Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog akcijskog plana jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje od 2019. do 2023. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ZAJEDNICA UDRUGA HRVATSKIH POVRĆARA AKCIJSKI PLAN JAČANJA TRŽIŠNOG KAPACITETA SEKTORA VOĆA I POVRĆA ZA RAZDOBLJE OD 2019. DO 2023. GODINE Zajednica udruga hrvatskih povrćara ne prihvaća ovaj Akcijski plan iz slijedećih razloga: 1) Akcijski plan izrađen je na temelju nekog dokumenta, kojeg? 2) Predstavnici Zajednice nisu sudjelovali u izradi istih, zašto? 3) Podatci iz tablica, koji su dobiveni od Državnog zavoda za statistiku i putem Jedinstvenog zahtjeva za potporu APPRRR-a, ne odgovaraju stvarnom stanju. Tražimo očitovanje nadležnih institucija i o svemu ćemo obavijestiti i ministricu Vučković. Nije prihvaćen Akcijski plan je izrađen na temelju stručnog dokumenta "Analiza proizvodnje voća i povrća na području Republike Hrvatske" a izradila ga je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) je javna ustanova osnovana temeljem Zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu u kojem je propisan djelokrug rada Agencije. U okviru Agencije prema podacima od 01. siječnja 2019. godine djeluje 40 doktora znanosti, 11 magistara znanosti i 154 djelatnika visoke stručne spreme. Kao korisnik državnog proračunu Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu obvezna je postupati prema načelu dobrog gospodarstvenika, prema najvišim standardima struke u okviru propisanog djelokruga rada. Nastavno, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu u gotovo svim ustrojstvenim jedinicama ima međunarodne certifikate kvalitete kroz koje je uspostavljen sustav mjerenja vlastite uspješnosti prema najvišim međunarodnim standardima. Primjena međunarodnih standarda podrazumijeva korištenje najsuvremenije metodologije u svim aktivnostima koje provodi, pri čemu je stručna, društvena i moralna odgovornost pravilo postupanja kod planiranja i provedbe investicija sa financijskim učinkom. Analiza detaljno prikazuje postojeće stanja voćarske i povrćarske proizvodnje u RH te postojeće rashladne kapacitete za voće i povrće. Za izradu analize proizvodnje voća i povrća na području Republike Hrvatske korišteni su podaci Ministarstva poljoprivrede. Analiza detaljno prikazuje postojeće stanja voćarske i povrćarske proizvodnje u RH te postojeće rashladne kapacitete za voće i povrće.U tu svrhu korištene su tri vrste podataka, Upisnik voćnjaka, zbirna izvješća na temelju jedinstvenih zahtjeva za izravnu potporu za 2016., 2017. i 2018. godinu ( Jedinstveni zahtjev) te popis rashladnih kapaciteta. Izvor podataka za Upisnik voćnjaka te Jedinstvenih zahtjeva je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) pri čemu se podaci o Jedinstvenom zahtjevu mogu pronaći na mrežnoj stranici www.apprrr.hr. Popis rashladnih kapaciteta Ministarstvo poljoprivrede prikupilo je anketnim upitnikom, a podatke je obradila Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Za analizu proizvodnje voćnih sadnica, korištena je baza podataka Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Podaci o vanjsko trgovinskoj razmjeni voća i povrća preuzeti su od Hrvatske gospodarske komore. Za analizu strukture gospodarstava kao i veličine proizvodnje na razini Republike Hrvatske korišteni su podaci Državnog zavoda za statistiku (https://www.dzs.hr/). Za analizu povrćarske proizvodnje korišteni su podaci iz Jedinstvenog zahtjeva u 2018. godini. Potrebe za rashladnim prostorom procijenjene su na temelju podataka o kulturama koje se mogu čuvati. Prinosi povrćarskih kultura procijenjeni su temeljem podataka o prosječnim urodima po hektaru. Za procjenu potreba rashladnih kapaciteta za povrće izuzet je dio povrćarske proizvodnje za koji je procijenjeno da se neće skladištiti već će ići u direktnu preradu.
2 Općina Lovas AKCIJSKI PLAN JAČANJA TRŽIŠNOG KAPACITETA SEKTORA VOĆA I POVRĆA ZA RAZDOBLJE OD 2019. DO 2023. GODINE Predlažemo slijedeće: 1. Vezano za točku 4.1. Jačanje skladišnih kapaciteta - Akcijskim planom predviđena je izgradnja 7 skladišno distribucijskih centara kapaciteta 5 tisuća tona. Prema metodologiji niti jedan centar nije predviđen na području VSŽ, koja je izrazito poljoprivredno područje. Pored toga, predviđeno je 13 skladišnih centara kapaciteta 3 tone, od kojih su dva na području Vukovarsko-srijemske županije, prema metodologiji. S obzirom na izostavljene površine zasađene voćem i povrćem, kao i površine manje od 1 ha, predviđen pojedinačni kapacitet od 3 tisuće tona je premali te postoji potreba za kapacitetima minimalno 5 tisuća tona, kao i izostavljenom infrastrukturom za kompletnu pripremu proizvoda za tržište (sortiranje, pakiranje i distribucija). 2. Vezano za točku 5. Provedba plana - Mjerom 1 predviđena je izrada tipske projektne dokumentacije, dok je izostavljena mogućnost prihvaćanja dokumentacije koja je već izrađena za navedene kapacitete što bi trebalo omogućiti. Nije prihvaćen Projekcija izgradnje skladišno-rashladnih kapaciteta je regionalnog karaktera pri čemu se u stručnim analizama postupalo prema načelu dobrog gospodarstvenika, zadovoljenju kapaciteta na regionalnoj razini te mogućnosti skladištenja i migracija roba iz županija gdje postoji manjak kapaciteta u županije iz okruženja, gdje postoje slobodni skladišni kapaciteti. Prijedlog izgradnje RDC išao je u pravcu stvaranje bolje pregovaračke pozicije na tržištu kako bi se izbjeglo da proizvođači jedni drugima ne narušavaju pregovaračku poziciju. Pretpostavka za izgradnju skladišno-rashladnih kapaciteta je udruživanje i povezivanje proizvođača i rashladnih kapaciteta u Hrvatskoj što bi u znatnoj mjeri optimiziralo troškove i potencijale. S obzirom da je to tipska projektna dokumentacija izrađena u takvoj formi koja će omogućiti maksimalno povlačenje sredstava iz EU fondova s posebnim naglaskom na energetsku učinkovitost ne postoji mogućnost prihvaćanja različitih formi dokumentacije.
3 Vukovarsko-srijemska županija AKCIJSKI PLAN JAČANJA TRŽIŠNOG KAPACITETA SEKTORA VOĆA I POVRĆA ZA RAZDOBLJE OD 2019. DO 2023. GODINE Vukovarsko-srijemska županija daje sljedeće komentare: 1. Predloženi kapaciteti nedostatni su za postojeću proizvodnju jabuka u VSŽ, te tražimo povećanje skladišnih kapaciteta na 1 skladišno distribucijski centar kapaciteta 5.000 t i jedan skladišni centar kapaciteta 3.000 t. Skladišno distribucijski centar neophodan je proizvođačima voća, koji su već članovi priznate proizvođačke organizacije, s obzirom na potrebnu infrastrukturu za kompletnu pripremu proizvoda za tržište (sortiranje, pakiranje, distribuciju, i sl.) 2. Traži se mogućnost prihvaćanja već postojeće projektne dokumentacije i dozvola, te njihovo vrednovanje u smislu prihvatljivosti izvedbe po već predloženom akcijskom planu. Nije prihvaćen Projekcija izgradnje skladišno-rashladnih kapaciteta je regionalnog karaktera pri čemu se u stručnim analizama postupalo prema načelu dobrog gospodarstvenika, zadovoljenju kapaciteta na regionalnoj razini te mogućnosti skladištenja i migracija roba iz županija gdje postoji manjak kapaciteta u županije iz okruženja, gdje postoje slobodni skladišni kapaciteti. Pretpostavka za izgradnju skladišno-rashladnih kapaciteta je udruživanje i povezivanje proizvođača i rashladnih kapaciteta u Hrvatskoj što bi u znatnoj mjeri optimiziralo troškove i potencijale. S obzirom da je to tipska projektna dokumentacija izrađena u takvoj formi koja će omogućiti maksimalno povlačenje sredstava iz EU fondova s posebnim naglaskom na energetsku učinkovitost ne postoji mogućnost prihvaćanja različitih formi dokumentacije.
4 Grad Zagreb- Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo AKCIJSKI PLAN JAČANJA TRŽIŠNOG KAPACITETA SEKTORA VOĆA I POVRĆA ZA RAZDOBLJE OD 2019. DO 2023. GODINE Prema podacima iz analize proizvodnje, raspoloživih kapaciteta za čuvanje te procjenu nedostatka skladišnog prostora ispada da Grad Zagreb nema proizvodnje što prema našim podacima nije točno. Smatramo da su podaci na krivi način analizirani zbog toga što posjedujemo podatke iz svoje baze te moramo napomenuti da Grad Zagreb ima proizvođače koji imaju registrirana gospodarstva na području Grada Zagreba, a poljoprivredne površine se nalaze u Zagrebačkoj županiji te vrše prodaju u 99% -tnom iznosu na području Grada Zagreba i čini se da ti OPG-i nisu uvršteni u analizu u podatke Grada Zagreba, što je svakako nelogično i u tom dijelu smo zakinuti. Isto tako smatramo da nije dovoljno samo proanalizirati jabuke i/ili mandarine kao voće, nego je trebalo uzeti u obzir kompletnu proizvodnju voća (koja se može skladištiti) jer će skladišni kapaciteti prema Akcijskom planu biti za voćne sorte koje se mogu skladištiti, a ne samo za jabuke i mandarine. Grad Zagreb ima 157 gospodarstava sa 155 ha površine koji se bave uzgojem voća, te imaju sjedište i proizvodnju na području Grada Zagreba, a 160 gospodarstava sa 411 ha površine koji imaju sjedište na području Grada Zagreba i proizvodnju na području Zagrebačke županije. Sveukupno to iznosi 302 gospodarstva ( 15 ih ima površine u obje županije) sa 567 ha trajnih nasada. Grad Zagreb ima 28 gospodarstava i 49,10 ha ( sve vrste voća) čija je površina veća od 1 ha koji imaju sjedište i proizvodnju na području Grada Zagreba, a 64 gospodarstva i 230 ha čija je površina veća od 1 ha koji imaju sjedište na području Grada Zagreba i proizvodnju na području Zagrebačke županije. Sveukupno to iznosi 91 gospodarstvo ( 1 površine u obje županije) sa 279 ha trajnih nasada. Što se tiče proizvodnje jabuka prema našim podacima u gradu Zagrebu je reigistrirano 38 gospodarstva sa 18,87 ha jabuka te imaju sjedište i proizvodnju na području Grada Zagreba, a 44 gospodarstva i 167 ha jabuka koji imaju sjedište na području Grada Zagreba i proizvodnju na području Zagrebačke županije. Sveukupno to iznosi 82 gospodarstva i 185,87 ha jabuka. Grad Zagreb ima 29 gospodarstava sa 117,04 ha jabuka čiji su voćnjaci iznad 1 ha, a imaju sjedište na području Grada Zagreba, te proizvodnju na području grada Zagreba i Zagrebačke županije. Isto tako prema podacima s kojima mi raspolažemo na području grada Zagreba ne postoje skladišni kapaciteti koje mogu koristiti mali proizvođači, jer imamo skladišne kapacitete koji su u vlasništvu velikih tvrtki koje to koriste striktno za svoje potrebe, dok naši mali poljoprivredni proizvođači od tih skladišnih kapaciteta nemaju koristi, jer nisu u javnoj namjeni, a nužno bi ih bilo izgraditi za male poljoprivredne proizvođače. Mišljenja smo da je u ovom Akcijskom planu napravljen propust što nisu za područje grada Zagreba predviđeni skladišni kapaciteti i hladnjače, a opće je poznato da je Grad Zagreb zapravo najveće tržište za voće i povrće, te da svoje proizvode u Zagrebu prodaju poljoprivredni proizvođači sa područja okolnih županija (Krapinsko-zagorska, Zagrebačka, Karlovačka, Sisačko-moslavačka, Varaždinska). Smatramo zajedno sa našim proizvođačima da bi u gradu Zagrebu trebao biti centralni skladišno distribucijski centar sa ULO hladnjačama, prvenstveno zbog svoje pozicije, ali i tržišta. Pri izradi ovog Akcijskog plana trebalo bi razmišljati i o distribuciji voća i povrća nakon što se skladišni kapaciteti izgrade, na području županije gdje će se izgraditi možda će se plasirati 20% toga, a ostatak će se morati odvoziti na drugo tržište, a što će biti jako teško bez Grada Zagreba, te je ujedno i to razlog zašto bi i za područje grada Zagreba trebalo predvidjeti skladišne kapacitete, jer bi uz svoje proizvođače trebao služiti i za viškove proizvoda sa ostalih skladišno distribucijskih centara koji bi se plasirali na području Grada Zagreba. Nije prihvaćen Za izradu analize proizvodnje voća i povrća na području Republike Hrvatske korišteni su podaci Ministarstva poljoprivrede. U tu svrhu korištene su tri vrste podataka, Upisnik voćnjaka, zbirna izvješća na temelju jedinstvenih zahtjeva za izravnu potporu za 2016., 2017. i 2018. godinu ( Jedinstveni zahtjev) te popis rashladnih kapaciteta. Izvor podataka za Upisnik voćnjaka te Jedinstvenih zahtjeva je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) pri čemu se podaci o Jedinstvenom zahtjevu mogu pronaći na mrežnoj stranici www.apprrr.hr. Popis rashladnih kapaciteta Ministarstvo poljoprivrede prikupilo je anketnim upitnikom, a podatke je obradila Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Za analizu proizvodnje voćnih sadnica, korištena je baza podataka Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Podaci o vanjsko trgovinskoj razmjeni voća i povrća preuzeti su od Hrvatske gospodarske komore. Za analizu strukture gospodarstava kao i veličine proizvodnje na razini Republike Hrvatske korišteni su podaci Državnog zavoda za statistiku (https://www.dzs.hr/). Korištenjem nabrojenih baza podataka kao i analize proizvodnje došli smo do zaključaka da ne postoji potreba izgradnje skladišno rashladnih kapaciteta u Gradu Zagrebu.
5 Karol Jurišić AKCIJSKI PLAN JAČANJA TRŽIŠNOG KAPACITETA SEKTORA VOĆA I POVRĆA ZA RAZDOBLJE OD 2019. DO 2023. GODINE Ja član Hrvatskih suverenista dodajem stavku 5.1.6 u sklopu akcijskog plana jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje od 2019. do 2023. godine da se treba pojačati ekološka proizvodnja sektora voća i povrća bez GMO - a, pesticida i ostalih otrova Član Hrvatskih suverenista Karol Jurišić Nije prihvaćen Akcijski plan ne odbacuje mogućnost ekološke proizvodnje. Budući korisnici skladišno rashladnih kapaciteta imaju mogućnost izbora u odabiru načina proizvodnje odnosno mogu odabrati i ekološku proizvodnju.
6 Bojan Jurić 2. SEKTOR VOĆA I POVRĆA, 2.2. PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE Radi smanjenja uvoza u RH prvo i osnovo bi trebalo omogučiti blokiranim opg-a da kroz mogučnost svoje proizvodnje proširi površine pod uzgojem te da dugovanja prema državi plaćaju ne mjesečno nego godišnje.Kako zbog same politike prema blokiranima ljudi nisu u mogučnosti ulagati u proširenje isih.Kako bi povlačenje novaca za projekte bilo puno više kada bi se moglo pružiti mogučnost prijave projekata i tim istim blokiranim opg-ma. Nije prihvaćen Ovaj Akcijski plan ne uređuje pitanja financijskih obaveza i rješavanja istih već to uređuju drugi pravni propisi.
7 ZAJEDNICA UDRUGA HRVATSKIH POVRĆARA 2. SEKTOR VOĆA I POVRĆA, 2.3. ANALIZA SKLADIŠNIH KAPACITETA Točka 2.3., Tablica 1. „Isto tako, ako su organizacijski i funkcionalno vezane uz trgovinu, a ne voćarsku i povrćarsku proizvodnju na poljoprivrednim gospodarstvima, tada hladnjače postaju servis u službi distribucije i trgovine, a ne željenog infrastrukturnog poticanja proizvodnje“ – slučaj Zagrebačke županije koja ima izrazito velike ukupne skladišne kapacitete u voćarstvu ali oni ne spadaju u javnu infrastrukturu nego su u značajnom dijelu u službi distribucije i trgovine Točka 2.3., Tablica 1. nije obuhvatila analizu starosti i tehnološke opremljenosti skladišnih kapaciteta za koje amortizacijska stopa iznosi 25%, odnosno objekti stariji od 5 godina nisu tržišno konkurentni, a upravo je takav slučaj u Zagrebačkoj županiji u kojoj je samo Distributivni centar za voće i povrće kapaciteta 3.000 tona u kategoriji mlađih od 5 godina Metodologija – zbog specifičnosti povrtlarske proizvodnje utvrđivanje proizvodnje povrća temeljem Jedinstvenog zahtjeva za plaćanja i prosječnog prinosa pojedinih kultura ne smatramo relevantnim izvorom podataka za procjenu proizvodnje. Smatramo da u izradu konačnog prijedloga ovog dokumenta treba uključiti organizacije proizvođača povrća (udruge, saveze). Nije prihvaćen Za analizu povrćarske proizvodnje korišteni su podaci iz Jedinstvenog zahtjeva u 2018. godini. Potrebe za rashladnim prostorom procijenjene su na temelju podataka o kulturama koje se mogu čuvati duže vrijeme. Prinosi povrćarskih kultura procijenjeni su temeljem podataka o prosječnim urodima po hektaru. Za procjenu potreba rashladnih kapaciteta za povrće izuzet je dio povrćarske proizvodnje za koji je procijenjeno da se neće skladištiti već će ići u direktnu preradu.
8 Grad Zagreb- Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo 2. SEKTOR VOĆA I POVRĆA, 2.3. ANALIZA SKLADIŠNIH KAPACITETA Prema podacima iz analize proizvodnje, raspoloživih kapaciteta za čuvanje te procjenu nedostatka skladišnog prostora ispada da Grad Zagreb nema proizvodnje što prema našim podacima nije točno. Smatramo da su podaci na krivi način analizirani zbog toga što posjedujemo podatke iz svoje baze te moramo napomenuti da Grad Zagreb ima proizvođače koji imaju registrirana gospodarstva na području Grada Zagreba, a poljoprivredne površine se nalaze u Zagrebačkoj županiji te vrše prodaju u 99% -tnom iznosu na području Grada Zagreba i čini se da ti OPG-i nisu uvršteni u analizu u podatke Grada Zagreba, što je svakako nelogično i u tom dijelu smo zakinuti. Isto tako smatramo da nije dovoljno samo proanalizirati jabuke i/ili mandarine kao voće, nego je trebalo uzeti u obzir kompletnu proizvodnju voća (koja se može skladištiti) jer će skladišni kapaciteti prema Akcijskom planu biti za voćne sorte koje se mogu skladištiti, a ne samo za jabuke i mandarine. Grad Zagreb ima 157 gospodarstava sa 155 ha površine koji se bave uzgojem voća, te imaju sjedište i proizvodnju na području Grada Zagreba, a 160 gospodarstava sa 411 ha površine koji imaju sjedište na području Grada Zagreba i proizvodnju na području Zagrebačke županije. Sveukupno to iznosi 302 gospodarstva ( 15 ih ima površine u obje županije) sa 567 ha trajnih nasada. Grad Zagreb ima 28 gospodarstava i 49,10 ha ( sve vrste voća) čija je površina veća od 1 ha koji imaju sjedište i proizvodnju na području Grada Zagreba, a 64 gospodarstva i 230 ha čija je površina veća od 1 ha koji imaju sjedište na području Grada Zagreba i proizvodnju na području Zagrebačke županije. Sveukupno to iznosi 91 gospodarstvo ( 1 površine u obje županije) sa 279 ha trajnih nasada. Što se tiče proizvodnje jabuka prema našim podacima u gradu Zagrebu je reigistrirano 38 gospodarstva sa 18,87 ha jabuka te imaju sjedište i proizvodnju na području Grada Zagreba, a 44 gospodarstva i 167 ha jabuka koji imaju sjedište na području Grada Zagreba i proizvodnju na području Zagrebačke županije. Sveukupno to iznosi 82 gospodarstva i 185,87 ha jabuka. Grad Zagreb ima 29 gospodarstava sa 117,04 ha jabuka čiji su voćnjaci iznad 1 ha, a imaju sjedište na području Grada Zagreba, te proizvodnju na području grada Zagreba i Zagrebačke županije. Isto tako prema podacima s kojima mi raspolažemo na području grada Zagreba ne postoje skladišni kapaciteti koje mogu koristiti mali proizvođači, jer imamo skladišne kapacitete koji su u vlasništvu velikih tvrtki koje to koriste striktno za svoje potrebe, dok naši mali poljoprivredni proizvođači od tih skladišnih kapaciteta nemaju koristi, jer nisu u javnoj namjeni, a nužno bi ih bilo izgraditi za male poljoprivredne proizvođače. Nije prihvaćen Za izradu analize proizvodnje voća i povrća na području Republike Hrvatske korišteni su podaci Ministarstva poljoprivrede. U tu svrhu korištene su tri vrste podataka, Upisnik voćnjaka, zbirna izvješća na temelju jedinstvenih zahtjeva za izravnu potporu za 2016., 2017. i 2018. godinu ( Jedinstveni zahtjev) te popis rashladnih kapaciteta. Izvor podataka za Upisnik voćnjaka te Jedinstvenih zahtjeva je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) pri čemu se podaci o Jedinstvenom zahtjevu mogu pronaći na mrežnoj stranici www.apprrr.hr. Popis rashladnih kapaciteta Ministarstvo poljoprivrede prikupilo je anketnim upitnikom, a podatke je obradila Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Za analizu proizvodnje voćnih sadnica, korištena je baza podataka Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Podaci o vanjsko trgovinskoj razmjeni voća i povrća preuzeti su od Hrvatske gospodarske komore. Za analizu strukture gospodarstava kao i veličine proizvodnje na razini Republike Hrvatske korišteni su podaci Državnog zavoda za statistiku (https://www.dzs.hr/). Korištenjem nabrojenih baza podataka kao i analize proizvodnje došli smo do zaključaka da ne postoji potreba izgradnje skladišno rashladnih kapaciteta u Gradu Zagrebu.
9 Silvije Filipović 2. SEKTOR VOĆA I POVRĆA, 2.3. ANALIZA SKLADIŠNIH KAPACITETA Procjena utržive proizvodnje izrađena od strane HAPIH nije utemeljena na nikakvim tržišnim pokazateljima, jer isključuje površine ispod 1 ha, a takvih je samo za mandarinu preko 70% (podaci DZS). To dovodi do pogrešnog zaključka da su potrebni skladišni (nedostajući) kapaciteti za voće i povrće za dubrovačko-neretvansku županiju samo reda veličine 4-5000 tona, iako su ti potrebni kapaciteti puno veći i Akcijski plan je pisan na temelju krivih pretpostavki. HAPIH navodi podatak za samo 4 PO (za voće i povrće) pri čemu navodi njihovu utrživu proizvodnju na nešto preko 9 mil HRK, što je u koliziji sa samom regulativom za osnivanje PO, pri čemu svaka PO mora imati utrživu proizvodnju od barem 3 mil HRK itd...dakle ovaj materijal je manjkav, loš, neupotrebljiv. Ako bi tablica iz ovog Akcijskog plana doista bila istinita, onda je taj Akcijski plan - jednom riječju - obično smeće. U metologiju procjene bi trebalo, ako se već nešto isključuje isključivati parcele ispod 500 m2, jer se one trenutno niti ne upisuju u ARKOD; a sve što je upisano u ARKOD; PA I NASADE STARIJE OD 20 GODINA; KOJI I DALJE DAJU ROD VEĆI OD 35 TONA; IAKO TO HAPIH NE UZIMA U OBZIR - uključiti u procjenu. Stariji nasadi sađeni u gušćem sklopu daju i davat će još možda cijelo desetljeće veći urod od 35 t/ha i nema razumnog razloga da se te znatne količine uroda izbacuju iz procjena. Tako bi potrebni nedostajući skladišni kapacitet za dubrovačko-neretvansku županiju umjesto 4-5 bio stvarnih 10-15 000 tona, a ne da HAPIH, favorizira samo određene županije, prilagođavajući metologiju potrebama određenih regionalnih PO/PS, pri čemu ako je potrebno, MPS može dati prednost određenim županijama kod provedbe izgradnje državnih skladišta i hladnjača, ali ne na način da se "štima" metologija, umjesto da se ako već ima potrebe da se nekome preko reda pomogne (Slavoniji), uzimaju demografski i drugi kriteriji kod prioriteta za gradnju hladnjača i skladišta. Prosječan prirod mandarine ponderiran na 35 t/h, nije navedeno iz kojeg je izvora korišten, valjana metologija može biti samo ona koja se koristi i kod isplata za izravna plaćanja i kod svih kontrola, a ne odoka, prosječno, iz strane literature, kao što se ovdje čini da je slučaj. Danas smo zbog modernije mehanizacije, suvremenih agrotehničkih mjera, navodnjavanja i niza drugih razloga svjedoci povećanja uroda po hektaru, kao i dolaska na rod novijih voćnjaka te zbog obnove nasada koji su sađeni suvremenijom metologijom i sortimenta, taj prosječni prirod raste. Još 1959. godine prosječan prirod mandarine po hektaru u Neretvi se kretao od 48,8 tona/ha do 50,6 tona/ha te nije razumljivo, zbog čega HAPIH koristi podatak da je prirod mandarine samo 35 t/ha. Ako se već koriste podaci iz literature, treba znati da : a) 1970. prirodi mandarine su na pojedinim tablama dostizali u razdoblju starosti voćnjaka od 10-14. god. od 40 do 60 tona po 1 ha, a pojedina stabla su davala od 42,2 – 96,8 kg, u prosjeku 60-68 kg po stablu u sklopu od 1000 stabala /po ha, dakle i više od toga. b) Izgradnjom sustava navodnjavanja 1966. od Modrog oka kod Desana do poldera „Luke“ i tvornice u Opuzenu uspješno je podignuta rodnost i kvaliteta plodova mandarine od 20 t. na 40-60 t., dakle za 2-3 puta. Isto tako i u kompleksu Opuzen-Ušće (Glog-Modrič) i naknadno Vidrice, 1972-1976. gdje su za gotovo sve površine sagrađeni i dan-danas su u funkciji suvremeni natapni sustavi i tako podignuta radnost i prirod, a u ovoj godini, izdane su građevinske i lokacijske dozvole za tri cjelovita nova vodonatapna sustava koja su već u izgradnji, čime će se još više podignuti rodnost mandarina. c) realna procjena priroda za sadašnje površine upisane u ARKOD i sa navedenim sortimentima bi se kretala za 2019. godinu oko minimalno prosječno 48.5 tona / ha za mandarinu. Smisao gradnje hladnjača, nije da se njihova gradnja bazira samo na statističkim podacima, u koje se uključuje i podatke kad zbog klimatskih poremećaja, štetnika ili drugih razloga dođe do izostanka uroda ili smanjenog uroda, nego onda kad su ti pokazatelji povoljni, da se sva mandarina obere, uskladišti i plasira, dakle DA HLADNJAČA MOŽE PRIMITI SVO PROIZVEDENO VOĆE I POVRĆE U KLIMATSKI POVOLJNOJ GODINI, pa iz statistika treba izbaciti godine s klimatskim poremećajima i koristiti samo prirodne pokazatelje uroda i priroda, koji su rastući, zahvaljujući promjeni proreda, sortimenta i modernih tehnologija, u prvom redu navodnjavanja. Javna infrastruktura za skladištenje, nužno ne mora imati samo komercijajna obilježja (da ih se gradi po istom poslovnom planu kao za komercijalne projekte), štoviše treba imati i socijalni i širi društveni smisao, od golog komercijalnog kojim se rukovodi privatni sektor kod izgradnje sličnih ili istih skladišno-distribucijskih centara, inače ovaj program i akcijski plan ne bi niti postojali, niti bili potrebni. Iako će dobar dio parcela koje su sada upisane u ARKOD, biti ispisane iz ARKOD-a nakon 31.12.2019 sukladno (ukoliko se bude poštivalo slovo zakona) trenutnom na snazi Pravilniku o evidenciji PP zemljišta (famozni članak 8). PROIZVODNJA S TIH PARCELA NEĆE NESTATI NITI PRESTATI, osobito zato što će u 2020. krenuti i Popis Poljoprivrede (Zakon o tome već je na snazi), pa i to treba uzeti u obzir. Nije prihvaćen Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu je javna ustanova osnovana temeljem Zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu u kojem je propisan djelokrug rada Agencije. U okviru Agencije prema podacima od 01. siječnja 2019. godine djeluje 40 doktora znanosti, 11 magistara znanosti i 154 djelatnika visoke stručne spreme. Kao korisnik državnog proračunu Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu obvezna je postupati prema načelu dobrog gospodarstvenika, prema najvišim standardima struke u okviru propisanog djelokruga rada. Nastavno, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu u gotovo svim ustrojstvenim jedinicama ima međunarodne certifikate kvalitete kroz koje je uspostavljen sustav mjerenja vlastite uspješnosti prema najvišim međunarodnim standardima. Primjena međunarodnih standarda podrazumijeva korištenje najsuvremenije metodologije u svim aktivnostima koje provodi, pri čemu je stručna, društvena i moralna odgovornost pravilo postupanja kod planiranja i provedbe investicija sa financijskim učinkom. HAPIH je prilikom analitike potreba za izgradnjom skladišno-rashladnog prostora na području Republike Hrvatske izradio i opisao metodologiju koju je koristio i koja je dio Akcijskog plana. Primijenjena metodologija kojom su isključene površine manje od 1 ha a za koje su, prema analizi, vezani nasadi stariji od 20 godina, odnosi se na jabuku koja čini gotovo 40% od ukupne proizvodnje voća u RH. Stoga se projekcija nedostatnog skladišno-rashladnog kapaciteta za voće u uvjetima kontrolirane atmosfere (ULO) bazirala na realnoj proizvodnji jabuka i na postojećim ULO rashladnim kapacitetima namijenjenim za čuvanje voća. Pri tome se vodilo računa da se koriste podaci iz različitih referentnih baza podataka. Izostanak ovakvog metodološkog okvira, imao bi za rezultat podatke koji ne odgovaraju stvarnom stanju ( npr. iz odnosa ukupne proizvodnje jabuka i ukupnih hektara pod jabukom dobivamo prosječni prinos od cca 16 tona/hektaru što nije realno). Primjena predložene metodologije u komentaru gosp. Filipovića rezultirala bi, na primjeru jabuke, sljedećim ishodom. U Upisniku voćnjaka APPRRR-a u Hrvatskoj pod jabukama se nalazi 5210 ha te uz planirani urod od 50 tona po hektaru (ciljani urod prema suvremenim tehnološkim smjernicama) značilo bi da u Hrvatskoj proizvodimo 260 tisuća tona jabuka. U Hrvatskoj trenutno raspolažemo s 57 tisuća tona ULO skladišnih kapaciteta za jabuku što bi impliciralo na potrebu izgradnje još 200 tisuća tona skladišno-rashaladnih kapaciteta. Iz statističkih podataka unazad 10 godina evidentna je prosječna godišnja proizvodnja jabuka od 77 tisuća tona za razliku od 260 tisuća tona koje proizlaze iz primjene metodologije predložene od strane gosp. Filipovića. Postavlja se pitanje gdje je nestala razlika od cca. 200 tisuća tona jabuka a da to statistika nije zabilježila. Očito predložena metodologija od strane gosp. Filipovića ne daje realnu sliku stanja te većina izgrađenih kapaciteta ne bi bila u funkciji. Metodologija HAPIH-a procjenjuje tržnu proizvodnju jabuka na 106 tisuća tona te uz raspoložive kapacitete od 57 tisuća tona planira se izgradnja kapaciteta za 44 tisuće tona što bi ukupno podiglo kapacitete blizu procijenjene proizvodnje od 106 tisuća tona. Primijenjena metodologija daje realnije osnove za prikaz proizvodnje jabuka te je uz procijenjeni urod od 30 t/ha dobivena projekcija potrebe za izgradnjom ULO rashladnih kapaciteta za skladištenje voća. Što se tiče metodologije u komentaru gosp. Filipovića za mandarinu po istoj u Upisniku mandrina pri APPRRR-u, u Hrvatskoj ima 1800 hektara mandarina te uz primjenu predloženog uroda iz komentara od 50 tona po hektaru, proizvodnja mandarina iznosila bi 90 tisuća tona. Godišnja proizvodnja mandarina, promatrana u rasponu od 10 godina bilježi fluktuaciju u proizvodnji i kreće se u rasponu od 19 do 64 tisuće tona. Sukladno navedenom, proizlazi da je više od 50% proizvedene mandarine prošlo kroz tržište a da nije nigdje zabilježeno. U metodici HAPIH-a projekcija nedostatnog skladišno-rashladnog kapaciteta bez ULO režima, bazirana je na proizvodnji mandarina i povrća koje se duže čuva. Pri tome se kod mandarine, zbog specifičnosti proizvodnje i malih nasada, uzela u obzir prosječna godišnja proizvodnja. Dosadašnji skladišni kapaciteti u dolini Neretve iznose 10 tisuća tona te je procjena HAPIH-a da izgradnja kapaciteta od 5 tisuća tona može zadovoljiti potrebe čuvanja mandarina. Ako se do sada funkcioniralo samo s 10 tisuća tona rashladnih kapaciteta proizlazi da je povećanje na 15 tisuća tona velik iskorak s obzirom da se radi o polivalentnim prostorima koji nemaju samo za cilj čuvanja mandarina, jer je period čuvanja iste u hladnjačama relativno kratak, već i ostalog voća, povrća ili grožđa. Nesukladnost koja proizlazi iz analize ukupne proizvodnje mandarine i projekcije skladišnog kapaciteta odnosi se na dug period berbe mandarina ovisno o sortimentu kao i njezin relativno brzi obrtaj kroz skladište odnosno prodaju. U komentaru gosp. Filipovića da javna infrastruktura ne mora nužno imati komercijalna obilježja stav je HAPIH-a da hladnjače moraju imati u osnovi tržišnu kategoriju jer u protivnom postavlja se pitanje samodrživosti sustava. Također je stav HAPIH-a udruživanje i povezivanje proizvođača i rashladnih kapaciteta u Hrvatskoj što bi u znatnoj mjeri optimiziralo troškove i potencijale. Npr. U slučaju potrebe, postoji mogućnost skladištenja mandarine u slobodnom skladišno-rashladnom prostoru neke druge županije. U komentaru da je stručna procjena HAPIH-a bila diskriminirajuća u gradnji kapaciteta isti možemo negirati činjenicom da se planirani RDC-ovi grade u Dubrovačko-neretvanskoj, Zadarskoj, Istarskoj, Zagrebačkoj, Međimurskoj, Virovitičko-podravskoj i Osječko–baranjskoj županiji. Primjenjeni kriterij od strane HAPIH-a baziran je na proizvodnji, tržištu te prostornoj pokrivenosti. Što se tiče proizvođačkih organizacija, svatko može osnovati proizvođačku organizaciju ukoliko zadovoljava kriterije osnivanja (cenzus) a koji se prvenstveno odnosi na broj proizvođača i vrijednost utržive proizvodnje. Ovakva analiza projekcije proizvodnje voća i povrća u Hrvatskoj i potrebe za izgradnjom rashladnih kapaciteta od strane HAPIH-a, dobila je svoju potporu od strane strane HVZ (krovne udruge voćara Hrvatske), HGK i HUP-a. HAPIH je analizom stanja u sektoru voćarstva i povrćarstva te postojećih rashladnih kapaciteta izradio bazu za Akcijski plan Ministarstva poljoprivrede a čija namjera nije samo izgradnja komercijalnog skladišno-rashladnog prostora već ima širi društveni interes kroz povezivanje proizvođača, zajednički nastup na tržištu sa domaćim proizvodom označenim i prepoznatim kod potrošača te umrežavanjem svih izgrađenih skladišno-rashladnih kapaciteta u jedinstveni sustav.
10 MIROSLAV KOLIĆ AKCIJSKI PLAN JAČANJA TRŽIŠNOG KAPACITETA SEKTORA VOĆA I POVRĆA ZA RAZDOBLJE OD 2019. DO 2023. GODINE, 3. CILJ AKCIJSKOG PLANA Obračam Vam se kao član proizvođačke organizacije i veliki proizvođača jabuke sa područja Vukovarsko-srijemske županije koja je značajan proizvođač voća i povrća sa nemjerljivim potencijalom rasta, a koja posjeduje 0 kg skladišnog prostora. Smatram da je nepravedno da se takav potencijal proizvodnje ne objedini sa skladišno distributivnim centrom od 5000 t jer je za postojeću proizvodnju prijeko potreban. U posljednje vrijeme javljaju se mnogobrojni "fantomski" proizvođači koje žele hladnjaču u svom dvorištu. Hladnjača je potrebna proizvođačima, a proizvodnju je lako dokazati. Predlažem nadležnima se vode izlaznim računima fakturiranim u skladu sa Zakonima RH. Postavite centre tako da budu okupljeni oko težišta proizvodnje. Budite u komunikaciji sa proizvođačima jer je njima namjenjen ovaj projekat a na dobrobit svih građana RH kako bi počeli konzumirati domaću proizvodnju koju već godinama prepoznaju zapadno europske zemlje kao iznimno kvalitetnu. U suprotnom bojim se da će ovaj projekat biti jedan od većih debakla u povijesti RH. Moje mišljenje dijele i ostali članovi organizacije. Nije prihvaćen Projekcija izgradnje skladišno-rashladnih kapaciteta temeljen je na analizi proizvodnje i postojećih skladišnih kapaciteta. Projekcija izgradnje vodila je računa o regionalnom pristupu pri čemu se u stručnim analizama postupalo prema načelu dobrog gospodarstvenika, zadovoljenju kapaciteta na regionalnoj razini te mogućnosti skladištenja i migracija roba iz županija gdje postoji manjak kapaciteta u županije iz okruženja, gdje postoje slobodni skladišni kapaciteti. Pretpostavka za izgradnju skladišno-rashladnih kapaciteta je udruživanje i povezivanje proizvođača i rashladnih kapaciteta u Hrvatskoj što bi u znatnoj mjeri optimiziralo troškove i potencijale.
11 Maja Barbir METODOLOGIJA , Tablica 2. Projekcija potrebe izgradnje skladišnih kapaciteta u Hrvatskoj U Dubrovačko-neretvanskoj županiji idealna lokacija za skladišni prostor bila bi na području grada Ploča gdje počinje/završava prometni koridor V c, izgrađena je poduzetnička zona Vranjak (38ha) koja ima izravni spoj na A1 autocestu i ulazni terminal u luku Ploče te je najbliža prometna točka za brzu distribuciju proizvoda. Količine voća i povrća proizvedene na našem području (Neretvanska dolina) variraju s obzirom na sušnost/kišnost godine jer je npr. 2014.g. bila rekordna godina za mandarine koje su dale 80 000 tona, dok je slijedeće godine pobacila sa 30 000 tona. Od ukupnog korištenog poljop. zemljišta na području Neretve (4.502,82ha) na voće i mješane trajne nasade iznosi 49%, a oranice i plastenici 20% korištene poljop. površine. U izračun poljoprivrednog zemljišta trebaju se uključiti i manje veličine od 1ha jer zbog rascjepkanosti, nagiba terena, krša i melioracije na delti Neretve nije fizički moguće okrupnjavanje zemljišta. Ispred grada Ploča, Maja Barbir, viši stručni referent Primljeno na znanje Temeljem analize HAPIH-a na području Dubrovačko-neretvanske županije predviđena je izgradnja skladišno-distribucijskog centra od 5.000 tona. Prijedloge lokacija za izgradnju predlagati će same županije. Nesukladnost koja proizlazi iz analize ukupne proizvodnje mandarine i projekcije skladišnog kapaciteta odnosi se na dug period berbe mandarina ovisno o sortimentu kao i njezin relativno brzi obrtaj kroz skladište odnosno prodaju. Pri tome se kod mandarine, zbog specifičnosti proizvodnje i malih nasada, uzela u obzir prosječna godišnja proizvodnja. Dosadašnji skladišni kapaciteti u dolini Neretve iznose 10 tisuća tona te je procjena HAPIH-a da izgradnja kapaciteta od 5 tisuća tona može zadovoljiti potrebe čuvanja i distribucije mandarina. S obzirom da se radi o polivalentnim prostorima koji nemaju samo za cilj čuvanja mandarina, jer je period čuvanja iste u hladnjačama relativno kratak, već i ostalog voća, povrća ili grožđa.
12 MIROSLAV KOLIĆ METODOLOGIJA , Tablica 2. Projekcija potrebe izgradnje skladišnih kapaciteta u Hrvatskoj Obračam Vam se kao član proizvođačke organizacije i veliki proizvošač jabuke sa područja Vukovarsko-srijemske županije koja je značajan proizvođač voća i povrća sa nemjerljivim potencijalom rasta a koja posjeduje 0 kg skladišnog prostora. Smatram da je nepravedno da se takav potencijal proizvodnje ne objedini sa skladišno distributivnim centrom od 5000 t jer je za postojeću proizvodnju prijeko potreban. U posljednje vrijeme javljaju se mnogobrojni "fantomski" proizvođači koje žele hladnjaču u svom dvorištu. Hladnjača je potrebna proizvođačima, a proizvodnju je lako dokazati. Predlažem nadležnima se vode izlaznim računima fakturiranim u skladu sa Zakonima RH. Postavite centre tako da budu okupljeni oko težišta proizvodnje. Budite u komunikaciji sa proizvođačima jer je njima namjenjen ovaj projekat a na dobrobit svih građana RH kako bi počeli konzumirati domaću proizvodnju koju već godinama prepoznaju zapadno europske zemlje kao iznimno kvalitetnu. U suprotnom bojim se da će ovaj projekat biti jedan od većih debakla u povijesti RH. Moje mišljenje dijele i ostali članovi organizacije. Nije prihvaćen Projekcija izgradnje skladišno-rashladnih kapaciteta temeljen je na analizi proizvodnje i postojećih skladišnih kapaciteta. Projekcija izgradnje vodila je računa o regionalnom pristupu pri čemu se u stručnim analizama postupalo prema načelu dobrog gospodarstvenika, zadovoljenju kapaciteta na regionalnoj razini te mogućnosti skladištenja i migracija roba iz županija gdje postoji manjak kapaciteta u županije iz okruženja, gdje postoje slobodni skladišni kapaciteti. Pretpostavka za izgradnju skladišno-rashladnih kapaciteta je udruživanje i povezivanje proizvođača i rashladnih kapaciteta u Hrvatskoj što bi u znatnoj mjeri optimiziralo troškove i potencijale.
13 Grad Zagreb- Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo METODOLOGIJA , Tablica 2. Projekcija potrebe izgradnje skladišnih kapaciteta u Hrvatskoj Mišljenja smo da je u ovom Akcijskom planu napravljen propust što nisu za područje grada Zagreba predviđeni skladišni kapaciteti i hladnjače, a opće je poznato da je Grad Zagreb zapravo najveće tržište za voće i povrće, te da svoje proizvode u Zagrebu prodaju poljoprivredni proizvođači sa područja okolnih županija (Krapinsko-zagorska, Zagrebačka, Karlovačka, Sisačko-moslavačka, Varaždinska). Smatramo zajedno sa našim proizvođačima da bi u gradu Zagrebu trebao biti centralni skladišno distribucijski centar sa ULO hladnjačama, prvenstveno zbog svoje pozicije, ali i tržišta. Pri izradi ovog Akcijskog plana trebalo bi razmišljati i o distribuciji voća i povrća nakon što se skladišni kapaciteti izgrade, na području županije gdje će se izgraditi možda će se plasirati 20% toga, a ostatak će se morati odvoziti na drugo tržište, a što će biti jako teško bez Grada Zagreba, te je ujedno i to razlog zašto bi i za područje grada Zagreba trebalo predvidjeti skladišne kapacitete, jer bi uz svoje proizvođače trebao služiti i za viškove proizvoda sa ostalih skladišno distribucijskih centara koji bi se plasirali na području Grada Zagreba. Nije prihvaćen Korištenjem baza podataka kao i analize proizvodnje došli smo do zaključaka da ne postoji potreba izgradnje skladišno rashladnih kapaciteta u Gradu Zagrebu.
14 OPG Scardona Silva METODOLOGIJA , Tablica 2. Projekcija potrebe izgradnje skladišnih kapaciteta u Hrvatskoj Nije mi jasno zašto nije predviđena gradnja skladišta u Šibensko Kninskoj županiji, imajući u vidu ćinjenicu da se u Županiji podiže nekoliko stotina hektara novih nasada voća, a dosta većih i novih nasada je već na rodu. Radi se uglavnom o: - maslinama koje pored proizvodnje ulja (za što ne treba dulje skladištenje) trebaju skladišno - proizvodni prostor za proizvodnju konzumnih maslina u čemu dosta zaostajemo za trendovima drugih država Mediterana, - smokvama, koje trebaju prostor za otkup, trijaž i distribuciju svježih smokava prema kontinentalnom dijelu obzirom na ograničeni prostor uzgoja i kratko vrijeme od berbe do tanjura potrošača, a pored toga trebaju prostor za skladištenje i preradu (suhe smokve, džemovi...) - bajamima koji trebaju dugotrajniji skladišni i proizvodni prostor radi ljuštenja, razbijanja ljuske i čišćenja, prosušivanja i pakiranja jezgre, a u daljnjoj budućnosti i za proizvodnju bademovog brašna, bademovog ulja i drugih proizvoda s dodanom vrijednosti. Ako se Županija izuzme iz ovog projekta to će se odraziti na položaj proizvođača u ovoj županiji, koji su podigli ili podižu trajne nasade na nekoliko stotina hektara dalmatinskog krša uz velike početne troškove pripreme zemlišta. Nije prihvaćen HAPIH je prilikom analitike potreba za izgradnjom skladišno-rashladnog prostora na području Republike Hrvatske izradio i opisao metodologiju koju je koristio i koja je dio Akcijskog plana. Maslina kao uljarica, nije predviđena za skladištenje u skladišno-rashladnom prostoru. U ovoj fazi jačanja tržišnog kapaciteta u sektoru voća i povrća, nije predviđena dorada istog, pri čemu je otvorena mogućnost da ista bude realizirana u nekom od budućih Akcijskih planova. Projekcija izgradnje skladišno-rashladnih kapaciteta je regionalnog karaktera pri čemu se u stručnim analizama postupalo prema načelu dobrog gospodarstvenika, zadovoljenju kapaciteta na regionalnoj razini te mogućnosti skladištenja i migracija roba iz županija gdje postoji manjak kapaciteta u županije iz okruženja, gdje postoje slobodni skladišni kapaciteti.