Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju

Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
Emilio Jauk KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Promjenom ovog zakona bi terbalo omogućiti pacijentima da na zdravstveni pregled kontrolu ili bolničko lječenje te ostvarivanje svojih ostalih prava iz zdravstvene zaštite mogu ostvariti u onoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj oni žele ako je ona medicinski ili tehnički stručno naprednija od ustanove koja im je najbliža. Te da zbog odabira udaljenije bolnice pacijentima ne bude uskračen putni trošak . Ponovo uvođenje mogučnosti plačanja putnog troška pacijentima bez obzira na udaljenost zdravstvene ustanove u koju pacijenti odlaze na pregled,kontrolu ili bolničko lječenje bi omogućila jednaku dostupnost kvalitete lječenja i boravka u kvalitenim medicinskim ustanovama . Jer moramo priznati da su neke ustanove izrađene u doba Marije Terezije te je grozno gledati kao se najteži pacijenti u njima lječe i nažalost umiru . Odbijen Osigurana osoba HZZO na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja sa odgovarajućom uputnicom izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite može ostvariti traženu zdravstvenu zaštitu kod bilo kojeg ugovornog subjekta HZZO-a koji je sa HZZO-om ugovorio pruženje te zdravstvene zaštite osiguranim osobama. Naknada za troškove prijevoza osigurava se do najbližeg ugovornog subjekta HZZO-a kod kojeg može, sukladno svom zdravstvenom stanju, ostvariti potrebnu zdravstvenu zašttu.
Emilio Jauk KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U članku 62. stavak 2. mjenja se i glasi : (2) Osigurana osoba iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na naknadu za troškove prijevoza ako je radi korištenja zdravstvene zaštite upućena ( naručena ) u ugovornu zdravstvenu ustanovu, odnosno ordinaciju ugovornog doktora privatne prakse ili ugovornom isporučitelju pomagala u mjesto koje je udaljeno 15 i više kilometara od mjesta njezina prebivališta, bez obzira dali je to najbliža zdravstvena ustanova te koliko je udaljena zdravstvena ustanova u koju pacijent odlazi na kontrolu , pregled ili stacionarno lječenje ,( bolničko lječenje ). Odbijen U ovom trenutku nije moguće proširenje predmetnog prava na predloženi način jer bi isto iziskivalo osiguranje dodatnih novčanih sredstava koja se prvenstveno žele usmjeriti na bolju i dostupniju zdravstvenu zaštitu. Prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja uvjetovana su osiguranim financijskim sredstvima, odnosno mogućnošću da se ista osiguraju, a prioritet koji se želi postići izmjenom i dopunom ZOZO-a je da se osiguranim osobama osiguraju kvalitetne zdravstvene usluge, bez povećanja sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite, da iste budu dostupnije uz zadržavanje razine sadašnjih prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, a da se ujedno osigura financijska stabilnost.
Emilio Jauk KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U članku 62.stavak 4. mjenja se i glasi : (4) Pravo na naknadu za troškove prijevoza, neovisno o udaljenosti iz stavka 2. ovoga članka, ima osigurana osoba do 18. godine života, osigurana osoba iz članka 12. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, osigurana osoba u vezi korištenja radioterapije i kemoterapije te hemodijalize kao kronični bubrežni bolesnik, osigurana osoba u vezi korištenja zdravstvene zaštite zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, osigurana osoba darivatelj organa, tkiva ili stanica koja zdravstvenu zaštitu koristi u vezi s darivanjem organa, tkiva ili stanica, te osigurana osoba upućena na liječenje u drugu državu članicu ili treću državu sukladno ovome Zakonu i općem aktu Zavoda, neovisno o udaljenosti zdravstvene ustanove u kojoj pacijent želi obaviti pregled, kontrolu ili stacionarno (bolničko lječenje ). Odbijen Osigurana osoba HZZO na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja sa odgovarajućom uputnicom izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite može ostvariti traženu zdravstvenu zaštitu kod bilo kojeg ugovornog subjekta HZZO-a koji je sa HZZO-om ugovorio pruženje te zdravstvene zaštite osiguranim osobama. Naknada za troškove prijevoza osigurava se do najbližeg ugovornog subjekta HZZO-a kod kojeg može, sukladno svom zdravstvenom stanju, ostvariti potrebnu zdravstvenu zašttu.
Mreža mladih Hrvatske KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Smatramo da izmjene ovog zakona, koje naizgled vode privatizaciji osnovnih usluga javnog zdravstva, potencijalno smanjuju univerzalnu dostupnost zdravstva, što je Ustavom zagarantirano. U skladu s tim, smatramo da: 1. Reforma ovolikog razmjera te koja bitno materijalno mijenja sadržaj Zakona, nužno zahtjeva izradu potpuno novog zakona, ne samo izmjene. Također zahtjeva mnogo širu javnu raspravu, konzultaciju sa strukom te socijalnim partnerima. 2. Nedopustivo je da zakon koji toliko fundamentalno mijenja jednu od osnovnih socijalnih usluga ove države ide u hitan saborski postupak. Hitan postupak, prema poslovniku Sabora, prikladan je kad se radi ili o pitanjima obrane i drugih osobito bitnih državnih razloga ili o pitanjima usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s EU direktivama. Kako je jasno da se ovdje ne radi niti o jednom niti o drugom, smatramo da hitan postupak nije opravdan te se ozbiljno narušava kvaliteta zakonodavnog procesa, a posebice se to odnosi na mogućnost sudjelovanja javnosti. Smatramo da, kad se odlučilo mijenjati postojeći zakon, a ne donositi novi, tada to mora ići kroz standardni postupak dva čitanja u Saboru. 3. Osnovne teze iza ovog Zakona zahtijevaju mnogo veće obrazloženje i analitičko opravdanje. Iz priloženih Teza te Prethodne procjene nije vidljivo na temelju čega je upravo ovakva reforma, od svih mogućih identificiranih rješenja, izabrana kao najbolja iz aspekta interesa javnosti, što je ipak najbitniji faktor. 4. Zakon i izmjene zakona koji toliko fundamentalno mijenjaju koncept javne usluge, moraju iza sebe imati vrlo konkretnu analitičku podlogu i obrazloženje. Konstatacija u „Obrascu prethodne procjene“ pod točkom 9. „Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini?“, kojom se smatra da će Zakon imati pozitivan učinak na socijalno osjetljive skupine i socijalni status građana. Za takvu tvrdnju nije priložena nikakva podloga niti objašnjenje, što ukazuje da je Prethodna procjena napravljena neadekvatno te da je za izmjene ovolikog obujma potrebno napraviti mnogo širu analizu jer će nesumnjivo doći do značajnog i potencijalno negativnog utjecaja na spomenute skupine. Primljeno na znanje Odluku o tome da li su ispunjeni uvjeti za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju po hitnom postupku donosi Vlada Republike Hrvatske sukladno Poslovniku Vlade Republike Hrvatske.
Hrvatska zajednica županija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Najvažnije primjedbe odnose se na: (1) uvođenje obvezen participacije-doplate 5-20 % što znači da nema više besplatne zdravstvene zaštite, (2) uvodi se jedinstvena lista lijekova što znači da nema osnovne i dopunske liste, (3) pacijenti će se moći upućivati na liječenje u ustanove koje nemaju ugovor s HZZO-om što smatramo još jednim oblikom poticanja privatnih interesa, (4) uvođenje pojma „doktora vještaka“ - nije definirano koja bi bila njegova uloga. Odbijen (1) Prema važećem Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite koja podliježe obvezi sudjelovanja iznosi 20% pune cijene zdravstvene usluge. Sada se zakonskim prijedlogom predviđa da to sudjelovanje varira od 1% do 20% za istu vrstu zdravstvene zaštite. Zdravstvena zaštita koja se prema važećem Zakonu osigurava u cijelosti na teret sredstava HZZO-a i nadalje će se osiguravati na istovjetan način. Stoga je netočna konstatacija da će osigurane osobe morati sudjelovati u troškovima kompletne zdravstvene zaštite koja se osigurava u okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. (2) Ponovnim uvođenjem liste lijekova HZZO-a bez naznake osnovna, odnosno dopunska omogućiti će se jednostavnije formiranje navedene lista od strane Upravnog vijeća HZZO-a, uz slobodu da se formira jedna ili više lista lijekova ovisno o poslovnoj odluci, raspoloživim, odnosno osiguranim sredstvima za tu vrstu zdravstvene zaštite i s tim u vezi utvrđenim standardima prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja za osigurane osobe. Osnovni princip, odnosno postojanje lijekova koji se u cijelosti pokrivaju iz sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja (sada osnovna lista lijekova) i lijekova u čijoj cijeni će osigurana osoba biti obvezna sudjelovati (sada dopunska lista lijekova) neće biti narušeni. (3) Zakonskim prijedlogom omogućava se osiguranim osobama HZZO-a da pod uvjetima pod kojima zdravstvenu zaštitu mogu koristiti u drugim državama članicama kod privatnih pružatelja zdravstvene zaštite sukladno Direktivi 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. godine (SL L 88, 4.4.2011.) o primjeni prava pacijenata u prekograničnom zdravstvenom osiguranju, iznimno zdravstvenu zaštitu mogu ostvariti i kod neugovornog pružatelja zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj, uz uvjet prethodnog odobrenja HZZO-a. Na taj način se osigurane osobe izjednačavaju u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu u Republici Hrvatskoj u odnosu na prava koja im se osigurava korištenjem prekogranične zdravstvene zaštite u skladu s Direktivom 2011/24/EU. Također se uvodi mogućnost iznimnog upućivanja na liječenje neugovornim pružateljima zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj za liječenja koja se ne provode u ugovornim zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj, a mogu se uspješno provesti u tim neugovornim ustanovama. Prema važećem Zakonu osiguranu osobu se isključivo upućuje na liječenje u inozemne zdravstvene ustanove koje također nisu u nikakvom ugovornom odnosu sa HZZO-om. Stoga u konkretnom slučaju ni na koji način nije riječ po poticaju privatnih interesa, već o racionalizaciji troškova, odnosno racionalnijem trošenju raspoloživih sredstava namijenjenih za zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja. (4) Uloga doktora vještaka je istovjetna ulozi liječničkog povjerenstva HZZO-a, odnosno da sudjeluje u postupcima ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja provođenjem stručno-medicinskog vještačenja o postojanju, odnosno ne postojanju medicinskih indikacija kod osigurane osobe o kojima ovise ispunjenje uvjeta za ostvarivanje pojedinih prava. Ovlasti doktora vještaka, odnosno u kojim postupcima će sudjelovati utvrditi će se općim aktom HZZO-a.
Ivan Žokalj KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Cijenjene/i! • HZZO prema predloženim izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i nadalje ima jedinstven položaj na tržištu zdravstvenih osiguranja (monopol u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja) • Slijedom navedenih činjenica nelogično je da Standarde i normative zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, uključujući popis vrsta terapijskih i dijagnostičkih postupaka te iznos potrebnih sredstava u skladu s osiguranim sredstvima donosi Upravno vijeće Zavoda bez jasno navedene obveze konzultacija s ovlaštenim predstavnicima zdravstvene struke, točnije rečeno ovlaštenim predstavnicima reguliranih profesija u zdravstvenom sustavu koji provode navedene postupke te suglasnosti nadležnog ministarstva kao nadležnog tijela izvršne vlasti u pod kontrolom Hrvatskog sabora. • Potrebno je naglasiti kontrolnu ulogu nadležnog saborskog odbora za poslove zdravstvene zaštite nad radom HZZO-a kao i sustav nadzora od strane nadležnog ministarstva • Nepotrebno korištenje tuđice „direktor“ za naziv glavne dužnosti u HZZO-u umjesto uobičajenog izraza ravnatelj za čelnu ustanovu javne ustanove • Potrebno je omogućiti predstavnicima nadležnih komora u zdravstvu sudjelovanje u radu sjednica Upravnog vijeća HZZO-a uz uvid u kompletnu dokumentaciju uz obvezu čuvanja poslovne tajne S poštovanjem prim.dr.sc.Ivan Žokalj,dr.med. Djelomično prihvaćen Odredbe članka 33. ZOZO-a koji se odnosi na utrvđivanje standarda i normativa zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja nije mijenjane te se isti i nadalje donose uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje te uz pribavljeno mišljenje nadležnih komora što znači da u donošenju standarda i normativa sudjeluju zdravstvene struke. - Vezano uz kontrolu poslovanja HZZO-a člankom 31. i 35. zakonskoga priejdloga utvrđena je obveza izvješćivanja Hrvatskog sabora, Vlade republike Hrvatske i ministra nadležnog za zdravlje. - Vezano uz korištenje termina direktor HZZO je do 2009. godine ima direktora, a i u skladu sa Zakonom o ustanovama mogući je i drugi naziv čelnika tijela javne ustanove, a ne isključivo ravnatelj. - Sastav Upravnog vijeća propisan je člankom 102. ZOZO-a u kojem je predviđeno da Vlada Republike Hrvatske imenuje članove Upravnog vijeća HZZO-a i to između ostaloga 2 predstavnika pružatelja zdravstvenih usluga zdravstvenih radnika te tri predstavnika Gospodarsko-socijalnog vijeća u kojem i jedan predstavnik poslodavaca. Što znači da je osigurano sudjelovanje predstavnika zdravstvene struke, a prema potrebi predsjednik Upravnog vijeća može pozvati i predstavike komora i drugih osoba ako ocijeni isto potrebno.
ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Važećim Zakonom nije posebno uređeno pitanje imovine Zavoda kao samostalnog pravnog subjekta , a s obzirom da Zavod od 1. Siječnja 2015. Godine vodi svoje poslovanje izvan sustava državne riznice neophodno je zakonski urediti i pitanje mogućnosti ostvarivanja dodtanih sredstava kojim bi se povećala imovina Zavoda te koja bi bila usmjerena na održivost i unapređenje sustava obveznoga zdravstvenog osiguranja i prava osiguranih osoba Zavoda. Stoga se zakonskim prijedlogom predlaže uređenje imovine Zavoda na način da se predviđa mogućnost od strane Zavoda osnivanje trgovačkih društava za upravljanje fondovima, odnosno investicijskih društava , kreditnih i financijskih institutcija i ustanova. Novčana sredstva (dobit) ostvarena poslovanjem navedenih pravnih osoba koristila bi unapređivanju sustava zdravstvenog osiguranja i prava osiguranih osoba. U prijedlogu Zakona nije transparentno navedeno tko će osnivati te ustanove, tko će ih nadzirati i što će biti u slučaju ako te ustanove ne ostvare dobit nego proizvedu gubitak Odbijen Članak 45. zakonskoga prijedloga izmijenjen je tijekom javne rasprave te će HZZO osnivati samo trgovačka društva. poslovanje trgovačkih društava uređeno je zakonom o trgovačkim društvima i stoga ovim prijedlogom taj dio nije bilo potrebno uređivati.
ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predlaže se izmjena postojećeg članka 33. trenutno važećeg Zakona ( Standardi i normativi zdr. zaštite) koji glasi: "Standarde i normative zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, uključujući popis vrsta i broja terapijskih i dijagnostičkih postupaka po osiguranoj osobi na godišnjoj razini, iznos potrebnih sredstava u skladu s osiguranim sredstvima, kao i način ostvarivanja prava osiguranih osoba na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, u pravilu, za svaku kalendarsku godinu donosi Upravno vijeće Zavoda, uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora"- na način da sada taj članak glasi:"Standarde i normative izrađuje struka uz suglasnost ministra za zdravlje , a Upravno vijeće Zavoda određuje koju razinu će platiti i po kojoj cijeni." Odbijen Odredbe članka 33. ZOZO-a koji se odnosi na utrvđivanje standarda i normativa zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja nisu mijenjane te se isti i nadalje donose uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje te uz pribavljeno mišljenje nadležnih komora što znači da u donošenju standarda i normativa sudjeluju zdravstvene struke. Opće akte HZZO-a može donositi Upravno vijeće HZZO-a, uz ili bez suglasnosti ministra , a struka može samo sudjelovati u donošenju istih svojim prijedlozima i mišljenjima, ali nikako ne u cijelosti određivati i donositi standarde i normative iz obveznog zdravstvenog osiguranja jer je to nadležnost osiguravatelja, odnosno HZZO-a koji i osigurava sredstva za zdravstvenu zaštitu.
Hrvatsko farmaceutsko društvo KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Članak 4. U članku 18. - u tekstu koji se dodaje kao novi stavak 5. predlažemo da se isti dopuni na kraju riječima "osim za opskrbu lijekovima koji su utvrđeni listom lijekova Zavoda.". Članak 25. U članku 72.stavku 1. - ne mijenjati ništa u točki 9. Članak 27. U članku 87. stavak 1. - u tekstu koji se mijenja predlažemo na kraju istog teksta dodati riječi. "osim opskrbe lijekovima koji su utvrđeni listom lijekova Zavoda." Članak 28. U članku 88. - u tekstu stavka 1. koji se mijenja predlažemo na kraju istog teksta dodati riječi. "osim opskrbe lijekovima koji su utvrđeni listom lijekova Zavoda." Članak 118b. Predlažemo brisanje tog novog članka. ZAVRŠNI KOMENTAR NA OVAJ PRIJEDLOG ZAKONA JE DA SE U IZMJENU I DOPUNU OVOG TEMELJNOG ZAKONSKOG AKTA ZA PODRUČJE OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA TREBA IĆI NAKON DONOŠENJA JEDNE SVEOBUHVATNE I DUGOROČNE STRATEGIJE ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ, A KOJU TREBA DONJETI DRŽAVNI SABOR. Prihvaćen Članak 18. - Svi pružatelji zdravstvene zaštite, uključujući i lijekove kao jedno od prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja moraju biti stavljeni u ravnopravni položaj vezano uz kriterije osnovom kojih se raspisuje natječaj za provođenje zdravstvene zaštite i odabir najpovoljnijeg ponuditelja. Članak 25. - Navedeni članak je tijekom javne rasprave izmijenjen te će HZZO osnivati samo trgovačka društva i to iz sredstava koja ne obuhvaćaju obvezne doprinose te će stoga i ostvarivati prihod od poslovanja trgovačkog društva. Članak 27. i članak 28. - Obrazloženje kao uz članak 18.
Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Smatramo hitnu proceduru u izradi izmjena zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju zloporabom prava, obezvrijeđenjem pravne procedure sukladno dokumentu Ustavnog suda od 23. siječnja 2013. godine (U-X-99/2013) te predlažemo da se ovako važan zakon, koji utječe na sve državljane Republike Hrvatske i njihovo zdravlje, donosi u redovnoj proceduri uz poštivanje svih propisanih pravila i standarda. To uključuje i jasne procjene stanja, razloge i ciljeve koji se žele postići izmjenama zakona. Iz ovako sročenih izmjena zakona i na ovakav način prezentacije javnosti u cijelosti je nerazumljivo što je cilj zakonskih izmjena. Može se samo nagađati kako je cilj predloženih izmjena omogućenje “pravedne” tržišne utakmice i na području zdravstvenih usluga. Ukoliko to nije cilj, onda upozoravamo da će predložene izmjene imati takav rezultat. Ukoliko je baš to cilj, onda je očekivani krajnji rezultat ovako predloženih izmjena poguban za hrvatske stanovnike te je to razlog što tražimo da se procedura provede sukladno demokratskim principima i zakonskim odredbama po redovnoj proceduri, kako bi se stanovnici Republike Hrvatske imali mogućnosti izjasniti o tome kakve izmjene i koje rezultate od takvih izmjena unutar zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju žele prihvatiti. Primljeno na znanje Odluku o tome da li su ispunjeni uvjeti za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju po hitnom postupku donosi Vlada Republike Hrvatske sukladno Poslovniku Vlade Republike Hrvatske.
Željko Ključević KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA smatram hitnu proceduru za donošenje ovakvog zakona od širokog društvenog značaja i javnog interesa, a tiče se svih nas građana RH, u ovom slučaju neprimjerenom. Ne vidim nikakve pokazatelje o boljitku za sve nas koji će ove izmjene donijeti. Primljeno na znanje Odluku o tome da li su ispunjeni uvjeti za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju po hitnom postupku donosi Vlada Republike Hrvatske sukladno Poslovniku Vlade Republike Hrvatske.
Međimurska županija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Hrvatska liječnička komora Povjerenstvo Međimurske županije I.G.Kovačića 1e Čakovec, 20.svibnja 2015.g. Na svojoj 16.sjednici Povjerenstvo Međimurske županije nakon rasprave o nacrtu prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju donijelo je sljedeće zaključke: • provedenim zakonskim promjenama od 1.siječnja 2015.godine HZZO je postao financijski neovisna institucija izvan sustava državne riznice • HZZO prema predloženim izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i nadalje ima jedinstven položaj na tržištu zdravstvenih osiguranja (monopol u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja) • slijedom navedenih činjenica nelogično je da Standarde i normative zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, uključujući popis vrsta terapijskih i dijagnostičkih postupaka, te iznos potrebnih sredstava u skladu s osiguranim sredstvima donosi Upravno vijeće Zavoda bez jasno navedene obveze konzultacija s ovlaštenim predstavnicima zdravstvene struke, točnije rečeno ovlaštenim predstavnicima reguliranih profesija u zdravstvenom sustavu, koji provode navedene postupke te suglasnosti nadležnog ministarstva kao nadležnog tijela izvršne vlasti u pod kontrolom Hrvatskog sabora • potrebno je naglasiti kontrolnu ulogu nadležnog saborskog odbora za poslove zdravstvene zaštite nad radom HZZO-a kao i sustav nadzora od strane nadležnog ministarstva • nepotrebno korištenje tuđice „direktor“ za naziv glavne dužnosti u HZZO-u umjesto uobičajenog izraza ravnatelj za čelnu ustanovu javne ustanove • potrebno je omogućiti predstavnicima nadležnih komora u zdravstvu sudjelovanje u radu sjednica Upravnog vijeća HZZO-a uz uvid u kompletnu dokumentaciju uz obvezu čuvanja poslovne tajne. S poštovanjem prim.dr.sc.Ivan Žokalj,dr.med. predsjednik Povjerenstva Djelomično prihvaćen Odredbe članka 33. ZOZO-a koji se odnosi na utrvđivanje standarda i normativa zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja nisu mijenjane te se isti i nadalje donose uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje te uz pribavljeno mišljenje nadležnih komora, što znači da u donošenju standarda i normativa sudjeluju zdravstvene struke. Vezano uz kontrolu poslovanja HZZO-a, člankom 31. i 35. zakonskoga prijedloga utvrđena je obveza izvješćivanja Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske i ministra nadležnog za zdravlje. Vezano uz korištenje termina direktor HZZO je do 2009. godine imao direktora, a i u skladu sa Zakonom o ustanovama moguć je i drugi naziv čelnika tijela javne ustanove, a ne isključivo ravnatelj. Sastav Upravnog vijeća propisan je člankom 102. ZOZO-a u kojem je predviđeno da Vlada Republike Hrvatske imenuje članove Upravnog vijeća HZZO-a i to između ostaloga 2 predstavnika pružatelja zdravstvenih usluga zdravstvenih radnika te tri predstavnika Gospodarsko-socijalnog vijeća u kojem i jedan predstavnik poslodavaca. Što znači da je osigurano sudjelovanje predstavnika zdravstvene struke, a prema potrebi predsjednik Upravnog vijeća može pozvati i predstavike komora i drugih osoba ako ocijeni isto potrebno.
Dona Perić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Potrebno je obustaviti proceduru izmjene zakona po hitnom postupku te krenuti u redovnu proceduru uz jasna obrazloženja ciljeva koji se žele postići samim tim izmjenama. Treba još jednom naglasiti da se radi o izmjeni zakona kojim se zadire u zdravlje kao i zdravstvenu zaštitu koja se Ustavom jamči svim ljudima u Hrvatskoj. Primljeno na znanje Odluku o tome da li su ispunjeni uvjeti za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju po hitnom postupku donosi Vlada Republike Hrvatske sukladno Poslovniku Vlade Republike Hrvatske.
Suzana Peša Vučković KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Potpuno je netransparentna svrha izmjena zakona te je nedopustivo da se provodi hitna procedura za izmjenu zakonskih odredbi o kojima nam ovise životi. Primljeno na znanje Odluku o tome da li su ispunjeni uvjeti za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju po hitnom postupku donosi Vlada Republike Hrvatske sukladno Poslovniku Vlade Republike Hrvatske.
Trans Aid KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Uvesti članak koji omogućuje da će stručnjaci sa liste stručnjaka s iskustvom u radu s trans i rodno varijantnim osobama, sukladno smjernicama o radu sa trans i rodno varijantnim osobama, propisati cjelokupnu zdravstvenu skrb koja je potrebna, te da je navedena zdravstvena skrb pokrivena obaveznim zdravstvenim osiguranjem. Odbijen Komentar korisnika nije predmet ovoga zakonskoga prijedloga. Pitanje standarda prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja i njezin opseg uređuju se općim aktima HZZO-a. Pitanje utvrđivanja koja je to potrebna zdravstvena zaštita trans i rodno varijantnim osobama nije predmet propisa obveznoga zdravstvenoga osiguranja.
Tomislav Marjanović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Provedba izmjena zakona u hitnoj proceduri je neopravdana. Zakon se bavi zdravljem svih ljudi u Hrvatskoj i jednostavno je OPASNO naprečac i u žurbi bez adekvatne javne rasprave forsirati izmjene zakona. Smatram kako je potrebno obustaviti proceduru po hitnom postupku i krenuti u redovnu proceduru uz jasna obrazloženja ciljeva koje se žele postići tim izmjenama. Ovdje to nije vidljivo i procedura nije demokratska. Primljeno na znanje Odluku o tome da li su ispunjeni uvjeti za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju po hitnom postupku donosi Vlada Republike Hrvatske sukladno Poslovniku Vlade Republike Hrvatske.
Nezavisni hrvatski sindikati KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 1. Nakon što je Ministarstvo zdravlja izradilo Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, nezadovoljni predloženim zakonskim rješenjima, Nezavisni hrvatski sindikati su, zajedno s ostalim sindikalnim središnjicama, te predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca i Ministarstva zdravlja kroz rad tripartitne radne skupine, svojim primjedbama i prijedlozima nastojali poboljšati predložena rješenja. Tijekom rada radne skupine dio primjedaba i prijedloga sindikalnih središnjica uvažen je, dok je i nadalje ostao dio njih oko kojih nije postignuto suglasje pa su ostala otvorena da on njima končanu odluku donese ministar zdravlja. Smatrajući kako sindikalne središnjice svojim radom kroz radnu skupinu predstavljaju više od zainteresirane javnosti, to se Nezavisni hrvatski sindikati neće javljati svojim primjedbama i prijedlozima na savjetovanje sa zainteresiranom javnošću oko navedenih zakona, no pozivaju predlagatelja zakona da po okončanju savjetovanja i analize pristiglih prijedloga zainteresirane javnosti ponovno sazove sastanak tripartitne radne skupine, kako bi sindikalnu i poslodavačku stranu informirala o končanim stavovima oko otvorenih pitanja, a sve s ciljem da se u nastavku razgovora unutar radne skupine dogovore tekstovi zakona prihvatljivi za sve strane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 4. U članku 4. Konačnog Nacrta Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ( u daljnjem tekstu: Nacrt) predloženo je kako će pravo osiguranih osoba na zdravstvenu zaštitu uređivati općim aktom Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite kojeg ministar donosi u skladu s Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. U važećem Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (članak 18. stavak 3.) jasnije je naznačeno kako se mjere zdravstvene zaštite (pravo osiguranih osoba na zdravstvenu zaštitu) utvrđuje na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite kojeg donosi ministar, na prijedlog HZZO-a i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) , uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora. Kao što je vidljivo u ovoj odredbi Nacrta pored HZZO-a i Ministarstva zdravlja ne spominje se izravno niti jedan drugi sudionik zdravstvenog sustava (HZJZ, komore) što smatramo nužnim ispraviti te jasno i u ovoj odredbi Nacrta naznačiti koje sve institucije imaju mogućnost sudjelovanja odnosno davanja mišljenja na propise koji uređuju opseg zdravstvene zaštite odnosno plan i program mjera zdravstvene zaštite (iz obveznog zdravstvenog osiguranja). Skrećemo pozornost kako je i važeći Plan i program mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ br. 126/06, 156/08) donosen upravo na temelju odredbi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te da pravna osnova za donošenje spomenutog propisa mora biti jasno naznačena u zakonu kojim se uređuje opseg prava na zdravstvenu zaštitu, obveze i prava osiguranih osoba i ugovornih pružatelja zdravstvene zaštite, a to je upravo Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju. U Nacrtu su predviđene značajne promjene u pogledu načina ugovoranja pružanja zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na način da HZZO više ne bi bio obvezan sklopiti ugovor sa svim provoditeljima zdravstvene zaštite koji su uključeni u mrežu javne zdravstvene službe. Budući da bi Mreža javne zdravstvene službe, prema novom konceptu, trebala određivati potrebne kapacitete za pružanje zdravstvene zaštite na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite nejasna nam je prava uloga mreže i njen položaj prema Nacionalnom registru pružatelja zdravstvene zaštite. Skrećemo pozornost kako je pored Mreže javne zdravstvene službe postoji i Mreža subjekata medicine rada koja uređuje potreban broj subjekata u specifičnoj zdrastvenoj zaštiti radnika na primarnoj razini te nije razvidno hoće li i ona i na koji način biti obuhvaćena predloženom promjenom načina ugovaranja ? Odbijen Na osnovi plana i programa mjera zdravstvenme zaštite ministra nadležnog za zdravlje, koje se donosi u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštitu, Upravno vijeće HZZO-a donosi mjere zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje će se osiguravati osiguranim osobama HZZO-a iz sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja. Plan i program mjera zdravstvenme zaštite ministra nadležnog za zdravlje donosi se po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora te stoga ne postoji opravdani razlog da svoje mišljenje komore daju i na opći akt HZZO-a, koji se donosi na osnovi ministrovog plana i programa mjera zdravstvene zaštite. Koje mjere će se pokrivati iz obveznog zdastvenog osiguranja odlučuje HZZO koji i osigurava sredstava za zdravstvenu zaštitu. Pružatelji zdravstvenbe zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja mogu biti pod jednakim uvjetima zdravstvene ustanove, privatni zdravstveniradnici i trgovačka društva koja ispunjavaju sve uvjete za obavljanje zdravstvene djelatnosti te su s tim u vezi dobili odobrenje za rad ministartva nadležnog za zdravlje te koje zadovolje sve kriterije iz javnog natječćaja za pružanje zdravstvene zaštite koji raspisuje HZZO-a, s time da odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Upravno vijeće HZZO-a uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje.
Hrvatska komora dentalne medicine KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 4. U stavku 5. Članka propisano je da se provoditelji utvrđuju iz registra ministarstva nadležnog za zdravlje o provoditeljima zdravstvene zaštite. Kao i kod Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Komora ponovno ukazuje da nadležne komore vode registre svojih članova, a osobito je suvišno da uz komore registar vode Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo zdravlja. Prihvaćen Prihvaćen.
Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 4. Članak 4. U članku 18. nije razvidno tko su "pružatelji zdravstvene zaštite" , zdravstveni radnici ili privatna praksa i ustanove u kojima se pruža zdravstvena zaštita. Ukoliko se radi o privatnoj praksi i ustanovama u kojima se pruža zdravstvena zaštita, nije jasna svrha "mreže javne zdravstvene službe ", ako Zavod provodi natječaj prema, za sada nepoznatim kriterijima, a ne prema potrebnom broju privatnih radnika i zdravstvenih ustanova utvrđenih mrežom javne zdravstvene službe. U članku 18. u novom stavku 5. iza riječi „ministarstva zdravlja“ dodati riječi „uz prethodno mišljenje komora“. Djelomično prihvaćen Pružatelji zdravstvstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja mogu biti pod jednakim uvjetima zdravstvene ustanove, privatni zdravstveni radnici i trgovačka društva koja ispunjavaju sve uvjete za obavljanje zdravstvene djelatnosti te su s tim u vezi dobili odobrenje za rad ministartva nadležnog za zdravlje te koje zadovolje sve kriterije iz javnog natječćaja za pružanje zdravstvene zaštite koji raspisuje HZZO-a, s time da odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Upravno vijeće HZZO-a uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje. Opći akt iz stavka 5. članka 18. zakonskoga prijedloga je opći akt ugovaranja zdravstvene zaštite iz članka 27. zakonskoga prijedloga koji se donosi uz prethodno mišljenje nadležnih komora.
Hrvatska udruga bolničkih liječnika KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 4. Pravo na zdravstvenu zaštitu utvrđuje Upravno vijeće Zavoda općim aktom, na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje donosi ministar zdravlja. Dopuna uz prijedlog Hrvtaskog zavoda za javno zdravstvo i prethodno mišljenje komora. Odbijen Na osnovi plana i programa mjera zdravstvene zaštite ministra nadležnog za zdravlje, koje se donosi u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštitu, Upravno vijeće HZZO-a donosi mjere zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje će se osiguravati osiguranim osobama HZZO-a iz sredstava obveznog zdravstvenog osiguranaja. Plan i program mjera zdravstvene zaštite ministra nadležnog za zdravlje donosi se po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora te stoga ne postoji opravdani razlog da svoje mišljenje komore daju i na opći akt HZZO-a, koji se donosi na osnovi ministrovog plana i programa mjera zdravstvene zaštite. Koje mjere će se pokrivati iz obveznog zdastvenog osiguranj odlučuje HZZO koji i osigurava sredstva za zdravstvenu zaštitu.
Hrvatska udruga bolničkih liječnika KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 4. Zavod općim aktom propisuje način utvrđivanja broja medicinskih usluga i provoditelja zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja,a tu spadaju zdravstvene ustanove,privatni zdravstveni radnici te po novom prijedlogu i trgovačka duštva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost,osnovom kojeg će Zavod raspisati natječaj za sklapanje ugovora. U navedenom članku nejasan je taj "utvrđeni standard prava". Koji je to "utvrđeni standard prava"? Tko i na koji način određuje, na koji način ostvaruje ,u kojem iznosu i temeljem kojih kriterija? Ostaje vrlo nejasno. Odbijen Tijekom javne rasprave članak 4. zakonskoga prijedloga je izmijenjen. Na osnovu plana i programa mjera zdravstvenme zaštite ministra nadležnog za zdravlje, koje se donosi u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštitu, Upravno vijeće HZZO-a donosi mjere zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje će se osiguravati osiguranim osobama HZZO-a iz sredstava obveznog zdravstvenog osiguranaja. Plan i program mjera zdravstvenme zaštite ministra nadležnog za zdravlje donosi se po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora. Koje mjere će se pokrivati iz obveznog zdastvenog osiguranj odlučuje HZZO koji i osigurava sredstava za zdravstvenu zaštitu. Pružatelji zdravstvstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja mogu biti pod jednakim uvjetima zdravstvene ustanove, privatni zdravstveniradnici i trgovačka društva koja ispunjavaju sve uvjete za obavljanje zdravstvene djelatnosti te su s tim u vezi dobili odobrenje za rad ministarstva nadležnog za zdravlje te koji zadovoljavaju sve kriterije iz javnog natječaja za pružanje zdravstvene zaštite koji raspisuje HZZO-a, s time da odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Upravno vijeće HZZO-a uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje.
Hrvatska udruga bolničkih liječnika KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. Izmjenom čl.19. predviđaju se izmjene iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite,participacije, za korisnike koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje , u iznosu od 1 do 20 % od pune cijene zdravstvene zaštite.Ostaje nejasno kako će se nadoknaditi onih 19 % sredstava kada se participacija korisnika umanji s 20% na minimalno 1 %. Ono što nije navedeno je cijena usluge. Hoće li ona biti jednaka za javno i privatno zdravstvo, obzirom da će Zavod sklapati ugovore za provođenje zdr.zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja i sa privatnim sektorom,a svima je opće poznato da su usluge u privatnom sektoru dva do tri puta skuplje od onih u javnom? A postotke sudjelovanja u troškovima zdravsvene zaštite ,participacije, Zavod će naknadno utvrditi općim aktom. Odbijen Općim aktom HZZO-a iz članka 27. zakonskoga prijedloga utvđuje se iznos cijene za svaku pojedinu zdarvstvenu uslugu kao i postotak sudjelovanja osigurane osobe u troškovima zdravstvene zaštite. Cijene utvrđene za zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja istovjetne su za sve provoditelje zdravstvene zaštite koju plaća HZZO ugovornim pružateljima zdravstvene zaštite.
Hrvatsko društvo za školsku i sveučilišnu medicinu KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. Utvrđivanje sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite treba donositi Vlada RH i treba biti točno i jasno definirano. Ne može ga samostalno određivati HZZO. Odbijen Sudjelovanje u cijeni svake pojedine zdravstvene usluge biti će utvrđeno općim aktom HZZO-a o ugovaranju zdravstvene zaštite koji se donosi uz suglasnost ministra nadležnog za zdravllje i po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora.
Miroslav Mađarić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. Sustav e-Savjetovanja je tehnički veliki napredak, u odnosu na raniju e-mail "tehnologiju". Sadržaj koji se komentira je u slučaju IZMJENA I DOPUNA zakona dijelom neupotrebljiv, a dijelom može podupirati manipulaciju zato, jer navođenje samo izmjena/dopuna ne dopušta čitatelju da uopće sazna kakva je dorada učinjena. PRIMJER: U ovom članku 5 se navodi sljedeća promjena: "U stavku 3. iza riječi: „od“ dodaju se riječi: „1% do“.". Čitatelj bi u tom slučaju morao pretraživati izvorni članak da sazna o kakvoj se proljeni radi, npr. s 0% na 1% ili s 5% na 1%. PRIJEDLOG: dati stari tekst, i novi tekst, s vidljivo naznačenom izmjeno (prekriženo, kurziv i sl.) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 5. Mišljenja smo da sudjelovanje u troškovima mora biti jasno definirano ili kontrolirano i da ga ne može samostalo određivati HZZO. Suglasnost na udio sudjelovanja u ukupnim troškovima zdravstvene zaštite treba donositi Vlada RH Odbijen Sudjelovanje u cijeni svake pojedine zdravstvene usluge biti će utvrđeno općim aktom HZZO-a o ugovaranju zdravstvene zaštite koji se donosi uz suglasnost ministra nadležnog za zdravllje i po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora.
HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 6. Člankom 6. Nacrta se u članku 20. stavku 8. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju predviđa ukidanje obveze pribavljanja prethodnog mišljenja Hrvatske liječničke komore na listu lijekova HZZO-a, što smatramo neprihvatljivim. Skrećemo pozornost kako je dosadašnjim odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju uvijek bila propisana obveza pribavljanja mišljenja Hrvatske liječničke komore na listu lijekova (op. zakonskim promjenama 2013.g. rok za davanje prethodnog mišljenja Komore već je skraćen s 30 na 8 dana, a u praksi taj je rok još i kraći). Odbijen Mjerila za stavljanje lijekova na listu lijekova HZZO-a i način određivanja cijene lijekova pravilnikom će odrediti ministar nadležan za zdravlje te će se istim pravilnikom urediti potreba i način pribavljanja mišljenja nadležnih tijela.
Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 6. Članak 6. Predlaže se u stavku 7. članka 20. iza riječi „ministar nadležan za zdravlje“ dodati riječi: “ a uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora.“ Predlaže se u stavku 8. članka 20.iza riječi „Zavoda“ dodati riječi „uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora.“ Odbijen Mjerila za stavljanje lijekova na listu lijekova HZZO-a i način određivanja cijene lijekova pravilnikom će odrediti ministar nadležan za zdravlje te će se istim pravilnikom urediti potreba i način pribavljanja mišljenja nadležnih tijela.
Hrvatska komora dentalne medicine KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 9. Predlažemo da Zavod utvrđuje listu dentalnih pomagala, način uvrštenja pomagala u listu, način utvrđivanja cijena dentalnih pomagala – svojim općim aktom uz prethodno mišljenje Hrvatske komore dentalne medicine. Odbijen Prijedlog je odbijen s obzirom da je primarno za utvrđivanje prava na dentalnu zdravstvenu zaštitu u okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja utvrđivanje standarda i normativa zdravstvene zaštite iz članka 33. ZOZO-a koji se donosi uz mišljenje nadležnih komora, pa s tim u vezi i Hrvatske komore dentalne medicine.
Hrvatska komora dentalne medicine KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 10. Zašto je propisana mogućnost upućivanja osiguranih osoba samo u neugovornu zdravstvenu ustanovu, a ne i kod neugovornog zdravstvenog djelatnika u privatnoj praksi, odnosno u trgovačko društvo. Ukoliko ostane predložena mogućnost, bit će propisan diskriminacijski pristup u odnosu na sve subjekte koji pružaju zdravstvene usluge. Prihvaćen Prihvaćen.
Hrvatska udruga bolničkih liječnika KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 10. Prema tom prijedlogu Zavod uvodi mogućnost iznimnog upućivanja na liječenje u neugovorne ustanove u Hrvatskoj , umjesto na liječenje na liječenje u inozemstvo. Postavlja se pitanje koje su to zdravstvene ustanove ,trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost u RH, a mogu konkurirati inozemnim ustanovama( u koje se upravo pacijenti i šalju na liječenje jer se određene vrste liječenja ne provode ili se provode u nedovoljnoj količini u RH)mogu obaviti to liječenje,a koje ustanove u ugovoru s HZZO-om ne mogu ili ne znaju,ali usprkos tome HZZO s njima ne želi sklopiti ugovor, već se takva vrsta liječenja pruža temeljem sporazuma između HZZO-a i neugovorne ustanove. Odbijen Zakonskim prijedlogom omogućava se osiguranim osobama, da pod uvjetima pod kojima zdravstvenu zaštitu mogu koristiti u drugim državama članicama kod privatnih pružatelja zdravstvene zaštite sukladno Direktivi 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. godine (SL L 88, 4.4.2011.) o primjeni prava pacijenata u prekograničnom zdravstvenom osiguranju, zdravstvenu zaštitu mogu ostvariti i kod neugovornih pružatelja zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj, uz uvjet prethodnog odobrenja Zavoda. Na taj način se osigurane osobe izjednačavaju u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu u Republici Hrvatskoj u odnosu na prava koja im se osiguravaju korištenjem prekogranične zdravstvene zaštite u skladu s Direktivom 2011/24/EU. također se propoisuje mogućnost iznimnog upućivanja na liječenje neugovornim pružateljima zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj za liječenja koja se ne provode u Republici Hrvatskoj kod ugovornih pružatelja zdravstvene zaštite, a mogu se uspješno provesti kod tih neugovornih pružatelja zdravstvene zaštite. Prema sadašnjoj zakonskoj regulativi u tim slučajevima osiguranu osobu se upućuje na liječenje u inozemstvo također i kod privatnih pružatela. Na taj način, u slučaju kad se potrebno liječenje može obaviti u Republici Hrvatskoj, osiguranu osobu bi se umjesto u inozemstvo uputilo kod neugovornih pružatelja zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj čime bi se smanjili troškovi toga liječenja uključujući i popratne troškove.
Hrvatska komora dentalne medicine KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 12. Primjedba ista kao uz članak 10. Odbijen Uz pretpostavku da se primjedba odnosi na članak 11. zakonskoga prijedloga obrazloženje je istovjetno dano uz članak 10.
Hrvatska komora dentalne medicine KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 27. S obzirom da se u navedenom članku propisuje način utvrđivanja provođenja zdravstvene zaštite, elemente i kriterije za raspisivanje natječaja i osnove za sklapanje ugovora sa ustanovama, privatnom praksom i trgovačkim društvima, što predstavlja egzistencijalnu osnovu naših članova – ugovornih subjekata, predlažemo da Zavod isto propisuje općim aktom – uz prethodnu suglasnost, a ne prethodno mišljenje nadležnih komora. Prihvaćen Prihvaćen.
Hrvatska udruga bolničkih liječnika KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 27. Zavod slijedećim prijedlogom izmjena Zakona samostalno, u skladu s opsegom prava na zdravstvenu zaštitu te prema utvrđenim standardima i normativima zdravstvene zaštite određuje kriterije i elemente za raspisivanje natječaja i osnove za sklapanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama, privatnim zdravstvenim radnicima i trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost, u skladu s utvrđenim potrebnim brojem usluga i provoditelja.S obzirom da Zavod samostalno vrši odabir provoditelja zdravstvene zaštite ,ne bi bio,kao do sada ,u obvezi sklopiti ugovor sa svim provoditeljima u mreži javne zdravstvene službe pa samim time mreža javne zdravstvene službe postaje nebitna .Za ugovaranje s HZZO-om postaje nebitna mreža javne zdravstvene službe te odabir istih bira Zavod na temelju nedefiniranih kriterija. Budući da HZZO ima monopol u obveznom zdravstvenom osiguranju,ovakvim načinom ugovaranja doći će do zatvaranja pojednih djelatnosti ,a moguće i samih bolnica jer će Zavod moći uslugu koju trenutno ima ugovorenu u javnom zdravstvu sada ugovoriti s privatnikom ,ali se ne zna po po kojoj cijeni.A zdravstvena ustanova s kojom Zavod ne ugovori usluge se zatvara.Što se tiče standarda i normativa ,za to su smatramo odgovorna stručna liječnika društva i Hrvatska liječnička komora,a ne HZZO. Besmisleno je da se Zavod kao osiguravatelj miješa u pitanja iz struke. Stručna liječnička društva i komore su ta koja su nadležna u izradi normativa i standarda u zemljama EU,a čiji smo i mi dio. Odbijen Pružatelji zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja mogu biti pod jednakim uvjetima zdravstvene ustanove, privatni zdravstveni radnici i trgovačka društva koja ispunjavaju sve uvjete za obavljanje zdravstvene djelatnosti te su s tim u vezi dobili odobrenje za rad ministarstva nadležnog za zdravlje te koji zadovoljavaju sve kriterije iz javnog natječaja za pružanje zdravstvene zaštite koji raspisuje HZZO-a, s time da odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Upravno vijeće HZZO-a uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje. Pitanje mreže javne zdravstvene službe nije predmet ZOZO-a već se za sve razine zdravstvene zaštite utvrđuje u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Vezano uz utvrđivanja cijena zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, one se utvrđuju općim akotom HZZOa o ugovaranju zdravstvene zaštite iz članka 27. zakonskoga prijedloga, a koji opći akt se donosi na osnovi mišljenja nadležnih komora i uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje. Vezano uz standarde i normative zdravstvene zaštite odredba članka 33. ZOZO-a koja se odnosi na utrvđivanje standarda i normativa zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja nije mijenjana te se isti i nadalje donose uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje te uz pribavljeno mišljenje nadležnih komora što znači da u donošenju standarda i normativa sudjeluju zdravstvene struke. Opće akte HZZO-a može donositi Upravno vijeće HZZO-a, uz ili bez suglasnosti ministra, a struka može samo sudjelovati u donošenju istih svojim prijedlozima i mišljenjima, ali nikako ne u cijelosti određivati i donositi standarde i normative iz obveznog zdravstvenog osiguranja jer je to nadležnost osiguravatelja, odnosno HZZO-a koji i osigurava sredstva za zdravstvenu zaštitu.
GRAD ZAGREB KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 28. Prema prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) bi u cijelosti samostalno vršio odabir provoditelja zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja s kojima bi sklopio ugovor o provođenju zdravstvene zaštite prema utvrđenom standardu i raspoloživim sredstvima. Rečeno znači da Zavod ne bi, kao sada, u skladu s važećim Zakonom i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, bio u obvezi sklopiti ugovor sa svim provoditeljima zdravstvene zaštite koji su uključeni u mrežu javne zdravstvene službe. Postoji bojazan da HZZO ne ugovori obavljanje djelatnosti s ustanovama kojih je osnivač lokalna (regionalna) samouprava, dočim ostaje na snazi odredba članka 56. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ako u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane gubitak, isti pokriva osnivač u skladu sa Zakonom o ustanovama. U tom slučaju osnivač bi bio primoran donijeti odluku o prestanku rada ustanove čime bi došlo u pitanje pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu na svom području, kao i rješavanje pitanja zbrinjavanja zaposlenika kao i zbrinjavanja medicinske opreme. Grad Zagreb je tijekom proteklih desetljeća pokrivao nastale gubitke zdravstvenih ustanova kojih je osnivač, a uzroci gubitaka su bili, najvećim dijelom, neodgovarajuće vrednovanje provođenja ugovorene zdravstvene zaštite sa Zavodom, odnosno izvršenje zdravstvene zaštite iznad ugovorenih okvira. Odbijen HZZO mora poštivati načelo dostupnosti iz ZOZO-a i s tim u vezi obvezan je ugovoriti provođenje zdravstvene zaštite na području Republike Hrvatske ne ugrožavajući pravo na zdravstvenu zaštitu i njezinu dostupnost svojim osiguranim osobama.
Hrvatska udruga bolničkih liječnika KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 28. Zavod prema ovom članku objavljuje natječaj za sklapanje ugovora na primarnoj,sekundarnoj i tercijarnoj razini te na razini zdravstvenih zavoda i donosi odluku o izboru najpovoljijih ponuditelja ,ali i odluku o ponuditeljima čije ponude nisu prihvaćene. Koliko je samo toga nedorečeno u riječima najpovoljiji ponuditelj.Da li to podrazumijeva najjeftiniji, najkvalitetniji prema ostvarenju indikatora kvalitete i učinovitosti ili onaj koji nema liste čekanja, što? Dok s druge strane, promjenom istog članka Zavodu se omogućuje sklapanje sporazuma, bez javnog natječaja, za pružanje zdravstvene zaštite s neugovornim ustanovama Zavoda,bez transparentnih kriterija,bez navođenja na koje oblike zdravstvene zaštite bi se to odnosilo,navedeno samo pojedine oblike , te po kojoj cijeni i načinu plaćanaj izvršene usluge. Odbijen Kriteriji za raspisivanje natječaja i odabir najpovoljnijih ponuditelja utvrđuju se općim aktom iz članka 27. zakonskoga prijedloga.
HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 28. Skrećemo pozornot kako se u članku 28. Nacrta odnosno članku 88. Zakona o obvezno zdravstvenom osiguranju više ni na koji način ne uređuje razdoblje u kojem je HZZO obvezan raspisati natječaje za ugovaranje zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja niti se na bilo koji način regulira trajanje ugovornog odnosa s HZZO-om već se zapravo samo upućuje na opće akte HZZO-a, pri čemu treba istaknuti kako spomenuta materija nažalost nije na zadovoljavajući način precizno regulirana niti općim aktima Zavoda (op. Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja). Odbijen Ocjenjeno je da nije svrsishodno cjelovito raspisivanje natječaja vezivati uz određeno vremensko razdoblje već ovisno o utvrđenim potrebama raspisivati natječaje samo za osiguranje potreba na zdravstvenu zaštitu.
Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 28. U predloženom članku 88. dodati stavak 9. koji glasi: „Zavod će sklapati ugovore za provođenje opsega prava iz ljekarničke djelatnosti sa svim ljekarnama u mreži javne zdravstvene službe.“ Odbijen Svi pružatelji zdravstvene zaštite, uključujući i lijekove kao jedno od prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja, moraju biti stavljeni u ravnopravni položaj vezano uz kriterije osnovom kojih se raspisuje natječaj za provođenje zdravstvene zaštite i odabir najpovoljnijeg ponuditelja.
Istarska županija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 28. • potrebno je detaljno definirati što se smatra najpovoljnijom ponudom/ponuditeljem • potrebno je unijeti odredbu da pod jednakim uvjetima kao ponuditelji pravo prednosti imaju ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica područne (regionalne) samouprave • na kraju stavka 7. treba dodati .... „samo u slučaju kada ne postoji ugovorni subjekt koji provodi potrebni oblik zdravstvene zaštite“ Odbijen Svi pružatelji zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, moraju biti stavljeni u ravnopravni položaj vezano uz kriterije osnovom kojih se raspisuje natječaj za provođenje zdravstvene zaštite i odabir najpovoljnijeg ponuditelja.
Hrvatsko društvo za školsku i sveučilišnu medicinu KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 32. Smatramo da HZZO ne može imati tolike ovlasti da autonomno utvrđuje s kojim provoditeljem zdravstvene zaštite će sklopiti ugovor.HZZO bi morao biti obvezan sklapati ugovor sa svim provoditeljima zdravstvene zaštite koji su uključeni u mrežu javnozdravstvene službe i ukoliko uredno ispunjavaju ugovorene obveze. Po ovom prijedlogu članka HZZO ostaje monopolistička osiguravajuća kuća obveznog zdravstvenog osiguranja, što onda nije dopustivo, već bi sloboda ugovaranja trebala biti obostrana. Odbijen Pružatelji zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja mogu biti pod jednakim uvjetima zdravstvene ustanove, privatni zdravstveni radnici i trgovačka društva koja ispunjavaju sve uvjete za obavljanje zdravstvene djelatnosti te su s tim u vezi dobili odobrenje za rad ministarstva nadležnog za zdravlje te koji zadovoljavaju sve kriterije iz javnog natječaja za pružanje zdravstvene zaštite koji raspisuje HZZO-a, s time da odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Upravno vijeće HZZO-a uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje.
HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 32. Nacrtom se u članku 32. definiranje opsega prava na zdravstvenu zaštitu odnosno pretpostavljamo definiranje tzv. „košarice zdravstvenih usluga“ stavlja isključivo u nadležnost HZZO-a koji pritom nije dužan zatražiti prethodno mišljenje niti jednog drugog sudionika zdravstvenog sustava, pa tako ni nadležnih komora, iako su iste sukladno odredbama strukovnih zakona izričito ovlaštene zastupati interese svojih članova (pružatelja zdravstvenih usluga) kod pregovaranja i sklapanja ugovora o pružanju zdravstvene zaštite. Odbijen Zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja nije mijenjan te se isti i nadalje donose uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje te uz pribavljeno mišljenje nadležnih komora što znači da u donošenju standarda i normativa sudjeluju zdravstvene struke. Opće akte HZZO-a može donositi Upravno vijeće HZZO-a, uz ili bez suglasnosti ministra , a struka može samo sudjelovati u donošenju istih svojim prijedlozima i mišljenjima, ali nikako ne u cijelosti određivati i donositi standarde i normative iz obveznog zdravstvenog osiguranja jer je to nadležnost osiguravatelja, odnosno HZZO-a koji i osigurava sredstva za zdravstvenu zaštitu.
Hrvatska udruga bolničkih liječnika KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 32. Posebno su zanimljiva četiri stavka ovog prijedloga članka: 3.,4.,5. i 7.Prema kojima Zavod samostalno utvrđuje potreban broj medicinskih usluga i provoditelja zdravstvene zaštite s kojima sklapa ugovor.Donosi,a ne kao do sada predlaže ministru zdravlja,opseg prava na zdravstvenu zaštitu,ovisno o njegovim financijskim mogućnostima.Utvrđuje pružatelje zdravstvene zaštite u skladu s utvrđenim brojem med.usluga te pružatelja istih koje on sam odredi,a temeljem gore navedenog prijedloga čl.4.koji mijenja trenutno važeći čl.18. Što to znači,da će se u slučaju slabijih financijskih mogućnosti HZZO-a,smanjiti opseg zdravstvene zaštite? Utvrđuje cijenu zdravstvene usluge te plaća izvršene usluge.Postoji ovdje više neodrečenosti. Tko, na koji način, kojom formulom i temeljem koji parametara će formirati cijenu usluge i hoće li ona biti jednaka u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama koje sklope ugovor sa Zavodom? Osim toga,nenormalno je da kupac određuje cijenu usluge. U zemljama EU koje su implementirale DTS sustav postoji tzv.Case-mix office ,odnosno ured ili tijelo koje se bavi izračunom cijena med.usluga. Ovim prijedlogom to se propušta implementirati u hrvatski zdravstveni sustav. Odbijen Pružatelji zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja mogu biti pod jednakim uvjetima zdravstvene ustanove, privatni zdravstveni radnici i trgovačka društva koja ispunjavaju sve uvjete za obavljanje zdravstvene djelatnosti te su s tim u vezi dobili odobrenje za rad ministarstva nadležnog za zdravlje te koji zadovoljavaju sve kriterije iz javnog natječaja za pružanje zdravstvene zaštite koji raspisuje HZZO-a, s time da odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Upravno vijeće HZZO-a uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje. Pitanje mreže javne zdravstvene službe nije predmet ZOZO-a već se za sve razine zdravstvene zaštite utvrđuje u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Vezano uz utvrđivanja cijena zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, one se utvrđuju općim aktom HZZO-a o ugovaranju zdravstvene zaštite iz članka 27. zakonskoga prijedloga, a koji opći akt se donosi na osnovi mišljenja nadležnih komora i uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje. Vezano uz standarde i normative zdravstvene zaštite odredba članka 33. ZOZO-a koji se odnosi na utrvđivanje standarda i normativa zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja nije mijenjan te se isti i nadalje donose uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje te uz pribavljeno mišljenje nadležnih komora što znači da u donošenju standarda i normativa sudjeluju zdravstvene struke.
Hrvatska udruga bolničkih liječnika KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 32. Smatramo da je potrebno osnivanje tijela ili ureda koje bi prema jasno utvrđenim pravilima evaluiralo i formiralo cijene zdravsvenih usluga,posebice DTS-a.To tijelo ili ured trebalo bi biti pod tripartitnim nadzorom, utemeljeno također tripartitno, i to od strane: predstavnika Ministarstva zdravlja, predstavnika osiguravatelja te predstavnika udruga bolnica. Odbijen Opće akte HZZO-a može donositi Upravno vijeće HZZO-a, uz ili bez suglasnosti ministra , a struka može samo sudjelovati u donošenju istih svojim prijedlozima i mišljenjima, ali nikako ne u cijelosti određivati i donositi standarde i normative iz obveznog zdravstvenog osiguranja jer je to nadležnost osiguravatelja, odnosno HZZO-a koji i osigurava sredstva za zdravstvenu zaštitu.
Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 32. HZZO mora biti obvezan sklapati ugovor sa svim provoditeljima zdravstvene zaštite koji su uključeni u mrežu javnozdravstvene službe, ukoliko isti uredno ispunjava ugovorne obveze.Mreža se utvrđuje Planom zdravstvene zaštite RH te je stoga i obvezno ugovaranje sukladno mreži i postojećim ugovornim subjektima. Smatramo da HZZO ne može imati tolike ovlasi da autonomno određuje s kime hoće a s kime neće sklapati ugovor o provođenjeu zdravstvene zaštite a što mu se ovim člankom pod točkom 4 omogućava. Ukoliko ovaj članak ostane onda i HZZO ne može i ne smije ostati monopolistička osiguravajuća kuća obveznog zdravstvenog osiguranja pa će sloboda ugovaranja biti obostrana. Odbijen Pružatelji zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja mogu biti pod jednakim uvjetima zdravstvene ustanove, privatni zdravstveni radnici i trgovačka društva koja ispunjavaju sve uvjete za obavljanje zdravstvene djelatnosti te su s tim u vezi dobili odobrenje za rad ministarstva nadležnog za zdravlje te koji zadovoljavaju sve kriterije iz javnog natječaja za pružanje zdravstvene zaštite koji raspisuje HZZO-a, s time da odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Upravno vijeće HZZO-a uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje.
HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 35. Vezano uz nadzor nad radom HZZO-a te nastavno na primjedbe Hrvatske liječničke komore na odredbe o nadzoru nad radom svih komora u Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti , ističemo kako Nacrt u svojoj verziji iz svibnja 2015. g. u odnosu na prethodnu verziju iz travnja 2014.g. ne predviđa promjene članka 116. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (op. nadzor nad radom HZZO-a). Naime, verzija Nacrta iz travnja 2014.g. u članku 46. kojim je bila predložena izmjena članka 116. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisivala je kako upravni nadzor nad HZZO-om obavlja ministarstvo nadležno za zdravlje. Iako su HZZO, Hrvatski Crveni križ i komore izričito navedene kao institucije nad kojim Ministarstvo zdravlja, sukladno članku 22. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, provodi upravni nadzor zanimljivo je primijetiti kako u pogledu HZZO-a nisu predviđene nikakve promjene u pogledu provođenja upravnog nadzora niti izričito predloženo proširenje mjera i ovlasti na način kako Ministarstvo zdravlja predviđa za komore u zdravstvu. U tom smislu potpuno je nejasan različit pristup i različita zakonodavna rješenja za pojedine institucije koji se prema Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave zapravo nalaze u identičnom položaju prema Ministarstvu zdravlja. Odbijen Članak 35. zakonskoga prijedloga nije vezan uz upravni nadzor nad HZZO-om.
Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 44. Zbog čega se briše članak 117. Zakona o zdravstvenom osiguranju a koji obvezuje Zavod za zdravstveno osiguranje da podnosi izvješće Ministartvu zdravlja i Vladi RH svaki mjesec, kao i godišnje izvješće.? Osobito stoga što sljedeći članak 118. definira se da gubici Zavoda saniraju iz državnog proračuna a briše se obveza podnošenja izvješća.???? Primljeno na znanje Članak 117. ZOZO-a brisan je iz razloga što u skladu s člankom 36. zakonskoga prijedloga HZZO dostavlja tromjesečno izvješće Vladi RH i ministru nadležnom za zdravlje o financijskom poslovanju HZZO-a.
Hrvatsko društvo za školsku i sveučilišnu medicinu KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 44. Ne podržavamo brisanje članka 117. čime prestaje obveza podnošenja izvješća Vladi RH i Ministarstvu zdravlja od strane HZZO-a, osobito što se u slijedećem članku 118. navodi da se opravdani gubici Zavoda saniraju iz državnog proračuna. Pitanje je što su uopće opravdani gubitci i kako se namjeravaju sanirati bez obveze podnošenja izvješća kao do sada. Odbijen Članak 117. ZOZO-a brisan je iz razloga što u skladu s člankom 36. zakonskoga prijedloga HZZO dostavlja tromjesečno izvješće Vladi RH i ministru nadležnom za zdravlje o financijskom poslovanju HZZO-a.
Hrvatsko društvo za školsku i sveučilišnu medicinu KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 45. Dodavanje članaka 118.a. i 118.b. HZZO dobiva neograničene ovlasti upravljanjem novcem koji bi se trebao koristiti za zdravstvenu zaštitu svih osiguranika, osobito što ulaganja mogu biti potencijalno rizična. Prihvaćen Prihvaćen.
Istarska županija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 45. Članak 118 a, stavak 1 – potrebno je definirati koji je limit novčane obveze koju Zavod može preuzeti; Članak 118 b, stavak 2 – dobit iz tog stavka se treba koristiti za razvoj usluga zdravstvene zaštite u RH, a ne za razvoj djelatnosti Zavoda Djelomično prihvaćen Članak 45. zakonskoga prijedloga izmijenjen je tijekom javne rasprave te će HZZO osnivati samo trgovačka društva i to isključivo iz ostvarenih prihoda HZZO-a koji se ostvaruju iz drugih osnova, a nikako ne iz obveznih doprinosa koji su strogo namjenski za osiguranje prava osiguranih osoba iz obveznog zdravstvenog osiguranja.. Što je djelatnost HZZO-a uređeno je ZOZO-om, a to je prvenstveno provedba poslova obveznog zdravstvenog osiguranja i osiguravanje prava osiguranim osobama HZZO iz obveznog zdravstvenog osiguranja (pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na novčane naknade).
Hrvatska ljekarnička komora KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 45. Članak 45. Člankom 118b.propisano je pravo Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje da osniva trgovačka društva, društva za upravljanje fondovima, investicijska društva , kreditne i financijske institucije te kako će u slučaju pozitivnog poslovanja navedenih institucija ulagati dobit. Smatramo da je osnivanje gore navedenih institucija riskantan poslovni pothvat koji može proizvesti gubitke i time dovesti u opasnost i ovako krhki zdravstveni sustav. Djelomično prihvaćen Članak 45. zakonskoga prijedloga izmijenjen je tijekom javne rasprave te će HZZO osnivati samo trgovačka društva.
ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 45. U Zakonu nije transparentno navedeno tko će osnivati te ustanove i na koji način, tko će ih nadzirati i što će biti u slučaju ako te ustanove ne ostvare dobit nego proizvedu gubitak. Ovdje se ne govori o usmjeravanju (eventualne) dobiti u poboljšanje zdravstvene zaštite nego za razvoj i obavljanje djelatnosti Zavoda. Odbijen Članak 45. zakonskoga prijedloga izmijenjen je tijekom javne rasprave te će HZZO osnivati samo trgovačka društva. Način osnivanja i poslovanja trgovačkih društava uređeno je Zakonom o trgovačkim društvima i stoga ovim prijedlogom taj dio nije bilo potrebno uređivati. Što je djelatnost HZZO-a uređeno je ZOZO-om, a to je prvenstveno provedba poslova obveznog zdravstvenog osiguranja i osiguravanje prava osiguranim osobama HZZO iz obveznog zdravstvenog osiguranja koja ne obuhvaćaju samo pravo na zdravstvenu zaštitu već i pravo na novčane naknade.
Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 45. OBAVEZNO BRISATI I ČLANAK 118 A I 118 B!!! Smatramo nepotrebnim i rizičnim dodavati članak 118 a i 118 b jer se daju prevelike ovlasti HZZO koji ima neograničene prava upravljanja novcem koji je namjenjen za zdravstvenu zaštitu svih nas osiguranika i ima mogućnost ulaganja u raznorazne potencijalno rizične investicije koje mogu ukoliko propoadnu ugroziti pružanje i osiguravanje zdravstvene zaštite građana RH. U članku 118b stavak 2 postavlja se teza da će se dobit koju Zavod ostvari " koristiti za razvoj i obavljanje djelatnosti Zavoda". Kako možemo biti sigurni da će poslovati s dobiti? Što ako posluju s gubitkom i ulože u rizične investicije? Da li će se i to sanirati iz državnog proračuna i da li će se i to smatrati "opravdanim gubicima" koje je dužna sanirati država. Koliki je udio ovih prihoda koje se može "ulagati u trgovačka društva, društva za uprvaljanje fondovima odnosno investicijska društva, kreditne i financijske institucije" u odnosu na ukupne prihode Zavoda? To su prihodi koje Zavod ostvaruje od kamata, dividendi, poreza na duhan i prihodi od obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti! Djelomično prihvaćen Tijekom javne rasprave odredbe predloženog članka 45. zakonskoga prijedloga djelomično je izmijenjen te usklađen sa primjedbama zaprimljenim tijekom javne rasprave.
Hrvatska udruga bolničkih liječnika KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 45. Članak koji će omogućiti Zavodu osnivati trgovačka društava,društva,za upravljanje fondovima,odnosno investicijska društva,kreditne i financijske institucije ,a dobit istih bi se koristila za razvoj i obnavljanje djelatnosti Zavoda.Ministar opravdava osnivanje trgovačkih društava u koje bi se izmjestilo dopunsko zdravstveno osiguranje,kako bi se zaštitili javni interesi i očuvala niska cijena police dopun.osiguranja za sve osiguranike.Zašto posotji mogućnost osnivanja ostalih gore navedenih institucija? Zabrinjava mogućnost osnivanja investicijskih društava.Što to znači,da će Zavod trgovati dionicama ,a dobit koristiti za razvoj Zavoda? Znači li da će se ta dobit koristiti za opremanje zdravstvenih ustanova, stručno usavršavanje zdr.djelatnika i sl. ili će se koristiti za opremanje Zavoda,a zdravstvenim ustanovama i zdr.djelatnicima ništa?Posebno zabrinjava ,što u slučaju gubitaka? Tko će garantirati za loše plasmane kredita i za loše investicije? Mi kao osiguranici HZZO-a ne želimo da se sa doprinosima iz naših plaća za obvezno zdravstveno osiguranje trguje dionicama ili ulaže u rizične investicije. Djelomično prihvaćen Članak 45. zakonskoga prijedloga izmijenjen je tijekom javne rasprave te će HZZO osnivati samo trgovačka društva i to isključivo iz ostvarenih prihoda HZZO koji se ostvaruju iz drugih izvora, a nikako ne iz obveznog doprinosa koji su strogo namjenski za osiguranje prava osiguranih osoba iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
GRAD ZAGREB KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 45. Članak 118.a i b – “Dobit koju Zavod ostvari poslovanjem… koristi se za razvoj i obavljanje djelatnosti Zavoda”… potrebno je definirati “za razvoj koje djelatnosti??”, obzirom da po tom istom novom članku Zavod ima pravo osnivati “trgovačka društva, društva za upravljanje fondovima, investicijska društva, kreditne i financijske ustanove”, po tome dobit koju Zavod ostvari može biti korištena za financijsko trgovanje a ne reinvesticije u zdravstvene djelatnosti, stoga smo mišljenja da je potrebno meritorno prodiskutirati ovaj članak. Djelomično prihvaćen Članak 45. zakonskoga prijedloga izmijenjen je tijekom javne rasprave te će HZZO osnivati samo trgovačka društva. Što je djelatnost HZZO-a uređeno je ZOZO-om, a to je prvenstveno provedba poslova obveznog zdravstvenog osiguranja i osiguravanje prava osiguranim osobama HZZO iz obveznog zdravstvenog osiguranja (pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na novčane naknade).
ANA NIKOLAŠEVIĆ (ŠNZ ANDRIJA ŠTAMPAR) KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 49. Ukidanjem Plana i programa zdravstvene zaštite postavlja se pitanje tko će garantirati mjere zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje država mora osigurati svim korisnicima obveznog zdravstvenog osiguranja? Odbijen Ne ukida se plan i program mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Člankom 4. zakonskoga prijedloga propusuje se da se pravo osiguranih osoba na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja osigurava provedbom mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje utvrđuje, uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje, općim aktom Upravno vijeće HZZO-a, a na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje donosi ministar nadležan za zdravlje u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Člankom 49. zakonskoga prijedloga propisuje se da do stupanja na snagu općeg akta iz članka 4. izmjena i dopuna ZOZO-a, a kojim se utvrđuju mjere zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja prestaje važiti Plan i program mjera zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, broj 126/2006 i 156/2008).
Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 50. U ovom članku jasno se definira da promjenom naziva "ravnatelj" u "direktor" postojeći ravnatelj i pomoćnici ravnatelja nastavljaju svoj mandat, bez novog provođenja natječaja. Da li to vrijedi i u izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti za ravnatelje zdravstvenih ustanova jer to nije u Prijedlogu Zakona jasno definirano? Isto tako mandat ravnatelja zdravstvenih ustanova je ograničen na dva mandata, osim iznimno uz suglasnost ministra zdravlja pa smatramo da bi isto pravilo trebalo biti i za ravnatelja HZZO-a. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.