanost i svrhu ovog dokumenta, osim što zadovoljava obvezu da ga imamo. Tablica 2.1. Terminski plan sklopljenih ugovora zelene javne nabave do 2020. - Temelj za ove projekcije je? Kako ćete osigurati postizanje ovog cilja? Mjere koje će se poduzeti? Ništa ne postoji u ovom dokumentu. Godina 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. Broj zelenih ugovora 1.000 7.000 10.000 11.500 12.250 12.500 Udio zelenih ugovora 4% 28% 40% 46% 49% 50% Dodatno se kao preporuka navodi potreba statističkog praćenja broja sklopljenih ugovora u provedenim postupcima zelene javne nabave. Kako se misli provesti plan ako čak niti praćenje nije mandatorno. Potrebno je kao obvezu uvesti praćenje broja zelenih ugovora kao i obvezu izvještavanja obveznika javne nabave ukoliko nisu zadovoljili udio zelenih ugovora u ukupnom broju potpisanih ugovora za određenu godinu. Jedino se tako može utjecati na provođenje plana navedenog u prethodnoj tablici. 3. Mjere i aktivnosti Promocijska faza - Potpuno nepotrebno trošenje novca. Ako poslovni sektor prepozna da mu je uvjet da se natječe da bude zelen, svi će ulagati u zeleno. Za to mu ne treba kampanja u medijima. Drugi važan dionik je javni sektor koji propisuje pravila. Ostali dionici u procesu ZJN nabave nisu bitni pa je ovakva kampanja potpuno suvišna i nepotrebna. Uostalom gdje su planirana sredstva za ovu fazu? Tablica 3.1. Mjere i aktivnosti za zelenu javnu nabavu – ovaj je tablica trebala sadržavati aktivnosti koje će Vlada putem MZOIP-a provesti da potakne ZJN. To nije sadržaj tablice. Minimalno bi bilo potrebno a da ovaj dokument ima svrhu i smisao je uvođenje neke obveze za tijela obveznike JN. Ako ništa drugo trebalo bi uvesti soft mjeru “comply or explain” po kojoj bi se uvelo obvezno izvještavanje o provedenoj ZJN te obrazloženje zašto nisu postignuti minimalni očekivani udjeli. Bez toga ovaj plan ne daje nikakav poticaj ZJN. Točke u tablici pod 3., 4. 10. i 16. treba staviti rok i to u nekoliko mjeseci jer ako se želi postići efekt plana onda uvjete treba postaviti na početku i provoditi ih. Ovako ispada da je ostavljeno javnoj upravi da uvjete stvori i zadnji dan trajanja plana ako tako poželi. Točke 1. i 9. su najvažniji dio aktivnosti i trebale su biti razrađenje u planu te točno definirane. Točku 12. treba izbaciti. Točka 19. Nije jasno što se ovime postiže budući da prioritetna skupina nema apsolutno nikakve beneficije ili prednosti u odnosu na ostale proizvode pa je i analiza nepotrebno trošenje novaca ako se kao rezultat iste neće ništa poduzimati. Dodatno u nastavku teksta Plana već su prejudicirane prioritetne usluge i proizvodi za koje se već zna da će biti prehrambeni proizvodi, redski namještaj i građevinski radovi sukladno EU istraživanju (stranica 22). To analizu iz ova točke čini potpuno suvišnom. Pokazatelji: Posebno pokazatelje 3. i 4. treba doraditi jer ovakvi kakvi su sada ne prikazuju ništa odnosno nije uopće jasno što se mjeri. 4.5. Prikupljanje podataka – obavezno uvesti obvezu praćenja broja ugovora te obvezu izvještavanja jer je to minimum preduvjeta da se išta uopće dogodi u smislu povećanja broja zelenih javnih nabava. Na kraju u Dodacima – zašto su navedena osnovna i napredna (preporučamo termin sveobuhvatna) mjerila za električnu energiju kad ona nije prioritetan proizvod u prvom razdoblju? Djelomično prihvaćen Sektor zgradarstva će se u okviru kategorije građevinskih radova, naći u idućem NAP ZeJN, kada zajednička mjerila EU za zelenu javnu nabavu budu revidirana. To je navedeno u ovom NAP ZeJN. Bitno je navesti inicijative i projekte koji su se proveli ili se još provode, jer ovaj NAP ZeJN upravo računa a akterima koji su već informirani i imaju iskustva u provedbi ZeJN. Ova informacija je važna. Ovdje je prikazana samo sažeta analiza koja uključuje 27 država te su iskustva tih država važna za Hrvatsku kao članicu EU koja dijeli zajedničko tržište. U NAP ZeJN stoji tekst: „Prioritetne skupine proizvoda birane su na temelju sljedećih kriterija: - značajan udio u ukupnoj javnoj nabavi u Hrvatskoj - značajan utjecaj na okoliš - značajan potencijal za smanjenje emisije CO2 i za energetsku učinkovitost - EU mjerila za zelenu javnu nabavu već postoje - pozitivan učinak može se izmjeriti po metodi LCC (Life Cycle-Cost).“ Vezano za energetsku učinkovitost skrećemo pažnju da je nedavno usvojen Pravilnika o zahtjevima energetske učinkovitosti proizvoda povezanih s energijom u postupcima javne nabave (NN 70/2015), kojim se propisuju zahtjevi energetske učinkovitosti za proizvode i usluge koje je središnja vlast dužna primjenjivati u postupcima javne nabave u mjeri u kojoj je to u skladu s troškovnom učinkovitošću, gospodarskom izvedivošću, širom održivošću, tehničkom prikladnošću i dovoljnom razinom tržišnog natjecanja. Kako bi se postigli ciljevi iz terminskog plana definirane su mjere i aktivnosti, u kojoj su navedeni nositelji, rokovi i pokazatelji (tablica). Nedavno su također donesene nadopune obrasca za izradu godišnjih statističkih izvješća o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj koji omogućuje označiti jesu li se koristila mjerila zelene javne nabave. Ovisno o godišnjim rezultatima, po potrebi će se intezivirati određene mjere (promidžba, izobrazba) te će se predložiti uvođenje zakonskih odredbi kako bi se terminski plan ostvario. Više je dionika uključeno u postupke javne nabave, te treba raditi na tome da provoditelji postupka javne nabave imaju sve potrebne informacije kako bi postupak prošao bez poteškoća. S druge strane tržište mora osugurati dovoljno “zelenih” proizvoda da se osigura tržišno natjecanje. Tablica koja govori o mjerama i aktivnostima je nadopunjena. Prikupljanje podataka o javnoj nabavi je propisano i provodi se putem propisanih obrazaca te se rade godišnja statistička izvješća o javnoj nabavi u kojima će se moći označiti jesu li korištena mjerila zelene javne nabave, što koordinira Ministarstvo gospodarstva.
3 Ivan Čuljak PRIJEDLOG NACIONALNOG AKCIJSKOG PLANA ZA ZELENU JAVNU NABAVU ZA RAZDOBLJE OD 2015. – 2017. GODINE S POGLEDOM DO 2020. GODINE 1. Skraćenica Pravilo je da se skraćuje po prvim slovima u riječi, te predlažemo ZeJN. Da je to ispravno pokazuje da su naši susjedi, Republika Slovenija, donijeli: Zakon o javnem naročanju (ZJN), te (već treći) Akcioni plan za Zeleno javno naročanje (ZeJN). 2. Sadržaj Što se tiče strukture i metodologije ovog Akcionog plana, on je pisan bez Sadržaja. To je u redu s obzirom da se radi o prvom NAP-u, ali iza njega slijede drugi NAP-ovi, u kojima će biti važno praćenje (monitoring), tj. da li su ostvarene mjere koje su proizašle iz ciljeva (Prvog, Drugog, itd. NAP-a). Zato predlažemo da se i ovaj NAP strukturira tako da ima Sadržaj. Ovo je prijedlog: I. Uvod (Općenito o ZeJN-u, politički okvir u EU, priručnici, osposobljavanje, strateški dokumenti...) 1. Ciljevi ovog AP-a (s pogledom na sljedeći 3-godišnji period) 2. Analiza/Ocjena stanja (SWOT analiza) 3. Prioriteti i mjere 4. Odgovornosti, odnosno Praćenje (monitoring) Dodatci (Prilozi) Na taj bi se način veliki dio teksta iz ovog prijedloga NAP-a u Drugom NAPu mogao prebaciti u uvodni dio (politički okvir, stanje u EU, stanje u RH, pravni okvir), a tekst koji govori o znakovima okoliša ili LCC i slično ne ponavljati u sljedećim planovima, već prebaciti u jedan od Priloga, a to je „Literatura“.: Također bi bilo dobro formirati nekoliko Priloga, od kojih bi u sljedećim AP-ovima najvažniji bili statistički pregledi ZeJN-a u prethodnim razdobljima. Ostali prilozi: Popis direktiva, zakonskih akata i sl. Radi preglednosti, dobro bi bilo dati tablični pregled i ciljeva, kao što je dano za neke skupine proizvoda, npr: Proizvod Godina 1 Godina 2 Godina 3 Papir za kopiranje 100 % 100 100 IT oprema 70 80 100 Motorna vozila 30 50 70 ... 10 20 30 3. Skupine proizvoda Identificiranje prioritetnih skupina proizvoda (nabavnih kategorija) za RH Kako je cilj do 2020. godine za cijelu EU 50% ukupne javne nabave uz primjenu mjerila zelene javne nabave, a do sada su na razini EU izrađena mjerila za 21 skupinu proizvoda i usluga U nacrtu ovog NAP-a navodi se usporedba s drugim donešenim europskim nacionalnim akcijskim planovima, odnosno odabir prioritetnih skupina proizvoda baziran je na temelju u tekstu navedenog niz kriterija, te u usporedbi sa „sličnim „ zemljama, odnosno, kako se u tekstu točno navodi: „...usporedbe s drugim europskim nacionalnim akcijskim planovima (Austrija, Slovenija, Malta).. Predlažemo da se iz teksta izbaci Malta : (Austrija, Slovenija, Malta) Zašto? Jedan od prvih velikih EU studija (DG Environment Report iz 2006. godine) analizira više od 1000 postupaka javne nabave, te imenuje „Zelenih 7“, tj. 7 zemalja koje prednjače, a to su: Austrija, Njemačka, Danska, Finska, Švedska, Nizozemska i Velika Britanija, jer je već tada više od 50% javnih tendera uključivalo određeni stupanj GPP-a. To je bilo 2006. godine, a 2015. godine još 8 od 28 članica EU nije donijelo NAPove. Osim Hrvatske, to su još Estonija, Grčka, Mađarska, Luksemburg i Rumunjska. Osim (pretjeranog) oslanjanja na turizam, nema velike sličnosti između Hrvatske i Malte, dok gospodarske, povijesne i druge veze Hrvatske i Austrije i Slovenije ne treba posebno isticati. Od ukupno 21 skupine proizvoda, Austrija ima čak 14 skupina proizvoda a Slovenija 10 (1. papir, 2. čistilna sredstva in storitve, 3. elektronska pisarniška oprema, 4. vozila, 5. pohištvo, 6. transport, 7. električna energija, 8. hrana in gostinske storitve, 9. tekstilni izdelki i 10. vrtnarski izdelki in storitve ) Tome u prilog ide i Analiza mogućnosti u odnosu na BDP (...) jer je udio ukupne vrijednosti javne nabave u BDP-ima Hrvatske i Slovenije isti (12%). Zato je potrebno revalorizirati Identificiranje prioritetnih skupina proizvoda (nabavnih kategorija) za RH i predlažemo da se ide sa maksimalnim mogućim brojem proizvoda i usluga (21), jer u protivnom nećemo postići zacrtane ciljeve, tj. da se i metodološki i stvarno povežemo sa iskustvima Austrije i Slovenije. 3.1. Zgradarstvo Smatramo da posebno mjesto zbog svoje važnosti i veličine za cjelokupnu ekonomiju zauzima zgradarstvo. Zgradarstvo je ključni gospodarski, socijalni, ekološki i sektor važan za zapošljavanje, a održiva gradnja i energetska učinkovitost postala je cilj i imperativ za sva javna tijela. Iako je najznačajniji utjecaji na okoliš povezan sa upotrebom zgrada, a posebno s potrošnjom energije (40% ukupne energije troši se u zgradarstvu), ali u obzir treba uzeti sve faze, od planiranja, izbora materijala koji se koriste pri gradnji, energetska učinkovitost, utjecaj na promet ili korištenje zemljišta , najam prostora, korištenje EE uređaja u stanovima i uredima pa sve do rušenja objekata na kraju životnog vijeka i s tim povezanim nastalim otpadom. Zato pristup zelene javne nabave u zgradarstvu u obzir treba uzeti sve pojedinačne sustave; (energija, zrak ,voda, otpad... 3.2. Parkirni uređaji Nadalje, iako je Preporuka da Nacionalni akcijski plan za drugo trogodišnje razdoblje (2018. – 2020.) uključuje i definiciju osnovnih i naprednih mjerila za uredski namještaj, prehrambene proizvode i građevinske radove, „realni“ sektor ponekad je ispred zakonodavstva i vremena. Stoga, kao obični građani koji vide primjere iz prakse, također smatramo da je potrebno uvesti i: Sektor Promet, odnosno razraditi sa Promet u mirovanju – parkirni automati (uređaji) Razlog je taj da je tu „tržište“ već reklo svoje, jer kao obični građani vidimo da mnogi gradovi u Hrvatskoj sve više i više postavljaju aparate koji se napajaju putem solarnog foto-naponskog sustava, a kako su gradovi obveznici ZJN, smatramo da bi se uvođenjem i ove usluge ubrzao i pospješio i ZeJN. 4. Potrebno je i formatizirati i srediti tekst, a posebice: CO2 Iako je nekoliko puta napisano ispravno , dio o opisu Pokazatelja 3 i nadalje ima razmak između velikog slova „O“ i subscript brojke „2“: „...U trećem dijelu moguće je dodijeliti emisije CO 2 ugrađene u proizvod, tj. nastale i tijekom proizvodnje (ukoliko je to moguće saznati) te emisije nastala uslijed korištenja proizvoda...Slika 0.3 Informacije o emisijama CO2 itd. Izmijeniti : u tekstu se navodi: „Promidžba se može odvijati kroz tri faze: 1. promocijska faza 2. promocijska faza 3. promocijska faza Predlažemo: I, II i III promocijska faza ili Prva, Druga i Treća..., jer je po toj logici i kasnije u tekstu (“Razrada mjera za drugo trogodišnje razdoblje”…itd.) „Procjena i usporedba nacionalnih zelenih i održivih kriterija javne nabave i pripadajući potporni okviri (AEA; 2010) Nije jasno o kojoj se organizaciji radi (Agricultural Engineering association ? Aircraft electornic association? American economic association?... pa je potrebno (bar prvi puta) navesti puno ime. •troškovi odlaganja. Potrebno je dodati: odlaganja otpada, ili odlaganja na kraju korisnog/životnog vijeka ...tijekom razdoblja eksploatacije vozila...Zamijeniti sa „korištenja“ ili „tehničke eksploatacije“ DODATAK 3.MJERILA ZA PRIORITETNE SKUPINE PROIZVODA I USLUGA PAPIR ZA ISPIS I KOPIRANJE Ova skupina obuhvaća javnu nabavu za kupnju papira za pisanje, ispis i kopiranje (do 170 g/m 2 Za svaku nabavu vrlo važno je da se točno specificira fizička veličina tj. ispis i kopiranje (težina do 170 g/m 2 (kolokvijalno: „gramaža“) Važno je jer se time dotičemo same srži tj. specifikacije proizvoda odnosno osnovnih tehničkih karakteristika (težina, debljina, stupanj bjeline...) koje utječu na formiranje cijene papira, a na ovakvim stvarima tenderi „padaju“. ....biti reciklirano od već potrošenog materijala Zamijeniti sa „već korištenog (već korišten materijal = otpad (vrijedna sirovina, još se može koristiti) već potrošen materijal = smeće (ne može se dalje koristiti, ide na odlaganje) 50 % bez razmaka 50% ...u drugom djelu 2015. Godine . ... dijelu... ...postavljanje na internetsku stranicu o ZEJN-a, ....-u ili –i. ...Izrada webinara putem kojeg se mogu steći znanja o ZEJN, (projekt) Kako se pod pojmom Webinar (eng. Webinar – web based seminar) smatra seminar, prezentacija, predavanje ili radionica u stvarnom vremenu, umjesto Izrada potrebno je koristiti termin priprema, provedba i slično „Nova vlakna za proizvodnju drvenjače (pulpe) moraju doći iz izvora koji su u skladu sa svim zakonima Republike Hrvatske“ – preformulirati (dokazano podrijetlo ili slično) „Osobna vozila ne smiju prelaziti vrijednost od 90 g CO 2 /km. 11 Osobna vozila ne smiju prelaziti (graničnu) vrijednost emisija od 90 g CO 2 /km. 11 Neujednačenost (riječ/simbol): „cijena s 95% relativnog značaja i 2. električna energija iz obnovljivih izvora energije s 5 posto relativnim značajem. Udio električne energije dobivene iz obnovljivih izvora mora iznositi minimalno 20 posto. Promicanje uključivanje zelenih mjerila u postupke bagatelne nabave te u postupke nabave koji ne podliježu Zakonu o javnoj nabavi Narodne novine“ broj, 06/2012, - bez zareza iza „broj“ Program usavršavanja provoditelja postupaka javne nabave o ZEJN godine,naglasak... potreban je razmak Kod Sredstava za čišćenje kolizija teksta i tablice (rastavljivost, materijal ili papir?), jer se u tekstu navodi:: •pakiranje treba sadržavati najmanje 80% recikliranog materijala a u tablici: primarno pakiranje mora biti lako rastavljivo i mora sadržavati 80% recikliranog papira Dobavljač ili ugovaratelj? •sprejevi koji sadrže gorivo su zabranjena ...zabranjeni... TELEKOMUNIKACIJSKE USLUGE I USLUGE MOBILNE TELEFONIJE ZAJEDNO S UREĐAJIMA •mobilni i telefonski uređaji trebaju biti lako rastavljivi za buduću reciklažu Preformulirati (...zbog lakše reciklaže ili kako bi se olakšala i ubrzala reciklaža) „Slanje priručnika na pregled“ (?) – treba istaći da je to nejasno (tko će slati, da li je to obavezno ili dobrovoljno, itd.) UREDSKA I INFORMATIČKA OPREMA (IT OPREMA) UREDSKA I INFORMATIČKA OPREMA (IT oprema) materijal pakiranja mora biti kompostan materijal pakiranja mora biti pogodan za kompostiranje DODATAK 4. ENERGETSKA UČINKOVITOST U JAVNOJ NABAVI . Dva primjera lista provjere za hladnjake i zamrzivače i perilica rublja su prikazani u sljedećim tablicama ...perilice... polibromskibifenil (PBB) ili polibromskedifenil etere (PBDE) uz određena izuzeća DODATAK 5. VODIČ ZA IZRAČUN TROŠKOVA ŽIVOTNOG VIJEKA PROIZVODA Preformulirati: ...“nabava energetski učinkovitih uređaja koji svojom cijenom mogu biti skuplji od manje učinkovitih uređaja, koji svojom cijenom mogu biti skuplji koji svojom cijenom mogu biti povoljniji/jeftiniji/isplativiji Od LCC alata navedeno je nekoliko i kratko u jednoj rečenici objašnjeno je o čemu se radi, osim za 2 koja su samo prenešena: - Life CycleCosting (LCC) as a contribution to sustainableconstruction: a commonmethodology (Davis Langdon – Management Consulting) Dati kratko objašnjenje, poput: Godine 2006 Europska komisija ovlastila konzultantsku kuću Davis Langdon za izradu metodologije u građevinarstvu ili slično. Isto i za: - Guide to Life CycleCosting (Societyof Chartered Surveyors Ireland, WG on Sustianabilityand Life CycleCosting) Slika 0.1, .2... emisijama CO2, CO 2 Djelomično prihvaćen Struktura je donekle izmijenjena te je tablica mjera i aktivnosti u međuvremenu nadopunjena. Analiza je napravljena na osnovu prakse u 27 država članica EU, od kojih 22 imaju nacionalne akcijske planove kako bi potakli uvođenje mjerila zelene javne nabave. Odlučen je pristup definiranje prioriteta za prvo trogodišnje razdoblje pa onda ići na drugo trogodišnje razdoblje. Na ovaj način se može lakše fokusirati na manji broj prioritetnih skupina, steći određena iskustva i potom ih razmijeniti. Ovako se daje i jasna poruka gospodarstvu na što se trebaju fokusirati kako bi osigurali takve zelene po mogućnosti certificirane proizvode na tržištu (Eu Ecolabel). Međutim ovaj NAP ZeJN ne ograničava da se koriste neka od mjerila zelene javne nabave EU, ako se ta vrsta proizvoda nalazi u planu nabave obveznika javne nabave. Sektor zgradarstva će se u okviru kategorije građevinskih radova, naći u idućem NAP ZeJN, kada zajednička mjerila EU za zelenu javnu nabavu budu revidirana. To je navedeno u ovom NAP ZeJN. Također je nedavno usvojen Pravilnik o zahtjevima energetske učinkovitosti proizvoda povezanih s energijom u postupcima javne nabave (NN 70/2015) kojim se propisuju zahtjevi energetske učinkovitosti za proizvode i usluge koje je središnja vlast dužna primjenjivati u postupcima javne nabave u mjeri u kojoj je to u skladu s troškovnom učinkovitošću, gospodarskom izvedivošću, širom održivošću, tehničkom prikladnošću i dovoljnom razinom tržišnog natjecanja. U njemu se govori o uvjetima kupnje ili zakupu zgrada od strane središnje vlasti, s aspekta racionalne uporabe energije i toplinske zaštite u zgradama. Ovaj NAP ZeJN ne ograničava da se koriste neka od mjerila zelene javne nabave EU, ako se ta vrsta proizvoda nalazi u planu nabave obveznika javne nabave. Na budućem portalu zelene javne nabave predviđeno je da se objavljuju primjeri dobre prakse kako bi se na osnovu tog iskustva potakli i drugi na nacionalnoj i lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini. Ovdje se definiraju samo uvjeti vezani za okoliš, a na naručiteljima je da u skladu sa svojim potrebama navedu druge uvijete kao npr. gramaža papira. Nije isto i ne koristi se u istom kontekstu. Nije potrebno.
4 Hrvatski savjet za zelenu gradnju UVOD, Zelena javna nabava kao strateška mjera za ozelenjivanje tržišta Str. 5, prva rečenica Ukoliko Hrvatska kao država želi postići ciljeve zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, zelena javna nabava treba imati i obavezni dio (npr. Njemačka ima propisan obavezan cilj korištenja analize cjeloživotnog troška, Austrija također ima propisanu obavezu zelene javne nabave, dok Velika Britanija predviđa kriterije koji su obavezni minimum i sljedeću razinu koja je dobrovoljna primjena dobre prakse). Str. 5, zadnji paragraf NAP energetske učinkovitosti propisuje kao mjeru uvođenje zelene javne nabave, međutim ovaj NAP za zelenu javnu nabavu isključuje zgradarstvo, kao jedan od ključnih segmenata za postizanje ciljeva 20-20-20. Osim toga, RH upravo revidira svoju Niskougljičnu strategiju. Ako želimo postići rezultate predviđene takvim dokumentima, potrebno ih je međusobno povezati. Nije prihvaćen NAP ZeJN će biti upućen na Vladu Republike Hrvatske na usvajanje čime se osigurava pozicioniranje politike zelene javne nabave na visokoj političkoj razini. Pored toga nekoliko propisa izravno govori o obvezi uključivanje „zelenih“ mjerila u postupke javne nabave u mjeri u kojoj je to u skladu s troškovnom učinkovitošću, gospodarskom izvedivošću, širom održivošću, tehničkom prikladnošću i dovoljnom razinom tržišnog natjecanja Tako je nedavno usvojen Pravilnik o zahtjevima energetske učinkovitosti proizvoda povezanih s energijom u postupcima javne nabave (NN 70/2015) kojim se propisuju zahtjevi energetske učinkovitosti za proizvode i usluge koje je središnja vlast dužna primjenjivati u postupcima javne nabave u mjeri u kojoj je to u skladu s troškovnom učinkovitošću, gospodarskom izvedivošću, širom održivošću, tehničkom prikladnošću i dovoljnom razinom tržišnog natjecanja. U njemu se govori o uvjetima kupnje ili zakupu zgrada od strane središnje vlasti, s aspekta racionalne uporabe energije i toplinske zaštite u zgradama.
5 Hrvatski savjet za zelenu gradnju UVOD, Osnovna i napredna mjerila za ZEJN Str. 8, napredna mjerila EU Komisija je na engleskom jeziku mjerila nazvala core i comprehensive. Predlažemo da comprehensive na hrvatski jezik prevedemo kao sveobuhvatna, a ne napredna mjerila, jer riječ sveobuhvatna bolje objašnjava svrhu zelene nabave koja proizvode i usluge treba promatrati i procjenjivati sveobuhvatno. Prihvaćen Prihvaćen komentar
6 Hrvatski savjet za zelenu gradnju ANALIZA MOGUĆNOSTI POSTIZANJA STRATEŠKOG CILJA OD 50% PROVEDENIH POSTUPAKA JAVNE NABAVE U HRVATSKOJ UZ PRIMJENU ZELENIH MJERILA DO 2020. GODINE, Identificiranje prioritetnih skupina proizvoda (nabavnih kategorija)za RH Str. 11, Prioritetne skupine proizvoda Zgradarstvo i građevinski materijali zadovoljavaju navedene kriterije te stoga nije jasno zbog čega se taj segment nije uključio u NAP. Posebno opet naglašavajući ciljeve koje Hrvatska mora postići do 2020. godine. Osim toga, EU Komisija napravila je prijedlog kriterija za javnu nabavu, tako da je ključni dio zadatka napravljen i može se uzeti kao podloga. Dodatno NAP ZJN bi trebao uzeti u obzir i razvoj gospodarstva u Hrvatskoj, te korištenje lokalnih resursa, čime se također smanjuje utjecaj na okoliš. Nije prihvaćen Europska komisija je svojedobno izradila mjerila za građevinske radove koja su sada u reviziji te su povučena dok nova mjerila koja će se fokusirati na zgrade s uredima ne dobiju zeleno svjetlo država članica. Inače, ovaj NAP ZeJN je fokusiran na određene prioritetne skupine, međutim ne postoji ograničenje da se koriste neka od mjerila zelene javne nabave EU ako se ta vrsta proizvoda nalazi u planu nabave obveznika javne nabave.
7 Hrvatski savjet za zelenu gradnju Razrada mjera za prvo trogodišnje razdoblje (2015. - 2017. godine), 2. promocijska faza Str. 17, 2. Promocijska faza Kao Hrvatski savjet za zelenu gradnju (HSZG) okupljamo tvrtke i institucije koje već dugi niz godina posluju ili djeluju prema principima održivog razvoja, te stoga smatramo da ova faza nije potrebna. Proizvodi i usluge postoje, potrebno je stvoriti kontekst u kojem se oni cijene i kupuju i na razini javne nabave. Nije prihvaćen Promocija je potreba radi svih aktera u postupku javne nabave kao i proizvođača koji nisu iz građevinskog sektora.
8 Hrvatski savjet za zelenu gradnju Razrada mjera za prvo trogodišnje razdoblje (2015. - 2017. godine), Tablica 3.1. Mjere i aktivnosti za zelenu javnu nabavu Str. 19, tablica točka 9 NAP ZJN potrebno je povezati s promjenama Zakona o javnoj nabavi na kojima će Hrvatska ove godine raditi. Prihvaćen Nije više relevantno. Izbrisano.
9 Hrvatski savjet za zelenu gradnju POKAZATELJI PROVEDBE I PRAĆENJE REZULTATA, Pokazatelj 3 EU je propisala ciljeve smanjenja stakleničkih plinova, te zakonodavno postavila obaveze prema proizvodnom sektoru. Međutim, koja je svrha da proizvodni sektor ulaže u inovacije i proizvode kojima se ispušta manje CO2, kad isti taj javni sektor koji donosi zakone, primjerom ne pokazuje da se ponaša i djeluje u istom smjeru. Dakle, NAP ZJN apsolutno mora propisati ciljeve smanjenja emisija CO2, što nije potrebno ograničavati na prioritetne proizvode. Npr. Velika Britanija u kriterijima predviđa jednoznačno smanjenje stakleničkih plinova za 25% u odnosu na 2009. / 2010. godinu za 25%. Ovakim kriterijem direktno bismo doprinijeli ostvarenju ciljeva iz Niskougljične strategije RH. Nije prihvaćen Smanjenje emisije CO2 se potiče kroz provedbu Pravilnika o zahtjevima energetske učinkovitosti proizvoda povezanih s energijom u postupcima javne nabave (NN 70/2015), kojim se propisuju zahtjevi energetske učinkovitosti za proizvode i usluge koje je središnja vlast dužna primjenjivati u postupcima javne nabave u mjeri u kojoj je to u skladu s troškovnom učinkovitošću, gospodarskom izvedivošću, širom održivošću, tehničkom prikladnošću i dovoljnom razinom tržišnog natjecanja
10 Hrvatski savjet za zelenu gradnju Zakonodavni okvir za javnu nabavu i energetsku učinkovitost u Europskoj uniji , Strategija za pametan, održiv i uključiv rast ''Europa 2020'' Str. 29, klimatsko energetski ciljevi „20/20/20“ Prema statističkim podacima, zgradarstvo je prepoznato kao izuzetan potrošač energije te stoga i kao područje potencijala na kojem se mogu napraviti veliki pomaci prema održivosti. Sigurno je upravo zbog toga građenje i graditeljstvo u cjelini u sveukupnom smislu u NAP ZJN uključeno u Austriji, Belgiji, Cipru, Finskoj, Latviji, Litvi, Malti, Norveškoj, Poljskoj, Portugalu, Sloveniji, Španjolskoj, Velikoj Britaniji, a u drugim državama graditeljstvo je prisutno kroz pojedine proizvode kao što su toplinska izolacija, prozori, vrata, pregradni paneli, pokrovi, HVAC, namještaj, tehnologije za efikasno korištenje vodnih resursa, inteligentna rješenja u zgradama i slično, pa čak se i cestogradnja spominje u nekoliko zemalja. Kao Hrvatski savjet za zelenu gradnju koji okuplja dionike tržišta koji u svojim ponudama već imaju proizvode, usluge i tehnologije adekvatne za zelenu javnu nabavu, smatramo da smo kompetentni dati svoj doprinos i stoga u NAP ZJN treba uključiti i predložene izmjene i dopune. Nije prihvaćen Sektor zgradarstva će se u okviru kategorije građevinskih radova, naći u idućem NAP ZeJN, kada zajednička mjerila EU za zelenu javnu nabavu budu revidirana. To je navedeno u ovom NAP ZeJN.
11 HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. PRIJEDLOG NACIONALNOG AKCIJSKOG PLANA ZA ZELENU JAVNU NABAVU ZA RAZDOBLJE OD 2015. – 2017. GODINE S POGLEDOM DO 2020. GODINE, ELEKTRIČNA ENERGIJA Sukladno Direktivi 2009/28/EZ obveza svake zemlje članice EU je uspostava sustava jamstava podrijetla električne energije koji se izdaju za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije, dok je Direktivom 2009/72/EZ uvedena obveza svakoj zemlji članici EU da osigura da opskrbljivači električnom energijom prikazuju svojim kupcima podrijetlo prodane električne energije. Zakonom o tržištu električne energije („Narodne novine“, broj 22/13) HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. imenovan je kao tijelo odgovorno za izdavanje jamstva podrijetla električne energije te za uspostavu i vođenje registra jamstava podrijetla električne energije u Republici Hrvatskoj. Registar jamstava podrijetla u Republici Hrvatskoj je uspostavljen 2. veljače 2015., a pitanje objave podrijetla prodane električne energije u RH regulirano je Metodologijom utvrđivanja podrijetla električne energije („Narodne novine“, broj 134/14) (Metodologija) koju je donijela Hrvatska energtska regulatorna agencija. Metodologijom je propisano da se podrijetlo prodane električne energije u slučaju tarifnih modela sa zajamčenom strukturom (zajamčena struktura može biti npr. 50 ili 100% električne energije iz obnovljivih izvora energije) može dokazivati isključivo s ukinutim jamstavima podrijetla električne energije u Registru jamstava podrijetla. Izuzetak je dokazivanje podrijetla električne energije u 2015. godini, u kojoj se mogu koristiti i dobrovoljni certifikati o proizvodnji električne energije (primjer dobrovoljnih certifikata su TüvSüd certifikati) ukoliko su izdani za električnu energiju proizvedenu u Republici Hrvatskoj tijekom 2015. godine. Slijedom navedenog HROTE predlaže izmjenu potrebnih dokaza o ispunjenju kriterija zelene javne nabave za električnu energiju sa stranica 32. i 33. „PRIJEDLOGA NACIONALNOG AKCIJSKOG PLANA ZA ZELENU JAVNU NABAVU ZA RAZDOBLJE OD 2015. – 2017. GODINE S POGLEDOM DO 2020. GODINE“, na način da traženi dokazi (na svim mjestima je potrebno izmjeniti): „TüvSüd certifikat ili: Tehnička dokumentacija dobavljača s dokazom podrijetla - sve države članice obavezne su po Direktivi 2001/77/EC dostaviti dokaze podrijetla“ Ili „Tehnička dokumentacija dobavljača s dokazom podrijetla - sve države članice obavezne su po Direktivi 2001/77/EC dostaviti dokaze podrijetla“ zamijeni s: „Potvrda o ukinutim jamstvima podrijetla električne energije ili Potvrda o ukinutim dobrovoljnim certifikatima o proizvodnji električne energije (samo za 2015. godinu)“ Nadalje, u tekstu je potrebno pozivati se na Direktivu 2009/28/EC koja je zamijenila Direktivu 2001/77/EC. Nadalje napominjemo da je Pravilima o korištenju Regista jamstava podrijetla omogućeno da korisnici registra sami ispisuju potvrde o ukidanju jamstava podrijetla električne energije ili mogu zatražiti dostavu potvrde od strane HROTE. Smatramo da bi bilo korisno da se za traženi dokaz prihvaćaju samo potvrde koje je HROTE ovjerio i dostavio korisnicima Registra. Prihvaćen Komentar prihvaćen.