Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Uredbe o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Grad Đurđevac MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE Vezano uz članak 6. Uredbe, predlaže se izmjena stavka 2. na način da se iznos novčane naknade iz članka 3. stavka 2. točke 4. Uredbe dijeli na sljedeći način: "- 50% jedinici lokalne samouprave na čijem se području pridobivaju ugljikovodici, - 30% jedinici područne (regionalne) samouprave na čijem se području pridobivaju ugljikovodici, - 20% državnom proračunu Republike Hrvatske." Izmjena se predlaže iz razloga što je pravično da se pola naknade - 50% uplaćuje u proračun jedinice lokalne samouprave na čijem se području pridobivaju ugljikovodici. Nije prihvaćen Ugljikovodici su, sukladno članku 52. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), rudno blago od interesa Republike Hrvatske, svi njeni građani trebaju imati korist od naknade za pridobivene količine te je stoga dio naknade i usmjeren na jedinice regionalne samouprave koje tada imaju mogućnosti rasporediti sredstva i na one jedinice lokalne samouprave na kojima se eksploatacija ugljikovodika ne odvija. Sukladno navedenom, dio koji se uplaćuje u državni proračun Republike Hrvatske raspoređuje se na način da bude od dobrobiti za sve građane Republike Hrvatske. Jedinicama lokalne samouprave pripada i prihod od novčane naknade za površinu istražnog prostora tj. eksploatacijskog polja. Novčana naknada za površinu istražnog prostora iznosi 400,00 kn/km², a naknada za površinu utvrđenog eksploatacijskog polja iznosi 4.000,00 kn/km². Novčana naknada za površinu istražnog prostora ili eksploatacijskog polja prihod je državnog proračuna Republike Hrvatske, a u cijelosti se ustupa jedinici lokalne samouprave na čijem području se nalazi istražni prostor ili eksploatacijsko polje.
2 INA Industrija nafte d.d. III. NAKNADA ZA ISTRAŽIVANJE I EKSPLOATACIJU UGLJIKOVODIKA, Članak 6. Članak 6. Stavak 1. Novčana naknada iz članka 3. stavka 2. točke 4. ove Uredbe prihod je državnog proračuna Republike Hrvatske i iznosi tržišnu vrijednost 10 % pridobivenih količina ugljikovodika. Mijenja se i glasi: Novčana naknada iz članka 3. stavka 2. točke 4. ove Uredbe prihod je državnog proračuna Republike Hrvatske i iznosi 10 % tržišne vrijednosti pridobivenih količina ugljikovodika. Članak 6. Stavak 3. Predlaže se nadležnom Ministarstvu da se dogradi informaciji sustav koji bi investitoru omogućavao uplatu obračunate novčane naknade za pridobivene ugljikovodike po pojedinom eksploatacijskom polju, a da se raspodjela uplaćene naknade, po jedinicama lokalne/regionalne samouprave, obavlja automatski. Članak 6. Stavak 5. Predlaže se riječ „desetog „ brisati i zamijeniti sa „petnaestog „ tako da stavak 5. glasi: Investitor je obvezan dostaviti ministarstvu nadležnom za energetiku i Agenciji za ugljikovodike podatke o pridobivenim količinama ugljikovodika i podatke o tržišnoj vrijednosti pridobivenih količina ugljikovodika u prethodnom mjesecu, najkasnije petnaestog dana narednoga mjeseca. Obrazloženje: Predlaže se dostava ministarstvu podataka o pridobivenim količinama ugljikovodika i podatka o tržišnoj vrijednosti pridobivenih količina ugljikovodika u prethodnom mjesecu, najkasnije petnaestog 15. u mjesecu sukladno roku plaćanja naknade u st. 6 čl-6. Nije prihvaćen Članak 6. stavak 1. – ne prihvaća se budući da ne mijenja odredbu članka Članak 6. stavak 5. – ne prihvaća se budući je člankom 80. stavkom 1. Pravilnikom o rezervama (Narodne novine, broj 52/18), propisano kako je investitor dužan do petog dana u mjesecu dostaviti povjerenstvu za vrednovanje ugljikovodika specifikaciju sirove nafte/plina/kondenzata spremnih za prodaju na mjernoj točki te su rokovi u Uredbi usklađeni s Pravilnikom o rezervama.
3 Koprivničko-križevačka županija III. NAKNADA ZA ISTRAŽIVANJE I EKSPLOATACIJU UGLJIKOVODIKA, Članak 6. U siječnju 2019. godine Koprivničko-križevačka županija dostavila je neposredno zahtjev nadležnom Ministarstvu glede izmjena i dopuna Uredbe. I tada je, kao i sada predložila sljedeće: Članak 6. mijenja se i glasi: 1. Novčana naknada iz članka 3.stavka 2. točke 4. ove Uredbe prihod je državnog proračuna Republike Hrvatske i iznosi 10% od tržišne vrijednosti pridobivenih ugljikovodika. 2. Iznos novčane naknade iz stavka 1. ovog članka dijeli se na sljedeći način: 60% jedinici lokalne samouprave na čijem se području pridobivaju ugljikovodici 35% jedinici područne (regionalne) samouprave na čijem se području pridobivaju ugljikovodici, 5% državnom proračunu Republike Hrvatske. 3. Ukoliko se istražni prostor ili eksploatacijsko polje na kojima se pridobivaju ugljikovodici nalazi na više jedinica lokalne i/ili regionalne samouprave, novčana naknada iz stavka 2. ovog članka dijeli se razmjerno površini prostiranja istražnog ili eksploatacijskog polja na području pojedine jedinice lokalne i/ili regionalne samouprave. 4. Novčana naknada iz članka 3. stavka 2. točke 4. ove Uredbe u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske prihod je državnog proračuna Republike Hrvatske. 5. Investitor je obavezan dostaviti ministarstvu nadležnom za rudarstvo i Agenciji za ugljikovodike podatke o pridobivenim količinama ugljikovodika i podatke o tržišnoj vrijednosti pridobivenih količina ugljikovodika u prethodnom mjesecu, najkasnije do desetog dana narednog mjeseca. 6. Novčana naknada iz članka 3. stavka 2. točke 4. ove Uredbe obračunava se najmanje mjesečno i dospijeva petnaestog dana narednog mjeseca. Obračun naknade po svakom istražnom ili eksploatacijskom polju sadrži podatke o količinama i tržišnoj cijeni pridobivenih ugljikovodika, raspodjelu naknade prema stavku 3. ovog članka i dostavlja ga nadležno ministarstvo jedinicama lokalne i područne samouprave najkasnije petnaestog dana tekućeg mjeseca za protekli mjesec. Svrha decentralizacije raspodijeljenih sredstava naknade od pridobivenih ugljikovodika, jest jačanje uvjeta življenja stanovništva na područjima eksploatacije energetskih mineralnih sirovina, a prioritetno se odnosi na: 1. Održivo gospodarenje prostorom, kroz aktivnosti smanjenja ekološkog opterećenja sa sanacijama posljedica djelovanja ugljikovodika i drugih prirodnih elementa na prirodu i okoliš na prostoru jedinica lokalne samouprave, na čijem se području pridobivaju. 2. Ravnomjeran regionalni razvoj jedinica lokalne samouprave koja su svrstana u potpomognuta područja u Republici Hrvatskoj sukladno indeksu razvijenosti. 3. Održivi razvoj ruralnih područja, kojeg čini prostor 22 od 25 jedinica lokalne samouprave na području Županije sa osnovnim ciljem uvođenja regionalnih i lokalni mjera usmjerenih na usporavanje poraznih demografskih kretanja. 4. Zdravstveno preventivne aktivnosti, investiranjem u objekte zdravstvene zaštite, opremanjem domova zdravlja modernim uređajima za kontrolu zdravlja stanovništva i stimulativnim mjerama za zadržavanjem liječnika na ruralnim područjima. Nije prihvaćen Sukladno članku 52. Ustava Republike Hrvatske rudno blago od interesa je za Republiku Hrvatsku te je sukladno Ustavu Republike Hrvatske uređena pravična raspodjela naknade za pridobivanje ugljikovodika. Potrebno je uzeti u obzir da se eksploatacija ugljikovodika odvija na 56 eksploatacijskih polja što znači da se naknada za pridobivene količine, koju plaćaju investitori, raspoređuje samo na jedinice lokalne i regionalne samouprave na kojima se ta eksploatacijska polja i nalaze. Budući da su ugljikovodici, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, rudno blago od interesa Republike Hrvatske, svi njeni građani trebaju imati korist od naknade za pridobivene količine te je stoga dio naknade i usmjeren na jedinice regionalne samouprave koje tada imaju mogućnosti rasporediti sredstva i na one jedinice lokalne samouprave na kojima se eksploatacija ugljikovodika ne odvija. Sukladno navedenom, dio koji se uplaćuje u državni proračun Republike Hrvatske raspoređuje se na način da bude od dobrobiti za sve građane Republike Hrvatske. Uredbom je izmijenjena raspodjela naknade za pridobivene količine ugljikovodika na način da 40 % od naknade za pridobivene količine ugljikovodika pripada jedinici lokalne samouprave, 20 % jedinici područne (regionalne) samouprave te 40 % državnom proračunu Republike Hrvatske.
4 INA Industrija nafte d.d. III. NAKNADA ZA ISTRAŽIVANJE I EKSPLOATACIJU UGLJIKOVODIKA, Članak 7. Članak 7. Stavak 1. Mijenja se i glasi: (1) Novčana naknada iz članka 3. stavka 1. točke 5. ove Uredbe za ostvarenu eksploataciju nafte isplaćuje se na sljedeći način: – 5 % tržišne vrijednosti pridobivene nafte kada ukupno pridobivene količine dosegnu 50.000 barela – 5 % tržišne vrijednosti pridobivene nafte na svakih dodatno pridobivenih 50.000 barela dok ukupno pridobivene količine dosegnu 200.000 barela. Članak 7. Stavak 2. Mijenja se i glasi: (2) Novčana naknada iz članka 3. stavka 2. točke 5. ove Uredbe za ostvarenu eksploataciju nafte isplaćuje se na sljedeći način: – 5 % tržišne vrijednosti pridobivenog plina kada ukupno pridobivene količine dosegnu 250.000 boe – 5 % tržišne vrijednosti pridobivenog plina na svakih dodatno pridobivenih 250.000 boe dok ukupno pridobivene količine dosegnu 1.000.000 boe Obrazloženje: S obzirom na fluktuacije u cijenama nafte i plina fiksna naknada može iznositi npr. od 5 – 50 % vrijednosti pridobivenih ugljikovodika što može imati nepovoljan učinak na privlačenje potencijalnih investitora i visinu ulaganja u projekte većeg rizika i manje isplativosti, stoga predlažemo naknadu koja prati tržišnu vrijednost. Nije prihvaćen Način isplate dodatne novčane naknada za ostvarenu eksploataciju ugljikovodika određena je prema ekonomskom modelu koji jamči poticanje investicija u daljnja ulaganja za istraživanje i eksploataciju. Osim Uredbom, naknade za ostvarenu eksploataciju uređene su i ugovorom između investitora i Vlade Republike Hrvatske temeljem izdane dozvole.
5 PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. III. NAKNADA ZA ISTRAŽIVANJE I EKSPLOATACIJU UGLJIKOVODIKA, Članak 7. Vezano uz članak 7. stavak 2. Uredbe, pridobivene količine koje se odnose na ostvarenu eksploataciju plina izražene su u jedinici boe. Predlažemo da se predmetne količine izraze u kWh ili referentnoj energiji sadržanoj u m3 što je SI (Međunarodni sustav mjernih jedinica) mjerna jedinica koja se koristi u poslovnoj praksi plinskog sektora. Također, predlažemo da se pragovi pridobivenih količina za koje bi se trebala plaćati novčana naknada od strane investitora poveća za 10 puta (250.000 boe, 500.000 boe, 750.000 boe i 1.000.000 boe). Naime, ovako propisani niski pragovi nisu motivirajući za poticanje investicija u daljnja ulaganja za istraživanje i eksploataciju manjih plinskih polja. Nije prihvaćen Ekonomski model koji je korišten za utvrđivanje visine pragova na kojima se plaća dodatna novčana naknada za ostvarenu eksploataciju plina pokazuje da je ulaganje u istraživanje i eksploataciju uz nove Ugovore o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika isplativo. Kako su količine ostvarene eksploatacije nafte izražene u barelima, predmetne količine plina shodno tome, izražene su u boe (barrel of oil equivalent).
6 palamida III. NAKNADA ZA ISTRAŽIVANJE I EKSPLOATACIJU UGLJIKOVODIKA, Članak 7. 1,400.000 kuna kada dosegnu, .... naknada treba imati fiksni i varijabilni dio. Određena količina novca kao fiksni dio i postotak od količine u sirovini koja se vadi. Nije prihvaćen Uredbom su propisane naknade pri istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, a koje se sastoje od fiksnog i varijabilnog dijela kako je propisano člankom 3. stavkom 2. Uredbe.
7 INA Industrija nafte d.d. III. NAKNADA ZA ISTRAŽIVANJE I EKSPLOATACIJU UGLJIKOVODIKA, Članak 9. Članak 9. Stavak 3. (3) Investitor ima pravo na povrat odobrenih troškova za vrijeme trajanja eksploatacije ugljikovodika, vodeći računa o gornjoj godišnjoj granici povrata troškova, koja iznosi najviše pedeset posto (50 %) godišnjih troškova za more odnosno sedamdeset posto (70 %) godišnjih troškova za kopno, pri čemu se troškovi, koji nisu obuhvaćeni povratom u predmetnoj godini, prenose u narednu godinu. Mijenja se i glasi: 3) Investitor ima pravo na povrat odobrenih troškova za vrijeme trajanja eksploatacije ugljikovodika, u iznosu koji je propisan ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i investitora. Obrazloženje: Ograničavanje gornje granice povrata troškova u Uredbi može imati nepovoljan učinak na privlačenje potencijalnih investitora i visinu ulaganja u projekte većeg rizika stoga predlažemo navedenu izmjenu prema kojoj je gornja granica povrata troškova predmet ugovora između Vlade i investitora. Nije prihvaćen Člankom se propisuje najviši iznos godišnjeg povrata troškova te je sastavni dio ekonomskog modela koji se implementira u ugovorima o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika.
8 Grupa za energetiku Zavoda za naftno-plinsko inženjerstvo i energetiku Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE, IV. NAKNADA ZA EKSPLOATACIJU GEOTERMALNIH VODA Uvodna razmatranja: 1. Geotermalna energija je obnovljiv izvor energije, kako toplinske tako i električne energije koji može značajno doprinijeti ostvarivanju klimatskih i energetskih ciljeva RH, u vidu udjela OiE u energetskom miksu i izbjegnutim emisijama CO2, odnosno povećanju energetske efikasnosti sveukupnog energetskog ustava RH i smanjenju intenziteta emisija ugljika izraženu preko gCO2/kWh (grama ekvivalentnog ugljikovog dioksida po jedinici energije proizvedenog kilovat-sat) 2. Korištenje geotermalne energije može biti sa svrhom proizvodnje električne ili toplinske energije, kao i za istovremenu proizvodnju (kogeneraciju, odn. suproizvodnju) električne i toplinske energije. Temeljem toga moguće je vrlo jasno i precizno definirati o kojem tipu postrojenja se radi - elektrana, toplana ili kogeneracijsko postrojenje. 3. Koji tip postrojenja će se koristiti je uvjetovano prije svega entalpijom ležišta, te je ona glavni pokazatelj potencijala profitabilnosti postrojenja. 4. Nije nevažna niti činjenica da "Integrirani energetski i klimatski plan za razdoblje 2021-2030" predviđa svega <10 MW novih geotermalnih elektrana, što i inače ovaj, prema LCOE analizi, skuplji obnovljivi izvor energije u odnosu na fotonaponske ili vjetroelektrane čini nekonkurentnim za realizaciju po pitanju alociranih financijskih potpora iz kvota premijskih feed-in tarifa ili drugih načina sufinanciranja i sustava financijskih potpora općenito 5. Geotermalne elektrane mogu raditi s faktorom kapaciteta i do 95%, dok je faktor kapaciteta vjetra za RH otprilike 25%, a energije iz fotonaponskih elektrana otprilike 15% u najboljem slučaju. Time geotermalne elektrane pokazuju značajno ujednačeniji obnovljiv izvor kojim je lakše upravljati u odnosu na konkurentne izvore energije 6. Geotermalne toplane mogu raditi s faktorom kapaciteta od 25%, s time da se dugoročno, zbog klimatskih promjena u narednim desetljećima očekuje smanjenje potrebnih stupanj-dana za potrebe grijanja. Također, nije zanemariv niti trend elektrifikacije grijanja i hlađenja putem toplinskih pumpi. 7. Geotermalna kogeneracijska postrojenja mogu raditi u sličnom režimu kao i konvencionalna kogeneracijska postrojenja na fosilna goriva (tzv. topping ciklus) u kojemu je glavni proizvod niskotemperaturna toplinska energija, a proizvodnja električne energije povećava profitabilnost postrojenja i snižava jediničnu ponuđenu cijenu grijanja . 8. S obzirom na količinu toplinske energije koju geotermalno postrojenje može proizvesti, moguće je i za očekivati da će dio geotermalnih postrojenja nuditi svoju toplinsku energiju u sustavu javne usluge u centraliziranim toplinskim sustavima. 9. Varijabilni dio naknade predviđa poznavanje tržišne cijene pridobivene geotermalne vode. Tu vrijednost nije moguće jednoznačno procijeniti ukoliko se ne veže uz neku referentnu tržišnu vrijednost ili tržišni indeks koji je u općem slučaju vezan uz područje proizvodnje električne ili toplinske energije. Prijedlog novog obračuna naknade: S obzirom na različitost energetskih vrijednosti različitih polja treba izbjegavati predloženu paušalnu naplatu isključivo po jedinici površine eksploatacijskih polja i strogom podjelom na polja ispod i iznad 100 ⁰C, jer predstavlja nekontinuiranu naplatu po entalpijskim karakteristikama polja, dok je prevelik naglasak dan na površini eksploatacijskog polja koja nije jedinstveno mjerilo energetskog potencijala za geotermalno postrojenje. Stoga je u Pravilniku potrebno razlikovati geotermalno ležište od naftnih i plinskih ležišta, kod kojih su površina polja (uz prosječnu debljinu kolektorskih slojeva) direktni pokazatelj energetskih i volumetrijskih zaliha ugljikovodika. Kod geotermalnih ležišta ključni pokazatelji su, osim volumetrijskih zaliha, i početna temperatura ležišta te protočna sposobnost kolektorskih stijena. Trenutno predloženi koncesijski model, koji se zasniva samo na jedinici površine, opterećuje i stavlja u neravnopravan položaj geotermalna polja niže entalpije, odnosno polja gdje je početna temperatura značajno niža od 100°C. Potrebno je naglasiti da u RH postoji velik broj otkrivenih geotermalnih polja i podinskih akvifera naftnih i plinskih polja, a temperaturni raspon se kreće između 30-100°C. Korištenjem dizalica topline moguće je u toplinski sustav uključiti i značajan broj geotermalnih polja s donjeg dijela temperaturnog raspona, a s trenutnim prijedlogom Pravilnika takva polja su u nekonkurentnom položaju u odnosu na visokotemperaturne izvore. Ponavljamo, krajnji cilj ovog Pravilnika trebao bi biti stimulacija uključivanja što većeg broja geotermalnih polja u proizvodni ciklus te je potrebno napraviti razliku u koncesijskim naknadama prema entalpijskim karakteristikama polja. Nadalje, smatramo da je prevelika relativna razlika između eksploatacije isključivo toplinske energije i električne energije od čak 30x, čime su u nepovoljan položaj stavljene sve investicije u energetici koje ne uključuju subvencije za otkup električne energije preko EKO bilančne grupe koju vodi HROTE, već bi samostalno djelovale na tržištu s ciljem srednjeročne isplativosti preko, primjerice, korporativnih ugovora o otkupu zelene energije. Predlažemo da se kao osnovu za izračun paušalne naknade, uz površinu eksploatacijskog polja, koristi i procijenjena snaga toplinskog toka kojeg proizvedeni geotermalni fluid može predati investitoru, a koju on može koristiti za proizvodnju toplinske i/ili električne energije (sa i bez kogeneracije). Predložena konačna formula je: k_fiksna = k_A*A + k_H*H0 [HRK] H0 = qm0*h0 [kW] gdje su: k_fiksna fiksni/paušalni trošak naknade [HRK] k_A trošak po jedinici površine eksploatacijskog polja [HRK/m2] A površina eksploatacijskog polja [m2] k_H trošak po jedinici snage entalpije geotermalnog polja [HRK/kW] H0 snaga entalpije geotermalnog polja [kW] qm0 maseni protok geotermalnog fluida u trenutku početka proizvodnje [kg/s] h0 specifična entalpija geotermalnog polja, prosječna za sve planirane proizvodne bušotine [kJ/kg] Ovdje je bitno naglasiti da je snaga entalpije umnožak specifične entalpije (izražena po jedinici mase i predstavlja termodinamički, odn. specifični energetski potencijal) i masenog protoka (izdašnost polja). Varijabilni element novčane naknade treba vezati uz tržišni trošak vrijednosti električne i toplinske energije koju elektrana predaje u sustav kao javnu uslugu od koje treba oduzeti trošak izbjegnutih emisija CO2, a koje bi inače bile emitirane i naplaćene unutar sustava ETS-a. Tržišnu vrijednost električne energije je moguće vezati uz veleprodajnu cijenu električne energije na Hrvatskom spot tržištu CROPEX i vezanim tržištima SIPEX i HUPEX. S druge strane, tržišnu vrijednost predane toplinske energije je potrebno vezati isključivo na toplinsku energiju koja je predana u sustav javne opskrbe toplinskom energijom i to po kriteriju prosječne prodajne cijene toplinske energije u centraliziranim toplinskim sustavima unutar RH, a koji djeluju kao javna usluga. k_var = k_postotak*((k_el - k_CO2ETS*x_CO2el)*e_el + (k_CTS - k_CO2ETS*x_CO2CTS)*e_topl) [HRK] k_el = (CROPEX + SIPEX + HUPEX)/3 gdje su: k_var varijabilni dio naknade za eksploataciju geotermalnog polja k_postotak parametar naknade [%] k_el referentna tržišna cijena električne energije [HRK/kWh-el] k_CTS referentna tržišna cijena toplinske energije u sustavu centralnih toplinskih sustava iz kogeneracije unutar RH, a koji se nude kao javna usluga [HRK/kWh-topl] e_el električna energija predana u sustav kao javna usluga [kWh-el] e_topl toplinska energija predana u sustav centralnog toplinskog sustava kao javna usluga [kWh-topl] k_CO2ETS tržišna cijena emisija CO2 prema ETS-u [HRK/gCO2] x_CO2el intenzitet emisija ugljikovog dioksida po jedinici električne energije u sustavu javne opskrbe [gCO2/kWh-el] x_CO2CTS intenzitet emisija ugljikovog dioksida po jedinici toplinke energije u sustavu javne opskrbe [gCO2/kWh-topl] CROPEX, SIPEX, HUPEX prosječna mjesečna dan-unaprijed tržišna cijena električne energije u Hrvatskoj i vezanim regionalnim dan-unaprijed tržištima [HRK/kWh-el] Smatramo da je gore predloženim načinom obračuna varijabilne naknade ona vezana uz (dovoljno) nezavisne tržišne parametre koji nedvosmisleno odražavaju tržišne odnose u sektoru energetike unutar RH, uz istovremeno poticanje uključivanja geotermalnih izvora energije u centralne toplinske sustave kao jednu od glavnih mjera smanjenja emisija CO2 u sektoru toplinarstva . Određivanje parametara: Parametri koje je moguće proizvoljno odrediti za naplatu fiksnog/paušalnog i varijabilnog dijela naknade su 'k_A', 'k_H' i 'k_postotak'. Ostali parametri su definirani entalpijom ležišta i tržišnim odnosima. Temeljem analize dobiti i troška pod pretpostavkama: 1. neto sadašnje vrijednosti koja se izjednačava s nulom u 15. godini trajanja projekta i 2. izravnog plasmana svih tipova energije po cijeni od 80% tržišne maloprodajne za električnu i toplinsku energiju unutar RH 3. svih ostalih parametara preuzetih iz Lazard-ove analize niveliranog troška proizvodnje energije, kao što je investicijski trošak, trošak održavanja i pogona te cijene kapitala i vlastitog učešća za procjenjene parametre dvaju različitih geotermalnih polja i tipova eksploatacije - Velike Ciglene i Geotermalnog polja Zagreb, predlažemo sljedeće vrijednosti: k_A = 100 [HRK/km2] k_H = 2 [HRK/kW] k_postotak = 1% Parametre je, naravno, moguće mijenjati i korigirati kako bi se dodatno izjednačila profitabilnost geotermalnih energana koje proizvode različite tipove energije. Sav detaljan proračun procjena isplativosti geotermalnih projekata je dostupan od strane koautora ovog komentara. Komentar pripremili: Grupa za energetiku Zavoda za naftno inženjerstvo Rudarsko-Geološko-Naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Doc. dr. sc. Luka Perković Izv. prof. dr. sc. Tomislav Kurevija Prof. dr. sc. Daria Karasalihović-Sedlar *** Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća te se uvodi način izračuna varijabilnog dijela naknade sukladno komentaru.
9 INA Industrija nafte d.d. IV. NAKNADA ZA EKSPLOATACIJU GEOTERMALNIH VODA, Članak 12. Članak 12. Stavak 4. (4) Investitor je obvezan dostaviti ministarstvu nadležnom za energetiku i Agenciji za ugljikovodike podatke o pridobivenim količinama geotermalnih voda i podatke o tržišnoj vrijednosti pridobivenih količina geotermalnih voda u prethodnom mjesecu, najkasnije desetog dana narednoga mjeseca. Mijenja se i glasi: (4) Investitor je obvezan dostaviti ministarstvu nadležnom za energetiku i Agenciji za ugljikovodike podatke o pridobivenim količinama geotermalnih voda i podatke o tržišnoj vrijednosti pridobivenih količina geotermalnih voda u prethodnom mjesecu, najkasnije petnaestog dana narednoga mjeseca. Obrazloženje: Predlaže se dostava ministarstvu podataka o pridobivenim količinama ugljikovodika i podatka o tržišnoj vrijednosti pridobivenih količina ugljikovodika u prethodnom mjesecu, najkasnije petnaestog 15. u mjesecu sukladno roku plaćanja naknade u st. 6 čl-6. Nije prihvaćen Dostava podataka istovjetna je dostavi podataka o pridobivenim količinama ugljikovodika.
10 palamida IV. NAKNADA ZA EKSPLOATACIJU GEOTERMALNIH VODA, Članak 12. 50% jedinici lokalne uprave 30% području regionalne samouprave 20% u državni proračun Nije prihvaćen Uredbom je izmijenjena raspodjela naknade za pridobivene količine ugljikovodika na način da 40 % od naknade za pridobivene količine ugljikovodika pripada jedinici lokalne samouprave, 20 % jedinici područne (regionalne) samouprave te 40 % državnom proračunu Republike Hrvatske.
11 PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. VI. NAKNADA ZA TRAJNO ZBRINJAVANJE UGLJIKOVA DIOKSIDA U GEOLOŠKIM STRUKTURAMA, Članak 14. U članku 14. Prijedloga Uredbe predlažu se novčane naknade vezane uz trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida u geološkim strukturama, a koje su deset puta veće od novčanih naknada predviđenih za skladištenje prirodnog plina. Tehnologija trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida bi se tek trebala početi primjenjivati na području Republike Hrvatske, a u cilju njezinog poticanja i razvoja, smatramo kako bi se naknadne za trajno zbrinjavanje ugljikovog dioksida trebale izjednačiti s naknadom za skladištenje prirodnog plina. Primljeno na znanje Komentar će se uzeti u obzir prilikom evaluacije budućih projekata trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida.